Home Blog Page 1471

Uspostavljanjem Zelenog fonda do boljeg finansiranja životne sredine

slika-zakoni-skupstina

U sredu 17. februara 2016. godine usvojeni su predlozi tri zakona iz oblasti zaštite životne sredine.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da izmene Zakona o zaštiti životne sredine imaju za cilj da doprinesu uspostavljanju predvidivosti i kontinuiteta u sistemu finansiranja zaštite životne sredine, većem stepenu usklađenosti propisa Republike Srbije sa propisima Evropske unije i većoj međusobnoj usaglašenosti domaćih propisa. Istakla je da je jedna od ključnih izmena koja se tiče ovog zakona uspostavljenje kontinuiteta i predvidivosti u sistemu finansiranja zaštite životne sredine osnivanjem Zelenog fonda kao budžetskog fonda Republike Srbije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu. Navela je da će se uz pomoć pomenutog fonda omogućiti ulaganje u unapređenje kvaliteta životne sredine, smanjenje negativnih uticaja na zdravlje stanovništva, sanacija zagađenih lokacija, uklanjanje istorijskog otpada iz preduzeća u restruktiriranju i stečaju, unapređenje sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama, razvoj reciklažne industrije, uspostavljanje zelene ekonomije i otvaranje novih radnih mesta. Dodala je i da će se Zakonom o zaštiti životne sredine omogućiti i uvođenje nacionalne elektronske baze podataka kako bi se obezbedio brz i jednostavan pristup informacijama iz oblasti zaštite životne sredine.

Gospođa Bogosavljević Bošković je istakla i da je jedna od značajnih izmena Zakona o upravljanju otpadom prenošenje okvirne Direktive o otpadu u vodu uvođenja pojmova prestanka statusa otpada i nus proizvoda što će olakšati poslovanje privrednih subjekata. Kako je dodala, otpad će dobiti prirodu robe, a njegova upotreba ili tretman imaće izraženu komercijalnu vrednost što će obezbediti i pojavu novih subjekata. Osim toga, biće uspostavljeno i tržište otpada sa ciljem da se promet i tertman otpada odvijaju na legalan i transparentan način, a biće omogućen uvid i u količinu i vrste otpada. Operateri će biti klasifikovani kako bi se podstakla veća ulaganja u viši stepen reciklaže, kao i veća transparentnost u ovoj oblasti.

Kada je reč o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, gospođa Bogosavljević Bošković je dodala da se novine u pomenutom zakonu odnose na očuvanje prirodnih vrednosti i uspostavljanje sistema održivog razvoja kroz usklađivanje ekonomskog i društvenog razvoja sa jedne strane i zaštite prirode s druge strane. Istakla je da će se finansiranje zaštićenog područja vršiti iz Zelenog fonda, biće uvedeno posebno licenciranje i kontrola zoo vrtova, kao i regulisana pitanja prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Satelit za otkrivanje ekoloških promena i migracija

satelitU orbitu je 16. februara lansiran evropski satelit koji će služiti za otkrivanje promena u životnoj sredini, poput ledenog pokrivača i nivoa mora. Ovaj do sada najusavršeniji satelit u okviru evropskog programa za istraživanje životne sredine Kopernikus (Copernicus) moći će da uoči nadolazeće suše, ali i mesta na kojima se okuplja veliki broj izbeglica u nameri da preko Mediterana pređu u Evropu. Satelit će biti u stanju da predvidi nadolazeće suše tako što registruje sićušne promene boja na površini zemlje koje sugerišu stanje useva. To će, prema rečima Jozefa Ašbahera koji je zadužen za program osmatranja planete u Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA), biti upozorenje političarima da će žetva u nekim zemljama podbaciti, što može da izazove i masovne migracije.

Jedna od najvećih prednosti satelita je što će moći da skenira celu planetu u samo jednom danu i pošalje povratne informacije u roku od nekoliko sati, što će naučnicima i političarima pružiti detaljne formacije u skoro realnom vremenu. Merenje temperatura mora unaprediće i kratkoročne vremenske prognoze, a satelit će pomoći i u detekciji posledica klimatskih promena, za koje se veruje da će u narednim decenijama biti uzrok masovnih migracija. Satelit Sentinel-3A (Stražar) podigla je u orbitu ruska raketa “rokot” iz Plesetska u Rusiji, oko devet uveče po lokalnom vremenu (oko 19 po srednjoevropskom vremenu).

