Beogradska internacionalna nedelja arhitekture (BINA), 11. po redu, biće održana od 5. do 28. maja pod sloganom “Budućnost je sada”, a organizatori najavljuju izuzetno bogatu programsku šemu. Slogan “Budućnost je sada” zapravo je rezultat ideje da je budućnost već počela i da će ono što su izazovi i problemi sa kojima se suočavamo sada, poput migracija stanovništva, problema sa energijom, klimatskim promenama, svakako biti problemi sa kojima će se se arhitektura suočavati u budućnosti, kaže za Tanjug Danica Jovović Prodanović, jedan od članova autorskog tima manifestacije. Prodanović je izrazila zadovoljstvo što je BINA (Beogradska internacionalna nedelja arhitekture) ove godine postala deo velikog evropskog projekta, koji je okupio 14 institucija iz 13 evropskih zemalja.
U okviru tog projekta, koji se zove “Future Architecture platform”, BINA će tokom ove i sledeće godine, kako ističe, organizovati izložbu “Energetske tačke Beograda”, posvećenu onome što su autori prepoznali kao energetske potencijale srpske prestonice. “Osnovni cilj platforme je da se u što većoj meri povežu institucije i ljudi koji se bave arhitekturom, kao i da se uspostavi mreža arhitekata, istraživača, teoretičara”, navela je Prodanović. Ovogodišnja BINA se održava u Kulturnom centru Beograda, u galeriji RTS-a, u galeriji Fakulteta likovnih umetnosti i u Dečjem kulturnom centru, a publiku očekuje bogata programska šema, koja će imati nekoliko programskih blokova, izložbi, arhitektonskih šetnji, serijala predavanja, radionica za decu i odrasle… Program je, kako dodaje Prodanović, podeljen na nekoliko segmenata, a jedan ozbiljan deo je posvećen stanovanju, u okviru čega će biti organizovana izložba u galeriji RTS-a, koju je napravio Građevinsko-arhitektonski fakultet iz Niša, u saradnji sa Društvom arhitekata Niša.
U okviru ovog programskog bloka će, prema njenim rečima, biće organizovan i jedan seminar, koji će biti održan 7. maja i koji je posvećen problemima savremenog stanovanja i govori o tri aspekta. “Jedan aspekt su iskustva iz Austrije, Beča, druga tema su iskustva iz našeg regiona, iz Zagreba, a treći segment seminara je posvećen iskustvima iz Amsterdama”, precizirala je sagovornica Tanjuga. Planirana su i dva predavanja “Arhitektura posle budućnosti” Ane Jeinić iz Austrije i “Predstavljanje nasleđa u budućnosti” Sonje Jankov. Na konferenciji za novinare u galeriji Artget u Kulturnom centru Beograda novinarima su se obratili i neki od učesnika predstojeće manifestacije, Aleksandar Bobić i Milena Kordić, kustos Darko Marušić, ali i direktor Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu Johanes Iršik.
Vesna Vukajlović
www.tanjug.rs











Na današnji dan 1986. godine, u 01.23 po moskovskom vremenu odjeknula je eksplozija koja je uništila četvrti reaktor nuklearne elektrane Černobilj, raznela krov i poslala oblak radioaktivnog materijala koji se raširio izvan granica Ukrajine i kontaminirao veliki deo Evrope. Rano jutros oglasile su se sirene u isto vreme kada se desila prva eksplozija u sovjetskoj nuklearki kod Černobilja pre 30 godina, čime je počelo obeležavanje godišnjice najveće nuklearne katastrofe u istoriji čovečanstva.
Kanadske kompanije Nevsun Risorsiz (Resources) i Rezervoar Minerals (Reservoir), sklopile su neočekivan dogovor o spajanju kompanija na projektu bakra “Timok” (Čukaru Peki) kod Bora, nakon prodaje dela akcija američkog Friporta (Freeport), prenosi veb portal istmedia.rs. Reč je o nalazištu sa izuzetno visokim sadržajem bakra i zlata, gde su u toku geološka istraživanja kojima treba da se dokažu tačni sadržaji ovih metala, kako bi se uradila studija isplativosti ulaganja u otvaranje rudnika. “Ovim spajanjem stvara se rudarska kompanija srednje veličine od sto odsto vlasništva u gornjoj zoni projekta.











Albanska vlada pregovora o izmenama sporazuma o Transjadranskom gasovodu (Tap) koji ide preko njene teritorije. Zvanična Tirana želi da se taj sporazum uskladi, kako bi Albanija imale iste koristi od projekta kao i druge zemlje, rekao je premijer Edi Rama nakon što su prve cevi i mašine za gradnju gasovoda stigle u albansku luku Drač. Istovremeno je Rama istakao velike koristi od Tapa za ekonomski razvoj Albanije, kao i za pozicioniranje zemlje na evropskom energetskom tržištu.
