Home Blog Page 1491

Solarna elektrana u Mionici čeka priključenje na mrežu

mionicaSolarna elektrana „Mionica 1“ snage 50kW, čija je izgradnja završena 11. maja ove godine u Mionici nedaleko od Valjeva, uskoro treba da bude priključena na mrežu. Dakle, pripreme za puštanje u rad ove solarne elektrane traju više od 6 meseci.

Vlasnik ove elektrane gospodin Rodoljub Živković rekao je za Energetski Portal da čeka priključenje na mrežu, da je podneo sve potrebne papire i uplatio rešenje za troškove priključka 24. decembra u iznosu od 2% vrednosti elektrane, odnosno 350 hiljada dinara. Solarna elektrana u Mionici dobila je upotrebnu dozvolu, kao i privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije.

Živkovićeva kompanija „Hidro Energy d.o.o.“ poseduje još jednu solarnu elektranu snage 25kW koja se nalazi na krovu njegove kuće i koja je priključena na mrežu.

U izgradnju solarne elektrane „Mionica 1“ uloženo je više od 17 miliona dinara. Nosilac projekta je preduzeće „S.O.K. d.o.o.“ iz Kraljeva, firma koja je preuzela na sebe kako poslove izvođača radova, tako i poslove inženjeringa i projektovanja, a reviziju je obavila kompanija „MVM biro“.

Kako Energetski Portal saznaje, plan firme „Hidro Energy d.o.o.“ je da izgradi još jednu solarnu elektranu snage 270kW u selu Komanice kod Kraljeva za šta je Živković već dobio građevinsku dozvolu.

S.J.

Pokrajinska podrška projektima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u 2014. godini

vlada-vojvodineNa jučerašnjoj sednici koja je održana u Vladi Vojvodine, između ostalog, odlučeno je da se finansijski podrži realizacija projekata iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Planirano je da se izradi studija mogućnosti korišćenja hidrogeotermalnih resursa za potrebe grejanja glavnog trga u Sremskim Karlovcima sa izradom neophodne projektne i tehničke dokumentacije, zatim izrada prethodnih studija opravdanosti supstitucije fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije za potrebe grejanja zgrade Magistrata i novoizgrađenog objekta predškolske ustanove u Sremskim Karlovcima, takođe sa izradom neophodne projektno-tehničke dokumentacije.

Sredstva iz pokrajinskog budžeta će dobiti i Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu za finansiranje dela troškova izgradnje solarne elektrane, ali i gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“ iz Novog Sada za rekonstrukciju i dogradnju elektroenergetskih, signalnih i telekomunikacionih instalacija koje će povećati energetsku efikasnost ove ustanove.

S.J.
Foto: rtv.rs

Uskoro kogeneraciono postrojenje na deponijski biogas i solarna elektrana na krovu deponije u Podgorici

kogeneraciono postrojenje na deponijski biogasPreduzeće „Deponija d.o.o.“ iz Podgorice objavilo je u utorak, 24. decembra, poziv za osnivanje javnog preduzeća u formi javno-privatnog partnerstva i zajedničkog ulaganja u izgradnju i upravljanje kogeneracionim postrojenjem za proizvodnju električne energije i tople vode iz deponijskog biogasa, dobijenog sa sanitarnih kada i proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana na krovovima objekata deponije „Livade“.

Pozivom je definisano da preduzeće „Deponija d.o.o.“, koje između ostalog obezbeđuje građevinsko zemljište od 220 metara kvadratnih, mora imati 40% udela u ovom javnom-privatnom partnerstvu, dok se od privatnog partnera očekuje da finansira izradu projektne dokumentacije, građenje, reviziju i opremanje objekata. Ponude moraju biti dostavljene na crnogorskom jeziku do 17. marta 2014. godine, a ponuđači su dužni da obezbede i bankarsku garanciju u iznosu od 50 hiljada evra. Ponudom mora biti obuhvaćena izgradnja kogeneracionog postrojenja na deponijski biogas, ali i izgradnja solarnih elektrana, jer se pojedinačne ponude neće razmatrati.

Predviđen rok za realizaciju ovog projekta je 18 meseci.

S.J.

