
Ekološki pokret „Ozon“, Ekološko društvo „Breznica“ i Cnogorsko društvo ekologa izdali su saopštenje za javnost povodom obeležavanja 14. marta, Međunarodnog dana akcije za reke.
Kako je navedeno u saopštenju, potrebno je zaustaviti aktivnosti kao što su ispuštanje neprečišćenih gradskih i industrijskih otpadnih voda u površinske vodotokove, betoniranje rečnih korita, nekontrolisana eksploatacija rečnog materijala, nezakonito odlaganje različitih vrsta otpada, nelegalna gradnja, a koje su doprinele trajnim ekološkim štetama rečnih ekosistema. Istaknuto je da postoji nedostatak adekvatne politike u oblasti upravljanja vodama, kao i da je potrebno rekama Jadranskog i Crnomorskog sliva posvetiti pažnju od strane donosioca odluka i unapređenjem zakonskog okvira stvoriti preduslove za obnovu rečnih ekosistema i sanaciju i revitalizaciju devastiranih rečnih korita.
Osim toga, neophodno je uključiti i građane u očuvanje vodotokova jer je ljudski faktor veoma značajan kada je reč o kvalitetu životne sredine.
Saopštenje za javnost možete pogledati na sledećem linku.
Sandra Jovićević
foto: ozon.org.me









WWF Svetski fond za prirodu, 11.marta u Galeriji New Moment najavio je obeležavanje globalne akcije pod nazivom „Sat za našu planetu“ 19. marta sa početkom u 20:30 časova. Tog dana stotine miliona ljudi na svim kontinentima, u 24 vremenske zone, isključiće svetla na sat vremena i time simbolično obeležiti svoje zalaganje za smanjenje posledica klimatskih promena i održivu upotrebu prirodnih resursa. Inicijativa „Sat za našu planetu“ nastala je 2007. godine u Sidneju, a već 2009. godine i Srbija se priključila ovoj manifestaciji i obeležava je osmi put.


U Privrednoj komori Srbije, 10. marta 2016. godine u Beogradu, održana je Prva srpsko-nordijska rudarska akademija na kojoj su predstavnici rudarske i geološke struke iz Srbije, Švedske i Finske razmotrili mogućnosti unapređenja privredne i naučne saradnje, kao i većih ulaganja u rudarski sektor Srbije. Program ovogodišnje akademije obuhvatao je dve teme. Prva je bila iz oblasti rudarske regulative i Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima Srbije i Švedske, dok se druga tema odnosila na to kako istovremeno povećati profitabilnost, produktivnost, efektivnost i sigurnost u rudnicima. Cilj akademije je razmena najboljih međunarodnih iskustava iz prakse, kao i uspostavljanje privredne i institucionalne saradnje između Švedske, Finske i Srbije.
Otvaranjem pet novih rudnika, na postojećim ležištima u Srbiji za koja postoji interes kompanija iz inostranstva, značilo bi pet milijardi dolara direktnih investicija, kao i otvaranje oko hiljadu direktnih i 3.500 indirektnih radnih mesta, rekao je Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS) na otvaranju skupa.U Srbiji je registrovano oko 320 rudarskih preduzeća, različite veličine i svojinskog kapitala koja zapošljavaju 25.000 radnika. Srbija raspolaže znatno većim geološkim resursima od aktivnih ležišta i eksploatacije, s tim u vezi strateški planovi idu u pravcu unapređenja proizvodnje u postojećim rudarskim objektima i otvaranju novih, modernizacije opreme, uvođenje novih tehnika otkopavanja i tehnologija pripreme i prerade, objasnio je Miletić.








Elektrane na ugalj na Balkanu izazivaju štetu i troškove za otklanjanje zdravstvenih tegoba od 8,5 milijardi evra i zato je nužno da Evropska unija (EU) preispita energetsku politiku, navodi se u novoj studiji. EU treba da podrži zemlje Balkana u nastojanju da u proizvodnji energije napuste ugalj i time poboljšaju zdravstvene uslove i otklone loše posledice klimatskih promena zbog zagadjenja, navodi se u studiji koju je danas u Briselu i Sarajevu objavila neprofitna organizacija Savez za zdravlje i prirodnu sredinu (HEAL). U studiji HEAL-a, koji okuplja više od 70 organizacija u Evropi, navodi se da se na Balkanu nalazi sedam od deset elektrana na ugalj koje u Evropi najviše zagadjuju prirodnu sredinu.





Iz Ministarstva ekonomije CG su reagovali na navode NVO Green Home. Iz ove NVO saopšteno je da je Vlada Crne Gore ozbiljna u nameri da trajno devastira prirodu i sa tom činjenicom moraju biti upoznati građani Crne Gore, naročito Podgorice odnosno celokupne zetske ravnice, čiji su stanovnici usko povezani i zavisni od reke Morače i Skadarskog jezera.