Sentinel-3A je postavljen na planranu orbitu 815 kilometara nad zemljom. Podaci svih Sentinel satelita koriste se širom sveta, i dostupni su bez naknade svima. Kako prenosi Dojče vele, mogući korisnici su kreatori politika i akademska javnost, koji će moći da gotovo u realnom vremenu analiziraju i male promene životne sredine. Sentinel 3-A će prema rečima naučnika moći da pruži celovitu sliku Zemlje na svaka dva dana. To je treći Sentinel satelit lansiran za manje od dve godine, a u Evropskoj svermirskoj agenciji ESA smatraju da je lansiranje poseban trenutak i ukazuju da je reč o najsofisticiranijem sistemu osmatranja Zemlje do sada. “Ovim je označeno novo doba za Kopernikus usluge, budući da Sentinel-3 pruža čtavu paleti novih podataka sa pokrivenošću okeana kakva ranije nije postignuta”, rekao je direktor programa istraživanja u ESA Folker Libig (Volker Liebig). Prva dva satelita, sa oznakama 1A i 2A, lansitana su 2014. i 2015, i namenjena su pre svega da nadziru kopneni deo planete i pružaju mogućnost boljeg odgovora a prirodne katastrofe. Kako je navela ESA u saopštenju, lansiranje još jednog satelita, istog poput Sentinela-3, i nazvanog Sentinel 3-B planirano je za narednu godinu.

Dva satelita koji su već u orbiti u okviru programa Kopernikus opremljeni su radarima i kamerama visoke rezolucije, a sentinel-3A je, izmedju ostalog, opremljen i instrumentima za merenje temperature mora i kopna, izjavio je Jozef Ašbaher iz ESA. Kako podseća Dojče vele, Kopernikus program koji finansira EU naučnici opisuju kao najambiciozniji sistem posmatranja Zemlje do sada. Planirano je više od desetak satelita. Sentinel 3-A je težak 1.200 kilograma. Trebalo bi da bude u potpunosti aktivan u roku od tri dana, dok će usluge početi da pruža sredinom jula nakon opsežnog testiranja. Rok trajanja mu je sedam godina.
Izvor: www.euroactiv.rs

Počela sa radom berza električne energije u Srbiji

elektricna energija mondo.rs

U sredu 17. februara 2016. godine počela je sa radom berza električne energije u Srbiji SEEPEX.

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je da je Srbija prva zemlja Jugoistočne Evrope i Evropske energetske zajednice u kojoj je počela sa radom berza električne energije. Kako je istakao, berza električne energije otvorena je nepunih 14 meseci nakon usvajanja Zakona o energetici, a Srbija je prva zemlja Evropske energetske zajednice koja je primenila Treći energetski paket Evropske unije.

Generalni direktor JP „Elektromreža Srbije“ gospodin Nikola Petrović naveo je da se na organizovanom tržištu električne energije radilo prethodnih pet godina. Dodao je da je otvaranjem berze električne enrgije EMS ispunio zakonodavnu obavezu i jednu od obaveza za pridruživanje Evropskoj uniji.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Usvojeni predlozi zakona iz oblasti zaštite životne sredine

parlament gov rs skupstina

U sredu 17. februara 2016. godine održano je Peto vanredno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije.

Na sednici je bilo reči o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o stočarstvu.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine obrazložili su članovima Odbora za evropske integracije pomenute predloge zakona koji su nakon kraće rasprave usvojeni.

Na sednici se razgovaralo i o Predlogu zakona o potvrđivanju amandmana na Konvenciju o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu i o Predlogu zakona o potvrđivanju Izmena i dopuna Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala.

Sandra Jovićević

foto: parlament.gov.rs

UNEP globalna inicijativa daljnskog grejanja

unepProgram Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) jedan je od tela koja omogućavaju tehničke savete za modernizacije sistema daljinskog grejanja u Beogradu, sa ciljem obezbeđivanja povećanja efikasnosti. Širok spektar zainteresovanih strana – uključujući i privatni sektor – bili su danas prisutni na konsultacijama o mogućim načinima modernizacije sistema daljinskog grejanja u Gradu u beogradskom hotelu Metropol. Mreža grejanja se trenutno oslanja na prirodni gas za 86% posto proizvodnje, međutim Beograd želi da istraži i druge izvore energije, uključujući mogućnosti kogeneracije. Grejanje i hlađenje mogu da dostignu i polovine lokalne potrošnje energije u gradovima, dok prebacivanje na modernu distribuciju toplotne energije može da obezbedi efikasnost koja dostiže do 80-90% u odnosu na konvencionalne sisteme. UNEP-ova Globalna inicijativa Daljinsko grejanje u gradovima, gde je Beograd jedan od prvih pilot gradova, ima za cilj da vodi promenu ka sistemima grejanja koji imaju nisku emisiju ugljenika i energetski su efikasni kroz razvoj, nadogradnju ili uvećanje energetskih sistema. Srpska prestonica će dobiti smernice i podršku u skladu sa najboljim svetskim standardima i biće povezana sa drugim pilot gradovima na polju daljinskog grejanja, kao što su Pariz, Helsinki i Tokio. “Veoma smo srećni što je naša odlučnost da se pridružimo Globalnoj inicijativi donela konkretne rezultate”, rekla je Stana Božović, Državni sekretar Republike Srbije na današnjem događaju. “Ovaj konsultativni sastanak je jedan od prvih koraka kako bismo pristupili novom globalnom projektu GEF -a i saradnjom sa UNEP-om na polju unapređenju sistema daljinskog grejanja u Gradu Beogradu”, objasnila je gospođa Božović, koja takođe vrši ulogu Fokalne tačke Republike Srbije Globalnog fonda za klimatske promene, te Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), jednog od glavnih donatora aktivnosti unutar Inicijative daljinskog grejanja. “UNEP se raduje mogućnosti da pruži tehničku pomoć kako bi mogli pridoneti finansijskom i unapređenju po pitanju adaptacije i mitigacije klimatskih promena sistema daljinskog grejanja u Beogradu”, rekao je Jan Dušik, Direktor regionalne kancelarije UNEP-a za Evropu. “Kroz ovaj projekat, nadamo se da ćemo pomoći Beogradu da postane primer za druge gradove u Srbiji i šire”, istakao je on.
Današnjem konsultacijskom sastanku prisustvovali su gospođa Stana Božović, Državni sekretar za životnu sredinu Republike Srbije, gospodin Goran Vesić, Gradski menadžer Grada Beograda; gospodin Vladica Božić, predstavnik Republike Srbije u Klimatskom tehnološkom centru i mreži, kao i donatori, redstavnici privatnog sektora i osoblje UNEP -a. Kao deo projekta, Beograd će tražiti nezavisne savete o aktivnostima u vezi vlasničke strukture ove vitalne javne službe daljinskog grejanja.

O projektu

Projekat za modernizaciju daljinskog sistema grejanja u Beogradu je prvi projekat otkako se Grad pridružio Globalnoj inicijativi daljinskog grejanja u gradovima, koja je lansirana u Talinu, Estonija prošlog aprila. Inicijativa je nastala kao partnerstvo više zainteresovanih grupa koju koordinira UNEP, a linansirana je od strane GEF-a i Danske agencije za međunarodni razvoj – DANIDA. Inicijativa je jedan od pet akceleratora u sklopu SE4All platforme akceleratora energetske efikasnosti koja je pokrenuta na UN samitu o klimatskim promenama održanom u septembru 2014. godine. Inicijativa ima za cilj da udvostruči stopu poboljšanja energetske efikasnosti za grejanje i hlađenje u zgradama do 2030. godine, te smanji emisije gasova staklene bašte. Inicijativa je trenutno u fazi implementacije i pruža tehničku podršku gradovima u pet zemalja, uključujući Srbiju, Indiju, Kinu i Bosnu i Hercegovinu za razvijanje projekata modernih sistema daljinskog grejanja i planova na nivou gradova. Inicijativa je takođe udružila snage sa Klimatskim tehnološkim centrom i mrežom za obnovu sistema daljinskog grejanja u Banja Luci, Bosna i Hercegovina. Tokom naredne tri godine, Inicijativa će podržati više od 25 drugih gradova u modernizaciji sistema za distribuciju toplotne energije kroz tehničke procene, izgradnju kapaciteta i obuke. Inicijativa daljinskog grejanja u gradovima je finansirana od strane GEF-a kroz novoodobreni projekat pod nazivom „Povećanje investicija za sisteme daljinskog grejanja u gradovima – SE4All akcelerator energetske efikasnosti“.

V.V.

www.unep.org

Spektrum, Total i Ki Petroleum stižu zbog nafte u BiH?

naftaVelike kompanije iz Velike Britanije, Francuske i Australije, iskazale su interesovanje, u vidu pisama o namerama, za dodelu koncesije za istraživanje nafte i gasa na području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), piše sarajevski dnevni list Avaz. Reč je o britanskom Spektrumu, francuskoj kompaniji Total, i australijskom Ki Petroleumu (Key Petroleum). Kako saznaje Avaz, razlog za veliku zainteresovanost kompanija, od kojih su neke od njih poput Spektruma, istraživale naftu u Hrvatskoj na Jadranskom moru, predstavljaju očigledno potencijalna nalazišta tog energenta na području FBiH.

Naime, nakon odustajanja naftnog giganta Šela od projekta istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i gasa u FBiH najavljeno je da će biti raspisan novi poziv, što je i učinjeno, a Ministarstvo energije, industrije i rudarstva FBiH uradilo je odgovarajuće izmene zakona koje je u međuvremenu potvrdio i Federalni parlament. Ministar energije, industrije i rudarstva FBiH, Nermin Džindić, potvrdio je Avazova saznanja, kazavši da je izmenama Zakona o istraživanju nafte pojednostavljena procedura koja tretira privlačenje investitora.

U međuvremenu, kako je dodao, održani su ozbiljni sastanci sa predstavnicima svetskih kompanija. On je potvrdio da je australijska naftna kompanija Ki Petroleum 11.decembra poslala pismo namere u kom ih informiše da je zainteresovana za pregovore sa vlastima FBiH o dodeli koncesije za istraživanje nafte i gasa. “Od njih smo dobili pismo namere, dali su neke svoje uslove, mi smo ponudili svoje. Kompanija Spektrum čak nudi da besplatno izvrši aero-sinimanje i obradu svih starih podataka i da napravi katalog potencijalnih nalazišta u FBiH koje bi prezentirali na svim velikim skupovima”, naveo je Džindić.

V.V.

www.tanjug.rs

Završena druga faza sanacije postrojenja za preradu vode u Leskovcu

gradleskovac.org gradiste

Gradonačelnik Leskovca gospodin Goran Cvetanović, direktor JKP „Grdelica gospodin Zoran Jović i direktor Direkcije za urbanizam i izgradnju grada Leskovca gospodin Milenko Milenković obišli su postrojenje za preradu vode u Gradištu.

Ovom prilikom je rečeno da je nedavno završena druga faza radova na sanaciji postrojenja za preradu vode u Gradištu tako da stanovnici Grdelice i okolnih mesta neće imati problema sa snabdevanjem. Istaknuto je da se potreba za dogradnjom pomenutog postrojenja javila zbog promena u slivnom području uzvodno od zahvata, ali i zbog višegodišnje eksploatacije postrojenja koje je u funkciji od 1976. godine.

U saopštenju Leskovca navedeno je da je projektnu dokumentaciju za sanaciju postojećeg taložnika i filterske stanice izradila Direkcija za urbanizam i izgradnju grada Leskovca, a vrednost radova u prvoj fazi iznosila je 2,5 miliona dinara. Prva faza sanacije započeta je 2014. godine, a izvođač radova bila je kompanija „Crna Trava“, a sa drugom fazom započelo se 2015. godine. Vrednost radova u drugoj fazi iznosila je 11,6 miliona dinara, a izvođač radova bila je kompanija „Hidrokontrol“ iz Niša.

