Grenlandska ledena ploča počela je ove sedmice da se topi neuobičajeno rano zbog viših temperatura i kiša koje nisu karakteristične za ovo doba godine, kažu naučnici. Raniji početak topljenja bi mogao da bude samo privremen, ali naučnici su ipak zabrinuti šta će to značiti kada na leto počne sezona topljenja. U normalnim okolnostima, led na Grenlandu ne bi trebalo da se topi u ovo doba godine. Znaci topljenja leda su u ponedeljak i utorak bili vidljivi na 12 odsto površine ledene ploče, odnosno 1,7 miliona kvadratnih kilometara, kazao je naučnik Piter Langen iz Danskog meteorološkog instituta. Takvo topljenje leda je normalno krajem maja, a ne sredinom aprila, kazao je Langen.
Time je oboren rekord ranog topljenja za više od tri sedmice. Najraniji datum kada se na Grenlandu topilo više od 10 odsto ledene površine bio je 5. maj, 1990. godine. Čak i kada je 2012. godine topljenje leda zahvatilo rekordnih 97 odsto površine Grenlanda, nije zabeleženo tako rano i ekstenzivno topljenje. Langen je rekao da nije problem intenzitet topljenja, nego trenutak.
“To je ništa za jul, ali ogromno je za april”, kazao je Langen. Langen i drugi naučnici smatraju da su više temperature i tople kiše deo prirodnog meteorološkog sistema, ali da je situacija pogoršena klimatskim promenama koje je izazvao čovek. “Stvari postaju ekstreminije i uobičajnije”, izajvio je naučnik agencije NASA Valt Majer. Topljenje Grenlandske ledene ploče jedan je od najvidljivijih znakova globalnog zagrevanja, koje je posledica sagorevanja fosilnih goriva, jer izaziva rast nivoa mora i dovodi priobalna područja u opasnost, kaže majer. Kada bi se ceo ledeni pokrivač na Grenladnu otopio, za šta bi bili potrebni vekovi, nivo mora bi se povećao za šest metara.
Vesna Vukajlović
www.beta.rs











Marko Čarnić, povrtar iz Begeča, prvi u našoj zemlji ugradio sistem za navodnjavanje na solarni pogon. Vreli letnji dani više neće brinuti Marka Čarnića, povrtara iz Begeča pored Novog Sada. Za Čarnića, jednog od najvećih proizvođača šargarepe, ne samo u Srbiji, već i u regionu, od juče radi i sunce. Deo njegovih oranica, zasejanih šargarepom, zaliva se sistemom za navodnjavanje koji pokreće solarna energija, prvim ove vrste u Srbiji.
Posle uspešne Inauguralne sednice KLIMATSKOG PANELA SRBIJE održane 11. marta 2016. godine na Međunarodnim danima energetike i investicija na Novosadskom sajmu, Centralno evropski forum za razvoj – CEDEF organizuje 23. aprila 2016. godine u Svečanoj sali Mašinskog fakulteta u Beogradu, skup pod nazivom OTPAD I OTPADNE VODE U SRBIJI a koji se održava povodom 22. aprila – Dana planete Zemlje. Ovo je prvo od mnogih okupljanja pomoću kojih će jedinstvena i sveobuhvatna platforma Klimatski panel Srbije realizovati svoje aktivnosti i baviće se ključnom temom za Srbiju, problemom otpada i otpadnih voda, koji zahteva daleko više pažnje i investicija posebno u Srbiji.









Tokom februara za ovu pogodnost se prijavio 18.241 socijalno ugrožen, što je 4,5 puta više nego u januaru. Pravo da besplatno troše struju, na osnovu nove Uredbe o socijalno ugroženim kupcima koja je stupila na snagu početkom ove godine, tokom februara imalo je 18.241 najsiromašnijih u Srbiji. To je skoro 4,5 puta više nego u januaru, kada je pravo na umanjenje računa imalo 4.548, potvrdili su iz Elektroprivrede Srbije. Razlog za tako veliki skok je upravo nova Uredba koja propisuje veći broj kilovata i kubika gasa nego što je to važilo Uredbom iz prethodne dve godine, zbog čega se s pravom očekuje da će zbog ovih još većih povlastica više njih i iskoristiti ovu pogodnost.
Hidroelektrana “Đerdap dva” obeležila je 12. april, dan kada je pre 31 godinu agregat broj tri proizveo prve kilovate električne energije. Popularna “dvojka” proizvela je do sada 41 milijardu i 600 miliona kilovat-časova električne energije.