Home Blog Page 1379

Održan skup „Energetska efikasnost u javnim zgradama“

giz-1

Pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu gospodin Ognjen Bjelić učestvovao je na skupu „Energetska efikasnost u javnim zgradama u Srbiji“.

On je ovom prilikom pozvao sve lokalne samouprave u Vojvodini da se priključe ovom projektu, a istakao je da će u narednom periodu biti izdvojena određena sredstva za ovu namenu, ali i pripremljeni projekti sa opštinama, koji će među prioritetima imati energetsku efikasnost. Istakao je i da će Vojvodina pratiti i pružati podršku projektima energetske efikasnosti.

Predstavnik Ministarstva rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Puljović naglasio je da su podaci koji će biti prikupljeni u okviru ovog projekta biti u strateškim dokumentima Ministarstva. On je dodao da bi sistem energetskog menadžmenta trebalo sledeće godine da zaživi, a istakao je i da su kroz dva Javna poziva republičkog fonda za energetsku efikasnost potpisani ugovori sa preko 25 lokalnih samouprava, kao i da se očekuje potpisivanje još 10 do 15 ovakvih ugovora.

Vođa GIZ projekta „Energetska efikasnost u zgradarstvu“ gospođa Renata Šindlbek istakla je da će na teritoriji Vojvodine 45 gradova i opština biti uvršteno u projekat prikupljanja podataka o energetskim svojstvima javnih zgrada, sa akcentom na škole i vrtiće, a nakon čega će biti urađene preporuke za nacionalnu tipologiju.

Projekat sprovodi RRA Bačka, u saradnji sa Nemačkom kancelarijom za međunarodnu saradnju – GIZ i Univerzitetom u Beogradu, a uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen Nacrt prostornog plana područja eksploatacije kolubarskog lignitskog basena

03-10-16

Nacrt prostornog plana područja eksploatacije kolubarskog lignitskog basena sa Izveštajem o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu predstavljen je u RB „Kolubara“ u okviru javne rasprave o tom dokumentu.

Predloženi plan obuhvata period do 2020. godine i usklađen je sa razvojnim strategijama u Srbiji i međunarodnim propisima iz oblasti rudarstva.

Nakon javne rasprave, koja će trajati do 20. oktobra i analize eventualnih primedbi i preporuka, dokument će razmatrati komisija Vlade Srbije. Očekuje se da će plan biti usvojen do kraja 2016. godine.

Kvalitetan prostorni plan jedan je od najvažnijih preduslova za budući razvoj površinskih kopova Rudarskog basena „Kolubara” i stabilan razvoj „Elektroprivrede Srbije”, koja oko 70 odsto električne energije proizvodi iz uglja.

Izradu plana, uz pomoć velikog broja stručnjaka iz različitih oblasti, zajedno su realizovali Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Institut za urbanizam i arhitekturu Srbije.

Ceo projekt započet je nakon što je u aprilu 2015. godine doneta odluka da je neophodna dopuna prostornog plana, koji je na snazi od početka 2009. godine, ali su analize pokazale da je zbog obima izmena potrebno napraviti novi prostorni plan područja eksploatacije Kolubarskog lignitskog basena.

izvor: rbkolubara.rs

Sutra otvaranje elektrane na biogas kod Zrenjanina

6f2c412e64dd0724b2ca3a4e0d6b0770dacd3c7c

U utorak 4. oktobra 2016. godine u Botošu kod Zrenjanina biće puštena u rad elektrana na biogas.

Biogas će se dobijati iz biomase različitog porekla, a koristiće se za proizvodnju električne i toplotne energije. Električna energija će se predavati EPS-u, a kao sekunarni proizvod dobijaće se i visokokvalitetna organska đubriva.

Investitor projekta je elektrana „Bioelektra“, a vrednost projekta u prvoj fazi iznosi 2,5 miliona evra. Predviđena je izgradnja elektrane u tri faze ukupne snage 1,8 MW.

izvor: tanjug.rs

foto: renewables.seenews.com

Zeleni poslovi Srbije

indexZahvaljujući podršci Ministarstva trgovine, turizma i tekomunikacija, Kancelarije Međunarodne organizacije rada u Beogradu  (MRO), Fakulteta za primenjenu ekologiju „Futura“ kreirane su Studija za statističko praćenje zelenih poslova u Srbiji i veb portal www.zeleniposlovisrbije.rs gde potencijalni poslodavci mogu da oglašavaju svoje oglase, a osobe koje traže posao u toj oblasti mogu da postave svoj CV i pregledaju „zelene“ oglase.

„Bilo je neophodno okupiti i obavestititi sve zainteresovane strane u zemlji kako bi se utvrdili uslovi za stvaranje regulatornog okvira za zelena zanimanja, da se statistički prate i integrišu u nacionalni statistički sistem računa, utvrdilo koliko navedena zanimanja utiču na porast BDP-a, donosile investicione odluke, uskladili sa standardima EU i prilagodili šifarnik zanimanja sa  svim tim novonastalim promenama. Prvi korak  jeste stvaranje Zelenog privrednog registra koji bi identifikovao sva pravna lica koja posluju u toj oblasti.

Takođe je neophodno i stvoriti podsticajni mehanizam za pravna lica koja štite životnu sredinu . Ovo je posao koji mora da se radi u koordinaciji sa svim zainteresovanim stranama zato što mora da se primeni multidisciplinarni pristup. Dobili smo podršku relevantnih institucija u zemlji, naročito Kancelarije Međunarodne organizacije rada (MRO) sa kojom nameravamo da proširimo ovaj projekat.Verujem da ćemo svi zajedno raditi na uređivanju ove oblasti kako bismo obezbedili zdravu životnu sredinu građanima, poslove u toj oblasti i stvorili pozitivne ekonomske efekte za našu zemlju. “, izjavila je Sophie (Sofi) Kekić, predsednica Centra za istraživačke i razvojne projekte –EcoDev

„U sklopu Studije o zelenim poslovima u Srbiji dali smo metodološki okvir za statističko praćenje zelenih poslova u Srbiji koji podrazumeva integraciju statistike zelenih poslova sa zvaničnim statistikama pre svega sistemom ekonomskih računa životne sredine i nacionalnih računa. Izgradnja statističkog sistema zelene zaposlenosti podrazumeva sledeće: utvrđivanje oficijelne definicije zelenih poslova koja bi proizašla iz konsenzusa svih zainteresovanih strana polazeći od preporuka ILO-a, planiranje i organizovanje redovnog sprovođenja statističkih istraživanja u toj oblasti prema utvrđenoj međunarodnoj metodologiji pa sve do kreiranja zelenih input-autput tabela tj. integracije statistike zelenih poslova sa sistemom makroekonomskih statistika nacionalnih računa“, izjavio je Dušan Gavrilović, makroekonomista, statističar.

Vesna Vukajlović

 

Pušten u rad vetropark u Vršcu

0210_vrpca

Kompanija „MK Fintel Wind“ otvorila je danas prvi vetopark u južnom Banatu „La Piccolina“ u blizini Vršca.

Otvaranju u mestu Zagajica prisustvovali su ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić, pokrajinski sekretar za energetiku gospodin Nenad Grbić, izvršni direktor kompanije „Fintel Energia S“ gospodin Ticijano Đovaneti i predsednik Upravnog odbora Unikredit banke za Srbiju gospodin Čila Ihaz.

Sa izgradnjom ove vetroelektrane započelo se u aprilu 2016. godine, a vrednost investicije je oko 10 miliona dolara. Snaga vetroparka iznosi 6,6MW, a ukupna očekivana proizvodnja na godišnjem nivou je oko 20 GWh.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Centar „Liče Faraguna“ u Hrvatskoj postaje energetski efikasan

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

energetska efikasnost e

U Centru „Liče Faraguna“ u opštini Labin u Hrvatskoj u toku je povećanje energetske efikasnosti.

U okviru projekta vrši se rekonstrukcija fasade i krova, zamena stolarije, a biće instaliran i novi sistem za pripremu potrošne tople vode sa solarnim kolektorima. Očekuje se da će nakon završetka radova ušteda energije iznositi oko 75 odsto, a biće smanjena i emisija ugljen dioksida.

