Home Blog Page 1484

Međunarodni ekološki sertifikat FSC CoC – FSC Lanac Odgovornosti za izdavačku kuću „Škola plus“

Izdavačka kuća „Škola plus“ prva je izdavačka kuća u Srbiji koja će početi sa izdavanjem udžbenika sa međunarodnim ekološkim sertifikatom FSC CoC – FSC Lanac Odgovornosti (Forest Stewardship Council Chain of Custody).

Direktor izdavačke kuće „Škola plus“ gospodin Novica Pavličić izjavio je da je zadovoljan što se ova izdavačka kuća priključila globalnoj promociji odgovornog ponašanja prema šumama i zaštiti životne sredine. Dodao je da se koristi papir koji je nastao obradom drveta koje dolazi iz šuma u kojima se seče onoliko drveća koliko je potrebno da šuma može sama prirodnim putem da se obnovi.

Ekološki sertifikat FSC CoC Lanac Odgovornosti izdaje Međunarodni savet za upravljanje šumama iz Toronta u Kanadi.

Sandra Jovićević

foto: indianafurniture.com

izvor: staklenozvono.rs

Raspisan konkurs za nagradu Velika povelja „Zelena planeta”

društvo-stručnjaka-ekoloških-nauka

„Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije“ saopštilo je da je otvoren konkurs za nagradu Velika povelja „Zelena planeta“, preneli su mediji.

Nagrada se dodeljuje pojedincima, društvima ili ustanovama sa teritorije Republike Srbije za učinjeno dobro delo prirodi, odnosno za višegodišnje uspešno angažovanje na polju očuvanja, zaštite i unapređenja životne sredine,

Plaketa „Zelena planeta“ dodeljuje se od 2012. godine, a biće uručena na Dan planete zemlje, 22. aprila 2016. godine.

Svi zainteresovani mogu poslati predloge „Društvu stručnjaka ekoloških nauka Srbije“ do 31. marta 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: staklenozvono.rs

NIS najprofitabilnije preduzeće

NIS_logoNIS je objavio na svom web sajtu da je prema APR-u upravo ova kompanija najprofitabilnije preduzeće u Srbiji. Agencija za privredne registre objavila je listu najprofitabilnijih preduzeća u 2014. godini, na kojoj je NIS zauzeo prvo mesto.

Na listi APR „Sto naj… privrednih društava“, na kojoj su preduzeća rangirana na osnovu više pokazatelja iz finansijskih izveštaja za 2014. godinu, navedeno je da je NIS u 2014. imao neto dobitak u iznosu od 30.559 miliona dinara, a na dobitak tog društva odnosi se 7,3 odsto pozitivnog rezultata cele domaće privrede.

Posle NIS-a, na APR-ovoj listi najprofitabilnijih preduzeća u 2014. , nalaze se i kompanije Telekom Srbija i Telenor.

Vesna Vukajlović

Izvor: www.nis.eu

Termoelektrane „Kostolac“ proizvele skoro 6 miliona MWh električne energije u 2015. godini

TE Kostolac-Dobri proizvodni rezultati u 2015-01-TE Kostolac B

PD „TE-KO Kostolac“ saopštilo je da su termoelektrane „Kostolac“ uspešno završile 2015. godinu.

Direktor za proizvodnju energije TE-KO „Kostolac“ gospodin Dejan Ostojić izjavio je da su ove termoelektrane u 2015. godini proizvele ukupno 5.993.329MWh električne energije, odnosno 2,1 odsto više nego što je planirano. TE „Kostolac B“ je u prošloj godini proizvela 4.290.375MWh električne energije, odnosno 2,4 odsto više od plana, dok je TE „Kostolac A“ proizvela 1.742.954MWh električne energije, tačnije oko 1,3 odsto više nego što je planirano.

Gospodin Ostojić je istakao da je proizvodnja električne energije u 2015. godini bila stabilna i da su rezultati zadovoljavajući. Dodao je i da se u 2016. godini očekuje povećanje nivoa stabilnosti postrojenja i realizacija remontnih radova u planiranom roku.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs

„Severni tok 2“ ključni projekat za Rusiju

gasovod novosti.rs

Ministar energetike Rusije gospodin Aleksandar Novak izjavio je da je projekat izgradnje gasovoda „Južni tok“ obustavlje i da se ne vode nikakvi pregovori koji su vezani za pomenuti projekat.

Kako je istakao, za Rusiju je trenutno ključan projekat „Severni tok 2“. On je dodao da je za ovaj projekat već dobijena dozvola od nemačkog antimonopolskog regulatora, kao i da je u toku osnivanje kompanije. Naveo je i da je Rusija zainteresovana i za projekat gasovoda „Turski tok“.

Gospodin Novak je dodao i da ne postoje osnove za produžavanje ugovora o snabdevanju Ukrajien električnom energijom.

Projekat gasovoda „Severni tok 2“ trebalo bi da ima dve linije gasovoda ukupnog kapaciteta oko 55 milijardi kubnih metara gasa, a njime će gas biti transportovan iz Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

izvor: tanjug.rs

Anketa o klimatskim promenama

logo

Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda pozvao je građane da popune upitnik o klimatskim promenama, saopšteno je iz grada Beograda.

Gradski sekretar za zaštitu životne sredine gospodin Goran Trivan izjavio je da je oblast klimatskih promena veoma osetljivo pitanje koje se tiče svih, kao i da je anketa važna kako bi se procenilo koliko građani znaju o klimatskim promenama i koliko su spremni da se uključe. On je dodao da će se nastaviti sa sprovođenjem mera iz akcionog plana adaptacije, ali će se planirati i nove mere adaptacije u skladu sa raspoloživim kapacitetima i sredstvima u 2016. godini.

Kako je navedeno u saopštenju grada Beograda, rezultati istraživanja će pomoći da se kratkoročne i dugoročne mere koje su predviđene u Akcionom planu za adaptaciju na klimatske promene sa procenom ranjivosti primene efikasnije i uz veće učešće građana.

Podsetimo, Akcioni plan adaptacije na klimatske promene sa procenom ranjivosti grada Beograda usvojen je krajem oktobra 2015. godine. Plan je izrađen u okviru projekta „Adaptacija na klimatske promene na području grada Balkana“ koji je finansiran od strane Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) i relevantnih institucija. Projekat ima za cilj da se mehanizmi adaptacije na klimatske promene integrišu u procese upravljanja gradovima i urbano planiranje.

Anketu možete popuniti na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: klimatskepromenebeograd.rs

Uskoro sanacija fekalnog jezera u Kumodražu

jezero bg

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić obišao je 14. januara 2016. godine fekalno jezero u Kumodražu.

Gospodin Vesić je ovom prilikom izjavio da jezero predstavlja izvor zaraze, a istakao je i da će biti uklonjeno do leta ove godine. Podsetio je da je nastalo nasipanjem šuta, što je preprečilo Kumodraški potok i njegovo redovno oticanje. Dodao je da će najpre morati da bude probijen nasip kako bi jezero moglo postepeno da otiče, nakon čega će se strateški rešavati problem sa kanalizacijom u ovom delu grada.

Direktor JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ gospodin Svetozar Veselinović istakao je da će se isušivanje jezera raditi u saradnji sa JVP „Beogradvodama“, a JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ će raditi na kanalisanju kanalizacije iz Kumodraža kako bi se sprečio dalji dotok fekalnog otpada u Kumodraški potok.

Predsednik opštine Voždovac gospodin Aleksandar Savić izjavio je da će problem fekalnog jezera koje se prostire na 2 hektara biti brzo rešen, a dodao je i da će uskoro početi radovi na izgradnji Izulovačkog kolektora u Jajincima.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Credit Agricole banka obezbedila kredite za energetsku efikasnost u poljoprivrednoj proizvodnji

CA_Kredit_za_energetsku_efikasnost_spec

Credit Agricole banka izdala je saopštenje u kojem je navedeno da su obezbeđeni krediti za energetsku efikasnost u poljoprivrednoj proizvodnji.

U saopštenju je istaknuto da su krediti obezbeđeni u cilju povećanja konkurentnosti i dugoročno održivog agrobiznisa. Krediti se mogu iskoristiti za nabavku energetski efikasnih mašina i poljoprivrednih alata koji smanjuju potrošnju energije tokom radova, zatim za nabavku sistema za grejanje, hlađenje, navodnjavanje, kupovinu stolarije, solarnih panela, toplotnih pumpi, pumpi sa elektronskom regulacijom.

Krediti su indeksirani u evrima, rok otplate iznosi do 60 meseci, a grejs period do 12 meseci. Iznos kredita mora biti veći od 5000 evra, a potrebno je i učešće od 20 odsto od ukupnog iznosa kredita. Namenjeni su registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, zemljoradničkim zadrugama, preduzetnicima i preduzećima koji u svojoj delatnosti imaju više od 50 odsto ostvarenih prihoda iz poljoprivredne proizvodnje.

Krediti za energetsku efikansost realizuju se u saradnji sa Garancijskim fondom Vojvodine.

Sandra Jovićević

foto: creditagricole.rs

Potpisan memorandum o izgradnji vetroelektrane u Tomislavgradu

Foto: EP

vetropark

U četvrtak 14. januara 2016. godine u Mostaru u Bosni i Hercegovini potpisan je memorandum o razumevanju o izgradnji vetroelektrane u Tomislavgradu. Memorandum su potpisali predstavnici kineskih kompanija CMEC i CAIDC i kompanije „Gradina“.

Memorandumom je predviđena izgradnja vetroelektrane u Tomislavgradu, čija bi instalisana snaga trebalo da bude 112MW. Vetroelektrana bi trebalo da ima 35 vetrogeneratora, a prostiraće se na površini od oko 16 kilometara kvadratnih. U planu je da projekat bude završen 2017. godine, a biće otvoreno i 20 novih radnih mesta.

Očekuje se da će za realizaciju investicije biti potrebno oko 150 miliona evra, od čega će oko 90 odsto sredstava obezbediti kineska kompanija.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Agencija za zaštitu životne sredine pripremila prilog „Flood disasters and contaminated sites in Serbia 2014“

RemediatedSitesBrownfields2015

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije saopštila je da je u okviru aktivnosti EIONET Nacionalnog referentnog centra za zemljište pripremila prilog na temu „Flood disasters and contaminated sites in Serbia 2014“.

Kako je navedeno u saopštenju, pomenuti prilog je objavljen u okviru izveštaja „Remediated sites and brownfieldes. Succes stories in Europe“, a izrađen je u saradnji sa Istraživačkim centrom Evropske komisije i Evropskom Agencijom za životnu sredinu.

Istaknuto je da izveštaj ima za cilj da doprinese boljem razumevanju i sanaciji kontaminiranih lokacija i braunfild rehabilitacija koje su od suštinskog značaja za održivo upravljanje i korišćenje zemljišta, ali i da predstavi najbolje prakse i nove tehnike u remedijaciji zemljišta i upravljanja kontaminiranih područja.

Izeštaj „Remediated sites and brownfieldes. Succes stories in Europe“ možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: sepa.gov.rs

Pripremljen izveštaj o indikatorima biodiverziteta u Srbiji za 2014. godinu

IndikatoriBiodiverzitet2014

Agencija za zaštitu životne sredine izdala je obaveštenje u kojem je navedeno da je pripremljen izveštaj „Indikatori biodiverziteta u Republici Srbiji za 2014. godinu“.

Kako je navedeno u saopštenju, u pomenutom izveštaju obrađeno je 23 indikatora prirodne i biološke raznovrsnosti, šumarstva, lovstva, ribolova i održivog korišćenja prirodnih resursa.

Izveštaj „Indikatori biodiverziteta u Republici Srbiji za 2014. godinu“ možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: sepa.gov.rs

izvor: sepa.gov.rs

Južni tok postaje Bugarski tok

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je da propali projekat gasovoda Južni tok, kojim je ruski gas ispod Crnog mora trebalo da stigne do Evropske unije, treba da se transformiše u Bugarski tok sa 100 odsto vlasništvom Bugarske. Obraćajući se bugarskom parlamentu, Borisov je najavio da će se o mogućnostima snabdevanja Bugarske ruskim gasom razgovarati 27. i 28. januara u Sofiji, na sednici bugarsko-ruske medjuvladine komisije za ekonomsku saradnju koja se nije srela nijednom u poslednjih pet godina, preneo je danas EurActiv.com.

Borisov je u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika o sudbini Južnog toka, gasovoda kojim je ispod Crnog mora ruski gas trebalo da stiže do Bugarske i preko Srbije, Madjarske i Slovenije, do Italije i Austrije. Južnim tokom je trebalo da ide 63 milijarde kubnih metara ruskog gasa godišnje, a glavni akcionari u projektu bili su ruski Gasprom i italijanski ENI. Rekavši da je Južni tok istorija, bugarski premijer je juče u parlamentu istakao da sada prioritet predstavlja čvorište nazvano Balkan u blizini crnomorske luke Varna. To čvorište, prema njegovim rečima, snabdevalo bi se gasom iz Rusije kroz dve cevi ispod mora kapaciteta 10 milijardi kubnih metara gasa godišnje svaka, kao i gasom iz Azerbejdžana i sa lokalnih nalazišta u Bugarskoj i Rumuniji.

