Home Blog Page 1400

U Nacionalnom parku Tara uhvaćena i markirana još tri mrka medveda

_mg_8466_561008Na području Nacionalnog parka Tara, u okviru projekta koji sprovodi Svetska organizacija za prirodu (WWF) „Zaštićena područja za prirodu i ljude” uspešno su uhvaćena a zatim i markirana tri mrka medveda. Kako bi se populacija ove ugrožene a stoga i strogo zaštićene vrste očuvala, WWF intenzivno radi na praćenju i prikupljanju podataka o brojnosti ove vrste, kretanju i rasprostranjenju, a sve to uz primenu najsavremenije tehnologije.

U blizini dva hranilišta namenjena medvedima uhvaćene su ukupno dve ženke mrkog medveda (mase 119,3 kg i 162,5 kg) i jedan veoma krupan mužjak (mase 207,4 kg). Sve tri životinje su uspešno i bezbedno anestezirane i pod stalnim veterinarskim nadzorom uzeti su im standardni uzorci krvi, dlake kao i morfometrijski parametri (masa i preko 30 linearnih karaktera tela). Na svim hranilištima za medvede u Nacionalnom parku Tara je još krajem juna intezivirano iznošenje hrane u cilju boljeg primamljivanja. Osim toga, dodatno su postavljene fotozamke radi praćenja prisustava medveda na hranilištima, procene broja jedinki koje dolaze, njihovog uzrasta i učestalosti dolaženja.

Prostrane šume Nacionalnog parka Tara predstavljaju jedno od najboljih i najočuvanijih staništa za mrkog medveda u celom regionu. Krivolov je, nažalost, najveći faktor ugrožavanja medveda svuda u svetu, takođe se na listi pretnji nalazi i uništavanje i narušavanje njihovih staništa.“ – izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji.

Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ započet je u oktobru 2015. i trajaće do oktobra 2019. godine, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija – Sida.

Izvor: wwf.rs

Vesna Vukajlović

Černobil će možda postati gigantski solarni park

5440ccff-9f3c-4117-b299-49cbb0765237-cernobil-718x446Kako prenosi N1, Černobil koji je mesto najveće nuklearne katastrofe u istoriji, mogao bi da postane gigantski solarni park, potvrdio je ukrajinski ministar ekologije, a prenosi AFP.

“Jasno je da ta teritorija nije pogodna za poljoprivredu, ali to je područje prilagođeno inovacijskim i istraživačkim projektima”, rekao je za AFP ukrajinski ministar ekologije Ostap Semerak.

Do kraja ove godine privatne kompanije će izgraditi dve solarne elektrane, a svaka će imati snagu od 3 megavata i biće postavljene na području od šest hektara.

Ta količina snage znatno je manja od četiri hiljade megavata koliko se proizvodilo u Černobilu u sovjetsko doba, ali se očekuje da će do 2017. biti izgrađene i nove elektrane.

Vlasti su nagovestile da je za solarne parkove namenjeno šest hiljada hektara u “izolovanoj zoni” koja obuhvata radijus od 30 kilometara oko mesta nesreće.

Oko 50 odsto struje u Ukrajini proizvode nuklearne elektrane, 40 odsto termoelektrane, većinom na ugalj, sedam odsto hidroelektrane i samo jedan odsto one solarne.

“Za ovaj projekat su zainteresovane mnogobrojne međunarodne kompanije. Smatram da bi u slučaju uspešnih pregovora on mogao biti pokrenut već iduće godine”, dodaje Semerak.

Semerak smatra da će strane investitore privući kvalifikovana radna snaga, kao i cena zemlje koja je jeftina zbog toga što nije pogodna za poljoprivredu.

Trideset godina nakon katastrofe, to područje, koje su njeni stanovnici napustili, a samo se stotinu starijih vratilo, pretvorilo se u jedinstven rezervat gde buja biljni i životinjski svet.

Analitičari smatraju da je ideja ovog projekta tehnički održiva. “Klimatski uslovi i količina sunčeve svetlosti su bolji u Ukrajini nego u Nemačkoj u kojoj je solarna energija rasprostranjena”, smatra Dmitro Loukomski, izvršni direktor Rentehna, ukrajinske firme specijalizovane za obnovljive izvore energije.

Velika prednost je i što se na području još uvek nalazi infrastruktura nekadašnje nuklearne elektrane, poput dalekovoda koji su i dalje upotrebljivi, smatra Loukomski.

