Home Blog Page 1468

„Sinerot“ – poljoprivreda i obnovljiva energija u jednom

014Virovitičko – podravska županija predstavlja projekat „Sinerot“ – model elektrane koji objedinjuje poljoprivredu i obnovljivu energiju. Ovakav model elektrane imaće solarne panele koji će biti postavljeni na stubove visine 4 metra, a između njih će postojati razmak od oko 8 metara kako bi omogućio funkcionisanje poljoprivrednih mašina, odnosno potpunu iskorišćenost zemljišta na kome se nalazi elektrana.

Navodnjavanje ove parcele od 2,5 hektara obavljaće se pomoću energije proizvedene u elektrani kapaciteta 500kW a mašine za obrađivanje zemlje biće na električni pogon.

Pored obnovljive energije i poljoprivrede, ovaj inovativni projekat objedinjuje i edukaciju jer će se poljoprivredna površina ustupiti srednjoj školi u Slatini za praktičnu nastavu a višak proizvedene energije će koristiti osnovne i srednje škole u županiji.

Za ovaj projekat koji vredi oko milion i po evra, Županija je obezbedila svu neophodnu dokumentaciju. Očekuje se da će biti finansiran iz evropskih fondova ili putem Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost.

D.V
izvor: energetika-net

Hibridni kamioni – eko vožnja u Hrvatskoj

kamion„Čakom“, najuspešnija hrvatska komunalna kompanija koja se bavi selekcijom i reciklažom komunalnog otpada nabavila je dva kamiona na hibridni pogon, podizača kontejnera u vrednosti oko 100 hiljada evra. Fond za zaštitu okoline, preko Ministarstva zaštite okoline, sufinansirao je 40 % troškova ove nabavke. Hibridni kamioni pri malim brzinama i nižim opterećenjima za pogon koriste elektromotor čime se štedi gorivo i smanjuje emisija štetnih gasova.

U ovoj kompaniji, koja već dugi niz godina uspešno upravlja otpadom, kažu da je nabavka ovih kamiona za njih vrlo važna jer time potvrđuju da vode rečuna o zaštiti životne sredine i da će im za mesec dana stići još jedno vozilo, navlakač, koji će dodatno smanjiti operativne troškove.

D.V.
izvor: energetika-net

„Ekocycle 3D“ štampa predmete koristeći PET plastičnu ambalažu

ekocycleKompanija za proizvodnju pića „Coca-Cola“ i poznati muzičar Will.i.am razvili su u kompaniji „3D Systems“ printer „Ekocycle 3D“ koji štampa predmete koristeći niti napravljene od recikliranih plastičnih boca.

U promotivnom videu za ovaj proizvod, Will.i.am, kreativni direktor kompanije, kaže da ljudi godišnje stvaraju stotine miliona tona otpada a puno toga je jeftina PET plastika i da ova mašina štampa pomoću iskorišćene plastike što znači da možete uzeti flašu od vode i odštampati narukvicu, robote ili cipele.
Kompanija „3D Systems“ koristi jedinstveni „state-of-the-art“ 3DPrint™ softver za funkcionisanje 3D printera, u kome je integrisan poseban softver za ulaz i kontrolu podataka – 3DManage™. Ovi softveri su takođe proizvodi pomenute kompanije.

Jedan kertridž sadrži 25 odsto iskorišćenog recikliranog materijala što je ekvivalentno 3 PET plastičnih flaša od 568 mililitara.

„Ekocycle 3D“ poseduje touch-screen interfejs u boji ugrađen u vrhu kućišta.

Iz ove kompanije kažu da veruju de će u budućnosti svako moći lako da štampa u 3D formatu i da će ljudi više biti zainteresovani za štaampanje predmeta nego za njihovu kupovinu.

Do tada „3D Systems“ je lansirao prvi 3D stampač za hranu i ručni 3D skener.

D.V.

Drugi Sajam energetike – Budva

2. SAJAM ENERGETIKE - BUDVADrugi po redu Sajam energetike održava se na „Jadranskom sajmu“ u Budvi od 24. do 28. septembra 2014.godine.

Akcenat Sajma energetike je na oblasti energetske efikasnosti, alternativnih i obnovljivih izvora energije i na promovisanje naprednih tehnoloških rešenja.

