Home Blog Page 1318

Tri nova kamiona za prikupljanje otpada za JKP „Mediana“

490x370_kamion-mediana

JKP „Mediana“ iz Niša nabavilo je tri nova kamiona za prikupljanje otpada.

Direktor JKP „Mediana“ gospodin Bratislav Vučković izjavio je da su kamioni uzeti uz pomoć kredita koji iznosi oko 300 hiljada evra. On je naveo da će se ovakav trend nastaviti i u 2016. godini.

Predsednik Nadzornog odbora JKP „Mediana“ gospodin Bratislav Blagojević istakao je da će nova vozila doprineti kvalitetnijem obavljanju posla, ali da se očekuje i nova modernizacija u ovom preduzeću.

Nabavljeni kamioni ispunjavaju sve standarde Evropske unije, imaju domaću nadogradnju i sistem za skladištenje i prihvatanje otpada. Dva vozila imaju kapacitet od 16 metara kubnih, a treće od 12 metara kubnih. Prilagođeni su za pražnjenje svih tipiziranih kanti za smeće i kontejnera zapremine do 1,1 kubik.

Sandra Jovićević

foto: juznevesti.com

izvor: juzne vesti.com

Ukrajina mora da plati 2,549 milijardi dolara Rusiji za gas

gas_madrid ec.europa.eu

Ruska kompanija „Gasprom“ dostavila je ukrajinskoj kompaniji „Naftogas“ račun za gas koji ova kompanija nije preuzela u trećem kvartalu 2015. godine, preneli su mediji.

Račun iznosi 2,549 milijardi dolara, a dostavljen je na osnovu aktuelnog ugovora između ove dve kompanije. Pomenutim ugovorom je predviđeno da je Ukrajina obavezna da kupi minimalne količine ruskog gasa na godišnjem nivou, ili će u suprotnom morati da plati kaznu, navode mediji.

Kompanija „Gasprom“ saopštila je da se nada da će dug biti izmiren u narednih desetak dana.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

Potpisan ugovor za nabavku pet električnih autobusa u Beogradu

autobusi beograd rs

U utorak 19. januara 2016. godine potpisan je ugovor o isporuci pet novih električnih autobusa između grada Beograda i bugarske kompanije „Čeriot motors“.

Gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali ovom prilikom je izjavio da je ovo prvi put u istoriji grada da se nabavljaju električni autobusi. Kako je istakao, time će grad Beograd postati jedan od malobrojnih gradova u svetu koji poseduje električne autobuse. Dodao je da će električni autobusi doprineti rešavanju ekoloških problema jer ne emitiju gasove sa efektom staklene bašte, a istakao je i da će se nastaviti sa nabavkom ovakvih vozila.

Direktor JKP GSP „Beograd“ gospodin Željko Milković rekao je da će električni autobusi imati novu tehnologiju kondenzatora visokog kapaciteta sa brzim punjenjem. Dodao je i da će Beograd biti prvi grad u Evropi koji će koristiti ovakvu tehnologiju.

Rok za isporuku autobusa je 150 dana, a moći će da prevoze oko 80 putnika. Motori mogu nesmetano funkcionisati na različitim temperaturama, a vreme punjenja iznosi 10 minuta, nakon čega vozila mogu nesmetano preći 20 kilometara.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

„Cumtobal grupa“ donira LED rasvetu za Beograd i Niš

17-10-2012-saobracaj

U prostorijama Privredne komore Srbije održan je sastanak između predstavnika austrijske „Cumtobel grupe“, predstavnika Privredne komore Srbije, Vlade Republike Srbije, Sekretarijata za energetiku grada Beograda i grada Niša.

Ovom prilikom istaknuto je da će pomenuta asutrijska kompanija donirati pametnu LED rasvetu za bar po jednu ulicu u Beogradu i Nišu, ali i pametni sistem koji će unaprediti funkcionisanje infratsrukture na tim gradskim saobraćajnicama.

U narednom periodu stručnjaci će proceniti gde je najbolje instalirati sistem pametne LED rasvete, a očekuje se da će projekat biti završen za mesec dana.