“To je važna činjenica s obzirom na to da će time proizvedena struja moći da se prenosi potrošačima”, istakao je taj stručnjak, ali je dodaje da će za projekat ipak biti potrebno dosta ulaganja. “Ako se investitori uključe, izgledi su dosta dobri. Bez njih su šanse male”, zaključuje Loukomski.

Ukrajinski ministar ekologije već je predstavio projekat Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Izvor: n1.info

Vesna Vukajlović

Šarolike cene goriva od pumpe do pumpe

Točenje-goriva-gorivo-benzin-nafta-dizelPrema podacima Udruženja naftnih kompanija Srbije – drugu nedelju zaredom, u zavisnosti od vrste derivata, cene su snižene minimalno, za 30 do 50 para. U poređenju sa zemljama regiona, po ceni benzina i gasa za automobile -TNG -a Srbija je u sredini, a po ceni dizela je među najskupljima, prenosi RTS.

Zašto maloprodajne cene ne prate dinamiku kretanja cene sirove nafte na svetskom tržištu?

“Ovaj nivo promena cena sirove nafte se ne može smatrati nelkim dugoročnim trendom ni rasta ni pada. Tako da se neće odrziti ni na maloprodajne cene na benzinskim stanicama sigurno. Međutim, ukoliko u dužem vremenskom periodu bude ovakav pad registrovan svakako on se na beziske stanice prelije već za mesec dana”, kaže Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija.

Prosečna cena litre benzina je 132, dinara, evrodizela 138 dinara a autogasa 68 dinara. Može da se nađe i jeftinije ako se vodi računa gde se gorivo sipa.

Od pumpe do pumpe cene se čak i kod iste naftne kompanije razlikuju od pet do osam dinara. Može da se uštedi i ako se gorivo ne sipa na pumpama na auto-putu jer su cene na njima najnepovoljnije. Svetsko naftno tržište je prezasićno zalihama, a posebno benzina.

Potražnja je znatno manja od očekivane pa analitičari ocenjuju da će se cena barela zadržati na oko 40 dolara.”Kako se približava jesen očigledno je da će potražnja ostati slaba. Zato, generalno gledano mnogo toga ukazuje da nema osnova za podizanje cena”, kaže ekonomista Džeremi Kuk.

Zabrinjava to što su i zbog niske cene sirove nafte i najveći naftni giganti zaustavili investicije. U narednim godinma to bi moglo da dovede do velikih poremećaja u snabdevanju.

Izvor: rts.rs

Vesna Vukajlović

Rudarstvo u Srbiji ima perspektivu

Foto: mre.gov.rs

aleksandar-anticMinistar rudarstva i energetike Aleksanadar Antić izjavio je u subotu da će u narednih nekoliko godina biti zatvoreni rudnici Vrška Čuka, Bogovina, Ibarski i Senjski rudnici, ali da rudarstvo u Srbiji ima perspektivu i najavio otvaranje novih rudnika u okolini Bora i Loznice, prenosi Tanjug.

Četiri rudnika koja će biti zatvorena posluju u sastavu javnog preduzevća Resavica, a ministar kaže da zatvaranje neće biti “preko noći”, već da je to ozbiljan proces koji će trajati nekoliko godina.

“Rudare iz jama koje nemaju perspektivu prebacićemo da rade u druge jame”, rekao je Antić na TV Pink.

On je naglasio da rudarstvo u Srbiji ima perspektivu da učestvuju sa 1,5 odsto u BDP, sa tendencijom da u narednih nekoliko godina to preraste u tri odsto, te da je to grana koja može najbrže da se razvija.

Antić je najavio velike investicije u Rudarski basen Kolubara, Kostolački basen gde se, kako kaže, očekuju kvalitetniji uslove za rad i modernizacija.

“U jamama koje imaju perspektivu moramo da uradimo modernizaciju. Danas rudari rade rukama, lopatama i ta proizvodnja je i dalje poprilično primitivna”, ukazao je ministar.

Govoreći o RTB Boru, Antić je rekao da je veoma važno što je urađena nova topionica, da će se sada raditi na izboru profesionalnog menadžmenta, a zatim da se pronađe strateški partner za to preduzeće.

Upitan da li je moguće da partner bude iz Kine, Antić je kazao da su politički odnosi Kine i Srbije u ekspanziji i da kao posledicu imamo rast ekonomske saradnje.