Sajam Energetike okuplja kompanije koje posluju u oblastima:

• obnovljivih izvora energije: biomasa, energija vetra, vode, sunca, aero-, hidro- i geotermalna energija
• konvencionalnih izvora energije: nafta, gas, ugalj
• upravljanja energijom: distribucija i snabdevanje
• efikasnog korišćenja energije: energetski učinkoviti proizvodni procesi i gradnja, rasveta, električna i hibridna vozila
• istraživanja, razvoja, finansiranja, inovacija, usluga itd.

Sajam energetike kreira celovitu platformu za proizvođače, zastupnike, distributere i partnere energetskog sektora.

izvor: ekapija
foto: www.adriafair.co.me

Politika neće zaustaviti izgradnju gasovoda “Južni tok“

vucic-medvedevPrema pisanju lista “Novosti“, premijer Srbije gospodin Aleksandar Vučić i premijer Rusije gospodin Dmitrij Medvedev razgovarali su 07. jula u Moskvi o projektu izgradnje gasovoda “Južni tok“ i tom prilikom zaključili da se radi o prioritetnom, strateškom energetskom projektu od kojeg će koristi imati zemlje Južne Evrope i da iz tog razloga pitanje gradnje ne treba politizovati.

Gospodin Vučić je posle sastanka, na konferenciji za novinare, izjavio da su sva pitanja oko “Južnog toka” razrešena, da su ostali samo tehnički detalji kao i da se uskoro može očekivati potpisivanje jednog zvaničnog dokumenta.Gospodin Medvedev je tom prilikom izjavio da će realizacija ovog projekta podići odnose Srbije i Rusije na novi nivo.

Pored premijera Srbije, gospodina Aleksandra Vučića sastanku su prisustvoli gospodin Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, gospodin Dušan Vujović, ministar privrede i gradonačelnik Beograda, gospodin Siniša Mali.

D.V
foto: novosti.rs

Arhimed, Nautilus i urbane mini turbine

Arhimed, Nautilus i urbane mini turbineInspiracija za najznačajnija tehnička otkrića nalazi se u prirodi koja nas okružeje. Posmatrajući i primenjujući zakone prirode dolazilo se i dolazi se do tehničko-tehnnoloških otkrića koja se primenjuju za dobrobit čovečanstva.

Kompanija ”Archimedes“ iz Roterdama 1. juna ove godine ponudila je tržištu mini vetrogenerator “LIAM F1”. Koristeći princip Biomimikrije i proučavajući grčkog matematičara Arhimeda došli su do jedinstvenog rešenja.

Za razliku od standardnih vetrogeneratora koji zahtevaju velike slobodne površine, proizvode veliku buku, čije turbine prave senku i ugrožavaju ptice, “LIAM F1” je mali, tih i priuštiv vetroregenerator. Količina proizvedene energije iznosi od 300 do 2500 kW, što će zavisiti od mesta i visine na kojoj je vetrogenerator postavljen kao i od brzine vetra. Postoji mogućnost postavljanja u kombinaciji sa solarnim panelima, kako bi se obezbedio dodatni izvor energije kada nema dovoljno vetra.

Pored vetrogeneratora “LIAM F1” najavili su i duplo manju verziju, vetrogenerator “LIAM POLE”. Nov proizvod u kombinaciji sa solarnim panelima i LED diodama predstavlja samo-održiv proizvod. Primenu nalazi u urbanoj infrastrukturi (ulična rasveta).

S.J.
izvor: dearchimedes.com

Zakon o planiranju i izgradnji u Skupštini tokom leta

ministar Zorana MihajlovicPotpredsednik Vlade Srbije, gospođa Zorana Mihajlović najavila je danas u Skupštini Srbije set reformskih zakona. Reforme treba da omoguće dolazak novih investicija kao i bržu i efikasniju realizaciju projekata.

Zakon o planiranju i izgradnji je jedan od značajnijih zakona koji treba da omogući brzo i regularno dolaženje do dozvola, izjavila je gospođa Zorana Mihajlović u Privrednoj komori Srbije. Ona navodi da je njhova namera da period dobijanja dozvola bude 28 dana. Na listi Svetske banke, po načinu kako se dobijaju dozvole Srbija je na 246. mestu.

Reformom Zakona o planiranju i izgradnji očekuje se rešenje pitanja konverzije zemljišta kao i prava korišćenja. Realizacija ovog zakona sa svim podzakonskim aktima treba da bude do kraja godine.