Vrednost radova iznosi preko 1,5 miliona kuna, a sredstva je obezbedio grad Labin, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske i Evropski fond za regionalni razvoj. Radovi bi trebalo da budu završeni do kraja 2016. godine.

izvor: regionalexpress.hr

foto: energetskiportal.rs

Sandra Jovićević

Nuklearka Krško isključena iz mreže zbog redovnog remonta

1738_filePortal www.energetika.ba prenosi da je nuklearna elektrana Krško u subotu ujutro zaustavila rad. Ona je isključena iz elektromreže radi redovnog remonta koji će prema najavama trajati mesec dana.

Uz uobičajenu izmenu dela nuklearnog goriva nakon jednoipogodišnjeg gorivog ciklusa, zatim redovnih radova na održavanju, u nuklearki Krško će se tokom remonta izvesti 27 tehnoloških unapređenja i modernizacija. Njima se povećava sigurnost i stabilnost delovanja elektrane. Vrednost radova procjenjuje se na oko 20 miliona evra.

U remontu nuklearke čiji su suvlasnici Hrvatska elektroprivreda (HEP) i slovenska Gen energija učestvuje 60-ak kompanija, većinom iz Slovenije i Hrvatske.

Izvor: Energetika.ba

Vesna Vukajlović

Cene nafte pale

456132014-1024x708Pozivajući se na agenciju Blumberg, Tanjug prenosi vest da su cene nafte  pale danas sa najvišeg nivoa u šest nedelja. Proizvođači u SAD povećali bušenja,  a Iran je saopštio da nastoji da poveća izvoz nakon što su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) dogovorile smanjenje proizvodnje na sastanku prošle sedmice.

Cene naftnih fjučersa u Njujorku su pale čak za 1,0 odsto nakon rasta za 8,0 procenata u prethodne tri trgovinske sesije, izveštava agencija “Blumberg”.

Američka naftna referenca je u petak, 30. septembra, porasla za 41 cent na 48,24 dolara, što je bio najviši nivo od 19. avgusta. Cene ovog tipa nafte su u septembru zabeležile rast od 7,9 odsto.

Severnomorska sirova nafta “brent” za isporuke u decembru oslabila je za 45 centi, ili 0,9 odsto, na 49,74 dolara za barel na ICE evropskoj berzi fjučersa sa sedištem u Londonu. U petak je “brent” nafta za novembarske isporuke pala za 18 centi na 49,06 dolara.

Američki naftaši su u sedmici završenoj 30. septembra pokrenuli bušenja na još sedam platformi, čime je njihov ukupan broj, prema “Bejker Hjuu”, povećan na 425. Ukupno se sada u SAD pumpa 8,5 miliona barela dnevno, pokazuju nedeljni podaci Uprave za energetske informacije.

Ruska proizvodnja se u septembru popela na 11,11 miliona barela dnevno, prema podacima pokazateljima odeljenja CDU-TEK ruskog ministarstva energetike.

Investitori su povećali svoje duge pozicije u WTI nafti za 24.131 fjučers i opciju, ili za 8,1 odsto u nedelji zaključno sa 27. septembrom, prema podacima Komisije za trgovanje robnim fjučersima.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

Stupilo na snagu povećanje cene električne energije

Aleksandar-Antic-ministar

Od 1. oktobra 2016. godine cena električne energije povećana je za 3,8 odsto.

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antć ranije je izjavio da se poskupljenje odnosi samo na domaćinstva koja će u proseku plaćati jedan evro više za električnu energiju. Dodao je da je poskupljenje dogovoreno tokom četvrte i pete revizije sa MMF-om i da je najmanje moguće.

On je podsetio i da je cena električne energije prošle godine povećana za 4,5 odsto.

izvor: tanjug.rs

foto: novosti.rs

Sandra Jovićević

Završen remont bloka A5 TENT A

m_dsc_0038

PD TENT saopštilo je da je završena rekonstrukcija bloka A5 termoelektrane „Nikola Tesla A“.

Šef mašinske službe Sektora održavanja TENT A gospodin Srđan Josipović izjavio je da su na kotlovskom delu postrojenja obijene naslage sa unutrašnjih površina cevnog sistema kotla, zamenjene su deformisane cevi pregrejača 4 u donjim delovima snopova i vraćene su cevi u češljeve. Ugrađeno je poboljšanje sistema oslanjanja OFA-2 dizni u zoni pregrejača 4, kao i tehničko unapređenje zaštitne cevi vratila mlina 51. Na turbinskom postrojenju je urađeno pranje i čišćenje cevnog sistema kondenzatora i pregled zadnjeg reda lopatica rotora turbine niskog pritiska. Obavljen je pregled i remont pumpi i urađen je servis i baždarenje ventila sigurnosti. Na elektrofilterskom postrojenju sa emisionih i taložnih elektroda očišćen je pepeo i urađena je provera i popravka reduktora. U okviru građevinskih radova obavljena je i ugradnja zaštitnih vatrostalnih slojeva na reci-kanalima i rešetki za dogorevanje, istakao je gospodin Josipović.

Remont je izvršila kompanija „Hitači“ sa podizvođačem „Feromontom“.

izvor: tent.rs

Sandra Jovićević

Početkom oktobra javna rasprava o rekonstrukciji HE „Seljašnica“

Foto: eps.rs

eps

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP Elektroprivreda Srbije podneo zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije HE „Seljašnica“ na reci Seljašnici u opštini Prijepolje.

Uvid u studiju može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na internet sajtu resornog ministarstva ili u prostorijama opštine Prijepolje.

U prostorijama opštine Projepolje 6. oktobra 2016. godine sa početkom u 13 časova biće održana javna rasprava i prezentacija predmetne Studije.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: eps.rs

Sandra Jovićević

Volkswagen predstavio novi električni automobil

vw-20160930101704312

Na Sajmu automobila u Parizu u Francuskoj kompanija Volkswagen predstavila je novi električni automobil I.D.

Automobil će imati električni motor snage 125kW, a sa jednim punjenjem moći će da pređe do 600 kilometara. Biće baziran na arhitekturi Modular Electric Drive, koja je drugačija od postojećih motora s unutrašnjim sagorevanjem i hibridnih modela.

Očekuje se da će se sa njegovom proizvodnjom početi 2020. godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Srbija ima impresivne potencijale u vetro energetskom sektoru

dool-1Energetski portal je imao prilike da u Novom Sadu upozna NJ.E. gospodina Henk van den Doola, ambasadora Holandije u Srbiji. Razgovarali smo sa njim tokom sajma „Internacionalni dani energetike i investicija“ koji je održan u martu. Gospodin Dool je predstavljao energetski sektor svoje zemlje na otvaranju konferencije „Perspektive i izazovi u energetskom sektoru“. Inače, ambasador  Dool je tokom leta 2015. godine postavljen za ambasadora u Srbiji, ali je akreditovan i za Crnu Goru. Glavne oblasti njegovog interesovanja i ekspertize su Evropske integracije, ljudska prava i proces transformacije u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Kako se Srbija nalazi pred brojnim izazovima u procesu evropskih integracija, njegovo mišljenje o energetskom sektoru nam je delovalo veoma korisno.

EP: Kada se govori o obnovljivim izvorima energije, da li biste mogli da uporedite Srbiju i Holandiju i da na osnovu tog poređenja kažete šta bi bilo dobro da se promeni u Srbiji?

Gospodin Dool: Holandija ima jak, inovativan energetski sektor, i Vlada želi dalje da podrži njegovu konkurentnost. To je dobro za holandsku ekonomiju i doprineće dalje njenom oporavku. Zbog toga je Vlada prepoznala energetiku kao sektor od prioriteta. U oblasti zelene energije, ciljevi se fokusiraju na razvoj i isplativost tehnologija obnovljivih energija. Inovacija je suštinski važna kako bi se obnovljiva energija učinila konkurentnom, a biznis može da profititra prodajući te tehnologije na domaćem i međunarodnom tržištu.

Često kažem da je Holandija veoma efikasna u poređenju sa mnogim drugim zemljama, uključujući i Srbiju. Glavni razlog za našu efikasnost je to što smo bili primorani  da radimo sa veoma ograničenim resursima jedan  dug remenskiperiod. U isto vreme smo se borili da budemo što je moguće više nezavisni od spoljnih snabdevača. Proces EU integracija je  veoma precizan kada je reč o usklađivanju zakonskih okvira, i Srbija je značajno napredovala  u tom smislu. Glavni izazov za Srbiju je da primeni postojeće zakone, i u tom pogledu veća usredsređenost na ovaj aspekt bila bi od velike koristi. Srbija je prihvatila cilj za 2020. godinu, ali još uvek je daleko od 27%. To znači da učesnici u svim obnovljivim sektorima moraju da dobiju mnogo više efikasne i transparentne podrške u administrativnim procedurama. U isto vreme treba stimulisati potrošnju u javnom i privatnom sektoru.

EP: Znamo da su vetro parkovi u Holandiji veoma razvijeni, da li je u planu neka nova investicija u Srbiji, i koje kompanije planiraju da investiraju?

Gospodin Dool : Holandija je prihvatila hrabru viziju: do 2050. naša zemlja će imati održiv, pouzdan i dostupan energetski sistem. Deo ove vizije je i da se emisija CO2 u Holandiji smanji na pola do tog perioda. Takođe, želimo da se proizvede oko 40% električne energije iz održivih izvora kao što su vetar i more, biomasa. Holanđani prednjačie u distribuciji električne energije iz vetro elektrana, elektrana na sagorevanje biomase, i u korišćenju biogasa, metodama za pripremu biomase, korišćenje zemnog gasa, koriščenje toplotnih pumpi. Holandija se izdvaja u odnosu na druge države svojim „know-how“  veštinama koje su vitalne za  vetro projekte na moru. Na primer, namenska vetro elektrana Princeza Amalia je najveća elektrana te vrste na svetu, i udaljena je 12 milja od prvog dalekovoda, a pri tom je izgrađena u najdubljoj vodi. Takođe, najveća evropska vetro turbina testirana je na lokaciji koja se nalazi u Holandiji, blizu Lelistada. Srbija takođe ima impresivne potencijale u vetru kao obnovljivom izvoru energije.

Ceo Južni Banat i veliki deo Istočne Srbije su već prepoznati kao dobre lokacije za razvoj vetroparkova. Dovoljno je samo pogledati preko Dunava, na Djerdapsku klisuru i videti koliko se struje proizvodi na Rumunskoj strani. Projekti iz domena vetro energetike se suočavaju sa izazovima od početka, bez obzira na nacionalnost investitora. Ovi izazovi se uglavnom odnose na veoma sporo usvajanje i primenu regulativa i propisa, prilično čestu izmenu regulativa, slabu koordinaciju između finansijskih i razvojnih institucija. U svakom slučaju, mislim da bi Srbija veoma profitirala ukoliko bi imala više vetroparkova , nezavisno od naših investitora. Možda nije najbezbednija strategija biti visoko zavistan od uglja i hidro potencijala. Dovoljno je pogledati samo par godina unazad kada su poplave paralizovale energetski sistem Srbije. Tako da više raznovrsnosti znači više slobodne i sigurniju budućnost.

EP: Kakav bi bio Vaš savet u vezi sa korišćenjem biomase i biogasa? Možete li nam kroz činjenice i podatke opisati kako se ova oblast razvila u Holandiji?

dool-2Gospodin Dool: Kao deo našeg pristupa održivijem energetskom sistemu, Holanđani su u potpunosti prihvatili energiju iz organskih izvora, posebno iz biomase, otpada, biogoriva,  Jatropa biljke i algi. Biomasa predstavlja izvor skoro dve trećine održive energije koja se trenutno koristi u Holandiji. Vlada ima za cilj da proizvede 30% energije korišćenjem biomase do 2030. godine. To je najjednostavnija od svih održivih opcija, za integrisanje u energetski menadžment. Dobijanje bio-energije iz biomase može da podrazumeva sagorevanje, gasifikaciju, fermentaciju, ili proizvodnju tečnih biogoriva. Najvažniji izvori bio-energije su aditivi za biomasu i goriva u elektranama, biogoriva za motorna vozila, i energija koja se dobija spaljivanjem otpada u elektranama.

Slično tome, zeleni gas dolazi iz biomase tačnije , to je biološki materijal koji se može koristiti za procese industrijske proizvodnje. Zeleni gas može biti generisan fermentacijom biomase ili preko gasifikacije, koji uključuje izlaganje  biomase  čistom kiseoniku i / ili pari. Gasifikacija ima veliku primenu, i ne samo da je  CO2 neutralna, već zapravo i uzima  velike količine CO2 iz atmosfere. Očekuje se da Holandija bude dom za neke od prvih velikih elektrana sa Zero Emission Power Production (Zepp), a ja ovde govorim o komercijalnim gasnim elektranama koje su u potpunosti neutralne po klimu .

Pravo tržište biomase u Srbiji još uvek ne postoji. Ipak, vidim razvoj u tom pravcu, što je dobro. Dozvolite mi da Vas podsetim da Srbija ima mnogo više obradive površine  nego moja  zemlja i da je potencijal biomase  ogroman. Ljudi jednostavno moraju da vide kako to radi, i srećan sam da mogu da objavim da ćemo vrlo brzo imati potpuno novu kogeneracionu elektranu snage  oko 1 MV u selu Botoš kod Zrenjanina. Naša vlada je finansijski  podržala razvoj, a elektranu  je razvila holandska firma HOST. Ovaj projekat bi  trebalo da posluži kao primer dobre prakse, u okviru kojeg se  agrobiznis susreće sa  proizvodnjom energije. Samim tim bezuslovno postaje još profitabilniji  i efikasaniji kad su resursi u pitanju.

EP: Kakva je budućnost energetike na Balkanu i Evropi  po vašem mišljenju, imajući u vidu da postoje mnogi izazovi u oblasti fosilnih goriva i gasa?

Gospodin Dool: Unošenje promena, saradnja, efikasnost i obnovljiva energija! Mislim da ova četiri elementa zajedno čine dobitnu formulu koja važi za sve zemlje na Balkanu. Standardni oblici energije, kao što su ugalj su definitivno deo tog miksa. Ja ne sugerišem da ih treba zatvoriti, ali bio bih zadovoljan kada bi se iskopavanje uglja i sagorevanje dodatno modernizovalo  i bilo manje opasano za okolinu. Pored uglja postoje i voda, vetar, biomasa i prirodni gas. Ukoliko bi se koristilo bar 30% potencijala u svakom od ovih sektora, slika energetskog sektora bi bila u potpunosti promenjena  u svakoj  zemalji  na Balkanu.

Očigledno, neke zemlje imaju više potencijala u vetru onego u vodi, ili više potencijala u biomasi nego u vetru. Više saradnje i povezivanje mreža će pomoći  balkanskim zemljama da još lakše balansiraju svoje energetske potrebe u kratkom roku. To bi obezbedilo i  veću sigurnost i podsticaj za privatne investitore, zatim ojačalo bi međusobnu saradnju i podršku u regionu. Dakle, saradnja i međusobna povezanost  su od ključnog značaja. Drago mi je da vidim da su učinjeni neki koraci u tom pravcu, a da zemlje u regionu sarađuju na zajedničkim projektima u okviru, ali i van regiona. Holandija je više nego spremna da nastavi da podržava Srbiju na njenom putu evropskih integracija, posebno u oblasti energetike, održivosti i vodoprivrede.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Uskoro o sankcijama

Tanjug prenosi da će Ministarski savet Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Evrope 14. oktobra u Sarajevu razmatrati uvođenje sankcija Srbiji zbog upornog odbijanja “Srbijagasa” da razdvoji delatnosti i omogući konkurenciju na tržištu gasa u zemlji, izjavo je danas direktor Sekretarijata EZ Janez Kopač.

On je objasnio u Skupštini Srbije da “Srbijagas” nije razdvojio sistem prenosa gasa od komercijalnog snabdevanja, što je na štetu potrošača.

“Veliki problem je Srbijagas, jer nije rešeno ključno pitanje odnosno razdvajanje delatnosti operatora sistema u vertikalno integrisanim gasnim prduzećima Srbijagas i Jugorosgas”, rekao je Kopač tokom predstavljanja stanja u evropskim integracijama Srbije u oblasti energetike na skupštinskom Odboru za privredu, regionalni razvoj, trgovnu, turizam i energetiku.

On je podsetio da se zbog nerazdvajanja delatnosti u “Srbijagasu” još od 2013. vodi prekršajni postupak.

Kopač kaže da je EZ do sada samo jednom primenila sankcije i to protiv BiH.

Sankcije mogu biti, kako kaže, uskraćivanje sredstva EU iz različitih fonodava, oduzimanje prava glasanje, nadoknađivanje troškova saradnje sa EZ i drugo, ali i međunarodne finansije organizacije mogu obustaviti saradnju sa tom zemljom.

Kopač je naveo da je Srbija morala da razdvoji delatnosti još po zakonu i Drugom energetskom paketu u 2007.

“Imamo još dve nedelje da se reši što se čekalo, Uporno insistiranje rukovodstva Srbijagasa da ne razdvoji delatnosti bi moglo dovesti do usvajanja mera protiv Srbije ove godine. To razdvajanje nije samo na papiru već ima veliki uticaj na potrošače pošto bi jedan operator bio za snbadevanje gasom, a drugi za prenosni sistem, da bi moglo da dođe do konkurencije”, naglasio je on.

Kopač je istakao da u Srbiji kod trgovanja gasom nema konkurencije pošto “Srbijagas ne pušta nikog u svoje cevi”.

On je rekao da je na Vladi Srbije da u potpunosti primeni svoj zakon i ispuni svoje međunarodne obaveze, s obzirom da je vlada 100 odsto vlasnik “Srbijagasa”.

Pomoćnik ministra energetike Jelena Simović je rekla da se to ministarstvo priprema za predstojeći ministarski sastanak EZ u Sarajevu i da ne želi u ovom trenutku da iznosi “polučinjenice” u vezi gasnog sektora.

“Član 24 ugovora kaže da moraju da budu uvažene specifičnosti ugovorne strane”, istakla je Simović.

Ona je kazala da Srbija ulaže velike napore po pitanju “Srbijagasa”, da se rade odgovrajuće analize, kao i da tu postoje različiti aspekti i razlozi, na primer, finansijski i drugi.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Održana „EkOlimpijada“ u Vrbasu

ekolimpijada2

U sredu 28. septembra 2016. godine u Vrbasu održana je sportska ekološka manifestacija „EkOlimpijada“.

Cilj manifestacije bio je promocija sporta i zaštite životne sredine. U okviru manifestacije održane su radionice posvećene ekologiji, reciklaži, zaštiti životne sredine.

Posađena su i stabla koja predstavljaju olimpijske vrednosti, a škole su dobile i kante za reciklažu.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Potpisan ugovor za izgradnju TE „Pljevlja 2“

te_pljevlja epcg.co.me

U četvrtak 29. septembra 2016. godine u Pljevljima u Crnoj Gori potpisan je ugovor o izgradnji drugog bloka TE „Pljevlja“. Ugovor su potpisali predstavnici „Elektroprivrede Crne Gore“ i kompanije „Škoda Praha“.

Ministar ekonomije Crne Gore gospodin Vladimir Kavarić ovom prilikom je izjavio da izgradnjom drugog bloka TE „Pljevlja“ proizvodnja električne energije neće zavisiti od vremenskih uslova, a Crna Gora neće zavisiti od uvoza električne energije.

Izvršni direktor „Elektroprivrede Crne Gore“ gospodin Tonino Maglio istakao je da će novi blok termoelektrane poboljšati kvalitet života građana.

Vrednost projekta iznosi 324,5 miliona evra.

izvor: energetika.ba

foto: epcg.co.me

Sandra Jovićević