Solarna farma za potrebe „Hondine“ fabrike

solarna elektranaHolandska kompanija „Eneko” (Eneco) novi je investitor projekta solarne farme „Sejvor” (Sevor Farm Solar), pogona za proizvodnju solarne energije nedaleko od britanskog grada Swindon.

Nakon završetka postrojenja, planiranog za početak naredne godine, ova solarna farma će pokrivati 64% godišnjih potreba za energijom fabrike „Hondа“.

Solarnu elektranu snage 10MW „Eneko“ gradi zajedno sa kompanijom podizvođačem (AEE Renewales).

Od svog dolaska na tržište Velike Britanje 2008. godine kompanija „Eneko” ulagala je uglavnom u projekte generisanja energije vetra. Prva investicija proizvodnje solarne energije na teritoriji Britanije još jedna je u nizu projekata koje je kompanija već realizovala u Holandiji, Francuskoj i Belgiji, čime se ova solarna farma priključuje globalnom projektu kompanije u proizvodnji solarne energije ukupne snage 36MW.

Na lokalnom nivou ova solarna elektrana samostalno pokriva potrebe velike privredne proizvodnje, što je primer koji kompanija „Eneko” želi da sledi s ciljem podrške strategije održive energije.

D.M.

Drugi javni poziv za izgradnju mini hidroelektrana 30. decembra

hidroelektranaMinistarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine najavilo je danas da će novi javni poziv za izgradnju malih hidroelektrana na 142 lokacije biti objavljen 30. decembra 2013. godine.

Na današnjoj konferenciji za medije ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović istakla je da se nada velikom odzivu kako domaćih tako i stranih investitora, s obzirom da je na prošlom javnom pozivu podneto 1464 prijave za 317 lokacija.

Podsetimo, Ministarstvo energetike je 19. februara ove godine raspisalo prvi javni poziv za izgradnju mini hidroelektrana na 317 lokacija, a u junu je potpisan Trojni memorandum o razumevanju kojim se odobrava izgradnja 212 mini hidroelektrana. Na drugom javnom konkursu će biti ponuđene preostale lokacije sa prvog javnog poziva, a konkurs će trajati 60 dana.

S.J.

Dodeljena bespovratna podsticajna sredstva za efektivnije korišćenje hidrotermalnih resursa u Vojvodini

hidrotermalniPokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine 23. decembra je doneo odluku o raspodeli bespovratnih podsticajnih sredstava, oko 26 miliona dinara, za sufinansiranje realizacije projekata efektivnijeg korišćenja raspoloživih hidrotermalnih resursa.

12 miliona dinara izdvojeno je za poljoprivredno gazdinstvo „Varnju Erne“ u Šatrincima koje će pomoću ovih sredstava izgraditi novi istražno-esploatacioni bunar iz kojeg će se snabdevati vodom „Eko-etno turistički centar Šatrinci“.

7 miliona dinara dobilo je preduzeće „Beofineks“ iz Novog Bečeja za izradu nove eksploatacione hidrotermalne bušotine koja će služiti za zagrevanje i hlađenje hotela „Tivski cvet“ i pratećih objekata.

Skoro 2 miliona dinara izdvojeno je za izradu projektno-tehničke dokumentacije za SPA centar na Paliću, a nešto manje od 1,5 miliona dinara dodeljeno je za izradu projektno-tehničke dokumentacije detaljnih hidrotermalnih istraživanja termomineralnih voda za potrebe ribnjaka kod Novog Kneževca.

Preostala sredstva su raspoređena preduzećima „Elitte-Palić“, „Građevinar“, „Tourist-service“, kao i još jednom poljoprivrednom gazdinstvu, a biće iskorišćena za izradu projektno-tehničke dokumentacije u oblasti hidrotermalnih resursa.

S.J.

Javna nabavka usluga „Korišćenje OIE u toplanama“ u toku

Korišćenje OIE u toplanamaPokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine juče je objavio obaveštenje o podnetom zahtevu za zaštitu prava u vezi sa javnom nabavkom usluga „Korišćenje obnovljivih izvora energije u toplanama“.

Agencija za projektovanje i konsalting „HVAC-DESIGN“ iz Beograda podnela je 20. decembra zahtev za zaštitu prava u vezi sa ovom javnom nabavkom tako da će dalje aktivnosti ove agencije u vezi sa javnom nabavkom biti obustavljene dok se ne donese odluka o podnetom zahtevu.