D.V
foto: merz

„Solarna akademija“ po četvrti put u Sremskim Karlovcima!

Solarna-AkademijaOmladinski kamp „Solarna akademija“ održava se u Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima, u periodu od 25. do 31. avgusta 2014. godine. Cilj omladinskog kampa je sticanje znanja o procesu dobijanja električne energije iz Sunca, sticanju praktičnih veština za primenu stečenog znanja. Uz stručno vođstvo učesnici će moći nakon predavanja da prođu proces sastavljanja mini solarne elektrane.

Učešće na ovom omladinskom kampu predstavlja izuzetnu priliku za širenje svesti o važnosti zdrave životne sredine, sticanje znanja o načinima štednje i proizvodnje električne energije i sticanje praktičnih znanja za izradu i primenu obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

Elektroprivreda Srbije nije tražila poskupljenje električne energije

EPS Elektroprivreda Srbije

EPSPrema pisanju lista “Blic”, Elektroprivreda Srbije uz podršku Ministarstva finansija, nije uputila zvaničan zahtev za poskupljenje električne energije Agenciji za eneregetiku Republike Srbije (AERS). Nema čak ni najave za ovaj postupak.

Prema ranijim navodima ovog lista, Ministarstvo finansija i EPS predložili su Vladi Srbije da struja od jeseni poskupi, najpre 30 odsto, a onda još 20 odsto i da su premijer Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić i ministar energetike, gospodin Aleksandar Antić protiv ovakvih mera.

Razlog za sprovođenje ovakvih mera je prospektivni uvoz struje koji mora biti plaćen unapred. Potpredsednik Vlade Srbije, gospođa Zorana Mihajlović za list “Politika” ističe da Elektroprivreda Srbije planira uvoz električne energije u vrednosti od 150 miliona evra ali da se to pitanje neće rešavati povećanjem cena.

Činjenica je da je Elektroprivreda Srbije pretrpela veliku štetu tokom nedavnih poplava, pa će tako u narednoj grejnoj sezoni TE “Nikola Tesla” u Obrenovcu isporučivati 30 odsto manje električne energije nego što je planirano.

Gospođa Zorana Mihajlović, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, takođe navodi da cena električne energije nema veze ni sa saniranjem štete od poplava i da se to pitanje postavlja godinama poredeći cenu struje u Srbiji sa cenom u zemljama regiona.

Poslednje poskupljenje struje u Srbiji bilo je 1. avgusta 2013. u proseku 10,9 odsto za domaćinstvo i 12,8 za privredu. Prethodno je bilo 1. aprila 2011. godine u proseku 15 odsto.

D.V.

Potpisan prvi ugovor o finansiranju izgradnje vetroparka u Srbiji

vetroparkErste Banka i kompanija Vetropark Kula potpisale su ugovor o finansiranju vetroparka u okolini Kule u iznosu od 11,7 miliona evra.

Erste Bank a.d. Novi Sad i Vetropark Kula a.d., čiji je osnivač italijansko-srpska kompanija MK Fintel Wind, potpisale su ugovor o finansiranju izgradnje vetroparka u okolini Kule.

U pitanju je kredit ukupnog iznosa 11,7 miliona EUR, od čega je 9,65 miliona sa rokom otplate 12 godina, a ostatak je namenjen finansiranju PDV-a.

Radovi na izgradnji Vetroparka Kula počeće tokom leta. Instalisana snaga ovog vetroparka biće 9.9 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 25 GWh (gigavat časova). Park će se sastojati od tri vetrenjače pojedinačne snage od po 3,3 MW. „Realizovanje projekata koji koriste obnovljive izvore energije podrazumeva veoma kompleksne aktivnosti i za nosioca projekta i za finansijera, posebno kada su u pitanju vetroparkovi. Ponosni smo što je prvi kredit za izgradnju vetroparka u Srbiji odobren upravo od strane Erste Banke. Sa kompanijom MK Fintel Wind razmatramo finansiranje izgradnje i dodatnih vetroparkova“, izjavio je Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste Banke.

Osnovna delatnost kompanije MK Fintel Wind je proizvodnja „zelene“ električne energije, a pored toga, kompanija radi i na povećanju ukupnog energetskog kapaciteta u Banatu, Vojvodini i Podunavlju i ima u planu investicije u vetroenergiju u Srbiji i regionu.

Izvor: Erste Banka

Drugi sastanak članova parlamenata zemalja potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope – Napredak Srbije u obnovljivim izvorima energije

EnergetskaZajednicaKancelarija potpresednika Narodne skupštine Republike Srbije prof. dr Vladimira Marinkovića, koji je zajedno sa delegacijom Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, učestvovao na godišnjem sastanku Evropske zajednice u Beču, saopštila je danas da Srbija ostvaruje dobar napredak u procesu usklađivanja sa regulativom Evropske unije u oblasti energetike posebno u sektorima električne energije i obnovljivih izvora energije.

U fokusu sastanka bio je neposredni rok za implementaciju Trećeg paketa energetskih propisa Evropske unije u nacionalna zakonodavstva zemalja članica Energetske zajednice. Direktor Sekretarijata Energetske zajednice, gospodin Janez Kopač rekao je tom prilikom da će Sekretarijat Energetske zajednice predstaviti Odboru, na jesen, Godišnji izveštaj o napretku Srbije na implementaciji za 2013–2014. godinu.

Zaključak sastanka je da postoji potreba obrazovanja Parlamentarne skupštine Energetske zajednice u toku sledeće godine sa ciljem da se poveća transparentnost i efektivnost unapređenja procedura.

U delegaciji Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, bili su predsednica Odbora dr Aleksandra Tomić, potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković i član Odbora Radmilo Kostić.

D.V.

PREDSTAVLJAMO Ograničenja u procesu projektovanja i izgradnje MHE

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektraneGospodin Ivan Đokić, ispred kompanije “Small Hydropower Systems”, sa većinskim češkim partnerom, prezentovao je, na nedavno održanoj Konferecniji o hidroenergiji, ograničenja u procesu projektovanja u odnosu na mišljenja i zahteve različitih državnih institucija, kao i praktične probleme u procesu ishodovanja dozvola za izgradnju mini hidroelektrana, koje je objasnio na primeru MHE na Staroj Planini i Kopaoniku.

On je na “Konferenciji o hidroenergiji – tržište Srbije do 2020. godine” govorio o problemima ishodovanja dokumentcije: informacija o lokaciji, lokacijske i građevinske dozvole, zakonskim problemima i preklapanju akata. Gospodin Đokić izrazio je žaljene što na konferenciju nisu pozvana i druga javna preduzeća koja treba da daju odgovore na brojna pitanja.

Tokom 4 godine razvoja projekata svakodnevno se vodila borba sa određenim javnim i državnim institucijama. Bilo je teško ubediti inostrane partnere da je 3 godine potrebno za izdavanje građevinske dozvole. Već na samom startu imali smo neka ograničenja; informacija o lokaciji, početne informacije su nestručno pisane, a samim tim su bile i beskorisne.

On je istakao da je očekivano da, prema Javnom pozivu za dodelu lokacija MHE Ministarstva energetike, su nadležne uprave imale obavezu da svakom zainteresovanom investitoru za lokaciju izdaju informaciju o lokaciji.

Na 3 opštine gde smo imali priliku da potpišemo predmetni memorandum, ni na jednoj opštini nismo dobili informaciju o lokaciji.

Prema rečima gospodina Đokića, značajno ograničenje je bilo u mišljenjima javnih preduzeća; odnosno da, prema njegovim rečima, niko nije poštovao Zakon o upravnom postupku po pitanju rokova i sve se na kraju završavalo na ličnim kontaktima.

Najveći problem smo imali u JVP Srbija vode, gde je jedan od problema i ograničenja u slivu koji je potpuno izuzet, gde smo se vrteli u krug. Ministarstvo energetike je za izdavanje novog rešenja o saglasnosti za lokaciju tražilo mišljenje javnog vodoprivrednog preduzeća Srbija vode. Kad smo se njima obratili oni su nam tražili mišljenje Zavoda za zaštitu prirode Srbije, koji nam odgovara da je potrebno mišljenje JVP Srbija vode. To je trajalo u krug dok sopstvenim inicijativama nismo dobili rešenja Zavoda za zaštitu prirode, rešenja ne mišljenja.

Nesklad rada javnih pratećih institucija i loše komunikacije javnih institucija glavni su problemi, prema rečima gospodina Đokića, uz komentar da je potrebno da se pokrajinske službe usklade sa državnim kad se već ulazi u Javni poziv.

Uz napomenu da su bili primorani na izgradnju 7 km sopstvenog voda za jednu malu hidroelektranu, dok u drugom delu Srbije postoji mogućnost konekcije na postojeći vod, na kraću trasu, gospodin Đokić je istakao da je priključak takođe ograničenje.

Kada govorimo o EPS-u, svi dobro znate ograničenja za priključak vaše MHE; da li je to na postojećem vodu ili na nekoj tački konekcije od 5 ili 7 km.

Govoreći pohvalno o javnim pozivima za dodelu lokacija MHE, on je istakao da su Ministarstvo energetike, odnosno operateri Javnim pozivom, povećali cenu taksi.

Javni poziv i memorandum su odlično smišljeni; svi zainteresovani korisnici su se legitimisali i ostavilo je dobar efekat.
Međutim 6 meseci je kratak period da se ispita lokacija i ishoduju dozvole – to ne može ni za godinu dana. Ministarstvo energetike, odnosno operateri, su Javnim pozivom povećali cenu taksi od 10 do 15 puta; što daje povoda za razmišljanje o zloupotrebama izdavanja priključaka na kraćim rastojanjima. S druge strane nije jasna formulacija memoranduma; kako objasniti partnerima iz inostranstva da taj javni memorandum nije pravno obavezujući. Ne vidim onda svrhu zašto se ne izdaje informacija o lokaciji, ni zašto smo rangirani ako ne možemo dobiti informaciju o lokaciji i šta bi se desilo da smo tražili lokacijsku ili građevinsku dozvolu. Ako smo dali privilegiju opštinama da iskoriste buduće potencijale, ne vidim razlog zašto tim investitorima nisu izdate informacije o lokaciji.

Većina opština je u svoje urbanističke planove uvela odrednice da mora postojati urbanistički projekat za svaku konkretnu minihidroelektranu.

Dešavalo se da izdate lokacijske dozvole od nadležnog Ministarstva budu ukinute od tog istog Ministarstva jer je republički urbanistički inspektor našao za shodno da je plan nižeg ranga te opštine izdat kasnije od prostornog plana zaštićenog dobra i ustanovio da za našu lokaciju ne postoji urbanistički projekat – rekao je gopsodin Đokić i dodao da ih je ukidanje lokacijske dozvole iz razloga što nisu imali urbanistički projekat vratilo unazad 6 meseci.

Taksa za revizionu komisiju je ovim investitorima iznosila 11.000 evra na zaštićenom prirodnom dobru, pa se uvek vraćaju korak nazad zbog čega je gospodin Đokić istakao da je važno da se sam proces rada revizione komsije smanji jer važeći akti ispadaju iz roka važenja njihovim radom.

Reviziona komisija nikada nije odgovorila u roku od 60 dana, a za vreme čekanja revizione komisije na 3 lokacije su istekle lokacijske dozvole, što je utvrdila građevinska komisija, ne našom greškom nego radom pratećih službi. Taksa za uređenje građevinskog zemljišta iznosi 7.000 evra, a mi radimo tamo gde nema ni struje ni puta, i mi uređujemo zemljište. Sveukupno su nas koštale takse 30.000 evra za 3 godine trajanja dokumenata, pa se postavlja pitanje zašto nastaviti sa ulaganjima.

B.R.

Počeo sa radom bazen sa termalnom vodom na Paliću

nis”NIS Gasprom Neft“, koji je vlasnik dve termalne bušotine na području Palića, uspešno je rešio redovan dotok termalne vode u bazen koji postoji od 1984. godine tako da će od ove letnje sezone on ponovo početi sa radom.

Prema pisanju Danasa, NIS je formirao posebnu službu koja će biti zadužena za održavanje redovnog funkcionisanja ovog sistema s obzirom da je bazen prethodnih godina radio povremeno, a planira se i detaljna rekonstrukcija kompleksa bazena.

Voda u bazenu je natrijum-hidrokarbonatno-jodno-sulfidna termalna voda i veoma lekovita. Temperatura vode je oko 36°C.

D.V.

Moguća izgradnja palionice otpada za preradu i proizvodnju struje u Zaječaru

palionice otpada za preradu i proizvodnju strujePostrojenja za preradu komunalnog i opasnog medicinskog otpada slovačke firme „Greeneko“ prezentovana su opštinskoj upravi grada Zaječara i njihova gradnja za sada predstavlja najprihvatljiviju ponudu za upravljanje otpadom na regionalnoj deponiji „Halovo“ u Zaječaru.