Detaljnije možete vest pročitati ovde:

http://beta.rs/ekonomija/ekonomija-svet/22762-juzni-tok-postaje-bugarski-tok

Tomislavgrad dobio prvu solarnu elektranu

solarni-paneli ecologic.rs

U Tomislavgradu u Bosni i Hercegovini 12. januara 2016. godine puštena je u rad prva solarna elektrana.

Elektrana je postavljena na krov skladišta PTP Šola, a njena snaga iznosi 23kW. Vrednost investicije je 80 hiljada KM, odnosno nešto više od 40 hiljada evra, a za realizaciju projekta bilo je potrebno tri godine. Radove je izvela kompanija „Energija – M“ iz Mostara, a električna energija iz elektrane će se predavati JP „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“.

Očekuje se da će se projekat isplatiti u narednih 6 godina.

Sandra Jovićević

foto: ecologic.rs

Cena električne energije u Srbiji dostići će tržišni nivo narednih godina

aleksandar obradovic

Direktor JP „Elektrprivreda Srbije“ gospodin Aleksandar Obradović izjavio je danas za N1 da postoji obaveza da se tržišna cena električne energije poveća, ali da to za sada nije u planu, već se može očekivati u narednim godinama.

On je istakao da je u 2015. godini postignut rekord kada je reč o proizvodnji električne energije, kao i da je RB „Kolubara“ postavio rekord kada je reč o proizvodnji uglja. Dodao je i da je snabdevanje električnom energijom u Srbiji stabilno.

Podsetimo, početkom januara 2016. godine JP „Elektroprivreda Srbije“ saopštilo je da je u 2015. godini proizvedeno 35,6 milijardi kWh električne energije i preko 37 miliona tona uglja.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Italijanska kompanija „Condotte“ gradi četiri MHE u Makedoniji

mini hidroelektrana

Italijanska građevinska kompanija „Condotte“ investiraće u izgradnju četiri male hidroelektrane u Makodoniji, saopštili su mediji.

Ministar ekonomije Makedonije gospodin Bekir Neziri je na konferenciji za novinare koja je održana 13. januara 2016. godine u Skoplju u Makedoniji izjavio da je mala hidroelektrana na Ešteričkoj reci kod Probištipa već završena, dok su preostale tri male hidroelektrane u fazama izgradnje. Kako je naveo, dve elektrane se nalaze na Zrnovskoj reci kod Kočana, a treća na reci Kadina kod Skoplja.

Predsednik kompanije „Condotte“ gospodin Bučo Astaldi istakao je da je ova kompanija zainteresovana da i dalje investira u Makedoniji, a naveo je i da je zavoljan uslovima za strane investitore.

Kompanija „Condotte“ je u izgradnju četiri male hidroelektrane u Makedoniji uložila oko 19 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: renewable-technology.com

Proizvodni rezultati “Ugljevika” u 2015. iznad plana

bjeljinaRudnik i termoelektrana /RiTE/ „Uglјevik“ proizvela je u 2015. godini 1.752,13 GWh električne energije i time premašila godišnji plan proizvodnje. Na zvaničnoj internet stranici preduzeća navodi se da je ostvarena proizvodnja struje u ovom energetskom gigantu 104,67%.

„Dobri rezultati proizvodnje potvrda su dobrog rada i na najbolјi način pokazuju opravdanost investicija u revitalizaciju objekta termoelektrane kao i nabavku mehanizacije na rudniku“, ocenio je izvršni direktor za tehnička pitanja Dragan Milјanović.

Proizvodni rezultati rudnika na površinski kopu “Bogutovo selo” pratili su potrebe i rad termoelektrane i u prošloj godini proizvedeno je 2.030.832 t uglјa, što je ostvarenje od 104% u odnosu na godišnji plan. Istovremeno je ostvarena otkrivka od 9.375.006 m3 čvrste mase, što je 101% u odnosu na godišnji plan.

Vesna Vukajlović

Izvor: www.srna.rs