Home Blog Page 1319

Ekološka katastrofa u Jablaničkom jezeru

jablanicko_jezero-1024x683Jablaničko jezero u Bosni i Hercegovini u poslednjih mesec dana preživljava ekološku katastrofu, voda je potpuno nestala, a time i celokupno riblje bogatstvo, prenosi RTS pozivajući se na „Al Džazira Balkans“.

Uzrok je nenajavljeno ispuštanje vode na obližnjoj brani, što je uradila Elektroprivreda BiH.

Ribari kažu da je Elektroprivreda pustila vodu pre 40 dana bez ikakvog prethodnog obaveštenja. Nestalo je dva miliona ribljih jedinki, a poribljavanje je trajalo decenijama.

Elektroprivreda BiH tvrdi da nije uzrokovala katastrofu jezera.

U saopštenju Elektroprivrede BiH se navodi da se period od septembra do kraja prošle godine, kao i januar 2017. godine, karakteriše se kao hidrološki izuzetno sušni periodi. To je imalo direktnog odraza na stanje prirodnih dotoka vode na slivu reke Neretve, kao i na stanje zaliha vode u akumulaciji HE Jablanica.

Dodaje se da je zbog veoma niskih temperatura u januaru ove godine i obezbeđenja potrebnih količina električne energije, došlo do pada kote akumulacije HE Jablanica.

„Međutim, ni u ovakvim okolnostima nije ugroženo propisano ispuštanje vode, niti enormno pražnjenje akumulacije u druge namene, osim potrebe za podmirenjem potreba elektroenergetskog sistema“, navodi se u saopštenju.

Jablaničko jezero bilo je veštačko akumulaciono jezero na Neretvi. Prostiralo se od Konjica do Jablanice, uz magistralni put M-17, dužine oko 30 kilometara, a najveća dubina bila je oko 80 metara.

Ovo jezero je nastalo je 1953. godine izgradnjom brane na Neretvi, pet kilometara uzvodno od Jablanice.

Izvor: rts.rs i alo.rs

V.V.

Situacija na tržištu naftnih derivata je stabilna

imagesNa sastanku ministra rudarstva i energetike Aleksandra Antića sa delegacijom NIS-a predvođenom Kirilom Kravčenkom, generalnim direktorom kompanije, razgovaralo se o trenutnom stanju na domaćem tržištu naftnih derivata i o perspektivama kretanja cena goriva u Republici Srbiji.

U skladu sa tim, predstavnici NIS-a su istakli da je situacija na tržištu stabilna i da se u narednom periodu ne očekuju ozbiljnije oscilacije cena naftnih derivata, ukoliko ne bude većih promena makroekonomskih faktora. Pre svega, to se odnosi na cenu sirove nafte na svetskom tržištu i promene kursa dolara, imajući u vidu da više od dve trećine sirove nafte NIS kupuje u inostranstvu.

Zaključeno je da NIS, kao ključni akter na tržištu naftnih derivata u Srbiji, garantuje potpunu sigurnost snadbevanja gorivom i da će kompanija i u narednom periodu, zahvaljujući povećanju efikasnosti svog poslovanja, nastojati da svojim potrošačima ponudi konkurentne cene svojih proizvoda, kao i da one ne budu iznad prosečnih u regionu.

Takođe, na sastanku je dogovoreno i da timovi Ministarstva rudarstva i energetike i kompanije NIS u narednom periodu zajednički aktivno prate situaciju na tržištu naftnih derivata u Republici Srbiji.

Izvor: mre.gov.rs

Razmisli, otpad je resurs

15784823_10154961192212566_614072772_o-768x1024U toku je projekat koji realizuje “Komunalno“ d.o.o. u gradu Berane. Sprovodi se selektivno odvajanje otpada, a projekat se zove „Razmisli, otpad je resurs“ i podržava ga  Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Pilot projekat će se sprovoditi u saradnji sa 40 domaćinstava u ulicama Crvenog krsta i Branka Deletića. Ovim domaćinstvima će biti obezbeđene kante za komunalni otpad, kao i posebne kese za odvajanje pet ambalaže i papira.

Preko MORT-a Komunalnom preduzeću je isporučeno 60 kanti od 100 litara od kojih će 40 biti upotrebljeno za pilot projekat, a ostatak će se dati na korišćenje domaćinstvima u ulicama koje su nedostupne za vozila za prikupljanje otpada.

