
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da se 3. marta 2016. godine po treći put obeležava Svetski dan divlje flore i faune.
Ovogodišnji slogan manifestacije je „Budućnost je u našim rukama“, a cilj obeležavanja je podizanje javne svesti o pretnjama koje ljudske aktivnosti predstavljaju za opstanak divljih vrsta, pre svega krivolov i ilegalna trgovina slonovačom.
Generalna skupština Organizacije Ujedinjenih nacija na svom 68. zasedanju u novembru 2013. godine proglasila je 3. mart Svetskim danom divlje flore i faune. Datum je izabran simbolično, kako bi se podudario sa datumom potpisivanja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES – Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora) 1973. године. CITES konvencija reguliše međunarodni promet i trgovinu preko 35 hiljada ugroženih vrsta, biljaka i životinja, uključujući njihove delove i derivate.
Više informacija možete pogledati na sledećem linku.
Sandra Jovićević
foto: eko.minpolj.gov.rs
izvor: eko.minpolj.gov.rs









Kina će izgraditi 30 nuklearnih elektrana u državama duž rute “Jedan pojas, jedan put” do 2030. godine, rekao je predsednik Nacionalne kineske nuklearne kompanije (CNNC) Sun Kin. Sun je rekao da je ukupno 70 država već planira ili razvija svoje nuklearne projekte, dodajući da se procenjuje da će do 2020. godine biti izgradjeno još 130 nuklearnih elektrana, prenose Čajna dejli i Sinhua.
Turska kompanija Beretek i kineska Norinco, ozbiljno su zainteresovane da grade sistem kaskadnih hidroelektrana na Morači. U godišnjem izveštaju o radu Ministarstva ekonomije, navodi se da je kineska kompanija već dostavila Vladi Tehnički dokument o gradnji, a da se očekuje da će to uskoro uraditi i turska kompanija. Prema postojećoj tehničkoj dokumentaciji EPCG, sistem hidroelektrana na Morači obuhvata četiri elektrane: HE Andrijevo, HE Raslovići, HE Milunovići i HE Zlatica, ukupne instalisane snage 238 MW i procenjene prosečne godišnje proizvodnje 694 GWh.
Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” završio je Studiju izvodljivosti za ekološku zonu Ada Huja i ekspertizu uređenja rukavca Ade Huje, čiji je naručilac Gradska opština Palilila.














