Home Blog Page 1449

U toku radovi na povećanju kvaliteta vode u Beogradu

1750810_Vesic_reni_bunar_S

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić obišao je danas 7. aprila 2016. godine reni-bunar na Čukarici čija je rekonstrukcija u toku.

Gospodin Vesić je ovom prilikom izjavio da je bunar star 37 godina, kao i da je uz pomoć osam drenova prikupljao 145 litara vode u sekundi. Kako je naveo, vremenom su četiri drena ostala bez funkcije, tako da će sada biti ubačeno 6 novih drenova. On je istakao da je rekonstrukcija već započeta, a da će radovi vredni oko 102 miliona dinara biti završeni u septembru 2016. godine. Izjavio je i da je rekonstrukcija reni-bunara u Beogradu od velikog značaja za vodosnabdevanje.

On je podsetio da je cilj gradske vlasti da proširi kanalizacionu i vodovodnu mrežu u narednom periodu. Dodao je da je projekat vodovoda Makiš-Mladenovac od velikog značaja za vodosnabdevanje, a d aće u okviru njega između 40 i 50 hiljada ljudi dobiti pijaću vodu, dok će do 2021. godine ceo južni deo grada biti priključen na gradski vodovod.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Prvi vetropark u BiH je već trebalo da bude gotov: Početak radova kasni, uskoro drugi pokušaj

5d0cab72-810f-4798-bcf7-9a83e9842c29Potencijal razvijanja sistema stvaranja čiste energije odavno je prepoznat u Bosni i Hercegovini, a krajem sledeće godine, ukoliko sve bude teklo prema planu, BiH će dobiti prvi pravi vetropark. Ili bi bar tako trebalo da bude. Vlada Republike Srpske, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, u svojstvu koncendenta i koncesionar “Eol Prvi” d.o.o. Nevesinje, 2012. godine su zaključili Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina kod Nevesinja. Prema Studiji ekonomske opravdanosti koju je izdradila firma “Eol Prvi” vrednost investicije, odnosno udela ove firme, iznosi 102.980 KM. S obzirom da je to izrazito mali iznos za toliko veliki projekat, kompanija je za partnera uzela britansku firmu Kermas koja će zapravo uložiti najveći iznos – 150.000.000 KM.

To je detalj koji je Ministarstvo zaboravilo da spomene s obzirom da tamo smatraju kako za implementaciju projekta prvenstvenu odgovornost ima kompanija “Eol Prvi” koja bi trebalo da obezbedi  “finansijska sredstva, reši imovinske odnose, izradi projektnu dokumentaciju, izabere opremu i izvođače radova”. Ipak, većinu sredstava obezbediće upravo kompanija iz Ujedinjenog Kraljevstva, oko 87 posto, dok će učešće u izgradnji imati i sama općiopština na Nevesinje. Takođe, u projektu bi trebalo da  budu uključene i kopmanije iz Grčke i Danske. Prema Aneksu na ugovor koji je dodat 2014. godine vetroelektrana bi trebalo već da bude završena, ali je prvenstveno baš zbog poteškoća oko obezbeđenja finansijskih sredstava došlo do zastoja i kašnjenja u realizaciji projekta. Milioni ipak nisu došli. Zbog toga je kompanija “Eol Prvi” 2. decembra 2015. godine podnela zahtev za aneksiranje ugovora kojim bi se odredili novi rokovi izgradnje. Zahtev se još uvek procesuira, ali su iz Vlade optimistični.

“Prema predlogu iz zahteva za aneksiranje Ugovora nije predviđena gradnja u fazama, a rok za izgradnju vetroelektrane je  31. decembar 2017. godine. Aktivnosti oko zaključenja aneksa Ugovora su u toku”, objašnjeno je iz Ministarstva. Snaga vetroelektrane će biti 49,5 MW, a planirana godišnja proizvodnja je 160 GWh. Vetroelektrana će biti sačinjena od 13 vetrenjača sa po 3,3 MW. Poređenja radi, TE Kakanj proizvodi oko 1.755 GWh godišnje.

Vesna Vukajlović

Izvor: Energetika.ba

HE „Bajina Bašta“ postavila mesečni rekord u proizvodnji električne energije u martu

bajina basta dlhe.rs

Ogranak „Drinsko-limske hidroelektrane“ saopštio je da je HE „Bajina Bašta“ u martu 2016. godine proizvela 263,76 miliona kWh električne energije, što je najveća proizvodnja električne energije na mesečnom nivou od početka rada ove hidroelektrane.

Direktor za proizvodnju energije u „Drinsko-limskim hidroelektranama“ gospodin Radisav Matić izjavio je da je mesečni rekord oboren zbog povoljnih hidroloških uslova, visoke pogonske spremnosti i dobrog planiranja rada agregata. On je istakao da su najveći doprinos dali zaposleni u ovoj hidroelektrani jer su agregati radili bez zastoja.

Gospodin Matić je podsetio i da je nedavno završena revitalizacija i modernizacija HE „Bajina Bašta“, što je takođe doprinelo dobrim proizvodnim rezultatima.

Sandra Jovićević

foto: dlhe.rs

Podnet zahtev za potrebu procene uticaja MHE „Lanište“

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je obaveštenje u kojem je navedeno da je nosilac projekta „Power BNM“ podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta MHE „Lanište“.

MHE „Lanište“ sa tirolskim vodozahvatom nalaziće se na Rupskoj reci u opštini Leskovac, dok će se mašinska zgrada nalaziti u opštini Vlasotince. Instalisana snaga male hidroelektrane biće 2,6MW. Prema Katastru MHE u Srbiji, MHE „Lanište“ trebalo bi godišnje da proizvodi oko 8.053.000kWh električne energije.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 10 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

U toku tender za izgradnju Reciklažnog centra u Kragujevcu

2

U sredu 6. aprila 2016. godine u Kragujevcu održan je sastanak između predstavnika Ministartsva poljoprivrede i zaštite životne sredine i grada Kragujevca posvećen upravljanju otpadom.

Gradonačelnik Kragujevca gospodin Radomir Nikolić izjavio je da je nedavno potpisan sporazum o izradi studije za upravljanje otpadom u Šumadijskom okrugu. Kako je naveo, ovo je prvi projekat koji se realizuje u saradnji sa resornim ministarstvom, a u planu su i razgovori o rekonstrukciji kanalizacione mreže i sistema za preradu otpada.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović istakla je da Vlada Republike Srbije pruža podršku projektima u oblasti zaštite životne sredine koji se realizuju u Kragujevcu. Dodala je da je za izgradnju Reciklažnog centra u Kragujevcu opredeljeno 45 miliona dinara.

Član Gradskog veća za zaštitu životne sredine, ravnomerni i održivi razvoj gospodin Vladimir Maksimović dodao je da je u toku javna nabavka za izgradnju i opremanje Reciklažnog centra.

Nakon sastanka, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije i grada Kragujevca obišli su lokaciju u Industrijskoj zoni gde će biti izgrađen Reciklažni centar.

Sandra Jovićević

foto: kragujevac.rs

Life is on – globalni moto kompanije Schneider Electric i dalje važi

dragoljubKompanija Schneider Electric je jedan od globalnih lidera u upravljanju energijom. Posluje u više od 100 država i zapošljava više od 170.000 ljudi. U Srbiji Schneider Electric zapošljava više od 1000 vrhunskih stručnjaka koji projektuju najsloženija integrisanja rešenja u oblastima energetike, infrastrukture, industrijskih procesa, automatizacije u objektima, data centara, kao i u sektoru stanovanja I građevinarstva, kako bi se sa manje energije ostvarila ista produktivnost ili komfor. Razgovarali smo nedavno sa gospodinom Dragoljubom Damljanovićem , direktorom sektora za energetiku i servise za oblast Jugoistočne Evrope u Schneider Electricu.