Austrijska „Cumtobel grupa“ osnovana je 1950. godine, a bavi se inovativnim rešenjima za rasvetu i proizvodnjom pratećih komponenti.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Održan skup „Evropski Amazon – šta to znači za lokalno stanovništvo“

ekourb skup

U Bačkom Monoštoru 11. januara 2016. godine održan je skup „Evropski Amazon – šta to znači za lokalno stanovništvo”.

Kako je navedeno u saopštenju Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, cilj skupa je da se kroz predstavljanje priznanja koje su UG „Podunav“ i Bački Monoštor primili od Saveta Ministara Evrope, prisutnima ukaže na značaj i ulogu koju ima lokalno stanovništvo u očuvanju i razvoju eko-ruralnog turizma u funkciji zaštite prirode, životne sredine i kulturnog nasleđa.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine gospodin Slobodan Puzović na skupu je predstavio Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“. Govorio je o aktivnostima koje je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine u saradnji sa Svetskim fondom za prirodu (WWF) i Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode realizovao na ovom delu Podunavlja, a koje se odnose na zaštiru, unapređenje i očuvanje prirodnih vrednosti SRP „Gornje Podunavlje“, njegovu promociju i razvoj održivog turizma područja.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine na skupu su prezentovaili značaj Evropske Konvencije o predelu za Srbiju.

Predstavnici UG „Podunav“ primili su priznanje stručnog žirija za Evropsku nagradu za predeo za projekat „Vrata Gornjeg Podunavlja“ koji je imao za cilj razvoj eko-ruralnog turizma kao oruđe za zaštitu prirode, očuvanje životne sredine i kulturnog nasleđa Bačkog Monoštora.

Skupu su prisustvovali predstavnici JP „Vojvodinašume“, Gradske uprave, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, ŠG „Sombor“, meštani Bačkog Monoštora, Sombora, Apatina.

Sandra Jovićević

foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Prihod na ime eko takse u Čačku 30,9 miliona dinara za 2016. godinu

dragan-nikolic ozonpress.net

U ponedeljak 18. januara 2016. godine Gradsko veće Čačka usvojilo je program korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za zaštitu životne sredine za 2016. godinu.

Pomoćnik gradonačelnika Čačka gospodin Dragan Nikolić izjavio je da bi u 2016. godini prihod na ime eko takse trebalo da bude 30,9 miliona dinara, kao i da će najveći deo sredstava biti iskorišćen za investicije. On je naveo da će veći deo sredstava, oko 18,5 miliona dinara biti utrošen za finansiranje projekta kotlarnice na gas na lokaciji Prosveta i povećanje energetske efikasnosti u vrtićima i školama. Dodao je da će za monitoring životne sredine biti opredeljeno 3,9 miliona dinara, za izradu projekta sanacije i rekulivacije deponije „Prelići“ oko 3 miliona dinara, a za obrazovne aktivnosti opredeljeno je 700 hiljada dinara.

Kako je istakao, 300 hiljada dinara izdvojeno je za učešće na sajmu Eko fair, dok je za organizaciju Eko festa opredeljeno 400 hiljada dinara. Deo sredstava izdvojen je i za održavanje spomenika prirode, Ovčarsko-kablarsku klisuru i izradu katastra prirodnih dobara. Udruženja koja se bave ekologijom dobiće oko pola miliona dinara u 2016. godini, a isto toliko izdvojeno je i za izradu aplikacije za mobilne telefonepreko koje će građani prijavljivati ekološke probleme.

Sandra Jovićević

foto: ozonpress.net

izvor: ozonpress.net

Povećana potrošnja gasa u BiH u 2015. godini

gas_madrid ec.europa.eu

Direktor kompanije „BH-gas“ gospodin Mirza Sendijarević izjavio je za Fenu da je u 2015. godini povećana potrošnja gasa u odnosu na 2014. godinu za oko 10 odsto.

Kako je istakao, u posleratnom periodu najveća potrošnja prirodnog gasa zabeležena je 2005. godine, a od tada do 2014. godine zabeležen je trend smanjenja potrošnje. Naveo je da je razlog za ovo bila povećana cena prirodnog gasa na svetskom tržištu, ali i nepovoljni uslovi ugovoreni sa transporterom gasa kroz Mađarsku.