Prema rečima direktora Sava Vučetića projekat selektivnog odlaganja i reciklaže otpada je naredni korak u unapređenju rada komunalnog preduzeća. Pre toga je rešeno pitanje privremenog odlagališta otpada na Rujištima. Očekuje se da će reciklažom značajno biti umanjena količina otpada na odlagalištu, a Komunalno će ostvariti prihod prodajom pet ambalaže i papira, koji će se iskoristiti za dalje unapređenje nivoa usluga.

Izvor: berane.me

V.V.

Zagađen vazduh u Leskovcu

srb udisu leskovac_620x0

U opštini Leskovac povećana je koncentracija čađi.

Kako je saopšteno, u decembru prošle godine izmereno je 14, a u januaru ove 7 dana sa zagađenim i povremeno jako zagađenim vazduhom, odnosno sa povećanim prisustvom čađi.

Nije registrovano veće prisustvo sumpor-dioksida, azotovih oksida i teških metala koji se takođe kontrolišu.

izvor: novosti.rs

Sandra Jovićević

Predstavljena „Bela knjiga reke Save”

Foto-ilusztracija: Unsplash (Danijel Durković)

Povodom ovogodišnjeg obeležavanja Svetskog dana vlažnih područja, organizacije za zaštitu prirode i životne sredine „Riverwatch” i „EuroNatur”, predstavile su „Belu knjigu reke Save” – sveobuhvatan prikaz jedne od ekološki najznačajnijih, a pritom najmanje poznatih reka u Evropi.

Bela knjiga reke Save opisuje ekološku ulogu ove jedinstvene reke, kao i ugrožavajuće faktore kojima je reka izložena. Istovremeno, knjiga pruža konkretne predloge kako poboljšati zaštitu od poplava i pritom sačuvati životvornu ulogu Save. U saradnji sa kampanjom „Sačuvajmo plavo srce Evrope” i „SavaParks” mrežom, konsultantska kuća „FLUVIUS” prikupila je podatke i činjenice o Savi i njenim pritokama, analizirala satelitske snimke i izvršila neophodne proračune, za nešto više od godinu dana. Rezultat ovog rada predstavljen je na 57 karti unutar izuzetno velikog kartografskog priloga. Ova Bela knjiga pruža jedinstvenu, pouzdanu osnovu za odlučivanje o budućnosti reke Save i stanovništva na njenim obalama.

Bela knjiga pruža konkretne predloge za održivu i prirodnu odbranu od poplava. Identifikovano je 143 područja pogodnih za izmeštanje odbrambenih nasipa duž Save. Na taj način bi se obnovilo plavljenje ukupno 185.000 ha izvorno poplavnih šuma i pašnjaka, pri čemu bi se kapaciteti za prijem voda povećali za 3,1 milijardu kubnih metara u slučaju poplave.

Pored velikih mogućnosti za Savu, Bela knjiga pokazuje i ugožavajuće faktore. Gotovo ceo tok reke ugrožen je projektima koji bi, ako se implementiraju u potpunosti, uništili Savu zajedno sa njenim pritokama. Projektovane su 582 hidroelektrane u slivu reke Save, od kojih su 20 na samom njenom toku (uglavnom u Republici Sloveniji), a preostale brane su na njenim pritokama. Široko rasprostranjeno protivzakonito uklanjanje šljunka iz vodotoka predstavlja još jednu pretnju: prema istraživanju, godišnje se iskopa oko 950.000 tona sedimenta iz Save i još 1,29 miliona tona iz njenih pritoka, posebno iz Vrbasa i Drine. To je deset puta više od ukupne količine sedimenata koje Sava istaloži u Dunav svake godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Doneto rešenje za upravljanje otpadom u Beogradu

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzsMinistarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje kojim se određuje obim i sadržaj Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat – postrojenje za skladištenje i tretman otpada iz zdravstvene zaštite ljudi i životinja „MEDICAL WAVE“ na teritoriji opštine Palilula, grad Beograd.

Uvid u doneto rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Najveće postrojenje za skladištenje energije

news-2015-March-struja_skladiste_629923128Kompanija Tesla je u južnoj Kaliforniji otvorila najveće svetsko postrojenje za skladištenje energije. Ovo postrojenje snage 20 MW sagrađeno je za samo tri meseca, a u mogućnosti je da snabde 15  hiljada domaćinstava električnom energijom u periodu od četiri sata.