Dragoljub Damljanović: Naša ideja jeste da primenom najsavremenijih tehničkih rešenja, podižemo nivo tehničkih znanja i tehničke standarde u društvu, da bi privredu učinili efikasnijom. Naša misija je da omogućimo da se uz manje angažovanje prirodnih resursa efikasnije upotrebljava dobijena energija, ne samo da bi se štedelo, već i da bi se smanjilo zagađenje i sačuvali resursi i za pokolenja koja dolaze.

EP: Konferencija u Parizu COP21 predstavljala je događaj za koji se cela planeta intenzivno spremala u 2015.godini. Koja su Vaša očekivanja (kompanije) kada je COP21 u pitanju? Na koji način je Schneider Electric planirao da uzme učešće u konferenciji? Koliki je uticaj privatnog sektora u sprovođenju plana održivog razvoja i zaštite životne sredine? Jedna od tema koje će biti pokrenute na konferenciji je i carbon pricing. Kakav je Vaš stav po pitanju ove teme, i kako bi trebalo da funkcioniše relacija države i privatnog sektora po ovom pitanju?

Dragoljub Damljanović: U našoj kompaniji postoji snažna volja da damo doprinos, bilo kolektivno, bilo kroz partnerstvo sa donosiocima odluka u oblasti ekologije i klimatskih promena. Takođe, podjednako smatramo i da je dostupnost električne energije osnovno ljudsko pravo, kao i da je sadašnji način upravljanja njome neodrživ. Iz tih razloga smo se pridružili inicijativi koja bi trebalo da posluži kao osnova liderima velikih svetskih zemalja na osnovu koje će doneti globalne, važne odluke koje će odrediti način borbe protiv klimatskih promena. Našli smo se među 43 kompanije koje je okupio Svetski ekonomski forum koje su se obavezale da će se aktivno uključiti i koje su tim povodom predložile određene mere. To je i jedan od razloga što smo zajedno sa drugim globalnim i zakonodavcima iz zemalja širom sveta udružili snage u dijalogu na samitu održanom u Parizu u maju 2015. godine, a koji je bio prekretnica na putu ka konferenciji COP21. U narednih četrdesetak godina potreba za energijom će se udvostručiti, dok će u isto vreme biti potrebno smanjiti emisiju CO2 za pola. Ovaj energetski paradoks je moguće ostvariti samo ukoliko postanemo značajno efikasniji. Ukoliko sve kompanije i zemlje usvoje slične strategije, moćićemo da postignemo nivo efikasnosti potreban da se vidi napredak u borbi protiv klimatskih promena. A to će biti vredno truda. Privatni sektor se uglavnom smatra previše sporim u sprovođenju novih inicijativa koje bi doprinele smanjenju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i koji bi pomogli u smanjivanju efekata koji utiču na klimatske promene. Ipak, danas je više nego jasno da biznis zajednica mora da se vodi onim što preporučuju i vodeći svetski naučnici u oblasti klimatskih promena, odnosno da je neophodno ograničiti globalno zagrevanje i sprovesti aktivnosti koje planiraju vlade država. Bez uključivanja privatnog sektora u ove aktivnosti sporazum koji smo potpisali u Parizu će biti suvišan.

EP: Savremeni način života i brzina kojom se svet razvija i menja zahteva sve veću upotrebu energije a resursi se smanjuju. Koja rešenja Schneider Electric nudi?

Dragoljub Damljanović: Schneider Electric poseduje veliko iskustvo i u projektima energetske efiksanosti: solarne elektrane, mini hidroelektrane i postrojenja na biomasu i na taj način doprinosimo globalnom cilju smanjenja emisije štetnih gasova. Sistemi o kojima govorimo se odnose na vodovodnu i električnu mrežu, javni servisi kao što su upravljanje javnom rasvetom i video nadzor, transport, računarski centri, ali i stambene i poslovne zgrade u koje je implementiran sistem upravljanja u zgradama. Njihovom integracijom i povezivanjem pomoću novih tehnologija prenosa podataka dobija se pametan grad. Mi smo kao svetska kompanija koja posluje u više od 100 zemalja, do sada učestvovali u izradi više od 200 urbanih projekata širom sveta od Brazila, Kine, Indije, Evrope, SAD-a i mnogih drugih. U oblasti električne energije u Italiji smo isporučili integrisano rešenje i inženjerske usluge za fotonaponsku solarnu  elektranu od 43 MW, koja trenutno snabdeva preko 18,000 stanova električnom energijom, a pritom uštedi 28,000 tona CO2 koje bi proizvela elektrana na fosilna goriva. U regionu tu su i solarne farme u Bugarskoj i prva solarna farma u Srbiji od 2MW u Merdarama. U oblasti vodosnabdevanja Schneider Electric je implementirao pametan sistem upravljanja vodom u Ankari koji omogućava efikasan menadžment otpadnih voda i distribucije tekuće vode u gradu. Slični projekti su izvedeni u Barseloni, Abu Dabiju, a prošle godine je puštena u rad i nova fabrika vode Makiš 2 u Beogradu u kojoj su implemetirani najsavremeniji algoritmi upravljanja sa stanovišta energetske efikasnosti. Kada je reč o javnom transportu u poslednjih deset godina, kompanija Schneider Electric je u sklopu pripreme za Olimpijske igre u Rio de Janeir-u izvela projekat kompletnog rešenja za pametno upravljanje infrastrukturom grada. Jedanaest različitih kontrolnih centara upravljaju svim ključnim delovima gradske infrastrukture poput struje, vode, nafte, gasa, javnog prevoza, gradskog saobraćaja, kvalitet vazduha, aerodromima itd. To je omogućila naša savremena tehnologija i opsežno razumevanje svih aktivnosti i procesa za upravljanje svakim pojedinom oblasti. Rešenja na kojima smo radili doveli su do ušteda od 30 odsto u energetskim resursima, 15 odsto u gubicima vode, a 20 odsto je smanjeno vreme putovanja i kašnjenja prevoza. I to je tek početak.

1Schneider Electric je globalni specijalista za upravljanje energijom i automatizacijom. Sa prihodima od 25 milijardi evra u 2014. godini, naših 170.000 zaposlenih uslužuju klijente u preko 100 zemalja, pomažući im da upravljaju svojom energijom i procesima na siguran, pouzdan, efikasan i održiv način. Od najjednostavnijih prekidača do složenih operativnih sistema, tehnologija, softveri i usluga, unapređuju način kako naši klijenti upravljaju i automatizuju svoje poslovanje. Naše povezane tehnologije će preoblikovati industije, tranformisati gradove i obogatiti živote. U Schneider Electricu ovaj koncept zove se Life Is On.

Intervju vodila: Svetlana Jovanović

HBIS namerava da ponudi posao svima koji rade u Železari

257839Ministarstvo privrede prihvatilo je ponudu kineske kompanije Hestil (engleski naziv bio je Hbis), za kupovinu Železare Smederevo, a ugovor o prodaji će biti potpisan po pribavljanju mišljenja službe nadležne za sprečavanje pranja novca. Kompanija Hestil je u toku ove nedelje dala obavezujuću ponudu da kupi svih 98 imovinskih celina Železare Smederevo za 46 miliona evra, navode iz Ministarstva privrede i dodaju da je to iznad minimalne cene iz javnog poziva. Hestil planira da ponudi zaposlenje svima koji i trenutno rade u čeličani, a ima ih oko 5.050. “Zaposlenima će biti omogućeno profesionalno usavršavanje i obuka, uključujući i slanje u druge zemlje, kao i dodatno usavršavanje kroz optimizovanu alokaciju zaposlenih i reorganizaciju”, piše u saopštenju.

Hestil takođe namerava da obezbedi svim zaposlenima isti nivo naknada i beneficija kao što je navedeno u postojećem kolektivnom ugovoru. Kako je precizirano, Komisija za sprovodenje postupka prodaje imovine Železare je nakon što je danas otvorila finansijsku ponudu Hestila, ustanovila da ona ispunjava sve propisane uslove, što je potvrđeno u Ministarstvu gde su ponude i otvorene. Hestil je, piše u saopštenju, konglomerat i gigant svetskih razmera u proizvodnji čelika. Iako je proizvodnja i prodaja čelika glavna delatnost ovog giganta, Hestil pokriva i aktivnosti u rudarskoj, finansijskoj, metalskoj industriji, upravljaju modernim logističkim centrima i aktivni su u drugim srodnim industrijama. Na globalnom nivou zapošljavaju preko 120.000 radnika i u velikoj meri doprinose društvenom bogatstvu u svim geografskim područjima gde rade.

Na listi Fortune Global 500 u 2015. godini, Hestil je rangiran kao 239. kompanija po veličini u svetu. Kao najveći proizvodač čelika u Kini, Hestil godišnje proizvodi 50 miliona tona, Grupa poseduje 37 visokih peći, od kojih 23 imaju kapacitet preko 1.000 kubika i u 2015. godini je proizvela 47,8 miliona tona čelika. Poslovni prihodi Grupe su iznosili 43,7 milijarde dolara u 2015. godini, a ukupna sredstva na kraju te godine 53 milijarde dolara. Uspeh Hestila se bazira i na primeni najnaprednijih tehnoloških rešenja i najčistijih tehnologija. Grupa ulaže u svoje istraživačke centre, kao i na kontinuiranu edukaciju i usavršavanje zaposlenih. Hestil ima 70 direktnih i indirektnih kompanija van Narodne Republike Kine, u preko 30 zemalja i regiona, kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Australija, Južna Afrika, Kanada, Singapur, Švajcarska i Hong Kong. Između ostalog, ima i većinski udeo u Duferku, koji ima najveću nezavisnu globalnu prodajnu mrežu u industriji čelika.

Ukupne projektovane investicije iznose preko 300 miliona dolara, što se sastoji od investicije u osnovna sredstva i infrastrukturu. Cilj investicija u osnovna sredstva i infrastrukturu je da se modernizuje oprema, poboljša efikasnost, proširi opseg proizvodnog programa i unapredi ekološko okruženje. Izdvaja se investicija u galvanizaciju (pocinkovanje) za građevinsku i auto industriju. Ovo su ciljevi koji će biti postepeno ostvareni, navode u Ministarstvu. Na osnovu poslovnog plana i trenutnih tržišnih okolnosti, planirano je da se u Smederevu dostigne maksimalni kapacitet od 2,1 milion tona čelika.

Vesna Vukajlović

www.tanjug.rs

Nemačko ostrvo Juist dobija rasvetu na energiju vetra

vetrosolarna-rasvetaNa malom nemačkom ostrvu  Juist uz obalu Severnog mora, gde u dva naselja živi oko 1500 stanovnika, ovih se dana postavlja ulična rasveta s baterijama koje puni energija vetra, što je prvo takvo rešenje u Nemačkoj koja zagovara politiku obnovljivih izvora energije i nezavisnost od nuklearnih centrala.  Instaliranje rasvete trajaće dve nedelje, a reč je o prvom projektu korišćenja energije vetra u te namene u Nemačkoj, potvrdio je za lokalne medije Peer Langemak, dizajner i vlasnik kompanije iz pokrajine Schleswig-Holstein koja je na projektu nazvanom “noordforce” radila punih godinu i po dana. On se je javio na opštinski konkurs za štedljivu rasvetu pomoću obnovljive energije, i utvrdio da korišćenje solarne energije na Juistu ne bi bilo optimalno rešenje, pa se odlučio za korišćenje energije vetra.

Javnu rasvetu na ostrvu tako će obezbediti LED sijalice s baterijama koje se do vrha napune nakon 12 sati uz slab vetar. Nakon toga mogu svetliti punih deset dana, čak i u slučaju potpune bonace, što se na ostrvu nikad ne događa. Lampe su dizajnirane tako da su otporne na najjače oluje i eventualne vandalističke ispade, a rade gotovo bešumno, tvrde u kompaniji koja ih je izradila. Za sistem gradske rasvete baterijama na vetar  sada se zanimaju i u drugim krajevima Nemačke gde je malo sunca, a mnogo vazdušnih strujanja.

Vesna Vukajlović

Izvor:Energetika.ba

U Hercegovini niču solarne elektrane

solarna-elektrana-1024x682U protekloj godini u Hercegovini je otvoreno pet solarnih elektrana, a na stolu Regulatorne agencije za energetiku su još četiri zahteva. “U zadnje vreme je uočen trend izgradnje elektrana jer se dobijaju određeni podsticaji za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora”, rekao je Nebojša Šušić, šef Sektora za dozvole i tehničke poslove u Regulatornoj agenciji za energetiku RS, izvještava ATV. Najveća u Republici Srpskoj je elektrana porodice Nosović iz Bileće. Prostire se na deset hiljada kvadrata, a njena izgradnja koštala je 700 hiljada maraka. Ipak, novac se, kažu, brzo vraća. A i proizvodnja je na zavidnom nivou.

 ”Na godišnjem nivou od 340 hiljada klilovat časova, što znači da bi mogli na dnevnom nivou da snadbevamo električnom energijom oko 70 domaćinstava, objasnio je Trifko Nosović, vlasnik solarne elektrane “Solar 1″. Dodaje da struju prodaju Elektroprivredi Republike Srpske, a godišnje zarade oko 120 hiljada maraca. Sve je više i domaćinstava koja na krovove kuća postavljaju solarne panele. Uštedi se i do dvadesetak maraka struje mesečno, kaže Miloš Lero. I on je podigao mini elektranu koja održava  porodicu. Na solarnu energiju prešao je i trebinjski Dom penzionera, a i Regulatorna komisija za energetiku napravila je mini centralu na svojoj zgradi. Po zakonu svi proizvođači dužni su da idućih 15 godina struju iz obnovljivih resursa plasiraju Elektroprivredi Republike Srpske, a onda će kažu moći na slobodno tržište.

Vesna Vukajlović

Izvor:Energetika.ba

Smanjena proizvodnja električne energije u FBiH

dalekovod

U Federaciji Bosne i Hercegovine početkom 2016. godine smanjena je bruto proizvodnja električne energije, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Kako su mediji preneli, u prva dva meseca 2016. godine bruto proizvodnja električne energije iznosila je 1529GWh, a u istom periodu 2015. godine proizvedeno je 1828GWh. U hidroelektranama je u ovom periodu proizvedeno 501GWh električne energije, u odnosu na isti period prošle godine kada je proizvedeno 915GWh električne energije. Povećana je proizvodnja u termoelektranama, tako da je ove godine u prva dva meseca proizvedeno 1028GWh električne energije, za razliku od prošle godine kada je proizvedeno 913GWh električne energije.

U prva dva meseca ove godine smanjen je i izvoz električne energije, tako da je iznosio 343GWh električne energije, dok je u istom periodu 2015. godine izvezeno 576GWh električne energije.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

U planu izgradnja TS 110/10kV „Beograd 23 – Autokomanda“

energetika atila.hr

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije izdalo je građevinsku dozvolu „EPS Energiji“ za izgradnju trafostanice 110/10kV „Beograd 23 – Autokomanda“, navedeno je u časopisu „Energija“.

Kako je istaknuto, izgradnja ove trafostanice planirana je već 30 godina, a kada bude izgrađena doprineće energetskoj stabilnosti ovog dela grada. Osim toga, nakon izgradnje TS 110/10kV „Beograd 23 – Autokomanda“ biće stvorena mogućnost za izgradnju još jedne trafostanice „Savski amfiteatar“, a koja je planirana u okviru stambeno-poslovnog kompleksa na obali Save.

Vrednost trafostanice na Autokomandi procenjena je na 1,13 milijardi dinara.

Sandra Jovićević

foto: atila.hr

izvor: eps.rs

Potpisani ugovori za dodelu sredstava za rekultivaciju napuštenih kopova bez titulara

psemr

U sredu 6. aprila 2016. godine u Novom Sadu potpisani su ugovori za dodelu sredstava za rekultivaciju napuštenih kopova bez titulara.

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine gospodin Nenad Stanković izjavio je da ukupan iznos dodeljenih sredstava iznosi 30 miliona dinara, a da će sredstva biti upotrebljena za rekultivaciju takozvanih ekoloških rupa. Kako je istakao, cilj konkursa je da pomogne lokalnim samoupravama da zapuštene površine dobiju drugu namenu.

Na konkurs za dodelu sredstava za rekultivaciju napuštenih kopova bez titulara pristiglo je devetnaest prijava, a sredstva su dobile opštine Kula i Bečej i mesne zajednice Orešac, Donji Tovarnik, Banatsko Karađorđevo, Stari Lec i Kucura.

Informacije o broju napuštenih kopova na teritoriji AP Vojvodine mogu se pronaći u Katastru napuštenih kopova koji se nalazi na internet starnici Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Javna rasprava o eksploataciji ugljovodonika krajem aprila u Požarevcu

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je komapnija NIS podnela Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za razradu i eksploataciju ugljovodonika naftnog polja „Kasidol“ na teritoriji grada Požarevca.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na internet sajtu resornog ministarstva ili u prostorijama SO Požarevac u roku od 20 dana od objavljivanja obaveštenja. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u pisanom obliku Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Javna rasprava i prezentacija predmetne studije biće održana 28. aprila 2016. godine u prostorijama SO Požarevac sa početkom u 12 časova.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Počeo transport bagera odlagača u RB „Kolubara“

257839

U RB „Kolubara“ u Lazarevcu danas je počeo transport bagera odlagača za novi sistem bager-traka-odlagač (BTO) sa montažnog placa u Zeokama na „Polje C“.

Vršilac dužnosti direktora JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Milorad Grčić izjavio je da je bager veoma značajan za EPS, kao i da je ovo prvi bager koji je urađen po svim evropskim standardima sa ciljem maksimalnog nivoa zaštite životne sredine, ljudi i svih na koje rad površinskog kopa utiče. On je istakao da je značajno smanjen nivo buke, kao i da se raspršivanjem spušta nivo prašine koja odlazi u atmosferu. Dodao je da će u septembru ove godine biti završen i glodar, nakon čega se očekuje njegovo puštanje u rad.

Novi bager odlagač vredan je 15 miliona evra, a pušten je u rad u okviru projekta „Zaštita i unapređenje životne sredine u kolubarskom ugljenom basenu“. U okviru pomenutog projekta u toku je nabavka sistema za kontrolu kvaliteta uglja i odlagača za međuslojnu jalovinu za kop „Tamnava-Zapadno polje“.

Ukupna vrednost projekta iznosi 181 milion evra, a finansira se uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) (80 miliona evra), Nemačke razvojne banke (KfW) (65 miliona evra), Vlade Nemačke (9 miliona evra), kao i uz učešće EPS-a (27 miliona evra).

Sandra Jovićević

foto: tanjug.rs

izvor: tanjug.rs

“Serbia Goes Green” se održava na Dan planete Zemlje, 22. aprila

serbia-goes-greenNakon konferencija koje su se bavile društvenom odgovornošću i aktivnostima zajednice koje za cilj imaju poboljšanje životne sredine, na Dan planete Zemlje, 22. aprila, Color Press Grupa i magazin “Diplomacy & Commerce” organizuju konferenciju o održivom razvoju “Serbia Goes Green” u Beogradu, u hotelu Metropol Palace. Tokom pet panel diskusija i studija slučaja, učesnici će razgovarati o zelenoj energiji i investicionom potencijalu kroz obnovljive izvore, energetski efikasnim zgradama, reciklažnoj industriji u Srbiji, biomasi i biogasu, globalnom zagrevanju. Na konferenciji će učestvovati 200 profesionalaca – predstavnici kompanija iz oblasti obnovljivih izvora, održivog razvoja i zaštite životne sredine, predstavnici države, profesionalci iz oblasti komunikacija, medija, marketinga.

Sve informacije o programu i načinu prijave za učešće potražite na linku http://www.color.rs/serbiagoesgreen/

Nemci zainteresovani za saradnju sa srpskim privrednicima- Značajan potencijal korišćenja biomase u Srbiji

Martin KnapBiomasa ima udeo od 64% u ukupnom tehničkom potencijalu obnovljivih izvora energije u Srbiji i iznosi 3,4 miliona tone evkivalenta nafte. Stepen iskorišćenosti drvne biomase je prilično visok sa 66,7%, dok se potencijal poljoprivredne biomase koristi gotovo marginalno sa oko 2%, rekao je direktor Delegacije Nemačke privrede u Srbiji  Martin Knap danas na otvaranju konferencije “Biomasa i biogas u Srbiji”.

On je kazao da su najperspektivniji načini korišćenja biomase grejanje zgrada i kuća kroz upotrebu peleta i briketa od biomase, zamena mazuta ili uglja biomasom kao gorivom u termoelektranama i proizvodnja električne energije i kogeneracije kroz korišćenje poljoprivrednih ostataka i ostataka drveta.

Rukovodilac Grupe za održivo korišćenje prirodnih resursa u Ministarstvu poljoprivrede i životne sredine Slobodan Cvetković rekao je na skupu da postoji potencijal u poljoprivrednoj biomasi u Srbiji i da Srbija treba da poveća korišćenje obnovljivih izvora energije na 27 odsto do 2020. godine.

I prema rečima Vojislava Miljića, predsednika srpskog udruženja za bioenergiju SERBIO, potencijali koršćenja biomase u Srbiji su visoki ali su uglavnom nerealizovani, pogotovo kada je reč o poljoprivrednoj biomasi. Očekujemo povećanje korišćenja biomase u narednom poeriodu, pre svega za proizvodnju toplotne energije i delimično za proizvodnju električne energije, kazao je Miljić.

Na skupu  koji je organizovala Delegacija nemačke  privrede u Srbiji u partnerstvu  sa Saveznim ministarstvom za ekonomiju i energetiku SR Nemačke, predstavili su se vodeći stručnjaci iz Nemačke i Srbije. Predstavnici nemačkih kompanija, među kojima Ekcentec, A.P. Bioenergietechnik, Strawterm, Vecoplan i New eco-tech Verfahrenstechnik, imaće u danima koji slede B2B razgovore sa srpskim kompanijama, državnim institucijama i drugim organizacijama u cilju upoznavanja srpskog tržišta, ostvarivanja saradnje i razmene iskustava.

Delegacija nemačke privrede u Srbiji dugi niz godina organizuje konferencije uz učešće delegacija nemačkih preduzeća iz oblasti obnovljivih izvora energije. Cilj ovih konferencija je da srpska preduzeća i institucije dobiju informacije o najnovijim tehnologijama od stručnjaka i preduzeća iz Nemačke, kao i o stanju na našem tržištu od renomiranih stručnjaka iz Srbije. Takođe, cilj je ostvarivanje saradnje nemačkih privrednika sa potencijalnim poslovnim partnerima u Srbiji.

M.O./ V.V.