Završetkom druge faze sanacije postrojenja za preradu vode u Gradištu obezbeđeno je nesmetano vodosnabdevanje za 15 hiljada stanovnika, navodi se u saopštenju grada Leskovca.

Sandra Jovićević

foto: gradleskovac.org

Sastanak povodom projekta prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Kruševcu

krusevac.rs sastanak otpadne vode

Sredinom prošle nedelje u opštini Kruševac održan je sastanak povodom realizacije projekta „Prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda“.

Gradonačelnik Kruševca gospodin Dragi Nestorović izjavio je da je projekat „Prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda“ jedan od investiciono najznačajnijih projekata čija je ukupna vrednost 23.846.000.

Projekat je podeljen u dve komponente – izgradnju kolektorske i kanalizacione mreže i izgradnju postrojenja za prečišćavanje, navedeno je u saopštenju grada Kruševca. Kolektorsku i kanalizacionu mrežu čini 18 glavnih projekata, a u prvoj grupi realizuje se njih 7 od strane izvođača radova konzorcijuma „Telekomunikacija“ i SADE. U drugoj grupi nalazi se 11 projekata za 4 seoska naselja sa primarnim i sekundarnim vodovima.

Vrednost postrojenja za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda iznosi 14.895.487 evra, a zauzimaće površinu od oko 6,1 hektara. Izvođač radova je kompanija JV AKTOR S.A. – LAD Group – Waterleau Group NV, a očekuje se da će radovi početi u junu 2016. godine, dok će postrojenje biti završeno naredne godine. Sredstva za finansiranje obezbedila je Vlada Republike Srbije (95 odsto) kroz kredit KfW banke i JKP „Vodovod“ (5 odsto).

Na sastanku se razgovaralo i o projektima čvrstog otpada za šta je Vlada Nemačke obezbedila sredstva u iznosu od oko milion evra.

Sastanku su prisustvovali predstavnici grada Kruševca, Nemačke razvojne banke (KfW), konsultantske kuće „Gauf“ i JKP „Vodovod“.

Sandra Jovićević

foto: krusevac.rs

Radovi na izgradnji kolektora u Subotici biće završeni do kraja juna 2016. godine

subotica.rs kolektor

Predstavnici grada Subotice, JKP „Vodovod i kanalizacija“ i GP „Graditelj NS“ obišli su radove na izgradnji Kolektora II, koji se izvode u okviru realizacije Projekta unapređenja vodnih sistema grada Subotice, saopšteno je iz grada Subotice.

Gradonačelnik Subotice gospodin Jene Maglai izjavio je da su radovi na izgradnji Kolektora II na Trgu kralja Tomislava završeni pre predviđenog roka, a da je do sada izvršeno oko 95 odsto radova na Kolektoru II. On je istakao i da se očekuje da će svi radovi biti završeni do kraja aprila 2016. godine, umesto do kraja decembra, kako je planirano. Naveo je i da su završeni radovi na izgradnji Kolektora VII, na izgradnji Centralnog magistralnog vodovoda izvedeno je 98 odsto radova, a polovina radova je završena na povezu Istočnog i Zapadnog magistralnog vodovoda. Dodao je da se očekuje da će svi radovi biti završeni do kraja juna 2016. godine.

Gospodin Maglai je istakao i da je 8. februara 2016. godine javno oglašen tender Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju postrojenja za kondicioniranje, rezervoara i crpne stanice na drugom Centralnom kompleksu vodosnabdevanja grada – Vodozahvatu II. Dodao je da je vrednost projekta preko 3 miliona evra.

Podsetimo, radovi na izgradnji Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici započeli su u aprilu 2015. godine, a ugovor za realizaciju projekta potpisan je krajem septembra 2014. godine. Ugovorom je predviđeno da radovi na izgradnji Kolektora II, Kolektora VII i Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici budu završeni za 23 meseca. Vrednost ovog projekta iznosi nešto više od 5,1 miliona evra, a realizovaće se u tri faze. Izgradnja ova dva kolektora i centralnog vodovoda deo je „Projekta unapređenja vodnih sistema grada Subotice“ koji se finansira uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Prva etapa radova obuhvata izgradnju Kolektora II, Kolektora VII i Centralnog magistralnog vodovoda; druga izgradnju vodovoda u Lošinjskoj ulici i povezanog kraka, a treća izgradnju fabrike vode „Vodozahvat II“. Krajem 2017. godine trebalo da budu završeni svi projekti koji se tiču magistralnog vodovoda u Subotici, a ukupna vrednost radova iznosi 25 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: subotica.rs

Putin i Orban o projektima u oblasti energetike

putin_orbanPremijer Mađarske Viktor Orban nalazi se u zvaničnoj poseti Moskvi. On će sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom razgovarati o zajedničkim projektima dve zemlje u sferi energetike.
Kako je saopštila pres slušba Kremlja, tokom predstojećeg susreta predsednika Rusije Putina i premijera Mađarske Orbana planirano je da teme razgovora budu unapređenje bilateralnih odnosa, uključujući realizaciju sporazuma postignutih pre tačno godinu dana 17. februara za vreme posete predsednika Rusije, Budimpešti.
“Na dnevnom redu sastanka su perspective daljeg razvoja trgovinsko- ekonomskih veza ,unapređenje zajedničkih projekata u oblasti energetike I visokoh tehnologija, saradnja u kulturnoj i humanitarnoj sferi.”- piše u saopštenju Kremlja.

http://rs.sputniknews.com

Vetropark „Trusina“ biće pušten u rad 2017. godine

vetropark

U Nevesinju u Republici Srpskoj u toku je izgradnja vetroparka „Trusina“ za koji je koncesiju dobila kompanija „Eol prvi“.

Predstavnik kompanije „Eol prvi“ gospodin Zlatko Mandžuka izjavio je da će elektrana umesto planiranih 51MW imati 49,5MW. Kako je istakao, biće postavljeno 15 turbina pojedinačne instalirane snage oko 3,3MW, a čija će visina biti 84 metra. Dodao je da će turbine isporučiti danska kompanija „Vestas“.

Vrednost projekta iznosi oko 145 miliona KM, od čega će 87 odsto sredstava obezbediti britanska kompanija „Kermas“, 10 odsto kompanija „Eol prvi“, a ostatak opština Nevesinje. Očekuje se da će sledeće godine početi montaža turbina, kao i da će vetropark biti priključen na mrežu.

Podsetimo, koncesija za izgradnju vetroparka dodeljena je kompaniji „Eol prvi“ iz Nevesinja 2012. godine, a strateški partner na ovom projektu je kompanija „Kermas“ iz Velike Britanije.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

U aprilu usvajanje Akcionog plana energetske efikasnosti za Mostar

Konferencija EE Sarajevo 2014.-4bd1743e mostar.ba

U petak 12. februara 2016. godine u Mostaru u Bosni i Hercegovini održan je okrugli sto o energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i zaštiti životne sredine.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Hercegovačko-neretvanske županije gospodin Jerko Pavličević izjavio je novinarima da je cilj održavanja okruglog stola o izradi Akcionog plana energetske efikasnosti za grad Mostar sagledati energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u javnim ustanovama. On je istakao da je bitno razvijati svest javnosti o potrebi zaštite životne sredine koja utiče na održivi razvoj.

Predstavnik Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) gospodin Brajan K. Schjertzer dodao je da je okrugli sto o izradi Akcionog plana energetske efikasnosti za Mostar veoma bitan, kao i da će se Mostar izradom pomenutog plana pridružiti mnogim evropskim gradovima koji se bore za smanjenje emisije ugljen dioksida i uštedu energije.

Savetnik gradonačelnika Mostara gospođa Radmila Komadina istakla je važnost projekta CB-GREEN, a govorila je i o merama energetske efiaksnosti koje Mostar preduzima u poslednjih par godina.

Na skupu je istaknuto da se očekuje da Akcioni plan o energetskoj efikasnosti grada Mostara bude usvojen u aprilu 2016. godine.

Okrugli sto o energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i zaštiti životne sredine održan je u okviru projekta CB-GREEN čiji je cilj zaštita životne sredine i održivo korišćenje prirodnih resursa u graničnim područjima Zadarske i Hercegovačko-neretvanske županije.

Sandra Jovićević

foto: mostar.ba

Moguće smanjenje cene gasa za distributivna preduzeća u FBiH

gasovod novosti.rs

Nadzorni odbor kompanije „BH-Gas“ doneo je odluku o smanjenju cene gasa za distributivne kompanije sa 640KM na 550KM za hiljadu kubnih metara gasa.

Odluka je prosleđena Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i industrije koje će dati svoje mišljenje, a mišljenje ćedostaviti i Federalno Ministarstvo trgovine nakon čega će predlog o smanjenju cene gasa za distributivne kompanije biti dostavljen Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

Predstavnici kompanije „BH-Gas“ saopštili su da, u slučaju da do smanjenja gasa dođe, umanjenje cene gasa će se retroaktivno obračunati distributivnim preduzećima od 1. januara 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

U planu izgradnja kogeneracionog postrojenja na biomasu u BiH

biomasa

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je prethodnu saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu „Natron-Hayat“ iz Maglaja za izgradnju kogeneracionog postrojenja na biomasu, preneli su mediji.

Kako je saopšteno, izgradnja kogeneracionog postrojenja na biomasu „TG 4“ planirana je u opštini Maglaj. Postrojenje bi trebalo da ima snagu od 35MW, a očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 30 hiljada MWh toplotne energije i 64.152,00MWh električne energije.

Kao gorivo za postrojenje koristiće se drvna biomasa, odnosno kora jele, bora i smrče.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

U planu druga faza sanacije jalovišta nekadašnjeg rudnika u Stolicama

jaloviste blic.rs

Stručnjaci Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ rade na projektu kompletne sanacije brane nekadašnje flotacije rudnika „Stolice“, preneli su mediji.

Predsednik opštine Krupanj gospodin Rade Grujić izjavio je da je vrednost radova na brani oko milion evra, dok će 600 hiljada evra biti uloženo u čišćenje korita reke i zemlje oko njega.

Podsetimo, nakon majskih poplava 2014. godine i formiranja klizišta pukle su tri brane u opštini Loznica i jalovina iz nekadašnjeg rudnika istekla je i ulila se u reku Korenita. Krajem maja iste godine uspešno je zaustavljeno dalje izlivanje jalovine, ali je do ponovnog izlivanja došlo već u julu 2014. godine. Poslednje izlivanje jalovine iz nekadašnjeg rudnika u Stolicama dogodilo se krajem septembra 2014. godine, kada je analizom uzoraka sa četiri bazne stanice potvrđeno prisustvo olova, kadmijuma, gvožđa, cinka, bakra, žive, antimona, arsena i mangana u Drini. Nakon toga, sredinom oktobra 2014. godine Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije objavila je rezultate analiza vode iz reke Drine koji su potvrdili prisustvo teških metala u ovoj reci.

Krajem novembra 2014. godine završena je prva faza sanacije jalovišta nekadašnjeg rudnika u Stolicama. Radnici RTB „Bor“ izgradili su pet brana za filtriranje vode iz jalovišta, dve brane za prihvat i odvod bujičnih voda i 1300 metara kanala za prihvat voda.

Sandra Jovićević

foto: blic.rs

Preko 8 miliona KM za podsticanje proizvodnje iz OIE i efikasne kogeneracije u FBiH

oie economy.rs

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donela je odluku o ukupnom iznosu sredstava, odnosno potrebnom iznosu naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracijei jediničnom iznosu naknade za podsticanje proizvodnje električne enrgije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2016. godinu.

Kako je saopšteno, ukupan iznos sredstava za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2016. godinu iznosi 8.354.254 KM. Jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iznosi 0,001 KM/kWh bez PDV-a, a primenjivaće se od 1. januara 2016. godine.

Sredstva koja će biti prikupljena na osnovu ove naknade predstavljaju prihod Operatera za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, a namenjena su za isplaćivanje podsticajnog dela iz zagarantovane cene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvođača, finansiranje troškova rada Operatora i pokrivanje troškova uravnoteženja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Sandra Jovićević

foto: economy.rs

izvor: fena.ba