Inače, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine objavio je konkurs za javnu nabavku usluga „Korišćenje obnovljivih izvora energije u toplanama“ 13. decembra, s ciljem izrade studija koje bi trebalo da daju odgovor opštinama o tome koje su mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u toplanama.

S.J.

Sistem za reciklažu tri tipa otpada u Paraćinu

holcimIz kompanije „Holcim Srbija“ najavili su da će uskoro započeti sa gradnjom sistema za reciklažu otpada u Paraćinu. Generalni direktor kompanije Klaudio Soare izjavio je da bi to trebalo da bude najsavremeniji sistem za preradu otpada u Evropi. Ovo postrojenje moći će da izdvaja tri tipa otpada: otpad koji može da se reciklira, otpad koji može da se upotrebi kao alternativno gorivo i otpad koji ide direktno na deponije.

Vrednost ove investicije je nekoliko miliona evra; sredstva su već obezbeđena, a trenutno je u toku proces ishodovanja potrebnih dozvola. Očekuje se da će postrojenje biti završeno do kraja 2014. godine.

Inače, ovo nije prvi ovakav projekat koji je pokrenula ova firma. U decembru 2010. godine završeno je postrojenje za predtretman otpada i pripremu čvrstog obnovljivog goriva (SRF) za korišćenje u rotacionim pećima. Ovo postrojenje, vredno 10 miliona evra, nalazi se kod Paraćina; koristi komunalni, industrijski i komercijalni otpad koji nije pogodan za reciklažu kao alternativno gorivo, čime daje merljiv doprinos očuvanju životne sredine, ali i regionalnom rešavanju problema sa otpadom.

S.J.

U Hrvatskoj se gradi okretna solarna elektrana

solar ofs10Krajem novembra ove godine u Virovitici u Hrvatskoj počela je izgradnja solarne elektrane okretnog tipa. Ova elektrana će biti napravljena od čak 90% komponenti koje su proizvedene u Hrvatskoj. Firma „Brana d.o.o.” u saradnji sa kompanijom „DMS d.o.o.” razvila je ideju o solarnoj elektrani koja se okreće prema suncu, radi većeg iskorišćenja solarne enerije. Ova solarna elektrana u Virovitici bi trebalo da ima snagu od oko 10kW, a planira se da bude deo solarne elektrane „Brana” snage 30kW, a sastoji se od 3 okretna fotonaponska sastava OFS 10. Ovi okretni fotonaponski paneli OFS 10 koriste program praćenja sunca preko celog dana, koji je razvio „Končar Institut” Zagreb, čime se povećava proizvodnja električne energije za oko 45%. Ovakvim sistemom se apsorbuje najviše svetlosti, a mana mu je to što je skuplji od običnih sistema i traži i dodatno održavanje zimi.

Inače, u Virovitici je u toku priprema za izgradnju fabrike koja će proizvoditi ovakve sisteme čija će snaga biti 5kW, 7,5kW, 10kW i 15kW. U okretne fotonaponske sastave do sada je uloženo oko 300 hiljada evra, a za izgradnju fabrike biće potrebno oko 3 miliona evra.

S.J.

Bosna i Hercegovina planira izgradnju vetroparka „Podveležje“

Stock travel images„Elektroprivreda“ Bosne i Hercegovine ima u planu da izgradi vetropark „Podveležje“ na lokacijama Mali Grad i Svetigora. Nemačka razvojna banka (KfW) je za ovaj projekat odobrila „Elektroprivredi“ Bosne i Hercegovine kredit u iznosu od 65 miliona evra. Osim putem kredita, bosanska „Elektroprivreda“ će finansirati ovaj projekat i sopstvenim sredstvima u iznosu od 6,8 miliona evra.

Osim kredita, Razvojna banka Nemačke je „Elektroprivredi“ BIH odobrila i grant sredstva koja će biti iskorišćena za izradu Studije nultog stanja ptica i šišmiša za područje projektne lokacije vetroparka „Podveležje“.

Vetropark „Podveležje“ bi trebalo da ima 16 vetrogeneratora čija će ukupna snaga biti 48MW, a planirana godišnja proizvodnja bi trebalo da bude do 100GWh. Izgradnja vetroparka bi trebalo da se odvija u dve faze. Do kraja ove godine planirana je izgradnja 2 vetrogeneratora čime bi bila završena prva faza, dok se izgradnja ostalih vetrogeneratora očekuje do kraja 2014. godine.

