
U četvrtak 7. aprila 2016. godine u Beogradu održana je konferencija „Energetska budućnost Balkana“.
Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je da se Republika Srbija kreće u dobrom smeru kada je reč o postizanju energetske stabilnosti. On je istakao da Vlada Republike Srbije čini sve što je u njenoj moći kako bi pronačla odgovore na pitanja snabdevenosti, a u cilju obezbeđivanja stabilnosti energetskog sistema. Dodao je da je potrebno raditi i na postizanju energetske stabilnosti, a za šta je potrebna dobra saradnja država u regionu.
Gospodin Antić je istakao i da Srbija proizvodi oko 20 odsto gasa i nafte za svoje potrebe, dok ostatak stiže iz pravca Mađarske. Dodao je da se trenutno radi na gasnoj interkonekciji sa Bugarskom, a koji bi trebalo da se završi do 2018. godine. Podsetio je i da je Srbija pre nekoliko godina propustila šansu da postane deo gasnih koridora TAP i TANAP.
Kada je reč o javnim preduzećima, gospodin Antić je naveo da su trenutno u solidnom stanju, a da su u prošloj godini energetske kompanije EPS, EMS, NIS i JP „Srbijagas“ poslovale pozitivno. Istakao je da je Srbija deo svih važnijih energetskih projekata u regionu, a da će elektroenergetski sistem u narednim godinama biti stabilan.
Naveo je da je u narednom periodu potrebno rešiti pitanja koja se odnose na obnovljive izvore energije i prateće uredbe, a koje bi trebalo da obezbede razvoj velikih projekata iz ove oblasti i vetroparkova snage do 100MW. Dodao je da Srbija ima dobru Strategiju razvoja energetike i dobre savremene zakone, tako da dugoročno može biti stabilna i bezbedna.
On je istakao i da Srbija ima jasno definisane kapacitete, potrebe i projekcije za period od 2025. do 2030. godine kada je reč o elektroenergetici. Rekao je da se očekuje da će potrošnja energije rasti, a potrebno je uskladiti naše termokapacitete sa direktivma i elementima zaštite životne sredine, dok će od 2023. godine morati da se radi na zamenskim kapacitetma. On je podsetio da je počela izgradnja projekta „Kostolac B3“, dok će do 2025. godine biti izgrađen još jedan termokapacitet, a istakao je da je u poslednje dve godine izgrađeno 57 malih hidroelektrana, 97 solarnih elektrana, vetropark i pet biogasnih elektrana.
Gospodin Antić je dodao i da je Srbija prošle godine postala članica mehanizma CLSF koji ima za cilj da obezbedi dugoročno korišćenje fosilnih goriva u skladu sa standardima zaštite životne sredine.
Konferenciju „Energetska budućnost Balkana“ organizovao je Balkan Magazin.
Sandra Jovićević
foto: tanjug.rs




Schneider Electric poziva sve zaintresovane studente da učestvuju na šestom svetskom godišnjem takmičenju u izradi poslovnih ekoloških planova – Go Green in the City. Cilj takmičenja je izrada inovativnih rešenja za upravljanje energijom u pametnim gradovima kao i podizanje svesti o pametnom upravljanju energijom i edukacija mlađe populacije.



Potencijal razvijanja sistema stvaranja čiste energije odavno je prepoznat u Bosni i Hercegovini, a krajem sledeće godine, ukoliko sve bude teklo prema planu, BiH će dobiti prvi pravi vetropark. Ili bi bar tako trebalo da bude. Vlada Republike Srpske, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, u svojstvu koncendenta i koncesionar “Eol Prvi” d.o.o. Nevesinje, 2012. godine su zaključili Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina kod Nevesinja. Prema Studiji ekonomske opravdanosti koju je izdradila firma “Eol Prvi” vrednost investicije, odnosno udela ove firme, iznosi 102.980 KM. S obzirom da je to izrazito mali iznos za toliko veliki projekat, kompanija je za partnera uzela britansku firmu Kermas koja će zapravo uložiti najveći iznos – 150.000.000 KM.





Kompanija Schneider Electric je jedan od globalnih lidera u upravljanju energijom. Posluje u više od 100 država i zapošljava više od 170.000 ljudi. U Srbiji Schneider Electric zapošljava više od 1000 vrhunskih stručnjaka koji projektuju najsloženija integrisanja rešenja u oblastima energetike, infrastrukture, industrijskih procesa, automatizacije u objektima, data centara, kao i u sektoru stanovanja I građevinarstva, kako bi se sa manje energije ostvarila ista produktivnost ili komfor. Razgovarali smo nedavno sa gospodinom Dragoljubom Damljanovićem , direktorom sektora za energetiku i servise za oblast Jugoistočne Evrope u Schneider Electricu.
Schneider Electric je globalni specijalista za upravljanje energijom i automatizacijom. Sa prihodima od 25 milijardi evra u 2014. godini, naših 170.000 zaposlenih uslužuju klijente u preko 100 zemalja, pomažući im da upravljaju svojom energijom i procesima na siguran, pouzdan, efikasan i održiv način. Od najjednostavnijih prekidača do složenih operativnih sistema, tehnologija, softveri i usluga, unapređuju način kako naši klijenti upravljaju i automatizuju svoje poslovanje. Naše povezane tehnologije će preoblikovati industije, tranformisati gradove i obogatiti živote. U Schneider Electricu ovaj koncept zove se Life Is On.

Na malom nemačkom ostrvu Juist uz obalu Severnog mora, gde u dva naselja živi oko 1500 stanovnika, ovih se dana postavlja ulična rasveta s baterijama koje puni energija vetra, što je prvo takvo rešenje u Nemačkoj koja zagovara politiku obnovljivih izvora energije i nezavisnost od nuklearnih centrala. Instaliranje rasvete trajaće dve nedelje, a reč je o prvom projektu korišćenja energije vetra u te namene u Nemačkoj, potvrdio je za lokalne medije Peer Langemak, dizajner i vlasnik kompanije iz pokrajine Schleswig-Holstein koja je na projektu nazvanom “noordforce” radila punih godinu i po dana. On se je javio na opštinski konkurs za štedljivu rasvetu pomoću obnovljive energije, i utvrdio da korišćenje solarne energije na Juistu ne bi bilo optimalno rešenje, pa se odlučio za korišćenje energije vetra.
U protekloj godini u Hercegovini je otvoreno pet solarnih elektrana, a na stolu Regulatorne agencije za energetiku su još četiri zahteva. “U zadnje vreme je uočen trend izgradnje elektrana jer se dobijaju određeni podsticaji za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora”, rekao je Nebojša Šušić, šef Sektora za dozvole i tehničke poslove u Regulatornoj agenciji za energetiku RS, izvještava ATV. Najveća u Republici Srpskoj je elektrana porodice Nosović iz Bileće. Prostire se na deset hiljada kvadrata, a njena izgradnja koštala je 700 hiljada maraka. Ipak, novac se, kažu, brzo vraća. A i proizvodnja je na zavidnom nivou.