“Kada Kina hoće, ona može. Pokazali su da im je Srbija najvažniji partner u regionu. Međutim, nećemo čekati samo na Kinu, sa svima ćemo razgovarati”, kazao ministar.

Govoreći o dugavanjima za smenski rad rudara, Antić je rekao da ta dugovanja datiraju iz 2005. godine, da po sudskim presudama sa kamatama država duguje dva miliona evra, te da se nadi da će se i taj problem rešiti u naredne dve, tri godine.

Ministar rudarstva i energetike kaže da je u planu otvaranje dva rudnika – jedan kod Bora i drugi u okolini Loznice.

“Rudarska kompanija Rio Tinto najavila je da kada počnu proizvodnju u okolini Loznice, prozvodiće 20 odsto svetske potrošnje litijuma”, rekao je Antić.

U Srbiji se danas obeležava Dan rudara ustanovljen u znak sećanja na 6. avgust 1903. godine kada su se rudari Semnjskog rudnika kod Despotovca štrajkom izborili za povratak na posao trojice otpuštenih kolega, za bolji položaj rudara i skraćenje radnog vremena.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Plotuni probudili rudarsku Resavicu

261817Početak obeležavanja Dana rudara – 6.avgusta, u rudarskoj Resavicu označilo je u subotu u šest sati ispaljivanje šest plotuna u Rudniku “Rembas”, najstarijem i najvećem od devet u Javnom preduzeću za podzemnu ekslopataciju uglja (JP PEU).

“To je tradicija koja će trajati dok je rudara, tradicija na koju su navikli i koju očekuju na 6.avgusta, svi rudari i rudarske porodice i svi građani Resavice”, rekao je Tanjugu generalni direktor JP PEU Stevan Dželatović.

Plotune su ranije pratili trubački orkestri ulicama Resavice i ispred Doma kulture, a u večernjim satima nastupi najvećih zvezda srpske i jugoslovenske estrade, priseća se Dželatović, koji kaže da 50 godina živi u Resavici i sa tim uspomenama.

Ekonomska situacija je teška, gledamo na svaki dinar, i slavlje je ove godine veoma skromno: folklor, izložbe slika, ispraćaj penzionera, dodao je Dželatović.

Obeležavanje Dana rudara, rudari JP PEU počeli su 4. avgusta, takmičenjem rudara u rudarskim disciplinama u Senjskom rudniku, prvoj i najstarijoj jami u Srbiji za koju se kaže i da je začetnik industrijalizacije Srbije.

Senjski rudnik se, uz pomoć sredstava Evropske unije, pretvara u Spomen muzej rudarstva, jedinstven u Evropi.

Dan rudara obeležava se u znak sećanja na taj dan 1903. godine, kada je u Senjskom rudniku, počeo “veliki štrajk rudara”. Neposredeni povod štrajku u ovom rudniku, 50 godina posle kopanja uglja u njemu, bilo je “otpuštanje sa posla trojice radničkih aktivista”.

Za devet dana štrajka, zapisali su hroničari tog vremena, rudari Senjskog rudnika “izborili su povratak na posao dvojice otpuštenih radnika, skraćenje radnog vremena i besplatan olaj za osvetljenje”.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

U planu povećanje EE u OŠ „Stanislav Sremčević“ u Kragujevcu

syntropolis.net energetska efikasnost

Grad Kragujevac saopštio je da je iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije dobio 15 miliona dinara za rekonstrukciju OŠ „Stanislav Sremčević“.

Načelnik Odeljenja za održivi, ravnomerni razvoj i energetsku efikasnost grada Kragujevca gospođa Ana Radojević izjavila je da je ovo prvi put da je Kragujevac dobio sredstva, i to u maksimalnom iznosu. Dodala je da je projekat povećanja energetske efikasnosti u ovoj ustanovi ocenjen kao jedan od najboljih u Srbiji.

Projekat predviđa zamenu stolarije, unapređenje sistema za grejanje i najnoviji sistem unutrašnjeg osvetljenja, a njegova ukupna vrednost iznosi 22,5 miliona dinara, što znači da je 7,5 miliona dinara obezbeđeno iz sredstava lokalne samouprave.

foto: syntropolis.net

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Dan ekološkog duga za 2016. godinu je 8. avgust

Earth-like_planet_2-660x413

Međunarodna istraživačka organizacija Global Footprint Network saopštila je da će ove godine čovečanstvo potrošiti budžet ekoloških resursa za celu godinu 8. avgusta.

Ovaj datum naziva se Dan ekološkog duga, a predstavlja dan kada godišnja potrošnja čovečanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može da regeneriše u toj godini. Datum je pomeren za pet dana ranije u odnosu na prošlu godinu, a skoro dva meseca u odnosu na 2000. godinu.

Prema Izveštaju o stanju planete, sve zemlje regiona žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa, a najveći ekološki otrisak ima Slovenija (5,8 gha), dok Srbija ima najmanji eklološki otisak (2,8gha).

Novi Izveštaj o stanju planete biće objavljen krajem oktobra ove godine.

izvor: dnevno.hr

Sandra Jovićević

Umag dobio solarne klupe

Zamjenici_gradonacelnika_Niko_Cancarevic_i_Mauro_Jurman_te_procelnik_UO_za_komunalni_sustav_Valdi_Bursic-Grad_Umag_solarna_klupa-1_620_350_s_c1

U opštini Umag u Hrvatskoj postavljene su dve solarne pametne klupe.

Klupe se nalaze u parku Humagam na Novoj obali, a poseduju solarne panele i pametnu LED rasvetu. Imaju mogućnost punjenja mobilnih uređaja, tableta i laptopova i bežični internet, a njihov cilj je promocija obnovljivih izvora energije i podizanje svesti o zaštiti životne sredine kod građana.

Klupe su postavljene u okviru projekta Umag: Smart City – Green City koji promoviše održivi razvoj i ekološko upravljanje resursima.

izvor: regionalexpress.hr

Sandra Jovićević

Hrvatska dobila još jednu ELEN stanicu za punjenje električnih vozila

images

U opštini Križevci u Hrvatskoj puštena je u rad ELEN stanica za punjenje električnih vozila.

Na stanici je moguće istovremeno puniti dva vozila sa načinom punjenja AC Mode 3 Type 2, a vreme punjenje iznosi između jednog i četiri sata u zavisnosti od baterije vozila. Trenutno je punjenje besplatno, a moguće je samo uz RFID karticu.

Vrednost projekta iznosi oko 70 hiljada kuna.

foto: hep.hr

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Crna Gora i Kina unapređuju saradnju u oblasti ekologije

13902183_964418270368753_1157670725_o

U utorak 2. avgusta 2016. godine u prostorijama Skupštine Crne Gore održan je sastanak između predstavnika Skupštine Crne Gore gospodina Darka Pajovića i ambasadora Kine njegove ekselencije gospodina Cui Dživea posvećen zaštiti životne sredine.

U okviru sastanka razgovaralo se o snažnijoj saradnji Crne Gore i Kine u oblasti zaštite životne sredine kroz konkretne projekte, a predstavljeni su rezultati Skupštine Crne Gore u ovoj oblasti u prethodnom periodu.

Istaknuto je da će saradnja Crne Gore i Kine u oblasti ekologije biti intenzivirana.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

Raspisan tender za rekonstrukciju fabrike vode u Užicu

Foto-ilustracija: cleanwatera

voda cleanwateraction.org

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vlade Republike Srbije raspisalo je javnu nabavku za radove na rekonstrukciji fabrike vode „Petar Antonijević“ u Užicu.

Republika Srbija je u budžetu obezbedila 360 miliona dinara, što je 90 odsto ukupne vrednosti projekta, dok je učešće grada u ovoj investiciji 40 miliona dinara.

Rok u kojem zainteresovane kompanije mogu da dostave ponudu ističe 2. septembra, a očekuje se da ugovor bude potpisan i pre 15. oktobra, kad ističe maksimalni zakonski rok.

Građani Užica moći će da koriste vodu za piće već posle završetka prve faze, a obe faze projekta biće završene do kraja 2017. godine. Očekuje se da će se izgradnjom fabrike obezbediti sigurno snabdevanje vodom za 70.000 građana Užica.

Vlada Srbije je sredinom aprila ove godine odobrila da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture preraspodelom obezbedi novac za finansiranje ovog projekta kao jednog od prioritetnih, a ugovor je potpisan 27. juna u Užicu.

foto: cleanwateraction.org

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Doneta odluka o izbori projekata u oblasti zaštite životne sredine za 2016. godinu

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine po raspisanom javnom konkursu od 24. maja 2016. godine u oblasti zaštite životne sredine, a na osnovu sprovedene konkursne procedure i konačne Liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata koju je utvrdila Konkursna komisija za sprovođenje postupka za dodelu sredstava za podršku projektima zaštite životne sredine koje sprovode udruženja i druge organizacije civilnog društva u 2016. godini sufinansiraće se 50 projekata.