S.J.

„Banka Intesa“ otvorila kreditnu liniju za finansiranje projekata EE i OIE

banca-Intesa„Banka Intesa“ i „Intesa Leasing“ potpisale su ugovore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o kreditnim linijama u vrednosti od 25 miliona evra.

„Banka Intesa“ je otvorila kreditnu liniju čija je vrednost 10 miliona evra, а kojom će finansirati projekte unapređenja energetske efikasnosti i projekte obnovljivih izvora energije privatnih preduzeća i lokalnih samouprava.

„Intesa Leasing“ je ugovorila zajam u vrednosti od 15 miliona evra kojim će se finansirati kupovina opreme, poslovnih objekata, vozila za mala i srednja preduzeća.

Direktor „EBRD“-a u Srbiji, Mateo Patrone, izjavio je da će ove kreditne linije pomoći Srbiji da poveća svoju energetsku efikasnost.

Draginja Đurić, predsednik Izvršnog odbora „Banca Intesa“, istakla je da će ove kreditne linije dati doprinos održivom razvoju, ali i pomoći privatnom sektoru.

Kreditna linija koja je ugovorena sa „Bankom Intesa“ realizuje se preko „WeBSEFF“ kreditne linije za održivu energiju zapadnog Balkana koja je namenjena za investicije privatnih kompanija i industrije, čiji projekti rezultiraju prihvatljivom i održivom upotrebom energije.

S.J.

Nova hidroelektrana u Gani puštena u rad

Nova hidroelektrana u Gani puštena u radSvečanim presecanjem vrpce 19. decembra, predsednik Gane zvanično je pustio u rad drugu po veličini hidroelektranu na teritoriji Republike Gane. Postrojenje će centralnoj oblasti Brong Ahafo i zemlji obezbediti dodatnih 400 megavati električne energije. Brana „Bui“ postavljena je na reci Crna Volta u severnom delu nacionanog parka „Bui“.

Investiciju vrednu 622 miliona dolara finansijski je podržala kineska „Exim“ banka, a izvođač radova bila je kineska kompanija „Sinohydro“. Projekat je delo saradnje Vlade Republike Gane i pomenute kompanije, koja je 2005. godine pobedila sa svojom ponudom. Učešće vlade u ovom projektu iznosi 60 miliona dolara, uz dva kredita kineske „Exim” banke, kredita sa koncesijom u iznosu od 270 miliona dolara sa kamatom od 2% i komercijalnog kredita od 292 miliona dolara.

Brana je visine 108 metara od temelja i 90 metara od rečnog korita, dužine 492 metara i zapremine je 1.000.000 kubnih metara vode.

U poslednje dve decenije Gana se uglavnom oslanjala na hidroenergetsku proizvodnju, ali sada se okreće i drugim obnovljivim izvorima energije. U oktobru ove godine Gana je dobila 2,5 miliona dolara od Vlade Nemačke za poboljšanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

D.M.

50 miliona evra od „EBRD“ za projekte OIE u Turskoj

IsBankEvropska banka za obnovu i razvoj odobrila je kredit u iznosu od 50 miliona evra turskoj banci „Isbank“. Sredstva će biti namenjena za kreditiranje projekata iz oblasti obnovljive energije i energetske efikasnosti, kažu u „EBRD“.

Odobreni kredit banka će koristiti za finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije i dobijanja energije iz otpada, kao i unapređenja energetske efikasnosti. Ovo je treća po redu finansijska pomoć za „Isbank“ za dalje kreditiranje u oblasti OIE i projekte energetske efikasnosti. Ukupna uložena suma do danas iznosi 140 miliona evra, kako je banka potvrdila.

Sa ovim poslednjim kreditom, Evropska banka za obnovu i razvoj je u Turskoj investirala ukupno 1,5 biliona evra u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

D.M.

Bespovratna sredstva za sufinansiranje projekata iz oblasti hidrotermalnih resursa i mineralnih sirovina u Vojvodini

hidrotermalni resursiU Pokrajinskom sekretarijatu za energetiku i mineralne sirovine 24. decembra sklopljeni su ugovori sa licima koja su odabrana na konkursu za dodelu bespovratnih sredstava u oblasti geotermalnih resursa i za sufinansiranje projekata u oblasti mineralnih sirovina.

