Asocijacija za održivi razvoj (ASOR) je nedavno osnovana organizacija sa ambicioznim planovima da aktivno i predano doprinosi svemu što pomaže da se svest i delovanje u pravcu održivog razvoja implementira u Srbiji. Osnivači ASOR-a su svesni da zemlje na niskom stepenu ekonomskog razvoja, a Srbija to nažalost jeste, u cilju prevazilaženja ekonomskih problema zanemaruju i u drugi plan stavljaju sve ono što podrazumeva termin „održivo“. Prednost se daje radu i funkcionisanju privrede, bez obzira koliko to nanosi štete životnoj sredini, uz neracionalno korišćenje prirodnih resursa, i često zanemarivanje važnosti reciklaže, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
ASOR smatra da izreka da nam je planeta i sva njena blaga, data samo na pozajmicu, a ne na korišćenje, tačna. Obaveza ove generacije je da dato nam i povereno sačuvamo za generacije koje dolaze. I iznad svega, ASOR je duboko uveren da svest o održivom razvoju nije opšte prihvaćena u našoj zemlji i upravo je promena svesti kod ljudi jedan od osnovnih razloga postojanja i rada ASOR-a. Cilj ove organizacije je da objedini u saradnji najbolje iz dva sveta. ASOR okuplja stučne ljude koji su svoj život i karijeru posvetili održivom razvoju i promovisanju korišćenja obnovljivih izvora energije. S druge strane, ASOR uspostavlja partnerstva medju srodnim organizacijama u Srbiji ali i van nje, sarađujući sa svim ljudima i organizacijama kojima je održivi razvoj blizak.
Osnovna delatnost ASOR-a je da zajedno sa partnerskim organizacijama realizuje projekte i akcije sa ciljem promocije koncepta održivog razvoja, povećanja svesti za očuvanjem naših resursa, racionalnim korišćenjem energije i posebno korišćenjem svih vidova obnovljive energije na teritoriji Jugoistočne Evrope. ASOR organizuje predavanja i konferencije, podržava i inicira kreiranje inovativnih rešenja koja za cilj imaju prevazilaženje aktuelnih društvenih izazova u domenu održivog razvoja. Održivi razvoj nema granica. Održivi razvoj nema neinteresantnih tema a oružje koje će ASOR korisiti na putu ostvarivanja svojih ciljeva su pre svega znanje, argumenti, stručnost, posvećenost, odgovornost i spremnost na saradnju.
Tim ASOR-a












Vlada Srbije danas je objavila javni konkurs za izbor direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) na period od četiri godine. Zainteresovani kandidati prijave mogu da podnesu u narednih 30 dana. Uslovi da učešće na konkursu su da kandidat ima zavšen najmanje četvorogodišnji fakultet, najmanje petogodišnje radno iskustvo i tri godine rada na poslovima kojima se bavi EPS, kao i da nije član političke stranke, odnosno da mu miruje funkcija u stranci. Vlada Srbije je početkom marta smenila direktora EPS-a Aleksandra Obradovića jer nije bila zadovoljna kako je sprovodio reorganizaciju tog javnog preduzeća i što se nije pridržavao mera štednje. Obradović je na tu dužnost izabran na konkursu, oktobra 2014. godine, a pre toga je u dva mandata bio vršilac dužnosti direktora EPS-a. Posle smene Obradovića za v.d. direktora EPS-a Vlada je imenovala bivšeg generalnog direktora Rudarskog basena Kolubara Milorada Grčića.
Prednosti korišćenja komprimovanog prirodnog gasa (CNG), kao i dostignuća kompanije NIS u proizvodnji i prodaji ovog energenta, koji se smatra gorivom budućnosti, predstavljeni su na Sajmu automobila (BG Car Show 2016) u okviru saradnje NIS-a sa kompanijom FCA Srbija (Fijat Krajsler Automobili Srbija). O osobinama komprimovanog prirodnog gasa, njegovim ekološkim i ekonomskim benefitima govorio je mr Nikola Luburić iz Sektora za prodaju i trgovinu prirodnim gasom NIS-a. On je objasnio da je NIS 2014. godine započeo proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa na naftno-gasnom polju Palić i da je ovaj energent najpre bio namenjen veleprodaji.







Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine negiralo je danas navode pokrajinskih zvaničnika o ilegalnoj seči bagrema u Nacionalnom parku Fruška gora istakavši da se radi planskoj seči. To ministarstvo je u saopštenju navelo da je za seču bagrema saglasnost dao pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Objašnjava se i da je bagrem, kao invazivna alohtona vrsta neželjen u zaštićenim prirodnim dobrima, pogotovo u Nacionalnom parku i napominje da se radi o planiranoj zameni domaćim hrastom kitnjakom. Na osnovu Zakona o šumama, pokrajinski sekretarijat je nadležan za davanje saglasnosti na planska dokumenta a obavlja i poslove inspekcijskog nadzora nad primenom Zakona o šumama, navodi se u saopštenju. Ministarstvo ukazuje i na izuzetno veliki problem jer “pokrajinski sekretarijat ne zna da je to njihova nadležnost, bez obzira što je reč o Nacionalnom parku, jer za sve šume, gde god se nalazile, važi Zakon o šumama”.