Skladištenje energije je neophodan element za razvoj obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija i energija vetra budući da, za razliku od fosilnih goriva i nuklearne energije, obnovljivi izvori nemaju stalnu proizvodnju. Sistemi skladištenja omogućavaju skladištenje energije za vreme najveće proizvodnje kao i prenos energije u mrežu u trenucima kada nema proizvodnje.

Kako bi se osigurala energiju u trenucima kada obnovljivi izvori energije ne beleže proizvodnju, Kalifornija je odlučila da krene sa izgradnjom niza baterijskih sistema napajanja. Uz postojeći, uskoro će se pokrenuti dva nova sistema za skladištenje energije, od kojih će jedan imati snagu 30 MW, pa će nakon izgradnje postati najveći na svetu.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

Ministar Đokić sa ambasadorom Srbije u BiH Stanimirom Vukićevićem

??????????????

Ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je krajem prošle nedelje u Banja Luci sa ambasadorom Srbije u BiH Stanimirom Vukićevićem o ekonomskoj i političkoj saradnji ove dve zemlje.

Na sastanku je ocenjeno da su odnosi Srpske i Srbije na visokom nivou, da kontinuirano idu uzlaznom putanjom i da se sve više otvara prostor za jačanje saradnje u oblasti privrede, energetike, gasa i industrije.

Pored ambasadora Srbije u BiH, sastanku je prisustvovao i generalni konzul Srbije u Banja Luci Vladimir Nikolić i konzul Radoslav Ilić.

Izvor: vladars.net

V.Vukajlović

Konkurs – “Eco reality”

Foto: Pixabay

zivotnasredinaRaspisan je konkurs za mini ekološki film. Tema konkursa je video zapis o ekološkoj realnosti u trajanju do 3 minuta. Pravo učešća na konkursu imaju maturanti četvorogodišnjih srednjih škola i svršeni srednjoškolci (koji su srednju školu zavrišili u nekoj od prethodnih školskih godina).

Šest najboljih video zapisa koje odabere komisija biće nagrađeni stipendijom  u iznosu od 50% cene školarine za prvu godinu studija na Fakultetu za primenjenu ekologiju Futura.

Snimke i sledeće podatke: ime, prezime, datum, mesto rođenja i prethodno završena srednja škola, slati na e-mail upis@futura.edu.rs. Rok za slanje radova je 1. jun 2017. godine. Rezultati konkursa biće objavljeni 10. juna, a stipendije dodeljene i izvršen upis 17. juna 2017. godine.

Izvor: futura.edu.rs

V.Vukajlović

Obeležen Svetski dan vlažnih područja

8835fed4de3847a26822c5cc338a0cab_XL

Svetski Dan vlažnih područja 2. februar (World Wetlands Day – Ramsar Convention), ove godine je svečano obeležen na zajedničkoj manifestaciji u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu.

U okviru skupa održana su predavanja o ramsarskim područjima, održivom upravljanju vlažnim područjima i značaju i zaštiti očuvanja i održivog upravljanja vlažnim staništima jugoistočne Srbije. Otvorena je i izložba fotografija pod nazivom „Naša priča o prirodi” koja će trajati do 22. februara 2017. godine.

U organizaciju skupa uključilo se Ministarstvo polјoprivrede i zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Česi zainteresovani za ulaganje u energetiku

view_image

Potpredsednik Vlade Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlović sastala se sa predstavnikom češke kompanije „EP Holding” gospodinom Danielom Kretinskim.

Na sastanku je rečeno da je ova kompanija zainteresovana za ulaganje u energetiku, pre svega u energetsku infrastrukturu i kogenerativna postojenja. Istaknute su prednosti Srbije na ovom polju, posebno ishodovanje građevinskih dozvola u roku od nekoliko dana.

Kompanija „EP Holding” je vodeća evropska energetska holding kompanija koja posluje u Češkoj, Slovačkoj, Nemačkoj, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Mađarskoj.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Potrebno efikasnije unapređenje sistema upravljanja otpadom u Srbiji

Bozovic-2

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je na četvrtoj konferenciji Nacionalne asocijacije Čistoća Srbije u Aranđelovcu da Republika Srbija u narednom periodu mora obezbediti uslove za realizaciju strateški važnih aktivnosti koje će doprineti efikasnom i efektivnom unapređenju postojećeg sistema upravljanja otpadom, kroz reviziju zakonodavnog okvira i usvajanja novog modela finansiranja.