Više od 25 miliona dinara dodeljeno je za efektivnije korišćenje geotermalnih resursa, dok je 10 miliona dinara izdvojeno za sufinansiranje realizacije projekata uvođenja novih tehnologija u oblasti eksploatacije, pripreme i prerade mineralnih sirovina.

Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za realizaciju projekata efektivnijeg korišćenja raspoloživih geotermalnih resursa završen je 16. decembra ove godine, a predviđeno je da se bespovratna finansijska sredstva mogu koristiti za sufinansiranje projekata u oblasti hidrotermalnih voda, u šta spada proizvodnja električne energije, proizvodnja toplotne energije, korišćenje idrotermalnih voda za poljoprivredu, industriju ili rekreaciju.

Sredstva koja su dodeljena za realizaciju projekata u oblasti mineralnih sirovina pre svega su namenjena za uvođenje novih ekoloških tehnologija, korišćenje sekundarnih sirovina i otpada, poboljšanje energetske efikasnosti, smanjenje potrošnje energije.

Ovim merama očekuje se znatno smanjenje emisije štetnih gasova, kao i potrošnje energije, a samim tim doprinosi očuvanju životne sredine.

S.J.

Eksplanatorni i bilateralni skrining o energetici sa EU sledeće godine

srbija euJuče je u Vrdniku održan energetski seminar za novinare na kojem je najavljen eksplanatorni i bilateralni skrining sa Evropskom unijom u okviru pretpristupnih pregovora.

Predstavnik Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine Tatjana Jovanović istakla je da će eksplanatorni skrining sa Evropskom unijom u oblasti energetike početi u aprilu sledeće godine.

Na skriningu će Evropska unija predstaviti svoju pravnu regulativu u oblasti energetike, a biće reči i o Trećem energetskom paketu i velikim ložištima. Eksplanatorni skrining će imati za cilj da se pospeši usklađivanje propisa u oblasti energetike sa propisima koji su na snazi u Evropskoj Uniji.

Grupu od 15 članova koja će pregovarati sa predstavnicima Evropske unije trebalo bi da čine predstavnici Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, predstavnici Privedne Komore Srbije, predstavnici regulatornih tela kao i predstavnici kompanija koje se bave energetikom.

Na jučerašnjem energetskom seminaru govorio je i zagrebački profesor Željko Tomšić koji je izneo iskustva Hrvatske sa Evropskom unijom u oblasti usklađivanja propisa o energetici. On je izjavio da je ovakvo usklađivanje zakona u Hrvatskoj trajalo više od tri godine, kao i da je Evropska unija pomno pratila taj proces.

Planirano je da posle eksplanatornog skrininga bude održan i bilateralni skrining u junu 2014. godine, na kome će biti procenjena usklađenost Srbije sa evropskim propisima; kao i da se izvrši procena o tome šta bi još trebalo da se postigne u ovoj oblasti u budućnosti.

S.J.

Otvorena solarna elektrana na krovu fakulteta u Splitu

Otvorena solarna elektrana na krovu fakulteta u SplituFakultet elektrotehnike, mašinstva i brodogradnje u Splitu 20. decembra ove godine pustio je u pogon solarnu elektranu koja se nalazi na krovu ove ustanove.

Projekat je vredan više od 45 hiljada evra, a finansirao ga je sam fakultet. Prema rečima dekana fakulteta, Srđana Podruga, iako su imali ponude od investitora, želeli su sami da ulože u ovaj projekat koji će im biti višestruko koristan. Pored promocije samog fakulteta, solarna elektrana će im služiti u naučne i istraživačke svrhe.

Takođe, očekuju da im se uloženi novac vrati u roku od četiri godine nakon čega će sav prihod biti upotrebljen za slične projekte. Snaga ove solarne elektrane iznosi oko 31kW, a godišnje bi trebalo da se proizvede oko 41MWh električne energije. Ovo je jedna od prvih solarnih elektrana u Splitu.

Inače, Fakultet elektrotehnike, mašinstva i brodogradnje ima potpisan ugovor sa nemačkim institutom „ISE Fraunhofer“, najvećim institutom na svetu koji se bavi istraživanjem solarnih tehnologija.

S.J.