Home Blog Page 1448

Održan seminar o upravljanju opasnim otpadom

07-04 2016. Otpad (4)

U prostorijama Privredne komore Srbije 7. aprila 2016. godine održan je seminar „Upravljanje opasnim otpadom – lokalne samouprave, inspektori i JKP“.

Kako je navedeno u saopštenju Privredne komore Srbije, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa klasifikacijom otpada, kriterijumima o opasnim svojstvima otpada, procesima izdavanja dozvola za upravljanje opasnim i neopasnim otpadom, pravlima izveštavanja u vezi sa opasnim otpadom, upravljanju otpadom u vanrednim situacijama, transportom i tehničkim zahtevima za mesta sakupljanja otpada.

Predavači na seminaru bili su predstavnici Austrije i Poljske, ali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, Agencije za zaštitu životne sredine i Inspekcije za zaštitu životne sredine Republike Srbije, dok je seminar bio namenjen predstavnicima lokalnih samouprava i inspektorima u cilju pravilnog postupanja u susretu sa problemom opasnog otpada, ali i javnim komunalnim preduzećima u cilju uspostavljanja odvojenog sakupljanja opasnog otpada iz domaćinstava.

Seminar je organizovan u okviru projekta „Unapređenje upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“, a organizatori su bili Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Stalna konferencija gradova i opština i Privredna komora Srbije.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Održan je ENV.net kurs: Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU

amU hotelu Mažestik je danas održan kurs pod nazivom “Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU”. Uža tema kursa je bilo Poglavlje 27. koje je posvećeno zaštiti životne sredine i klimatskim promenama. U prisustvu brojnih predstavnika civilnog društva i Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, skupu su se obratile brojni aktivisti iz Srbije. Udruženje Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su organizovali ovaj događaj, a  prisustvovala je i koordinatorka projekta ENV.net za Srbiju Nataša Žugić Drakulić.

Vodio se konstruktivan razgovor, iako je skup  povremeno odisao  nezadovoljstvom kad je reč o saradnji nevladinog sektora i državnog sektora. Pored toga,  bilo je kritika upućenih nevladinom sektoru zbog očigledno slabe umreženosti i nesaradnje na ključnim pitanjima i problemima u domenu zaštite životne sredine. Ove kritike je najjasnije izrekla Jelena Pajović van Reenen u ime Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, u želji da podstakne jaču i čvršću povezanost organizacija kada su u pitanju promene  i donošenje zakona, javne rasprave i slično.

Gospođa Pajović van Reenen je skrenula pažnju da je teško očekivati donacije i pomoć za projekte, jer ni njihova kancelarija kako kaže, nema dovoljno sredstava da zaposli bar još dve osobe na aktuelnim projektima. Kritikujući organizacije zato što očekuju finansijsku pomoć, izjavila je da je njihovoj Kancelariji za ovu godinu budžet drastično smanjen.  Kao odgovor na spomenute konstatacije godpođe Pajović van Reenen, izrečena su uverenja da je civilni sektor aktivan i da je bilo amadmana koji su čak i prihvaćeni pri donošenju zakona i regulativa  u vezi sa vodnim zemljištima i upravljanjem vodnim objektima. Kao argument da je teško mobilisati nevladin sektor moglo se čuti i to da je nepoznavanje engleskog jezika i stručnost najveća prepreka za dobijanje projekata i njihovu realizaciju u mnogim organizacijama širom Srbije. Kao očigledan razlog pasivnosti organizacija istaknut je materijalni aspekt i nemogućnost da se plate troškovi puta, dnevnice i slično.

Izlaganje gospođe Anđelke Mihajlov članice Pregovaračkog tima 27 Sastav, bilo je najinteresantnije zahvaljujući dugogodišnjem iskustva u nevladinom sektoru i novostečenom iskustvu iz procesa pregovaranja kad je reč o Poglavlju 27. Gospođa Mihajlov sa jedne strane ima kompletan uvid u situaciju u Briselu i tok pregovaranja u visokostruktuiranim telima, a sa druge strane uočava namere i realne mogućnosti koje Srbija ima.

