Direktor sekretarijata Evropske zajednice Janez Kopač je krajem prošle nedelje izjavio da bi Srbija zbog nerešenih pitanja u energetici, pre svega kašnjenja u razdvajanju delatnosti u Srbijagasu, mogla da se suoči sa sankcijama EZ i teškoćama u pregovorima o članstvu u EU.
Prema rečima Kopača, pored Srbijagasa drugo otvoreno pitanje odnosi se na članstvo EMS-a u Birou za dodelu koordinisanih preograničnih kapaciteta u Podgorici, a za EMS je sporna tarifa od 40.000 evra koja mora da se plati, dok se treće otvoreno pitanje odnosi na saradnju EMS-a i kosovskog operatera prenosa KOSTT koja predvidja osnivanje nove firme za snabdevanje, što do sada nije učinjeno.
Generalni direktor Javnog preduzeća Elektromreža Srbije (EMS) Nikola Petrović uputio je juče direktoru Sekretarijata Evropske zajednice (EZ) Janezu Kopaču pismo u kome se navode dodatne činjenice i stiče uvid u celokupnu situaciju.
Petrović je naveo i da je tokom nedavno održanog sastanka predstavnika EMS-a i EZ objašnjena hronologija aktivnosti EMS-a i da je uručena celokupnu prepiska tog JP sa Centralnom agencijom za alokaciju u jugoistočnoj Evropi (SEE CAO) u Podgorici i da se Kopač sam uverio u nedorečenost stavova SEE CAO.
“I posle devet meseci komunikacije izmedju EMS-a i SEE CAO, EMS i dalje ne zna uslove za ulazak u vlasničku strukturu, niti je SEE CAO izmenio pristupnu taksu za svoje usluge, kako je dogovoreno na našem zajedničkom sastanku u Beču 26. novembra 2015. godine”, napisao je Petrović.
On je naglasio i da je JP EMS javno preduzeće i da za svako plaćanje mora da ima jasno i precizno opredeljenu i definisanu namenu i podlogu u zakonu.
Petrović je naveo i da ga je iznenadio Kopačev predlog u pogledu odnosa EMS-a i kosovskog operatera prenosa KOSTT, da EMS sam jednostrano pogazi Briselski sporazum.
V.V.




Zemlje članice EU moraju da imaju krizne zalihe nafte za bar 90 dana, a isto čeka i Srbiju na putu ka članstvu u Uniji, rečeno je danas na okruglom stolu “Iskustva nacionalne Agencije za skladište nafte i derivata nafte Nemačke”, uz opasku da Srbija trenutno ima 10 puta manje zaliha od toga. Na skupu u organizaciji Senata privrede Srbije i Privredne komore Srbije, govorili su predstavnici nemačkih agencija koje se bave naftom, a koji su preneli da EU traži da zemlje članice imaju krizne zalihe naftnih derivata, poručivši da je sada trenutak zbog niske cene nafte, da Srbija povoljno dopuni svoje zalihe. Predstavnik nemačke Agencije za skladištenje naftnih derivata Tomas Kal, rekao je Tanjugu da zemlje, kada uđu u EU, moraju uspostaviti krizne zalihe gorivom, tako da će to morati da učini i Srbija.






Srbija reciklira samo 1% komunalnog otpada a članice EU u proseku 28%, kompostiranja u Srbiji uopšte nema a u EU se tako tretira 16% otpada i u Srbiji 99% a u EU samo 28% otpada završi na deponiji, pokazuju podaci Eurostata. Najviše otpada po osobi u EU proizvede se u Danskoj a najmanje u Rumuniji dok je šampion Unije po recikliranju i kompostiranju Nemačka koja tako preradi dve trećine otpada. Prema podacima Evropske statističke službe, u Srbiji je u 2014. godini proizvedeno 302 kilograma otpada po stanovniku od čega je 236 kilograma tretirano (reciklirano, kompostirano, spaljeno ili odloženo na deponije). Međutim, od tretirane količine u Srbiji samo je 1% recikliran a 99% otpada je završilo na deponijama. Ni ostale zemlje koje streme ka članstvu u EU ne odnose se mnogo bolje od Srbije prema otpadu – i u Crnoj Gori 99% otpada ide na deponije a u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Turskoj 100%.




Asocijacija za održivi razvoj (ASOR) je nedavno osnovana organizacija sa ambicioznim planovima da aktivno i predano doprinosi svemu što pomaže da se svest i delovanje u pravcu održivog razvoja implementira u Srbiji. Osnivači ASOR-a su svesni da zemlje na niskom stepenu ekonomskog razvoja, a Srbija to nažalost jeste, u cilju prevazilaženja ekonomskih problema zanemaruju i u drugi plan stavljaju sve ono što podrazumeva termin „održivo“. Prednost se daje radu i funkcionisanju privrede, bez obzira koliko to nanosi štete životnoj sredini, uz neracionalno korišćenje prirodnih resursa, i često zanemarivanje važnosti reciklaže, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.







Vlada Srbije danas je objavila javni konkurs za izbor direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) na period od četiri godine. Zainteresovani kandidati prijave mogu da podnesu u narednih 30 dana. Uslovi da učešće na konkursu su da kandidat ima zavšen najmanje četvorogodišnji fakultet, najmanje petogodišnje radno iskustvo i tri godine rada na poslovima kojima se bavi EPS, kao i da nije član političke stranke, odnosno da mu miruje funkcija u stranci. Vlada Srbije je početkom marta smenila direktora EPS-a Aleksandra Obradovića jer nije bila zadovoljna kako je sprovodio reorganizaciju tog javnog preduzeća i što se nije pridržavao mera štednje. Obradović je na tu dužnost izabran na konkursu, oktobra 2014. godine, a pre toga je u dva mandata bio vršilac dužnosti direktora EPS-a. Posle smene Obradovića za v.d. direktora EPS-a Vlada je imenovala bivšeg generalnog direktora Rudarskog basena Kolubara Milorada Grčića.
Prednosti korišćenja komprimovanog prirodnog gasa (CNG), kao i dostignuća kompanije NIS u proizvodnji i prodaji ovog energenta, koji se smatra gorivom budućnosti, predstavljeni su na Sajmu automobila (BG Car Show 2016) u okviru saradnje NIS-a sa kompanijom FCA Srbija (Fijat Krajsler Automobili Srbija). O osobinama komprimovanog prirodnog gasa, njegovim ekološkim i ekonomskim benefitima govorio je mr Nikola Luburić iz Sektora za prodaju i trgovinu prirodnim gasom NIS-a. On je objasnio da je NIS 2014. godine započeo proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa na naftno-gasnom polju Palić i da je ovaj energent najpre bio namenjen veleprodaji.