Gradonačelnik Zaječara gospodin Velimir Ognjenović rekao je tom prilikom da bi na teritioriji opštine Zaječara mogao biti republički centar za spaljivanje ove vrste otpada, koji se za sada izvozi u Austriju i Italiju. Palionica otpada bi godišnje uništavala najmanje 60 hiljada tona i proizvodila 8MWh električne energije.

Grad Zaječar bi potpisivanjem memoranduma i sklapanjem ugovora imao obavezu da obezbedi tehničku dokumentaciju, infrastrukturu i zemljište. Investitor bi koristio belgijsku tehnologiju prema standardima Evropske unije sa planiranim ulaganjima od 35 do 60 miliona evra.

Investitor najavljuje da je nakon pribavljanja građevinske dozvole nephodan period izgradnje ovog postrojenja koje bi trajalo 14 meseci.

D.V.

Sigurna energetska i klimatska budućnost – tema sastanka Evropskog saveta u Briselu

Sigurna energetska i klimatska budućnost tema sastanka Evropskog saveta u BriseluNa sastanku Evropskog saveta održanog 26. i 27. juna u Briselu, između ostalog, razgovaralo se o strateškom planu Evropske unije koji je usmeren na 5 glavnih ciljeva i sredstava za njihovo ostvarivanje. Jedna od tema strateške agende bila je: Sigurna energetska i klimatska budućnost.

Čelnici Evropskog saveta sagledali su napredak političkog okvira za klimu i energiju do 2030. godine i naglasili potrebu za brzim razvojem njegovih ključnih elemenata. Ovaj politički okvir prezentovan je u januaru 2014 i ima za cilj da ekonomiju i energetski sistem Evropske unije učini konkurentnijim, bezbednijim i održivijim.

Na tadašnjem skupu savet je utvrdio glavne elemente političkog okvira 2030:
– cilj smanjenja emisije gasova staklene bašte,
– obavezujući cilj obnovljive energije u celoj Evropskoj uniji (27%),
– poboljšanje energetske efikasnosti,
– energetska delotvornost,
– reforma ETS-a Evropske unije.

Ovom prilikom Evropski savet je potvrdio je da će se konačna odluka o okviru 2030. uključujući i mere za povećanje energetske sigurnosti doneti najkasnije do oktobra 2014.

Savet je takođe podržao i neposrednu primenu seta hitnih mera za povećanje fleksibilnosti i energetske sigurnosti u Evropi. Lideri zemalja članica Evropske unije su u okviru priprema za sednicu Evropskog saveta, koja će biti održana u oktobru, zatražili od ovog tela analizu preostalih mera za unapređenje energetske sigurnosti Evropske unije na srednjem i dugoročnom planu.

Evropska savet podržao je energetsku inicijativu grupe G7 koja uvodi politiku građenja konkurentnijeg, raznovrsnijeg i elastičnijeg energetskog sistema sa smanjenim efektom staklene bašte promovišući upotrebu bezbednih i održivih tehnologija.

D.V.

Novo izdanje časopisa „Water Research and Management“

wrmInstitut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” 1. Jula 2014. godine izdao je drugi broj časopisa Water Research and Management Tom 4, prenosi WRMJournal.

U novom broju časopisa možete pročitati
Internal Stochastic Structure of Annual Discharge Time Series of Serbia’s Large Rivers
Stojković M., ProhaskaS. and J. Plavšić

Using PEST for Drainage Optimization
Vidović D., Dotlić M., Pokorni B., Pušić M. and M. Dimkić

Refining PSO Applied to Electric Energy Cost Reduction in Water Pumping
Melo Brentan B. and E. Luvizotto Jr

Water Quality Assessment Based on Diatom Indices – Small Hilly Streams Case Study
Vasiljević B., Krizmanić J., Ilić M., Marković V., Tomović J., Zorić K. and M. Paunović

Recent Distribution and Ecological Notes on the Dryopid Beetle Pomatinus substriatus Müller, 1806 (Dryopidae: Coleoptera) in Serbia
Novaković B., Ilić M., Anđus S., Čanak Atlagić J., Marinković N. and J. Đuknić.

Population Structure of Burbot (Lota Lota L.) in the Danube
Višnjić-Jeftić Ž., Gačić Z., Skorić S., Smederevac-Lalić M., Djikanović V. and B. Mićković

S.J.