Kako je istakla, u narednom periodu sve lokalne samouprave obavezne su da izrade regionalne i lokalne planove upravljanja otpadom, sa obavezom primarne separacije u domaćinstvima. Reforma komunalnih usluga zahteva potpuno nov okvir, kontrolni režim i institucije koje će taj režim sprovoditi, a reforme u ovoj oblasti trebalo bi da se sprovedu što pre, kroz izmene zakonskog i strateškog okvira Republike Srbije.

Gospođa Božović je ukazala i da investicije u infrastrukturu za komunalni otpad moraju biti koordinisane kako bi Srbija ispunila sve ciljeve Direktiva EU i kako bi izgradila održiv sistem upravljanja otpadom za svoje građane, kao i da se razvoj potrebne infrastrukture planira u dve faze. Dodala je da proširenje obuhvata uslugu sakupljanja komunalnog otpada, što se posebno odnosi na ruralne oblasti, a u ovu svrhu u opštinama je potrebno obezbediti dodatni broj kontejnera i vozila za sakupljanje otpada. Da bi ostvarila cilj iz Okvirne Direktive o otpadu, Srbija planira da do 2030. godine ostvari stepen od 50 odsto reciklaže ukupnog komunalnog otpada, a posebno je važno započeti postepeno uvođenje primarne selekcije otpada. Unapređenje sistema upravljanja posebnim tokovima otpada je takođe prioritet Vlade Republike Srbije kroz uvođenje novog modela finansiranja, kroz nove ekonomske instrumente, ali nakon obavljene detaljne analize svih pozitivnih i negativnih efekata u modelu finansiranja u prethodnom periodu.

Upravljenje otpadom, a naročito sakupljanje i razvrstavanje otpada je ekološko, ali i ekonomsko pitanje u kojem leži veliki potencijal, a sve veći broj zemalja poduzima aktivnosti kako bi se ubrzala ova tranzicija, razvijaju strategije i aktivnosti „zelene ekonomije”, kako bi se podstaknuo veći ekonomski rast i stvaranje radnih mesta, zaštita životne sredine i jednakost. Stoga, jedna od mogućih i ostvarivih opcija zelene budućnosti je koncept zelena ekonomije. Za transformaciju ka zelenoj ekonomiji ključno je nekoliko sektora: poljoprivreda, šumarstvo, energetika, industrija, reciklaža, energetski efikasno građevinarstvo i saobraćaj. Zeleno zapošljavanje moglo bi da predstavlja ključnu kariku u borbi protiv siromaštva, gde se procenjuje da bi se u sektoru otpada rast poslova povećao za 10 odsto od sadašnjeg trenda.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećanje EE u preko 20 obrazovnih ustanova u RS

20170203133108_411279

U sanaciju i opremanje škola i vrtića u Republici Srpskoj i za poboljšanje studentskog standarda prošle godine uloženo je više od 36,9 miliona KM, a novac je izdvojen iz budžeta, razvojnog programa i kredita.

U okviru projekta „Energetska efikasnost u BiH” sanirano je više od 20 obrazovnih ustanova, ili je njihova energetska sanacija u toku.

Predstavnici resornog ministarstva saopštili su da se kreditom Svetske banke u iznosu od 12,8 miliona dolara finansira obnova jedne predškolske ustanove, 15 osnovnih škola, 5 srednjih škola, jednog fakulteta, kao i objekta Studentskog centra u kojem su smešteni i Akademija likovnih umetnosti i Fakultet za proizvodnju i menadžment u Trebinju.

izvor: nezavisne.com

Ovog vikenda odnošenje kabastog otpada u Beogradu

d0685d31796c706d73661972b140894e_5271366931Ekipe JKP „Gradska čistoća” će tokom vikenda, 4. i 5. februara, besplatno odnositi kabasti otpad sa beogradskih ulica. Sugrađani mogu da ostave pored kontejnera nepotrebne kabaste stvari – šporete, frižidere, mašine, nameštaj i slično (bez šuta i bez zemlje), odakle će ih ekipe „Čistoće” ukolniti.