Na navedeni konkurs pristiglo je ukupno 220 prijava.

Rukovodeći se utvrđenim prioritetnim tematskim oblastima konkursa za koje će se opredeljivati sredstva, utvrđenim kriterijumima i opredeljenim sredstvima (20.000.000,00 dinara), izabrano je 50 projekata za sufinansiranje, u traženom iznosu ili delom traženih sredstava.

Projekti koji se predlažu za sufinansiranje tiču su sledećih tematskih obklasti: zaštita prirodnih vrednosti, zaštita zemljišta; zaštita voda, upravljanje otpadom, ublažavanje klimatskih promena, sprovođenje Arhuske konvencije i promocije zelene ekonomije.

Odluku o izboru projekata i dodeli finansijskih sredstava za podršku projektima zaštite životne sredine koje realizuju udruženja i druge organizacije civilnog društva u 2016. godini možete preuzeti na sledećem linku.

Konačnu Listu vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata možete preuzeti na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Sanacija podzemnih kontejnera u Bulevaru kralja Aleksandra

f14b263cf44f85654a4220b52552780e_3882767824

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća” započelo je organizovano saniranje podzemnih kontejnera u Bulevaru kralja Aleksandra, saopštio je „Beokom servis”. Zbog pritužbi građana na dotrajala gazišta na podzemnim kontejnerima, u „Čistoći” su iz bezbednosnih razloga odlučili da saniraju gornje delove na podzemnim kontejnerima u ovom bulevaru.

Radovi na sanaciji počeli su danas i trajaće narednih desetak dana. Za to vreme na 34 podzemna kontejnera biće zamenjene gazišne platforme, tako da će nadzemni deo kontejnera izgledati drugačije, a otvori za odlaganje smeća biće veći.

Dok traju radovi, u bulevaru će biti postavljeni džambo-kontejneri od 3,2 kubika, koji će po završetku sanacije podzemnih kontejnera biti uklonjeni, navodi se u saopštenju.

izvor: beograd.rs

Pušten u rad novi gasovod u Subotici

10384_1

Prošle nedelje u Subotici je pušten u rad gasovod izgrađen na deonici Senćanski put – Palić.

Gradonačelnik Subotice gospodin Bogdan Laban izjavio je da Palić sada poseduje dva gasovoda, stari i novi, odnosno istočni i zapadni. Izrazio je i zahvalnost JKP „Suboticagas“ koje je investiralo u ovaj projekat preko 15 miliona dinara.

Predstavnik JKP „Suboticagas“ gospodin Dragan Božinović rekao je da svi potencijalni korisnici gasa koji se nalaze na trasi novog gasovoda imaju mogućnost za dobijanje besplatnog priključka za gas.

Sa izgradnjom gasovoda započelo se još 2013. godine.

izvor: subotica.rs

Sandra Jovićević

U planu čišćenje industrijskog otpada u Crnoj Gori

980a798c7f6104dd9c46281775422646

Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore saopštila je da će sva zainteresovana preduzeća moći da učestvuju na tenderu za upravljanje i čišćenje industrijskog otpada u Tivtu i Bijeloj.

Kako je navedeno u saopštenju, projekat se u potpunosti sprovodi po procedurama Svetske banke, a koje podrazumevaju poštovanje nacionalnih i međunarodnih propisa i standarda u oblasti zaštite životne sredine i jednak tretman za sve komercijalne subjekte.

Na prostoru nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta nalazi se preko 40 hiljada kubika industrijskog otpada, a kako bi se ovaj problem rešio krajem 2014. godine potpisan ej ugovor sa Svetskom bankom za projekat „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Održan Dan za ekologiju u Vranju

1472784_470148393094204_1680671591_n

U sredu 3. avgusta 2016. godine u Vranju održan je Dan za ekologiju u letnjoj radionici.

U okviru radionice mališani su doneli cveće kako bi obogatili prostor Letnje igraonice-radionice, a muzički program činile su ekološke pesme. Osim toga, počela je sa radom i radionica reciklaže starog papira u okviru koje će najmlađi biti edukovani o reciklaži, upravljanju otpadom i zaštiti životne sredine.

Dan za ekologiju organizovao je Dečji savez Vranja.

foto: facebook.com

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević