Home Blog Page 1438

Moguća izgradnja vetroparka kod Kikinde

DSC08936

Direktor kompanije „IEL OIE Balkan Renewable Energy“ u Srbiji gospođa Nataša Lazarević izjavila je za „eKapiju“ da će ova kompanija sledeće godine početi sa izgradnjom vetroparka u Bašaidu kod Kikinde. Ona je istakla da je 19. novembra 2014. godine predstavljen Plan detaljne regulacije ovog vetroparka koji je izradila kompanija „IST urban“ iz Niša.

Predstavnik kompanija „IST urban“ gospodin Dejan Rajčić istakao je da bi Plan detaljne regulacije trebalo da bude usvojen do kraja godine, nakon čega će biti ishodovane lokacijska i građevinska dozvola. On je dodao da će vetropark biti izgrađen na poljoprivrednom zemljištu površine 527 hektara.

Vetropark u Bašaidu kod Kikinde imaće 24 vetrogeneratora ukupne snage 50MW. Najveća dozvoljena snaga vetrogeneratora iznosi 3MW, dok je maksimalna visina vetrogeneratora 207 metara. Vrednost investicije iznosi oko 70 miliona evra.

Inače, banke nisu zadovoljne postojećim modelom Ugovora o otkupu električne energije, pa je Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo novi model ovog ugovora nakon usvajanja novog Zakona o energetici.

Kompanija „IEL OIE Balkan Renewable Energy“ ima u planu izgradnju vetroparka u Malom Crniću snage 36MW, kao i ulaganje u geotermalnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Završen bilateralni skrining za Poglavlje 27 u Briselu

Zastitna životne sredine

U petak 21. novembra 2014. godine u Briselu završen je bilateralni skrining za Poglavlje 27. U okviru skrininga prikazano je stanje Republike Srbije u oblasti kvaliteta vazduha, horizontalnog zakonodavstva, upravljanja otpadom, klimatskim promenama, zaštiti voda itd.

Zaključeno je da postojeći finansijski i administrativni kapaciteti Srbije nisu dovoljni za sprovođenje zakonodavstva Evropske unije, kao i da će Srbija do 2018. godine uskladiti svoje zakonodavstvo iz ove oblasti sa evropskim zakonodavstvom.

Rečeno je da će sledeće godine biti usvojen akcioni plan za razvoj institucionalnih kapaciteta za sprovođenje propisa iz Poglavlja 27, a do kraja ove godine Vlada Republike Srbije će dobiti predlog o formiranju „zelenog“ fonda. Uz pomoć ovog ovog fonda bi trebalo da bude uspostavljen održivi sistem finansiranja životne sredine.

Za ulaganje u životnu sredinu biće potrebno oko 10,5 milijardi evra u narednih 20 godina, a najveći deo sredstava biće uložen u oblasti upravljanja otpadom i zaštitu voda. Predviđeno je da se oko 70 odsto sredstava obezbedi iz evropskih fondova, a ostatak iz nacionalnih izvora.

U drugoj polovini sledeće godine biće objavljen skrining izveštaj za Poglavlje 27, u kome će biti predstavljena detaljna ocena stanja životne sredine u Srbiji, kao i uslovi za otvaranje pregovora ovog poglavlja.

Sandra Jovićević

Francuska zabranjuje upotrebu plastičnih kesa od 2016. godine

plasticna-kesa namirnice.ba

U Francuskoj su se distributeri i maloprodajni lanci voća i povrća pobunili protiv odluke Vlade ove zemlje da se od 1. januara 2016. godine zabrani upotreba plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu. Oni smatraju da će ovom odlukom doći do povećanja cene voća i povrća, što će trgovce koštati oko 300 miliona evra.

Evropska komisija je u novembru prošle godine zatražila od članica Evropske unije smanjenje upotrebe plastičnih kesa, ali nije precizirala na koji način. Vlada Francuske odluku o zabrani korišćenja plastičnih kesa usvojila je u junu ove godine u okviru izrade nacrta zakona o energetskoj tranziciji. Ova odluka se ne odnosi na plastične kese deblje od 50 mikrona, niti na biorazgradive kese.