Gospodin Sendijević je dodao da je do povećanja potrošnje gasa došlo zbog rešavanja problema transporta kroz Mađarsku, ali i zbog smanjenja cene gasa. Istakao je da se očekuje dalje povećanje potrošnje ovog energenta, ali i da dugoročnog povećanja potrošnje može doći samo razvojem distributivne mreže i uvođenjem novih industrijskih porošača.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

U planu sanacija pet deponija u Hrvatskoj

deponija pressonline.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Hrvatske dalo je saglasnost za projekat sanacije deponija Papuk u Vinkovcima, dok je u procesu odobrenja projekat sanacije deponije Donji Picudo u Umagu, a raspisan je i poziv za dostavljanje predloga projekata za sanaciju deponija u Lovasu, Svilajncu i Ludbregu.

Za sanaciju deponije Papuk u Vinkovcima opredeljeno je 45,1 miliona kuna, odnosno oko 5,8 miliona evra. Evropska unija sufinansiraće 85 odsto realizacije ovog projekta, dok će ostatak sredstava obezbediti Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost. Nakon sanacije deponije, prostor će postati javna zelena površina.

Kada je reč o sanaciji deponija u Lovasu, Svilajncu i Ludbregu, potrebno je da gradovi i opštine podnesu predloge sanacija do 15. marta 2016. godine. Opredeljena sredstva za ove sanacije iznose 50,4 miliona kuna, odnosno oko 6,5 miliona evra, a finansiraće će se realizovati po istom modelu kao za deponiju Papuk u Vinkovcima.

Procenjena vrednost projekta sanacije deponije Donji Picudo u Umagu iznosi 17,2 miliona kuna, tačnije oko 2,2 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: pressonline.rs

Pojeftinilo gorivo u Sloveniji

ljubOd jutros su na benzinskim pumpama u Sloveniji pojeftinili gorivo i ostali derivati nafte. Najviše je pojeftinilo dizel gorivo na 0,988 evra za litar što je ispod jednog evra i najjeftinije od maja 2009.godine. Litar bezolovnog 95-oktanskog benzina sada košta 1,159 evra, a 100-oktanskog 1,209 evra. Litar lož ulja po novom košta 0,685 evra. Slovenačka vlada nakon pada cena nafte na svetskom tržištu za sada nije intervenisala kada je reč o trošarinama. Cene naftnih derivata u Sloveniji se odredjuju prema ceni nafte na svetskom tržištu i kretanju kursa dolara.

Izvor: www.beta.rs

SEEPEX počinje sa radom sredinom februara 2016. godine

elektricna energija mondo.rs

Berza električne energije Jugoistočne Evrope SEEPEX počeće sa radom 17. februara 2016. godine, preneli su mediji.

Kako su mediji naveli, završeno je testiranje učesnika, dok je rešavanje preostalih regulatornih pitanja u završnoj fazi. Očekuje se da će se otvaranjem berze električne energije SEEPEX povećati obim trgovine električnom energijom u regionu.

Berza električne energije SEEPEX trebalo bi da podrži razvoj konkurentnog, transparentnog i organizovanog tržišta električne energije, kao i da utiče na povećanje obima trgovanja električnom energijom u regionu. Akcionari SEEPEX-a su JP „Elektromreže Srbije“ i Evropska berza električne energije EPEX SPOT.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Održan sastanak posvećen izgradnji MHE u opštini Ljubovija

ljubovija eko minpolj

Krajem prošle nedelje održan je sastanak posvećen prevazilaženju problema iz oblasti zaštite životne sredine u projektima izgradnje malih hidroelektrana u opštini Ljubovija.

Na sastanku je istaknuto da opština Ljubovija poseduje značajan hidropotencijal koji može biti iskorišćen za proizvodnju električne energije. Razgovarano je i o zaštiti ribljeg fonda, ograničenjima koja postoje prilikom izgradnja malih hidroelektrana, strateškoj proceni i proceni uticaja na životnu sredinu. Istaknuto je da je za projekte malih hidroelektrana potrebno sagledati sve aspekte životne sredine u prostorno-planskim dokumentima. U okviru sastanka date su i smernice za realno sagledavanje potencijala malih vodotokova i problema životne sredine na predloženim lokalitetima za izgradnju malih hidroelektrana u opštini Ljubovija, a u cilju uklanjanja administrativnih barijera za investitore i smanjenja posledica po prirodne vrednost tokom realizacije ovih projekata.

Sastanak je održao pomoćnik Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospodin Slobodan Erdeljan, a prisustvovali su predstavnici opštine Ljubovije, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, ali i predstavnici investitora malih hidro elektrana u opštini Ljubovija.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Održana radionica za republičke inspektore o jačanju nacionalnih kapaciteta u korišćenju alata u primeni IRAM

20160115_101809-250x188

Krajem prošle nedelje u Beogradu održana je dvodnevna nacionalna radionica za republičke inspektore za zaštitu životne sredine „Jačanje nacionalnih kapaciteta u korišćenju alata u primeni Metode Integrisane procene rizika (IRAM)“.

U okviru radionice, učesnici su upoznati sa alatima za procenu rizika koji se koriste u većini evropskih zemalja, ali i sa Direktivama Evropske unije koje će Republika Srbija transponovati kroz nacionalno zakonodavstvo, a kroz koje je i sprovedena obaveza procene rizika (Direktiva o Industrijskim emisijama i SEVESO III Direktiva). Osim toga, republički inspektori upoznati su i sa korišćenjem alata kojima se procenjuje rizik po životnu sredinu nadziranih subjekata.

Radionicu „Jačanje nacionalnih kapaciteta u korišćenju alata u primeni Metode Integrisane procene rizika (IRAM)“ vodili su dugogodišnji TAIEX eksperti, a postigla je očekivani rezultat.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, u aprilu 2016. godine u potpunosti počinje da se primenjuje Zakon o inspekcijskom nadzoru koji uvodi obavezu da inspektori procenjuju rizik svakog nadziranog subjekta na osnovu čega se vrši planiranje redovnih inspekcijskih kontrola na godišnjem nivou.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Marinković: Energetika je jedan od prioriteta srpske privrede

510x320_64935-vladimir_marinkovicEnergetika je jedan od glavnih prioriteta srpske privrede u okviru kojeg se planira iskorišćavanje potencijala obnovljivih izvora energije, rekao je potpredsednik Narodne skupštine Vladimir Marinković u razgovoru sa generalnim sekretarom UN Ban Ki Munom.

U saopštenju potpredsednika se navodi da se on sa Ki Munom sreo juče, prisustvujući debati o obnovljivim izvorima energije u Abu Dabiju. Kako se dodaje, razgovarali su o energetici i odnosu Srbije sa Kosovom i Metohijom, a Marinković je tom prilikom istakao značaj koji Vlada Srbije i Narodna skupština pridaju regionalnoj saradnji i pregovorima sa Prištinom.

Debatu na kojoj su se sagovornici sreli organizovala je IRENA (Međunarodna agencija za obnovljivu energiju), kompanija MASDAR i Financial Times u MASDAR City-ju, piše u saopštenju. U debati su učestvovali eminentni ulagači, ministri i parlamentarci, navodi se u saopštenju u kom se dodaje da je jedan od domaćina debate bio i predsednik kompanije MASDAR i specijalni izaslanik za obnovljive izvore energije u UN sultan Ahmed Al Jaber.

Na debati su govorili: generalni direktor IRENA-e Adnan Amin, generalni direktor Globalnog instituta za zeleni rast Yvo de Boer, premijer Kukovih Ostrva Henri Puna, Kyung-Ah Park iz Golman Saćs-a, dopisnik za pitanja životne sredine Financial Times-a Pilita Clark i izvršni sekretar okvirne konvencije UN za pitanja klimatskih promena Kristiana Figueres. Događaj je okupio neke od najvećih svetskih imena u oblastima ulaganja i obnovljivih izvora energije, dodaje se u saopštenju.

V.V.

Izvor: www.tanjug.rs

Počinje realizacija projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“

wwf climatenetwork.org

Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria saopštila je krajem decembra 2015. godine da će u saradnji sa mrežom zaštićenih područja Parkovi Dinarida realizovati projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“.

Kako je navedeno, cilj projekta je unapređenje kvaliteta života ljudi koji žive ili gravitiraju na teritorijama zaštićenih područja, a kroz promociju održivog korišćenja prirodnih resursa, sprovođenje zajedničkih inicijativa sa lokalnim stanovništvom i poboljšanje politika zaštite i valorizacija prirodnih dobara. Istaknuto je da se kroz projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ podstiče i sprovođenje sporazuma „Velika pobeda za Dinarski luk“ koji ima za cilj jačanje regionalne saradnje šest zemalja radi ostvarivanja zajedničkih i nacionalnih petogodišnjih ciljeva za poboljšanje zaštite životne sredine.

Program „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ trajaće četiri godine, a finansiraće ga Švedska organizacija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) u iznosu od 4 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: climatenetwork.org

Sanacija deponije i izgradnja transfer stanice u opštini Koceljeva

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U opštini Koceljeva u toku je sanacija divlje deponije koja se već 30 godina nalazi pored reke Tamnave, preneli su mediji.

Sredstva za sanaciju u iznosu od 750 hiljada evra obezbedila je Vlada Kraljevine Holandije. U okviru sanacije biće izvršena rekultivacija zemljišta, ozelenjavanje površine, a u planu je i izgradnja sistema za odvođenje gasova.

Radove izvodi kompanija „Vink“ iz Holandije, koja će u opštini Koceljeva izgraditi i transfer stanicu za separaciju komunalnog otpada. Transfer stanica bi trebalo da bude završena do marta 2016. godine, a u okviru nje će se razvrstavati otpad iz opština Koceljeva i Vladimirci, a zatim odvoziti u Kalenić na dalji postupak prerade.

Predsednik opštine Koceljeva gospodin Dušan Ilinčić izjavio je da će holandska donacija obezbediti i posebne kontejnere za svaku vrstu otpada što će se dalje presovati i prodavati kao sekundarna sirovina. On je dodao da će transfer stanica biti izgrađena na dobrom položaju za opštine Koceljeva i Vladimirci, biće dovoljno velika da pokrije kapacitete, a vodiće se i računa o ekologiji i zaštiti životne sredine.

Sandra Jovićević

Rusija ne planira da menja isporuke gasa preko „Snage Sibira“

aleksej uljukajevRusija ne planira da menja rokove za isporučivanje gasa preko „Snage Sibira“ zbog smanjene potražnje u Kini, ali ne isklјučuje odlaganje rokova za isporuke zapadnom maršrutom, rekao je ministar za ekonomski razvoj Aleksej Ulјukajev.

„Ima raznih projekata. Ima projekata koje se već realizuju, poput komercijalnih projekata koji su potvrđeni ugovorima, to je „Snaga Sibira“ — istočni gasovod. Mislim da ovde ne može da bude nikakvih promena“, rekao je Ulјukajev novinarima odgovarajući na pitanje o mogućnosti odlaganja rokova za realizaciju gasnih ugovora zbog smanjenja potražnje Kine za gasom.

„Što se tiče Altaja, zapadnog kraka, tamo je to verovatno moguće, jer nema tako visokog stepena ugovorenih poslova, tamo su moguća odlaganja“, rekao je Ulјukajev.
U maju 2014. godine „Gasprom“ i kineska kompanija CNPS potpisali su tridesetogodišnji ugovor o isporučivanju prirodnog gasa istočnom maršrutom preko gasovoda „Snaga Sibira“.

„Gasprom“ će isporuke tom maršrutom početi u periodu između maja 2019. i maja 2021. godine, u obimu od pet milijardi kubnih metara. Oni bi kasnije trebalo da budu povećani na 38 milijardi kubnih metara godišnje.
Zapadni krak podrazumeva isporučivanje gasa u Kinu sa izvorišta u Zapadnom Sibiru.
Agencija Rojters je ranije, pozivajući se na izvore bliske „Gaspromu“, saopštila da bi Rusija mogla da smanji planirani obim isporuka gasa u Kinu istočnom maršrutom.

Vesna Vukajlović

www.sputniknews.com