„Gradska čistoća” apeluje na sugrađane da ovu akciju iskoriste i da van termina besplatne akcije ne izbacuju kabasti otpad kako se ne bi gomilao pored kontejnera na beogradskim ulicama. Za podnošenje zahteva za odvoz kabastog otpada građani mogu pozvati nadležnu službu Sektora „Operativa” u JKP „Gradska čistoća” na telefon 011/2768-770 i biće usluženi.

Van ove akcije JKP „Gradska čistoća” tu uslugu naplaćuje po izuzetno povoljnim cenama. Zvaničan cenovnik usluga je moguće saznati putem sajta www.gradskacistoca.rs ili pozvivom na telefon 011/ 2768-770.

Izvor: beograd.rs

V.V.

Voda je sve manje, potrebno je bolje upravljanje

- I-3Pripremajući se za razgovor sa dr Nebojšom Veljkovićem, zajednički smo napravili nekoliko eksperimenata i vrlo lako se uverili da je litar vode u Srbiji skuplji od litre benzina. Nastavak razgovora je svima dobro poznat, a to je činjenica da 70 odsto planete i ljudskog organizma čini voda. Ovaj resurs kojim je Srbija bogata ipak je ograničen i nema ga u izobilju. Mnoga geo-politička previranja u svetu poslednje 3 decenije dešavaju se upravo zbog suša i energenata. Reke i njihovi tokovi zapravo su izuzetno važni za život i privređivanje ljudi, pa tako čak 40 odsto ljudi na planeti živi u slivovima reka i jezera koji obuhvataju dve ili više zemalja. Čak 90 odsto ljudi živi u zemljama koje imaju rečne slivove. Upravljanje vodama otuda predstavlja složen splet aktivnosti i mera koje nisu samo tehničke, već predviđaju usklađivanje ponude i potražnje, upravljanje uslugama i namenom i kao najvažnije – upravljanje samim resursom. Dr Nebojša Veljković je načelnik Odeljenja za monitoring kvaliteta vode i sedimenta u Agenciji za zaštitu životne sredine Srbije i sa nama je podelio naučna zapažanja i saznanja iz oblasti upravljanja vodama u Srbiji.

EP: Dostupni vodni resursi za ljudske potrebe nisu u izobilju. Kakvo je realno stanje i da li možemo očekivati nestašicu vode i u Srbiji?

Nebojša Veljković: Javnost kod nas i nažalost stručnjaci zaboravljaju da mi već danas živimo u katastrofičnom veku sa svim karakteristikama koje ste spomenuli. Kao da ne primećujemo da je u restoranima litar flaširane vode skuplji od litre benzina. Rat u Siriji je verovatno prvi konflikt u 21. veku koji bi mogao da se dovede u vezu sa klimatskim promenama i sušom, odnosno deficitom vode. Više od milion ljudi, izbeglica i migranata ušlo je u deo zapadne Evrope sa izvesnim budućim socio-ekonomskim i političkim posledicama po kontinent. U većini analiza i izveštaja, kod nas pogotovu, nisu bili naglašavani i ekološki faktori krize u Siriji. U godinama koje su prethodile pobuni i građanskom ratu region je pretrpeo duži period suša, a posle 2009. godine u oblasti južne Sirije poljoprivrednici zbog suše nisu bili u mogućnosti da uzgajaju i očuvaju useve i stočni fond i migrirali su iz ruralnih oblasti u urbane centre. Protesti su počeli u gradu Dara 2011. godine i proširili se pod uticajem islamskog ekstremizma kome se pridružio i strani politički faktor i nastala je katastrofa. Važno je razumeti da je ovde suša u pozadini problema i da je nepripremljenost na uticaje klimatskih promena ključno objašnjenje. Sirijska vlada je tokom višedecenijskog perioda zapostavila investiranje u vodoprivredu, a podbačaj prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji tokom perioda suše je uslovio nedostatak osnovnih sredstava za život i pojačao postojeće društvene tenzije i političku nestabilnost.  Pouka iz Sirijskog konflikta je jasna – kriza nestašice vode je uvek povezana sa drugim pripadajućim faktorima.

Srbija se nalazi na evropskom kontinentu i generalno je na karti sveta u zoni van krize nestašice vode. Ipak, što se nas tiče, kao što su južni delovi Španije, Francuske i Italije već sada u hroničnoj nestašici, pojedini delovi Srbije dobijaju iste simptome te bolesti koja se zove „vodni stres“.  Svedoci smo bili prekida u vodosnabdevanju u Užicu januara 2014. godine i tromesečne zabrane upotrebe vode u Požarevcu od oktobra 2015. do januara 2016. godine.  U oba slučaja se radi o osetljivosti izvorišta na klimatske promene. U prvom slučaju razvoj toksičnih cijanobakterija u akumulaciji za vodosnabdevanje je bio posledica povoljnih toplijih uslova za njihov rast. Drugi slučaj je deficit prihranjivanja u izvorištu podzemnih voda koji je pogoršao kvalitet kao direktna posledica smanjenih proticaja u Velikoj Moravi. Ovo su pojedinačni slučajevi koji će se sigurno umnožavati ukoliko se budu ostvarile sve projekcije klimatskih promena, o čemu govore i hidrometeorološki podaci i klimatski matematički modeli za ovaj vek.

EP: Imajući u vidu postojeće podatke, kakve su projekcije za naredni period što se tiče raspoloživosti količina voda u našoj zemlji?

Nebojša Veljković: Srbija raspolaže sa dovoljnom količinom vode i na evropskoj listi je u grupi  zemalja „srednjeg izobilja“. Nepovoljnost našeg vodnog bogatstva je u činjenici da su najveće količine ovih voda, čak 92 odsto tranzitne vode, koje dotiču rekama sa teritorija drugih država ili čine međudržavnu granicu – Dunav, Sava, Drina, Lim, Tamiš, Tisa, Begej. Sliv Južne, Zapadne i Velike Morave koju administrativno zovemo centralna Srbija, skupi godišnje u vidu padavina vode koja otekne Velikom Moravom. Na profilu Ljubičevski most neposredno pre uliva u Dunav ima 22 puta manje vode od ove velike evropske reke, kojoj se „naše“ vode predaju i tako zajedno odlaze u Crno more. Da stvar bude gora, analiza pokazuje da je prosečni proticaj Velike Morave na profilu Ljubičevski most u periodu od 1981. do 2010. godine manji za 18 odsto u odnosu na period od 1951. do 1981. godine. Naših voda je manje i nas je manje, jer demografske projekcije pokazuju da će u Srbiji 2050. godine živeti isti broj stanovnika kao i 1950. godine. Veći broj stanovnika ne mora da znači odmah i veću potrošnju resursa, već je kritičnije povećanje potrošnje per capita i to je faktor koji je najveći pritisak na životnu sredinu. Dobar primer je navodnjavanje u Srbiji. Statistička istraživanja pokazuju da se u Srbiji navodnjava samo 17 odsto obradive površine, dok Mađarska i Slovenija navodnjavaju 50 odsto, a Grčka 82 odsto obradive površine u odnosu na ukupnu obradivu površinu opremljenu sistemima za navodnjavanje. Ovako nizak stepen iskorišćenja resursa naveo me je da uradim slobodnu projekciju potrebnih količina vode za navodnjavanje i prezentujem je na jednom stručnom skupu. Pošao sam od pretpostavke da ćemo u 2020. godini povećati navodnjavane površine na 50 odsto, a 2030. godine na 80 odsto kod onih površina koje su sada opremljene sistemima. Ovaj porast je potpuno u skladu sa strategijom razvoja poljoprivredne proizvodnje, ali ovaj pristup uzima u obzir i potrošnju vode.  Povećanje  sa sadašnjih 17 odsto navodnjavane površine na 80 odsto u 2030. godini povećaće zahvaćene količine vode za potrebe navodnjavanja u odnosu na sadašnje za jednu milijardu kubnih metara vode godišnje. Ovo je količina vode koja odgovara prosečnom višegodišnjem proticaju Južne Morave u maju mesecu. Drugim rečima, za povećanje poljoprivredne proizvodnje potrebna nam je još jedna Južna Morava. Ovo je dobar i jednostavan ilustrativni primer bilansa i projekcija potrebnih količina vode i otvara ključno pitanje na koje odgovor treba dati u strateškim dokumentima. Koju količinu vodnih resursa imamo na raspolaganju, za koju proizvodnju i potrošnju i koliko će toga biti zadovoljavajuće i do kog vremena?

EP: Šta nam možete reći o kvalitetu vode u Srbiji, o sistemima za prečišćavanje i činjenici da su vodni tokovi bili čistiji tokom devedesetih kada je domaća industrija bila uništena? Vi ste autor metode Serbian Water Quality Index, pa nam predstavite podatke u poslednjih 15 godina.

Nebojša Veljković: U Agenciji za zaštitu životne sredine razvijen je indikator Serbian Water Quality Index za ocenu kvaliteta površinskih voda. Indikator je namenjen izveštavanju javnosti, stručnjaka i donosioca političkih odluka i usvojen je u odgovarajućem podzakonskom aktu. Serbian Water Quality Index je kompozitni indikator koga čine devet fizičko-hemijskih i jedan mikrobiološki pokazatalj kvaliteta čijim agregiranjem kvalitet vode dobija indeksnu vrednost u rasponu od 0 do 100. Kvalitet vode se u zavisnosti od pripadajućih indeksnih bodova razvrstava u pet kategorija: odličan, veoma dobar, dobar, loš i veoma loš. U našim izveštajima koji se redovno godišnje dostavljaju Vladi Srbije su detaljno predstavljeni rezultati analiza za velike slivove i reke i sadrže pregled kvaliteta od 1998. godine.  Najbolji kvalitet ima sliv Save sa Drinom i pritokama koje su skoro 90 odsto u kategoriji odličan, veoma dobar i dobar. Najslabiji kvalitet imaju vode Vojvodine koje obuhvataju vodotokove i kanale DTD i na ovom slivnom području je čak 44 odsto uzoraka u kategoriji loš i veoma loš. Reka Dunav, zahvaljujući ogromnom prijemnom kapacitetu i moći samoprečišćavanja, pokazuje solidan kvalitet – samo je 4 odsto uzoraka u kategoriji loš i nijedan u kategoriji veoma loš.

Metoda Serbian Water Quality Index pogodna je za različita komparativna istraživanja i modeliranja i u tom smislu sam uradio jedno istraživanje koje je nastavak moje disertacije i predstavlja pionirski rad iz oblasti tzv. razdvajanja ekonomskog rasta od uticaja na životnu sredinu. Iz tog obimnog rada bih izdvojio samo deo koji se odnosi na vaše pitanje. Analiza kvaliteta naših vodotokova kao prijemnika komunalnih i industrijskih otpadnih voda za period od 1981. do 2010. godine pokazuje jasno izražena tri ciklusa. Prvi ciklus, osamdesete godine sa trendom pogoršanja kvaliteta prema devedesetim; drugi ciklus, izražen trend porasta kvaliteta do 2000. godine i treći ciklus, posle 2000. godine blago opadanje kvaliteta. Ova tri ciklusa su potpuno u skladu sa ciklusima industrijskog razvoja Srbije. Rast fizičkog obima industrijske proizvodne prati pogoršanje kvaliteta vodoprijemnika i obrnuto. Ova analiza može se dopuniti sa uporednim prikazom industrijskog razvoja obuhvaćenosti stanovništva kanalizacionim sistemima sa prečišćavanjem otpadnih voda. Ovaj uporedni prikaz je dat za Srbiju i Finsku, gde je predstavljen industrijski rast za poslednjih pola veka.  Sadašnji nivo obuhvaćenosti stanovništva kanalizacionim sistemima od 60 odsto i samo 10 odsto sa sistemima za prečišćavanje datira još iz „zlatnih“ osamdesetih godina prošlog veka i indikativno je u ovoj komparativnoj analizi da u tom pogledu nismo bili bolji od Finske i kad smo imali viši obim industrijske proizvodnje.

finSlika: Uporedni prikaz industrijskog razvoja i stepena opremljenosti stanovništva kanalizacionim sistemima sa prečišćavanjem otpadnih voda Finske i Srbije

Iz kojih sredstava će Srbija sada finansirati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda?  Prema našem podzakonskom aktu iz 2016. godine koji je uvažio zahtev Okvirne direktive o vodi Evropske unije, u obavezi smo da do kraja 2040. godine izgradimo sva postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda za naselja sa opterećenjem većim od 2.000 ekvivalentnih stanovnika. Danas u Srbiji postoji 26 komunalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a potrebno je oko 200 za naselja od 2.000 do 5.000 ekvivalentnih stanovnika i oko 100 za naselja od 5.000 do 10.000 ekvivalentnih stanovnika. Ukupan broj za sve veličine naselja je oko 400 postrojenja. Dakle, 300 postrojenja je potrebno izgraditi do 2040. godine u naseljima do 10.000 stanovnika, a to su najsiromašniji opštinski centri. Mogu li se ove potrebne kapitalne investicije pokriti iz naknada korisnika u tim naseljima? Sada sigurno ne, jer javna komunalna preduzeća pružaju usluge ispod ekonomske cene, a to znači da prave gubitke. Dva su načina za finansiranje izgradnje i funkcionisanja komunalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Prvi je izgradnja korišćenjem komercijanih kredita na teret lokalne samouprave uz garancije države, gde se u krajnjem trošak prevaljuje poreskim obveznicima; drugi je kod samog funkcionisanja izgrađenih sistema gde se povećanje naknade za troškove prečišćavanja ugrađuju u višu cenu usluge, što je direktni trošak potrošača ili se preko subvencije lokalne samouprave indirektno prevaljuju poreskim obveznicima, odnosno korisnicima. Postoji i treći način, koji se sada primenjuje kod nekih od postojećih 26 komunalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a to je da se cene komunalnih usluga ne povećavaju tako što postrojenje jednostavno ne radi.  Uslovi pregovaračkog procesa za pridruživanje EU u okviru poglavlja 27 koje se odnosi na životnu sredinu su tu veoma jasni. Bugarska i Rumunija već plaćaju visoke penale za neizvršavanje obaveza.

EP: Statistika govori da se oko 30 odsto vode gubi u vodovodnim sistemima.  Šta možemo uraditi u Srbiji u ovoj oblasti kako bi se povećala efikasnost poslovanja vodovodnih preduzeća?

Nebojša Veljković: Indikator „gubici vode“ o kome Vi govorite odražava reakciju društva jer vrednuje efikasnost upravljanja sistemima za vodosnabdevanje i uključuje tehničke uslove koji utiču na stanje cevovoda, cenu vode i svest potrošača o značaju vode kao resursa. Karakteristika sadašnjeg javnog snabdevanja vodom za piće su visoki gubici, kako ste vi naveli oko 30 odsto i imaju trend porasta. Na ovaj način se „izgubi“ oko 230 miliona kubnih metara vode godišnje, što odgovara ekvivalentu od 45MW instalisane snage hidroelektrane koja isporuči električnu energiju da bi se ta količina vode zahvatila i isporučila. Smanjenjem gubitaka vode u vodovodnim sistemima Srbije samo za trećinu, na godišnjem nivou uštedela bi se električna energija koju proizvede zajedno HE „Ovčar Banja“ i HE „Međuvršje“, odnosno 13MW instalisane snage ovih hidroelektrana. Jedan drugi indikator efikasnosti resursa javnih vodovodnih sistema u Srbiji daje posebnu komparativnu sliku. Prema prethodnim desetogodišnjim statističkim podacima gubici vode rastu, a istovremeno isporučene količine vode za piće iz javnih vodovoda opadaju. Kada se podaci o zahvaćenim količinama vode za javno vodosnabdevanje stave u odnos sa brojem zaposlenih, dobija se indikator koji pokazuje da jedan zaposleni u nemačkom vodovodu godišnje proizvede tri puta više vode od kolege u srpskom vodovodu. To je mera efikasnosti poslovanja. Dovoljno je jasno da se povećanje efekasnosti javnih komunalnih preduzeća u oblasti vodovoda i kanalizacije može ostvariti samo poboljšanjem nivoa usluga, obnovom i razvojem infrastrukture, što nije moguće bez razvoja lokalne privrede i zemlje kao celine.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

 

Švedska smanjuje emisiju štetnih gasova

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Švedska je saopštila da će do 2045. godine smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte u potpunosti, dok će emisija u transportnom sektoru biti smanjena za 70 odsto.

Ovo je definisano novim zakonom o klimi koji će stupiti na snagu 1. januara 2018. godine.

Zakon je nastao nakon sporazuma parlamentarnih stranaka, a biće obavezujući za sve buduće administracije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević