Home Blog Page 1375

Dobijena saglasnost Agencije za energetiku za novu cenu električne energije

aers

Agencija za energetiku Republike Srbije 29. juna 2015. godine dala je saglasnost na novu cenu električne energije.

Nova cena električne energije važiće za domaćinstva i manje kupce od 1. avgusta 2015. godine, koji imaju pravo da električnu energiju nabavljaju po regulisanim cenama , a biće povećana za oko 4,5 odsto bez troškova akcize. Cene korišćenja distributivne i prenosne mreže ostaće na nivou iz 2013. godine.

Kako je navedeno u saopštenju Agencije za energetiku Republike Srbije, promena cene električne energije rezultat je priznate više cene električne energije za 10,2 odsto i smanjenja internih troškova PD „EPS Snabdevanje“ zbog smanjenja broja kupaca koji imaju pravo na regulisane cene.

Sandra Jovićević

foto: aers.rs

Stupile na snagu statusne promene u EPS-u

rsz_1logo_of_elektroprivreda_srbijesvg

Od 1. jula 2015. godine matičnom preduzeću JP „Elektroprivreda Srbije“ pripojena su privredna društva za proizvodnju uglja i električne energije.

Kako je navedeno u saopštenju o statusnim promenama, preduzeća koja su pripojena su „Hidroelektrane Đerdap“, „Drinsko-limske hidroelektrane“, „EPS Obnovljivi izvori“, „Termoelektrane Nikola Tesla“, „Termoelektrane-kopovi Kostolac“, „Panonske Termoelektrane-Toplane“ i Rudarski basen „Kolubara“.

Osim toga, istaknuto je i da je JP „Elektroprivreda Srbije“ osnivač zavisnog privrednog društva „EPS Distribucija“ koga čine „Elektrovojvodina“, „Elektrodistribuija Beograd“, „Elektrosrbija“, „Centar“ i „Jugoistok“. PD „EPS snabdevanje“ od 1. jula 2015. godine zaduženo je za javno i komercijalno snabdevanje električnom energijom, navedeno je u saopštenju.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Nastavlja se reciklaža starih automobila u „Fijatu“

fiat 500 l metan kurir.rs

Kompanija „Fijat Krajsler automobili Srbija“ saopštila je da će akcija reciklaže starih vozila biti produžena do kraja jula ove godine zbog velikog interesovanja.

Ova akcija podrazumeva da se automobili stariji od 20 godina recikliraju, čime se dobija popust i do 2500 evra za kupovinu novih automobila kompanije „Fijat Krajsler automobili Srbija“.

Komercijalni direktor kompanije „Fijat Krajsler automobili Srbija“ gospodin Frančesko Janućeli izjavio je da je reciklaža automobila vrlo praktično rešenje, pre svega zbog bonusa koji se ostvaruje pri kupovini novog automobila.

U saopštenju kompanije je navedeno da se za zamenu automobila marke „Yugo“, „Zastava“, „Florida“ i „Zastava 10“ dobija popust u vrednosti od 2500 evra, dok se za automobile drugih marki dobija popust do 2000 evra ako su stariji od 15 godina ili popust od 2500 evra ukoliko su stariji od 20 godina. Osim toga, svi koji žele da zamene svoja stara uvozna vozila imaće popust od 1500 evra.

Sandra Jovićević

foto: kurir.rs

Moguće učešće Srbije u projektu gasovoda Agri

foto: srbija.gov.rs
energetika srbija.gov.rs
foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić sastao se 29. juna 2015. godine sa ministrom energije, malih i srednjih preduzeća i poslovnog okruženja Rumunije gospodinom Andreom Dominikom Gereom.

Gospodin Antić je izjavio da je gospodin Gere uputio poziv Srbiji da učestvuje u projektu gasovoda Agri koji podrazumeva transportovanje gasa iz Azerbejdžana u Evropu. Kapacitet gasovoda bi trebalo da bude između 5 i 10 milijardi kubika gasa, a u planu je da se gas doprema do Gruzije gde će se pretvarati u tečni gas. Nakon toga bi brodovima trebalo da bude dopreman do Rumunije odakle će se gasovodom slati evropskim potrošačima. On je istakao da je projekat u početnoj fazi, kao i da će se više znati kada bude urađena studija izvodljivosti.

Dodao je i da je u planu da Srbija učestvuje na sastanku sa zemljama učesnicama ovog projekta koji će biti održan u septembru 2015. godine. Takođe je istakao da bi ovim projektom između Srbije i Rumunije bio izgrađen dvosmerni gasovod dužine oko 76 kilometara, a nakon izrade projektne dokumentacije Evropskoj uniji će biti predloženo da ovaj projekat bude prioritetan kada je reč o finansiranju iz evropskih fondova.

Prema rečima gospodina Antića, na sastanku je razgovarano i o zajedničkom upravljanju hidroelektranom Đerdap, ali o realizaciji projekta naftovoda od Pančeva do Temišvara.

Gospodin Andre Dominik Gere je izjavio i da će projekat Istočni prsten nastaviti da se razvija od sledeće nedelje, a da će 10. jula 2015. godine u Dubrovniku biti održan sastanak sa predstavnicima Rumunije, Slovačke, Mađarske i Bugarske koje učestvuju u ovom projektu. Na sastanku će biti potpisan dokument o nastavku realizacije ovog projekta, istakao je gospodin Gere.

Sandra Jovićević

Otvoren pogon za reciklažu elektronske opreme u Novom Sadu

elektronski-otpad vesti.kombib.rs

U ponedeljak 29. juna 2015. godine u Novom Sadu kompanija Alkemica Solutions otvorila je pogon za reciklažu telefonske i kompjuterske opreme.

Šef Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj Novog Sada gospođa Marijana Dukić Mijatović izjavila je da je prioritet Novog Sada podizanje investicionih potencijala. Kako je istakla, cilj je da Novi Sad bude jedan od vodećih privrednih centara u Srbiji čemu doprinosi i otvaranje reciklažnog pogona kompanije Alkemica Solutions.

Jedan od direktora kompanije Alkemica Solutions gospodin Emanuel Frezolini dodao je da ovaj pogon predstavlja pilot projekat čija vrednost iznosi oko 650 hiljada evra. Prema njegovim rečima, Novi Sad je izabran za ovaj projekat zbog svog povoljnog geografskog položaja i dobre infrastrukturne povezanosti. Kako je naveo, u planu je zapošljavanje oko 30 radnika, a u narednih 18 meseci očekuje se proširenje proizvodnje.

Kompanija Alkemica Solutions bavi se reciklažom elektronskog otpada, a u pogonu koji se nalazi u Slobodnoj zoni u Novom Sadu recikliraće se telefonska i kompjuterska oprema bez baterija i monitora.

Sandra Jovićević

foto: vesti.kombib.rs

Završena druga sednica Nacionalnog saveta za klimatske promene

srbija.gov.rs

U utorak 30. juna 2015. godine u Beogradu održana je druga sednica Nacionalnog saveta za klimatske promene.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković na ovoj sednici predstavila je Nacrt prvog dvogodišnjeg ažuriranog izveštaja prema Okvirnoj konvenciji Ujedninjenih nacija za klimatske promene. Nacrt izveštaja sadrži informacije o emisijama gasova sa efektom staklene bašte za period od 2010. do 2013. godine,kao i projekcije emisije gasova staklene bašte do 2020. godine. Na sednici je predstavljena i radna verzija Druge nacionalne komunikacije koja se odnosi na promene klime, kao i adaptacije za sektore voda, poljoprivrede i šumarstva. Osim toga, ova komunikacija trebalo bi da sadrži i inventare za 2000. godinu, procene emisija za 2014. godinu, kao i projekcije emisija do 2030. godine.

Ovom prilikom gospođa Bogosavljević Bošković je istakla da su u odnosu na 1990. godinu emisije gasova staklene bašte smanjene, ali da je u odnosu na 2013. godinu prisutan blagi porast ovih emisija. Prema njenim rečima, do kraja ove godine trebalo bi da bude dostavljen Nacrt prvog dvogodišnjeg ažuriranog izveštaja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija za klimatske promene, a do kraja 2016. godine i Druga nacionalna komunikacija.

Kako je istakla, do kraja 2015. godine će se uz pomoć Nacionalnog adaptacionog plana napraviti prioriteti za sektore voda, šumarstva i poljoprivrede, a u okviru druge sednice Nacionalnog saveta za klimatske promene definisan je i cilj smanjenja emisije gasova staklene bašte za 2030. godinu.

U okviru druge sednice Nacionalnog saveta za klimatske promene prezentovani su i planovi za zakon o sistemu monitoringa kojim će biti uvedena obaveza monitoringa, izveštavanja i verifikacije podataka o emisijama gasova sa efektom staklene bašte iz industrijskih i energetskih postrojenja.

Sandra Jovićević

foto: srbija.gov.rs

Data saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta vetroelektrane Krivača

Wind Energy

Wind EnergyMinistarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije donelo je Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje vetroelektrane „Krivača“ na teritoriji opština Golubac i Kučevo.

Podsetimo, kompanija „Ivicom energy“ iz Žagubice podnela je 13. marta 2015. godine Zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje vetroelektrane „Krivača“. Studiju je izradila Agencija „ECOLogica Urbo“ iz Kragujevca, a cilj Studije je da se u skladu sa odredbama Zakona o uticaju na životnu sredinu procene potencijali i značajni uticaji planiranog projekta na činioce životne sredine, definišu i utvrde mere i uslovi prevencije, sprečavanja, smanjenja i otklanjanja štetnih uticaja i utvrdi režim praćenja uticaja na životnu sredinu.

Vetroelektrana „Krivača“ bi trebalo da bude izgrađena krajem sledeće godine na teritoriji opština Golubac i Kučevo, dok se njeno puštanje u rad očekuje 2017. godine. Planirano je postavljanje 32 vetrogeneratora tipa „Vestas“ ukupne snage 103,32MW. Radni vek elektrane procenjen je na 25 godina.

Sandra Jovićević

foto: towerh.com

Završena četvrta konvencija Lideri održivog razvoja u Čačku

Nebojša Tomašević predstavnik kompanije MitecoU utorak 30. juna 2015. godine u Čačku održana je četvrta CEDEF konvencija Lideri održivog razvoja.

Predstavnik kompanije Miteco iz Kneževca gospodin Nebojša Tomašević izjavio je da se ova kompanija dugi niz godina bavi zbrinjavanjem hemijskog, farmaceutskog, istorijskog otpada, otpadnih ulja i maziva, PCB otpada. On je istakao da je u Čačku uspešno zbrinut PCB kontaminirani materijal, a da se u Gornjem Milanovcu, Užicu i Kragujevcu godinama unazad zbrinjava opasan, hemijski i industrijski otpad. Takođe je dodao da je u Kragujevcu u toku Projekat remedijacije zemljišta koje je zagađeno otpadnim PCB uljem.

U okviru konvencije rečeno je da kompanije imaju obavezu da uklone istorijski otpad, za šta je u 2015. godini Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine opredelilo sredstva u iznosu od 230 miliona dinara. Osim toga, bilo je reči i o ponovnom osnivanju Zelenog fonda, kao i o usaglašavanju zakonskog okvira u oblasti zaštite životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Pokrovitelji konvencije su Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstvo rudarstva i energetike, Odbor za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srbije, Agencija za zaštitu životne sredine i Privredna komora Vojvodine.

Sandra Jovićević

foto: cedeforum.org

Nemačka bez nuklearnih elektrana do 2022. godine

Grafenrheinfeld nppU Nemačkoj je krajem prošle nedelje ugašena najstarija nuklearna elektrana „Grafenrheinfeld“ kao deo plana nemačke vlade da do 2022. godine budu zatvorene sve nuklearne elektrane u ovoj zemlji.

Nemačka je nakon katastrofe u Fukušimi u Japanu 2011. godine zatvorila svojih osam najstarijih nuklearnih elektrana, od 17 koliko ih poseduje. Nakon zatvaranja nuklearne elektrane „Grafenrheinfeld“ očekuje se zatvaranje nuklearne elektrane „Gundremmingen“ do kraja 2017. godine, dok će ostatak nuklearnih elektrana biti zatvoren do 2022. godine.

Inače, plan Nemačke je da do 2050. godine čak 80 odsto energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora.

Sandra Jovićević

foto

Puštena u rad trafostanica „Galenika“ u Zemunu

elektrodistribucija_beograd_naslovi_netProšle nedelje u Zemunu puštena je u rad nova trafostanica koja se nalazi u naselju Galenika.

Predsednik Opštine Zemun gospodin Dejan Matić izjavio je da će ova trafostanica obezbediti veću energetsku stabilnost ovom naselju.

Vršilac dužnosti direktora „Elektrodistribucije Beograd“ gospođa Slobodanka Krčevinac istakla je da će svi potrošači, prvenstveno veliki privrednici imati kvalitetnije snabdevanje električnom energijom. Dodala je i da će do kraja godine biti pušten u rad još jedan elektroenergetski objekat, visokonaponska trafostanica u Bloku 32 na Novom Beogradu.

Investiciona vrednost trafostanica „Galenika“ iznosi 237 miliona dinara, a opremljena je savremenom elektroopremom. U komandnoj zgradi nalaze se ćelije od 35kV i 10kV, računar za daljinsko upravljanje, uređaj za merenje sopstvene potrošnje, AKU baterija, ispravljač i kućni transformator. Ispred zgrade postavljeni su energetski transformatori snage dva puta po 12,5MVA.

Energetski portal

foto:naslovi.net

Dobijena saglasnost na nove cene gasa

aersAgencija za energetiku Republike Srbije saopštila je 26. juna 2015. godine da je dala saglasnost na nove cene prirodnog gasa za javno snabdevanje. Saglasnost je data na odluke organa upravljanja 33 javna snabdevača.

Nove cene gasa važiće od 1. jula 2015. godine, a biće niže za domaćinstva oko 10,5 odsto, a za javno snabdevanje oko 11,2 odsto. Do predloga promene cene gas došlo je zbog pada cene nafte na svetskom tržištu, kao i zbog promene kursa dolara. Kada je u pitanju cena uvoznog gasa, usklađivaće se kvartalno.

Oko 249 hiljada domaćinstva u Srbiji ima priključak za gas, odnosno oko 10 odsto domaćinstava, a prosečan račun za gas biće niži za oko 390 dinara.

Sandra Jovićević

foto:aers

Cena uglja iz RB „Kolubara“ i TE-KO Kostolac vraćena na nivo iz januara 2013. godine

eko-ugalj_izvor tent_rsIzvršni odbor JP „Elektroprivreda Srbije“ 24. juna 2015. godine doneo je odluku da cena uglja iz RB „Kolubara“ i TE-KO Kostolac ne bude povećana, već da ostane na istom nivou iz januara 2013. godine.

U saopštenju EPS-a istaknuto je da vraćanje stare cene uglja iz 2013. godine utiče na to da troškovi tokom zimske sezone za domaćinstva budu što manji. Cena sirovog uglja iz RB „Kolubara“ iznosiće 3452,42 dinara po toni sa uključenim PDV-om , a cena uglja iz „Kostolca“ iznosi 2957,35 dinara po toni sa PDV-om.

Kako je navedeno, JP „Elektroprivreda Srbije“ donelo je ovu odluku zbog toga što je povećana cena električne energije, a nova cena uglja važiće za ugalj za industrijsku i široku potrošnju.

Energetski portal

foto:tent.rs

Neophodan memorandum za rešavanje problema reke Lim

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMinistar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković 26. juna 2015. godine sastala se sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske gospodinom Stevom Mirjanićem i ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođom Srebrenkom Golić.

U okviru sastanka dogovorene su zajedničke aktivnosti na unapređenju objekata za izvoz mleka, mlečnih i mesnih proizvoda na tržište Evropske unije, kao i izrada Planova službenih kontrola. Osim toga, dogovorena je podrška Republici Srpskoj u otklanjanju barijera u robnom prometu, izvozu i uvozu, plasmanu semena, kao i unapređenje saradnje u oblasti bilja, labaratorijskih ispitivanja i bezbednosti hrane.

Kada je reč o zaštiti životne sredine, istaknuto je da je potrebno potpisati memorandum koji će definisati prioritete i aktivosti Republike Srbije, Crne Gore i Republike Srpske kada je reč o čišćenju reke Lim. Osim toga, naglašeno je i da je potrebno realizovati projekte „Unapređenje zajedničkih aktivnosti na upravljanju poplava u slivu reke Save“ i „Podrška upravljanju vodama na slivu reke Drine“.

Sandra Jovićević

Preduzeću „Srbijagas“ kompanije i opštine duguju oko milion evra za snabdevanje gasom

Foto: Srbijagas

srbijagas bizlife.rsPredsednik sindikata kompanije „Srbijagas“ gospodin Veljko Milošević izjavio je da dug za gas Srbije Rusiji predstavlja samo 20 odsto duga domaćih kompanija i lokalnih samouprava kompaniji „Srbijgas“. On je istakao da kompanija „Srbijagas“ duguje oko milion evra, ali kada bi naplatila sve dugove bila bi na nuli.

Jedan od najvećih dužnika kada su u pitanju preduzeća je „Azotara“ sa 330 miliona evra, dok je najzaduženija toplana „Energetika Kragujevac“ sa 29 miliona evra.

Predsednik Udruženja toplana Srbije gospodin Milovan Lečić izjavio je da je jedan od najvećih problema spor oko visine kamata jer oko polovina duga odlazi na kamate.

Pored navedenih dužnika, velike dugove prema kompaniji „Srbijagas“ imaju i „HIP Petrohemija“, „Železara Smederevo“, kao i opštine Jagodina i Zrenjanin.

Veća cena električne energije obezbeđuje stalni priliv u budžet

dusan vujovic blic.rs

dusan vujovic blic.rs

Ministar finansija Republike Srbije gospodin Dušan Vujović izjavio je 22. juna 2015. godine da će uvođenjem akciza na električnu energiju od 1. avgusta 2015. godine biti povećani prihodi u budžetu, zatim približena cene električne energije cenama u regionu, ali i izvršena postepena harmonizacija sa akciznom politikom Evropske unije.

On je istakao da je uvođenjem akciza obezbeđen stalni prihod u budžetu, a podsetio je i da se ova akciza na električnu energiju uvodi prvi put u Srbiji. Takođe je dodao da će povećanjem cene električne energije za 12 odsto doprineti povećanju računa od 2 hiljade za oko 300 dinara.

Gospodin Vujović je naveo i da Republika Srbija ima cenu električne energije od 4,97 dinara i poresko opterećenje 1,06 dinara, dok je u Bosni i Hercegovini cena 6,9 dinara sa opterećenjem od 1,16 dinara, a u Crnoj Gori 8,67 dinara sa opterećenjem od 1,21 dinara.

Sandra Jovićević

foto: blic.rs

Esen dobiitnik European Green Capital nagrade za 2017. godinu

 

European Green CapitalNemački grad Esen dobio je nagradu European Green Capital za 2017. godinu.

Nagrada je uručena 18. juna 2015. godine u Bristolu u Velikoj Britaniji koji trenutno drži titulu. Komesar Evropske unije za zaštitu životne sredine, pomorstva i ribarstva gospodin Karmen Velja je na dodeli nagrada izjavio da je Esen iskoristio lekcije iz svoje industrijske prošlosti kako bi izgradio ekološku budućnost.

Esen se izdvojio iz konkurecije sistemom za upravljanje vodama i inovativnim rešenjima iz ove oblasti, kao što su multifunkcionalne zelene površine koje se koriste za upravljanje kišnice, sprečavanje poplava i dopune podzemnih voda. Cilj ovog nemačkog grada je da spreči ulazak kišnice u kanalizacionu mrežu u bar 15 odsto površine, čime je žiri posebno bio impresioniran. Osim toga, Esen radi na zaštiti i unapređenju životne sredine i biodiverziteta, kao i na smanjenju potrošnje vode. Takođe, ovaj grad učestvuje u različitim inicijativama za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Nemački grad Esen će zajedno sa drugim evropskim gradovima dobitnicima European Green Capital nagrade poslužiti kao uzor za druge gradove koji žele da poboljšaju svoje ekološke performanse i da razvijaju i primenjuju inovativna rešenja dok napreduju ka ciljevima održivosti.

Sandra Jovićević

foto: goldnews.com

izvor: energy-cities.eu