Inače, u Evropskoj uniji se godišnje potroši oko 100 miliona kesa koje se upotrebe samo jednom i to na oko 20 minuta. Najmanje kesa potroši se u Danskoj i Finskoj (oko 4 godišnje po stanovniku), a najviše u Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj (oko 466 godišnje po stanovniku).

Sandra Jovićević

foto: namirnice.ba

Potrebno povećanje OIE i unapređenje EE

aleksandar-vlahovic kurir.rs

Predsednik Saveza ekonomista Srbije gospodin Aleksandar Vlahović na konferenciji „Klimatske promene i zelena ekonomija“ izjavio je da su oblasti koje su ključne za razvoj zelene ekonomije energetika, povećanje obnovljivih izvora energije i razvoj organske proizvodnje. On je dodao da je potrebno povećanje obnovljivih izvora energije za oko 10 odsto, a da su u svetu dominantni termonuklearni izvori, a zatim slede hidroenergetski izvori.

Vlasnik kompanije „MK grupa“ gospodin Miodrag Kostić izjavio je da su proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i proizvodnja organske hrane perspektiva za „zelenu“ ekonomiju. Prema njegovim rečima, Srbiji je potreban duži period u odnosu na razvijene zemlje da unapredi „zelenu“ ekonomiju.

Na Međunarodnoj konferenciji „Klimatske promene i zelena ekonomija“ koja je održana 20. novembra 2014. godine u Beogradu zaključeno je da je potrebno raditi na unapređenju energetske efikasnosti, povećanju energije iz obnovljivih izvora, smanjenju emisije štetnih gasova i rastu organske proizvodnje.

Sandra Jovićević

Nagrada „BEES award“ za praćenje sektora energetike RTS-u

Ruzica-Vranjkovic

U četvrtak 20. novembra 2014. godine u Beogradu održana je druga po redu konferencija „Biznis energetske efikasnosti u Srbiji“ (BEES). Cilj ove konferencije je uspostavljanje saradnje između kompanija i lokalnih samouprava kako bi se kroz javna privatna partnerstva realizovali projekti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

U okviru ove konferencije dodeljene su i nagrade „BEES award“ za 2014. godinu, a ovu nagradu u kategoriji medija dobila je novinarka Radio Televizije Srbije gospođa Ružica Vranjković. Nagrada joj je dodeljena za dugogodišnje praćenje sektora energetike i energetskih problema, a pre svega za upoznavanje javnosti sa propisima Evropske unije u ovom sektoru.

Nagrada se dodeljuje kompanijama, lokalnim samoupravama i medijskim kućama za doprinos smanjenju potrošnje energije i povećanju energetske efikasnosti.

Sandra Jovićević

Do 2020. godine 1000MW iz OIE

aleksandar antic 2

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić u intervjuu za „Večernje novosti“ istakao je da u zimskom periodu neće biti restrikcija električne energije, kao ni poskupljenja. On je dodao da je moguće poskupljenje električne energije na proleće.

Kako je istakao, tokom leta Republika Srbija je uvezla određenu količinu električne energije jer je njena cena tada najniža. Ovim potezom sačuvane su velike količine uglja, koje će sada biti iskorišćene tako da neće dolaziti do restrikcija električne energije.

Ministar rudarstva i energetike izjavio je da će do 2020. godine Republika Srbija imati izgrađene energetske kapacitete iz obnovljivih izvora energije snage oko 1000MW. U planu je otvaranje nekoliko vetroparkova snage od oko 500MW, kao i mini hidroelektrana, postrojenja na solarnu energiju i biomasu.

Prema njegovim rečima, velike svetske kompanije zainteresovane su za izgradnju reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3“čija je vrednost nekoliko milijardi evra. On je dodao da su u toku pregovori, ali da je još rano govoriti o početku izgradnje ove reverzibilne hidroelektrane.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Nedovoljno iskorišćenje biomase u Srbiji

biomasa

Predsednik Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO gospodin Vojislav Milijić izjavio je da Republika Srbija kasni kada je u pitanju zakonska regulativa vezana za podsticaje korišćenja biomase. Međutim, s obzirom na to da sve manje možemo da se oslonimo na energente kao što su ugalj i gas potrebno je veće iskorišćenje alternativnih izvora energije.

Direktor JKP „Grejanje“ gospodin Miodrag Lazić istakao je da je Ministarstvo energetike uradilo predstudiju izvodljivosti za izgradnju kogenerativnog postrojenja u ovoj toplani. Studiju je finansirala Evropska unija, a izgradnjom ovog postrojenja proizvodila bi se i toplotna i električna energija.

Vrednost investicije procenjuje se na oko 36 miliona evra.
Inače, u Regionalnoj privrednoj komori Pančevo ocenjeno je da je potencijal biomase u Južnom Banatu veliki. Kako je rečeno, agrobiomasa i drvna biomasa najveću primenu našla bi u industrijskim postrojenjima i grejnim sistemima.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Promena klime jedan od najvećih globalnih problema

klimatske promene

U četvrtak 20. novembra 2014. godine održana je Međunarodna konferencija „Klimatske promene i zelena ekonomija“. Konferenciju su organizovali Mreža Ujedinjenih nacija za rešenja održivog razvoja (SDSN) i Centar za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD).

Cilj konferencije je da se široj javnosti predstave elementi krize globalnih razmera u vezi klimatskih promena, kao i da podstakne zemlje jugoistočne Evrope na učešće u definisanju globalnih razvojnih ciljeva za period nakon 2015. godine.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da je promena klime jedan od najvećih globalnih problema, kao i da Republika Srbija čini sve kako bi ovaj problem bio rešen, pre svega kroz promociju „zelene“ ekonomije. Kako je istakla, model „zelene“ ekonomije može da osigura privredni rast, kreira nova radna mesta, obezbedi održivo korišćenje prirodnih reursa. Da bi se ovo postiglo potrebno je uspostaviti javno-privatno partnerstvo koje podrazumeva angažovanje vlada država regiona, poslovne, akademske i naučne zajednice, međunarodnih organizacija.

Gospođa Bogosavljević Bošković istakla je da su veoma bitna i dokumenta kao što su Strategija razvoja energetike do 2025. godine, Strategija razvoja šumarstva, Strategija zaštite biodiverziteta, Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2024. godine. Ona je dodala da se trenutno radi na Strategiji borbe protiv klimatskih promena sa akcionim planom, što će imati značajnu ulogu u smanjenju emisija gasova staklene bašte.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov

Potpisan Protokol o razvojnoj saradnji između Nemačke i Srbije

uprava-za-javni-dug naslovi.net

Predstavnici Vlade Republike Srbije i predstavnici Nemačke potpisali su u četvrtak 20. novembra 2014. godine Protokol o razvojnoj saradnji. Protokolom je predviđeno da Republika Srbija dobije 157 miliona evra za razvojne projekte iz oblasti upravljanja vodama, energetike, održivog razvoja u privredi.

Zajam iznosi 138,5 miliona evra, a Republika Srbija je dala garanciju za 70 miliona evra. Bespovratna sredstva Nemačke iznose 18,5 miliona evra.

Direktor Uprave za javni dug gospodin Branko Drčelić izjavio je da su krediti uzeti veoma povoljno, kao i da će država ove kredite direktno uzimati ili će biti garant javnim preduzećima i lokalnim samoupravama.

Zamenik ambasadora Nemačke u Srbiji gospodin Miheil Hazanau dodao je da Nemačka podržava Srbiju i istakao da je najveći bilateralni donator Srbije.

Predstavnik Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Nemačke gospođa Kristijana Begeman Hagedorn izjavila je da će najveći deo sredstava biti upotrebljen za projekte energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, održivog razvoja u privredi i projekte u oblasti vodosnabdevanja i otpadnih voda.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Osnovan Nacionalni savet za klimatske promene

vlada digitalnaagenda.gov.rs

Vlada Republike Srbije danas je održala sednicu na kojoj je, između ostalog, osnovala Nacionalni savet za klimatske promene.

Nacionalni savet bi trebalo da bude usmeren na donosioce odluka iz ove oblasti, ali i na javnost, a trebalo bi i da doprinese podizanju svesti o ovom problemu u Srbiji.

Za predsednika Nacionalnog saveta za klimatske promene Vlada Republike Srbije proglasila je Snežanu Bogosavljević Bošković, aktuelnog ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: digitalnaagenda.gov.rs

Riblja mlađ vraćena u Kolubaru sa kopa „Tamnava-Zapadno polje“

tamnava zapadno polje ispumpavanje

Ustanova „Ekoribarstvo“ iz Valjeva prošle nedelje je obavila izlovljavanje riblje mlađi u vodenim revirima koji su zaostali nakon povlačenja vode sa kopa „Tamnava-Zapadno polje“, saopšteno je iz RB „Kolubara“. Spašeno je više vrsta riblje mlađi koja je vraćena u reku Kolubaru.

Sektor za zaštitu i unapređenje životne sredine u svom izveštaju istakao je da se redovno vrši kontrola i nadzor svih aktivnosti vezanih za ispumpavanje vode sa ovog kopa.

Podsetimo, ispumpavanje vode iz ovog kopa počelo je 18. septembra 2014. godine, a u planu je da se kop osposobi za tri meseca.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

Smenjen Nadzorni odbor EPS-a

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

Prema navodima dnevnog lista „Blic“ na današnjoj sednici Vlade Republike Srbije smenjen je ceo Nadzorni odbor „Elektroprivrede Srbije“.

Za „Blic“ je potvrđeno da Nadzorni odbor EPS-a nije dobio zvanično obaveštenje o smeni, ali da je ova odluka očekivana.

Podsetimo, pre izvesnog vremena najavljeno je restruktuiranje ovog preduzeća.

Inače, članovi Nadzornog odbora ovog preduzeća su Aleksandar Trifunović, Dejan Trifunović, Aleksandar Jokić i prof. dr Aca Marković.

Za novog predsednika Nadzornog odbora EPS-a postavljen je dekan Elektrotehničkog fakulteta gospodin Branko Kovačević.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Prošireni proizvodni kapaciteti PK „Drmno“

Investicije u rudarskom sektoru te-ko.rs

Pomoćnik direktora PD „TE-KO Kostolac“ gospodin Miroslav Ivković saopštio je da su završeni radovi na montaži nove transportne opreme na Površinskom kopu „Drmno“. On je istakao da je projekat realizovan u skladu sa planom investicionih aktivnosti za ovu godinu, a na terenu je postavljen i transporter dužine 1500 metara.

Direktor PD „TE-KO Kostolac“ gospodin Dragan Jovanović izjavio je da je puštanje u rad ovog objekta veoma značajno za Kostolac. Prema njegovim rečima, može se računati na pouzdanu proizvodnju uglja iz Kostolca ove zime.

Direktor kompanije „Goša Fom“ gospodin Srdan Dimitrijević istakao je odnos između ove kompanije i PD „TE-KO Kostolac“ veoma dobar, kao i da je ovim primerom potvrđeno da domaće firme mogu napraviti kvalitetnu rudarsku opremu u predviđenim rokovima.

Vrednost investicije iznosi preko 736 miliona dinara, a njena realizacija trajala je oko 6 meseci. U sklopu projekta izrađeno je i montirano oko 320 tona savremene opreme za pogonsku stanicu „B-2000“ koja će raditi u sklopu drugog jalovinskog sistema Površinskog kopa „Drmno“.

Realizacijom ovog projekta proširen je proizvodni kapacitet Površinskog kopa „Drmno“ na oko 12 miliona tona uglja godišnje.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs

PREDSTAVLJAMO Mini solari – investicija koja se isplati

pro credit

U utorak 18. novembra ProCredit banka je održala seminar za svoje klijente na temu: „Potencijal u mini solarima“, u nameri da se ovim putem predstavi investiranje u mini solarne elektrane, odnosno da se predstave mogućnosti postavljanja solarnih panela na krovove poslovnih i privatnih objekata, kako bi firme unapredile svoje poslovanje i postale energetski autonomnije.

Seminar je zaokružen predstavljanjem institucionalne podrške ProCredit banke ka ovakvim investicijama u vidu finansiranja, predstavljanjem partnera – kompanije Energize, koja prodaje opremu za mini solare i kompanije Solaris Energy, vlasnika najveće solarne elektrane u Srbiji kapaciteta od 2MW, finansirane kroz kreditnu liniju ProCredit banke.

procredit mini solari

Razlog organizovanja ovakvog seminara leži u tome što su zahtevi za solarnim sistemima sve češći, budući da sve više investitora uviđa da su solarni sistemi u Srbiji svakako isplativi na objektima sa velikom potrošnjom energije. Činjenica koja dodatno potvrđuje solarni potencijal naše zemlje jeste da je energetski potencijal sunčevog zračenja u Srbiji za oko 30% viši nego u Srednjoj Evropi i intenzitet sunčeve radijacije je među najvećima u Evropi. U cilju poređenja, prosečna vrednost globalnog zračenja za teritoriju Nemačke iznosi oko 1000 kWh/m2 , dok je za Srbiju ta vrednost između 1.500 i 2.200 godišnje, u zavisnost od lokacije. Solaris Energy je firma osnovana kao nosilac investicije jedne od prvih solarnih elektrana u Srbiji.

m kostic pro credit

Učesnici seminara su imali priliku da se upoznaju sa prezentacijom firme Solaris Energy, gde je prikazan način kako su znanje i stručnost implementirani u razvoj jednog ovakvog projekta, energija i vizija, koje je rezultiralo izgradnjom solarne elektrane. Pored korišćenja najmodernijih satelitskih snimaka i praćenja mapa radijacije sunca, bila je uključena i specifičnost mikro klime koja je detaljno praćena uz korišćenje zvaničnih statističkih podataka i istorijskih činjenica.

Ovaj seminar je prikazao kako zajedničkim snagama finansijera, konsultanata i dobavljača kvalitetne opreme, može da se pruži adekvatna podrška privredi.

Podgorica i dalje u projektu „Mreža EE gradova Jugoistočne Evrope“

mreža gradova ee ji evropa pobjeda.me

Gradonačelnik Podgorice gospodin Slavoljub Stijepović 19. novembra 2014. godine razgovarao je sa projektnim menadžerom GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za energetsku efikasnost gospođom Jasnom Sekulović.

Sastanak je bio posvećen nastavku realizacije projekta „Mreža energetski efikasnih gradova Jugoistočne Evrope“. Ovom prilikom istaknuto je da će Podgorica i dalje učestvovati u nastavku realizacije projekta „Mreža energetski efikasnih gradova Jugoistočne Evrope“.

Inače, ovaj projekat se sprovodi u Podgorici, Zagrebu, Skoplju, Sarajevu i Tirani u saradnji sa nemačkim gradom Frajburgom. Ovi gradovi imaju obavezu da do 2020. godine smanje emisiju ugljen dioksida za 20 odsto.

Sandra Jovićević

foto: pobjeda.me

Sombor dobija fabriku vode

Foto-ilustracija: dizajnzona.com

voda

Vršilac dužnosti direktora JKP „Vodokanal“ gospodin Zdravko Sogić izjavio je da će fabrika vode u Somboru biti završena do kraja 2014. godine. Prema njegovim rečima, kapacitet fabrike vode biće 200 litara u sekundi, dok će kapacitet vode na izvorištu biti 400 litara u sekundi. Gospodin Sogić je istakao da će somborska sela u kojima je zabranjena upotreba vode za piće biti snabdevana vodom iz ove fabrike.

On je dodao da su glavni projekti za povezivanje sela Stopar, Doroslova i Stanišići završeni, dok je projekat za povezivanje Bačkog Brega, Koluta i Bačkog Monoštora pri kraju. Prva sela koja će biti povezana na fabriku vode su Čonoplja (krajem ove godine) i Kljajićevo i Svetozar Miletić (tokom 2015. godine).

Za povezivanje svih sela na fabriku vode u Somboru potrebno je oko milijardu dinara, tako da nije poznato kada će problem vodosnabdevanja biti potpuno rešen.

Inače, voda za piće u pojedinim somborskim selima zabranjena je za upotrebu jer sadrži velike količine arsena.

Sandra Jovićević

foto: dizajnzona.com