Elektroprivredi Srbije (EPS) za neplaćenu struju deset najvećih preduzeća koja su u vlasništvu države i lokalnih samouprava duguju 10,6 milijardi dinara, objavio je Danas. Taj list piše da najveći dug ima Železara Smederevo koja EPS-u treba da plati oko 2,9 milijarde, zatim Železnice Srbije koje duguju 2,6 milijardi i Grupa Rudnici bakra Bor čiji je dug 1,2 milijarde dinara.
Na spisku najvećih dužnika je Grupa Topionica i rafinacija Bor sa dugom od 925,6 miliona dinara, kao i nekoliko preduzeća sa liste 17 strateških firmi u restrukturiranju, poput Petrohemije i Resavice, koja su od poverilaca zaštićena do kraja maja.Po pisanju Danasa, Gradska uprava Beograda duguje EPS-u 427,9 miliona dinara, Energetika iz Kragujevca 713 miliona, a Vodovod i kanalizacija iz Kragujevca 321,4 miliona dinara. Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić je ocenio da je očigledno da svi potrošači u EPS-u nemaju isti status.
“Vlada Srbije ne omogućava tom preduzeću da po tržišnim pravilima namiri dugova od neurednih platiša kada je reč o privredi, a sa druge strane se insistira na ‘nultnoj toleranciji’ koja se sprovodi samo prema domaćinstvimna. Na taj način vlast šalje lošu poruku gradjanima da može da radi šta hoće”, rekao je Savić za Danas.
Izvor: www.beta.rs








Novi izveštaj Evropskog revizorskog suda (ECA) ukazao je na “neopravdano visoke troškove” podrške ekološkim projektima u poljoprivredi koji se finansiraju iz fondova Evropske unije. Kao ekonomično se pokazalo samo pet od kontrolisanih 28 projekata u Velikoj Britaniji, Italiji, Danskoj i Portugaliji. Iz Suda upozoravaju da je problem verovatno i veći, s obzirom da proističe iz “slabosti članica u upravljanju i kontroli sistema”. Sud je istraživao da li su tzv. neproduktivne investicije dale ekonomičan doprinos održivom korišćenju poljoprivrednog zemljišta. Neproduktivnim investicijama smatraju se one koje ne donose znatan povraćaj poljoprivrednicima ali pozitivno deluju na prirodnu sredinu. Za takve investicije je u periodu 2007-13. utrošeno oko 860 miliona evra javnog novca.











Evropska unija sve je zahtevnija u pogledu smanjenja potrošnje energije i u privredi. Procesi rada, a posebno građevinski proizvodi, oprema i elektro-uređaji moraju biti energetski efikasniji. Regionalno istraživanje nemačkog “Siemensa” pokazuje da industrija u Srbiji malim merama može da uštedi oko 10 odsto energije. Dobar primer je nemački “Knauf insulation” koji od Nove godine upravo u Srbiji proizvodi isključio prirodne materijale.