„Vidite, u Crnoj Gori su napravili grešku jer su stavili u pregovarački tim predstavnike civilnog sektora, a oni su tako postali državni aparat. Šta su zapravo mogućnosti za civilno društvo? Nikada neće civilnom sektoru biti predstavljena pregovaračka pozicija, pa da je analizirate. To je zabranjeno. Ostaje samo inicijativa, i to konkretna. Ona mora biti sa ciljem, mora da služi nečemu. Ceo ovaj proces će trajati jako dugo. Trajaće deset godina a možda i više, osim ako to ne bude politička odluka pa se svi zajedno: i Rumunija i Bugarska ne uskladimo sa EU. Ali, tada bi došao na red drugi problem –  a to je plaćanje kazni i penala.“

Gospođa Mihajlov je istakla da je veliki problem i to što procesi privatizacije ignorišu proces pridruživanja EU. „Naš instrument je inspekcija, a inspekcija ne radi svoj posao tako da kompanije rade po svome. Mogu se čuti stavovi da neke kompanije drže u šaci Poglavlje 27. Ako ceo sistem ne funkcioniše, teško ćemo se izboriti sa Poglavljem 27.“

Skupu se između ostalih obratila i Nataša Đereg iz CEKOR-a, a moderatorka tokom čitavog događaja je bila gospođa Aleksandra Mladenović, izvršna direktorka organizacije Ambasadori za održivi razvoj  zaštitu životne sredine.

Vesna Vukajlović

Više od 130 država će potpisati klimatski sporazum 22.aprila

unViše od 130 država potpisaće 22. aprila, na ceremoniji u sedištu Ujedinjenih nacija (UN) istorijski klimatski sporazum postignut u Parizu, saopštile su UN. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun biće domaćin na ceremoniji povodom početka potpisivanja sporazuma. UN navode da će potpisivanjem 130 zemalja, uključujući više od 60 svetskih lidera, biti premašen prethodni rekord postavljen 1994. godine kada je 119 država prvog dana potpisalo jedan medjunarodni sporazum. U Parizu je u decembru 2015. godine postignut sporazum koji predvidja ograničenje rasta temperature u svetu ispod dva stepena Celzijusa uz mogućnost ograničenja rasta i na 1,5 stepeni. Sporazum o klimi mora da ratifikuje najmanje 55 država koje predstavljaju najmanje 55 odsto globalne emisije gasova s efektom staklene bašte.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Objavljeni Predlozi ugovora za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore

Italy.A2002138.1010.1kmPredlogom ugovora za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore za četiri bloka sa budućim koncesionarima ENI iz Italije i Novatek iz Rusije predviđene su dve istražne platforme u prvoj fazi istraživanja i dve potencijalne platforme u drugoj fazi.  Najbliža biti udaljena minimum deset kilometara od obale, istaknuto je nedavno na konferenciji za novinare povodom objavljivanja teksta dokumenata i njihovog upućivanja u Skupštinu Crne Gore.

Vladan Dubljević VD direktora Uprave za ugljovodonike je rekao da je period na koji se ugovor dodeljuje podrazumeva fazu istraživanja koja ima dva istražna perioda od četiri plus tri godine, kao i fazu proizvodnje koji se daje na 20 godina. Sa budućim koncesionarima se potpisuje Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika (PCC), koji reguliše odnose između Države i koncesionara. Koncesionari međusobno potpisuju još dva ugovora i to Ugovor o zajedničkim operacijama (JOA) i Ugovor o računovodstvenim evidencijama (AA), koji postaju sastavni deo Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika.

Ugovor o računovodstvenim evidencijama (ACC) reguliše način obračuna troškova između partnera u ugovoru i maksimalne troškove koji se mogu pripisati aktivnostima u Crnoj Gori gde su troškovi koji se priznaju ograničeni samo na aktivnosti u Crnoj Gori.  »Kako bi ostvarila bolju kontorolu nad upravljanjem resursom država je odlučila da propiše i standardizuje sadržaj Ugovora o zajedničkim operacijama (JOA) i Ugovora o računovodstvenim evidencijama (AA)« naglasio je Dubljević ističući da ovakav pristup propisivanja detaljnih ugovora olakšava kontrolu od strane države a stvara ravnotežu interesa među koncesionarima.

Sredstva obezbeđenja koje definišu predlozi ugovora odnose se pre svega na bezuslovnu garanciju za izvođenje obaveznog radnog programa, za dva istražna perioda odvojeno, koja se daje na 100% vrednosti definisanih glavnih radova a poziva se u slučaju neispunjavanja Obaveznog radnog programa. Vrednost garancije za prvi istražni period za obe kompanije je 85 miliona evra. Definisana je i garanacija matične kompanije budućih koncesionara koja pokriva plaćanje svih obaveza po osnovu ugovora u slučaju neizvršavanja obaveza iz ugovora, i sve neugovorene obaveze prema trećim licima u slučaju direktne štete ili gubitaka nastalih u vezi sa aktivnostima po osnovu Ugovora, uključujući zagađenja ili incidiente. Kao sredstvo obezbeđenja, osim toga, predviđeni su i obavezna sveobuhvatna polisa osiguranja za industriju nafte i gasa kao i Fond za deinstalaciju postrojenja kao obezbeđenje ukoliko koncesionari ne izvrše svoje obaveze u pogledu uklanjanja postrojenja. Uplate u ovaj fond se vrše godšnje od početka faze proizvodnje.

Benefiti od ovog projekta su višestruki i dele se na fiskalne benefite koji definišu da se ukupan prihod koji će država ubirati od buduće proizvodnje nafte i gasa se kreće od 62 do 68 procenta neto profita kompanija u ovom sektoru. Osim toga, tu su i direktni prihodi kao što je naknada za površinu 300 eura po km2 što je prihod budžeta, zatim naknada za proizvodenu naftu i gas koja podrazumeva 5-12 odsto zavisno od obima proizvodnje za naftu i dva odsto za gas što je takođe prihod budžeta, porez od 54 odsto na neto dobit kompanija od čega je prihod 85 odsto naftnog fonda i 15 odsto budžeta kao i porez od 9 odsto na dividende što je takođe prihod budžeta. Ostali benefiti podrazumevaju Fond za obuku i izgradnju kapaciteta u sektorima državne uprave povezanim sa istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika kao što je životna sredina, bezbednost na  moru, univerzitet, javno zdravstvo, koji predviđa 400.000 eura godišnje tokom faze istraživanja i 600.000 eura godišnje tokom faze proizvodnje.

U oblasti zaštite životne sredine, propisima i ugovorom je, između ostalog, definisano obavezno poštovanja propisa iz oblasti životne sredine, uključujući, poštovanje preporuka i nalaza Strateške procene uticaja na životnu sredinu, zatim zabrana odlaganja bilo kakvog otpada na morsko dno i u more, uključujući politiku nultog ispuštanja krhotina nastalih tokom bušenja, zabrana vršenja istraživanja tokom perioda migracije i parenja morskih sisara, obaveza sprovođenje procene uticaja na životnu sredinu (EIA) pre svake aktivnosti, uključujući detaljno snimanje morskog dna zbog utvrđivanja osetljivosti biodiverziteta, ograničenje sprovođenja aktivnosti u zaštićenim područjima, arheološkim nalazištima, ribarskim zonama, miniskim područjima, pomorskim putevima, Natura 2000 zonama kao i obavezna primena EU Direktive o bezbednosti naftnih i gasnih operacija u podmorju kao da je ta Direktiva u celosti prenesana u crnogorski pravni sistem.

Istorijat

Istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori datira još od 1914. Godine. Iako Crna Gora još uvek nije valorizovala taj potencijal, gotovo sve države u okruženju jesu tako da u Jadranu postoji trenutno 1500 istražnih bušotina. Italija je izbušila 1.358 buštotina od kojih je proizvodnih oko 100 gasnih i 38 naftnih bušotina. Susedna Hrvatska je izbušila 133 istražne bušotine i trenutno ima 18 proizvodnih gasnih platformi u severnom delu Jadrana. Albanija aktivno proizvodi naftu i gas od 1960. godine, najviše na kopnu, a ima proizvodnju u Jadranskom moru u Duressi bloku. Grčka je prošle godine raspisala tender za istraživanje nafte i gasa na deset blokova koji pokrivaju njenu celu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran.

Vesna Vukajlović

Podnet zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu rekonstrukcije dalekovoda između Bora i Zaječara

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je obaveštenje u kojem je navedeno da je „Elektromreža Srbije“ podnela zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu rekonstrukcije dalekovoda DV 110kV broj 148/2, TS Bor 2 – TS Zaječar 2.

Kako je navedeno, zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva.

Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 15 dana od objavljvanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Nije planirano povećanje cene električne energije u 2016. godini

elektricna energija mondo.rs

Vršilac dužnosti direktora JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Milorad Grčić istakao je u izjavi za medije da u 2016. godini planom poslovanja EPS-a nije predviđeno povećanje cene električne energije.

Gospodin Grčić je istakao da je EPS prošlu godinu završio sa profitom od 2,5 milijarde dinara, a bio je planiran gubitak od 21,5 milijardi dinara, ali i da cena električne energije na tržištu nikada nije bila niža. Dodao je da zbog ovih razloga EPS neće tražiti povećanje cene električne energije, ali i da se ne zna kakva će situacija po ovom pitanju biti u narednom periodu.

On je naveo da je EPS od izvoza električne energije zaradio oko 80 miliona evra, a istakao je i da će boljim proizvodnim rezultatima ove kompanije doprineti investicije u revitalizaciju i optimizaciju termoblokova i unepređenje energetske efikasnosti.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Kraljevina Švedska donirala 9 miliona evra Srbiji za oblast zaštite životne sredine

view_image.php

Predsednik Vlade Republike Srbije gospodin Aleksandar Vučić sastao se danas sa predstavnicima Kraljevine Švedske.

Gospodin Vučić je ovom prilikom zahvalio Kraljevini Švedske na pomoći od 9 miliona evra za unapređenje oblasti zaštite životne sredine u Republici Srbiji. Kako je istakao, ova sredstva namenjena su za pripremu pregovaračke grupe za otvaranje Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promene. Osim toga, biće utrošena i za razvoj infratsrukture u oblasti zaštite životne sredine i slične projekte u ovoj oblasti.

Ambasador Kraljevine Švedske u Srbiji njegova ekselencija gospodin Krister Asp na sastanku je istakao da Srbija ima veliku ulogu u očuvanju stabilnosti Zapadnog Balkana.

Sandra Jovićević

foto: srbija.gov.rs

Gradski čelnici pozvali Beograđane da se priključe prolećnoj akciji čišćenja grada

1751323_prolecno_uredjenje_5_sTreću godinu zaredom grad organizuje prolećnu akciju čišćenja Beograda, a tokom prethodne dve godine očišćeno je oko 600.000 kubika smeća sa 520 lokacija u Beogradu, rekao je danas gradonačelnik Beograda Siniša Mali.

– Akcija se i ranije pokazala kao veoma dobra, a u njoj je učestvovao velik broj volontera. Ove godine građani su već prijavili 250 lokacija, koje ćemo zasigurno očistiti i urediti. Ipak, važno je reći da „divlje deponije” pravimo sami, što mora da stane da ne bismo svake godine čistili iste lokacije na kojima one nastaju. Krajnji cilj nam je da Beograd bude lepši – istakao je Mali.

Gradonačelnik je naveo i da je „Gradska čistoća” u prethodnom periodu uložila 175 miliona dinara u kupovinu razne opreme. Na ulicama Beograda ove godine biće nekoliko hiljada novih kontejnera, a otvaraju se i reciklažna ostrva i kupuju novi kamioni za odnošenje smeća.

Vesna Vukajlović

www.beograd.rs

Opatija dobila ELEN stanicu za punjenje električnih vozila

elen-2

U četvrtak 7. aprila 2016. godine u Opatiji u Hrvatskoj puštena je u rad stanica za punjenje električnih vozila ELEN.

Stanica za punjenje električnih automobila postavljena je Sporazumom o saradnji na razvojnom projektu „Hrvatske Elektroprivrede“ za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila, a prema kojem je grad Opatija uredio parkirna mesta i dao pravo službenosti, dok je HEP nabavio i ugradio stanicu za punjenje električnih vozila uz tehničku podršku „Elektroprimorja“.

Na ovoj stanici moguće je istovremeno puniti dva vozila, a tip punjenja je AC mod3 tipe 2. Vreme punjenja iznosi između jednog i četiri sata, u zavisnosti od stanja baterije vozila. Moguće je dopuniti automobile samo uz RFID karrtice, a punjenje se za sada ne naplaćuje.

Vrednost stanice za punjenje električnih vozila iznosi oko 70 hiljada kuna.

 

Sandra Jovićević

 

foto: elen.hep.hr

 

izvor: energetika-net.com

Otvorena fabrika peleta u Pljevljima

ivanovic-vektra_005 cdm.me

U Pljevljima u Crnoj Gori 6. aprila 2016. godine otvoren je pogon za proizvodnju peleta u kompaniji „Vetra Jakić“.

Vlasnik kompanije „Vetra Jakić“ gospodin Dragan Brković izjavio je da je zadovoljan realizacijom projekta koji je četiri godine bio u stagnaciji zbog finansija. On je istakao da će se uskoro početi sa proizvodnjom peleta, odnosno da se u narednom periodu očekuje dolazak nemačkih eksperata koji bi trebalo da obuče 25 radnika. Nakon toga fabrika će poslovati sa 50 odsto kapaciteta, a od septembra 2016. godine kapacitet će biti podignut na 100 odsto, odnosno 65 hiljada tona peleta na godišnjem nivou. Kako je istakao, od septembra će biti tretirano i celulozno drvo.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore gospodin Petar Ivanović izjavio je da je otvaranje pogona veoma bitno zbog novih radnih mesta, ali i povećanja izvoza i uvoza, a izrazio je i svoje zadovoljstvo završetkom ovog projekta. On je dodao da je partner na projektu bio Abu Dabi fond za razvoj, sa kojim su do sada zaključeni ugovori ukupne vrednosti 16,5 miliona evra.

Ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori njena ekselencija gospođa Hafis Al Ulam istakla je da se u ovoj fabrici proizvodi pelet po evropskim standardima.

Sandra Jovićević

foto: cdm.me

Rekonstruisana trafostanica „Kruševac 2“

Foto: eps.rs

eps

JP „Elektroprivreda Srbije“ saopštila je da je završena revitalizacija trafostanice „Kruševac 2“.

Vršilac dužnosti direktira JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Milorad Grčić izjavio je da će EPS nastaviti ulaganja u modernizaciju distributivne mreže i svih drugih delova sistema, od rudarskih do termo i hidro postrojenja. On je dodao da je u rekonstrukciju trafostanice u Kruševcu uloženo oko 72 miliona dinara, a da će revitalizacija doprineti unapređenju energetske efikasnosti i podizanju kvaliteta distributivnih usluga.

Gradonačelnik Kruševca gospodin Dragi Nestorović istakao je da je investiranje u infratsrukturu preduslov daljeg razvoja grada.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Otvorena izložba „Priroda Srbije“

s3

U ponedeljak 4. aprila 2016. godine u galeriji „Progres“ u Beogradu otvorena je izložba „Priroda Srbije“.

Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije gospodin Aleksandar Dragišić izjavio je da je izložba organizovana kako bi se proširilo znanje o prirodi, jer što više znamo o prirodi više ćemo je čuvati i ceniti.

U okviru izložbe predstavljene su fotografije koje su pristigle na stalni foto konkurs „Priroda Srbije“, a koji ima za cilj promociju i zaštitu prirodnih dobara. Tokom 2015. godine na konkurs je pristiglo više hiljada fotografija koje prikazuju raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta i detalje iz prirode, a predstavljene su 83 najbolje fotografije, dok su autori 11 fotografija nagrađeni od strane Zavoda za zaštitu prirode i Foto saveza Srbije.

Izložbu je organizovao Zavod za zaštitu prirode, a svi zainteresovani moći će da je pogledaju do 10. aprila 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: zzps.rs

Uskoro se očekuje otvaranje Poglavlja 27

Ministar_Snezana-Bogosavljevic-300x200

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da se uskoro očekuje otvaranje Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine.

Gospođa Bogosavljević Bošković je u izjavi za novinare istakla je da će Srbija u toku pregovaračkog procesa dobiti dodatni period za usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom. Kako je navela, za oblast zaštite životne sredine u pretpristupnom periodu biće potrebno dosta finansijskih sredstava, a najzahtevnija rešenja odnosiće se na oblast otpadnih voda, zaštite voda i prečišćavanja voda.

Dodala je da se očekuje da će za pomenuta pitanja biti dobijen i najduži period za usklađivanje sa propisima Evropske unije.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Održana konferencija posvećena energetskoj budućnosti Balkana

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U četvrtak 7. aprila 2016. godine u Beogradu održana je konferencija „Energetska budućnost Balkana“.

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je da se Republika Srbija kreće u dobrom smeru kada je reč o postizanju energetske stabilnosti. On je istakao da Vlada Republike Srbije čini sve što je u njenoj moći kako bi pronačla odgovore na pitanja snabdevenosti, a u cilju obezbeđivanja stabilnosti energetskog sistema. Dodao je da je potrebno raditi i na postizanju energetske stabilnosti, a za šta je potrebna dobra saradnja država u regionu.

Gospodin Antić je istakao i da Srbija proizvodi oko 20 odsto gasa i nafte za svoje potrebe, dok ostatak stiže iz pravca Mađarske. Dodao je da se trenutno radi na gasnoj interkonekciji sa Bugarskom, a koji bi trebalo da se završi do 2018. godine. Podsetio je i da je Srbija pre nekoliko godina propustila šansu da postane deo gasnih koridora TAP i TANAP.

Kada je reč o javnim preduzećima, gospodin Antić je naveo da su trenutno u solidnom stanju, a da su u prošloj godini energetske kompanije EPS, EMS, NIS i JP „Srbijagas“ poslovale pozitivno. Istakao je da je Srbija deo svih važnijih energetskih projekata u regionu, a da će elektroenergetski sistem u narednim godinama biti stabilan.

Naveo je da je u narednom periodu potrebno rešiti pitanja koja se odnose na obnovljive izvore energije i prateće uredbe, a koje bi trebalo da obezbede razvoj velikih projekata iz ove oblasti i vetroparkova snage do 100MW. Dodao je da Srbija ima dobru Strategiju razvoja energetike i dobre savremene zakone, tako da dugoročno može biti stabilna i bezbedna.

On je istakao i da Srbija ima jasno definisane kapacitete, potrebe i projekcije za period od 2025. do 2030. godine kada je reč o elektroenergetici. Rekao je da se očekuje da će potrošnja energije rasti, a potrebno je uskladiti naše termokapacitete sa direktivma i elementima zaštite životne sredine, dok će od 2023. godine morati da se radi na zamenskim kapacitetma. On je podsetio da je počela izgradnja projekta „Kostolac B3“, dok će do 2025. godine biti izgrađen još jedan termokapacitet, a istakao je da je u poslednje dve godine izgrađeno 57 malih hidroelektrana, 97 solarnih elektrana, vetropark i pet biogasnih elektrana.

Gospodin Antić je dodao i da je Srbija prošle godine postala članica mehanizma CLSF koji ima za cilj da obezbedi dugoročno korišćenje fosilnih goriva u skladu sa standardima zaštite životne sredine.

Konferenciju „Energetska budućnost Balkana“ organizovao je Balkan Magazin.

Sandra Jovićević

foto: tanjug.rs

Šesto godišnje globalno takmičenje za studente „Go Green in the City“

finalists-ggitc2015Schneider Electric poziva sve zaintresovane studente da učestvuju na šestom svetskom godišnjem takmičenju u izradi poslovnih ekoloških planova – Go Green in the City. Cilj takmičenja je izrada inovativnih rešenja za upravljanje energijom u pametnim gradovima kao i podizanje svesti o pametnom upravljanju energijom i edukacija mlađe populacije.

Rok za prijavu traje do polovine aprila a u tom periodu studenti iz celoga sveta – koji studiraju ekonomiju, elektrotehniku i poslovnu administraciju, mogu da prijave svoj rad odnosno ideju. Propozicije takmičenja nalažu da se studenti prijavljuju u parovima, a poželjno je da ekipa bude mešovita (muško – ženska). Prijava podrazumeva slanje studije slučaja kojom studentski parovi trebaju da ilustruju ideju o boljim načinima upravljanja energijom u gradovima. Prijave – poslovni planovi – moraju se odnositi na jednu od pet predloženih tema takmičenja.

Studentski timovi koji uđu u polufinale, imaće priliku da rade na svom projektu puna dva meseca sa mentorima iz Schneider Electric-a. U tom periodu, potrebno je da pripreme sinopsis kao i video-prezentaciju svoje poslovne ideje. Dvanaest najboljih studentskih timova biće predstavljeno 15. Jula, a i oni će od 19. do 22. septembra učestvovati u velikom finalnom takmičenju u Parizu. Pobednički tim dobija VIP putovanje oko sveta a biće u prilici i da poseti poslovnice Schneider Electric-a. Takođe, pobedničkom timu biće ponuđeno i zaposlenje u Schneider Electric-u, u zemlji iz koje je pobednički tim.

Tokom proteklih pet godina, upravljanje energijom u pametnim gradovima tema je kojoj studenti iz celoga sveta pridaju sve više pažnju. Prošle godine, više od 12.800 studenata, iz 168 zemalja prijavilo se za takmičenje. Takođe, prošle godine na ovo takmičenje prijavilo se i 22 studenta iz Srbije. Tokom 2015. godine na takmičenju su se najviše iskazali studenti iz Indije, Indonezije i Južne Koreje, sa najvećim brojem prijavljenih studentskih parova. Tim sa Tehnološkog instituta u Kharagpuru, u Indiji, odneo je pobedu 2015. godine sa idejom za aplikaciju koja povećava efikasnost upravljanja energijom. Više informacija o takmičenju možete pogledati na sledećem linku:

http://www.gogreeninthecity.com

Vesna Vukajlović

Beograd dobio nove kontejnere za odlaganje otpada

1750856_Vracar2_v

Predstavnici grada Beograda obišli su u četvrtak 7. aprila 2016. godine novu lokaciju na Vračaru gde su postavljene nove vrste kontejnera za odlaganje starog tekstila i podzemni kontejneri sa senzorima ispunjenosti.

Zamenik gradonačelnika Beograda gospodin Andreja Mladenović izjavio je da su kontejneri za staru odecu novost na beogradskim ulicama, kao i da će na Vračaru ukupno biti postavljeno i obnovljeno oko 500 kontejnera. Naveo je i da nova vrsta podzemnih kontejnera sa senzorima koji meri popunjenost donosi uštedu transportnih troškova JKP „Gradska čistoća“, ali i da su otvori širi i dozvoljavaju ubacivanje kesa veće zapremine.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ gospodin Miroslav Bogdanović istakao je da će novi sistem za odlaganje smeća u podzemnim kontejnerima omogućiti digitalizaciju postupka kojim će putem interneta moći da se proveri stepen popunjenosti svakog kontejnera, a tako će se smanjiti transportni troškovi. Dodao je das u novi kontejneri za tekstil nešto što već postoji u razvijenim zemljama, kao i da je to još jedan put u podizanju svesti o važnosti reciklaže.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs