Home Blog Page 1318

Pojeftinilo gorivo u Sloveniji

ljubOd jutros su na benzinskim pumpama u Sloveniji pojeftinili gorivo i ostali derivati nafte. Najviše je pojeftinilo dizel gorivo na 0,988 evra za litar što je ispod jednog evra i najjeftinije od maja 2009.godine. Litar bezolovnog 95-oktanskog benzina sada košta 1,159 evra, a 100-oktanskog 1,209 evra. Litar lož ulja po novom košta 0,685 evra. Slovenačka vlada nakon pada cena nafte na svetskom tržištu za sada nije intervenisala kada je reč o trošarinama. Cene naftnih derivata u Sloveniji se odredjuju prema ceni nafte na svetskom tržištu i kretanju kursa dolara.

Izvor: www.beta.rs

SEEPEX počinje sa radom sredinom februara 2016. godine

elektricna energija mondo.rs

Berza električne energije Jugoistočne Evrope SEEPEX počeće sa radom 17. februara 2016. godine, preneli su mediji.

Kako su mediji naveli, završeno je testiranje učesnika, dok je rešavanje preostalih regulatornih pitanja u završnoj fazi. Očekuje se da će se otvaranjem berze električne energije SEEPEX povećati obim trgovine električnom energijom u regionu.

Berza električne energije SEEPEX trebalo bi da podrži razvoj konkurentnog, transparentnog i organizovanog tržišta električne energije, kao i da utiče na povećanje obima trgovanja električnom energijom u regionu. Akcionari SEEPEX-a su JP „Elektromreže Srbije“ i Evropska berza električne energije EPEX SPOT.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Održan sastanak posvećen izgradnji MHE u opštini Ljubovija

ljubovija eko minpolj

Krajem prošle nedelje održan je sastanak posvećen prevazilaženju problema iz oblasti zaštite životne sredine u projektima izgradnje malih hidroelektrana u opštini Ljubovija.

Na sastanku je istaknuto da opština Ljubovija poseduje značajan hidropotencijal koji može biti iskorišćen za proizvodnju električne energije. Razgovarano je i o zaštiti ribljeg fonda, ograničenjima koja postoje prilikom izgradnja malih hidroelektrana, strateškoj proceni i proceni uticaja na životnu sredinu. Istaknuto je da je za projekte malih hidroelektrana potrebno sagledati sve aspekte životne sredine u prostorno-planskim dokumentima. U okviru sastanka date su i smernice za realno sagledavanje potencijala malih vodotokova i problema životne sredine na predloženim lokalitetima za izgradnju malih hidroelektrana u opštini Ljubovija, a u cilju uklanjanja administrativnih barijera za investitore i smanjenja posledica po prirodne vrednost tokom realizacije ovih projekata.

Sastanak je održao pomoćnik Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospodin Slobodan Erdeljan, a prisustvovali su predstavnici opštine Ljubovije, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, ali i predstavnici investitora malih hidro elektrana u opštini Ljubovija.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Održana radionica za republičke inspektore o jačanju nacionalnih kapaciteta u korišćenju alata u primeni IRAM

20160115_101809-250x188

Krajem prošle nedelje u Beogradu održana je dvodnevna nacionalna radionica za republičke inspektore za zaštitu životne sredine „Jačanje nacionalnih kapaciteta u korišćenju alata u primeni Metode Integrisane procene rizika (IRAM)“.

U okviru radionice, učesnici su upoznati sa alatima za procenu rizika koji se koriste u većini evropskih zemalja, ali i sa Direktivama Evropske unije koje će Republika Srbija transponovati kroz nacionalno zakonodavstvo, a kroz koje je i sprovedena obaveza procene rizika (Direktiva o Industrijskim emisijama i SEVESO III Direktiva). Osim toga, republički inspektori upoznati su i sa korišćenjem alata kojima se procenjuje rizik po životnu sredinu nadziranih subjekata.

Radionicu „Jačanje nacionalnih kapaciteta u korišćenju alata u primeni Metode Integrisane procene rizika (IRAM)“ vodili su dugogodišnji TAIEX eksperti, a postigla je očekivani rezultat.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, u aprilu 2016. godine u potpunosti počinje da se primenjuje Zakon o inspekcijskom nadzoru koji uvodi obavezu da inspektori procenjuju rizik svakog nadziranog subjekta na osnovu čega se vrši planiranje redovnih inspekcijskih kontrola na godišnjem nivou.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Marinković: Energetika je jedan od prioriteta srpske privrede

510x320_64935-vladimir_marinkovicEnergetika je jedan od glavnih prioriteta srpske privrede u okviru kojeg se planira iskorišćavanje potencijala obnovljivih izvora energije, rekao je potpredsednik Narodne skupštine Vladimir Marinković u razgovoru sa generalnim sekretarom UN Ban Ki Munom.

U saopštenju potpredsednika se navodi da se on sa Ki Munom sreo juče, prisustvujući debati o obnovljivim izvorima energije u Abu Dabiju. Kako se dodaje, razgovarali su o energetici i odnosu Srbije sa Kosovom i Metohijom, a Marinković je tom prilikom istakao značaj koji Vlada Srbije i Narodna skupština pridaju regionalnoj saradnji i pregovorima sa Prištinom.

Debatu na kojoj su se sagovornici sreli organizovala je IRENA (Međunarodna agencija za obnovljivu energiju), kompanija MASDAR i Financial Times u MASDAR City-ju, piše u saopštenju. U debati su učestvovali eminentni ulagači, ministri i parlamentarci, navodi se u saopštenju u kom se dodaje da je jedan od domaćina debate bio i predsednik kompanije MASDAR i specijalni izaslanik za obnovljive izvore energije u UN sultan Ahmed Al Jaber.

Na debati su govorili: generalni direktor IRENA-e Adnan Amin, generalni direktor Globalnog instituta za zeleni rast Yvo de Boer, premijer Kukovih Ostrva Henri Puna, Kyung-Ah Park iz Golman Saćs-a, dopisnik za pitanja životne sredine Financial Times-a Pilita Clark i izvršni sekretar okvirne konvencije UN za pitanja klimatskih promena Kristiana Figueres. Događaj je okupio neke od najvećih svetskih imena u oblastima ulaganja i obnovljivih izvora energije, dodaje se u saopštenju.

V.V.

Izvor: www.tanjug.rs

Počinje realizacija projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“

wwf climatenetwork.org

Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria saopštila je krajem decembra 2015. godine da će u saradnji sa mrežom zaštićenih područja Parkovi Dinarida realizovati projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“.

Kako je navedeno, cilj projekta je unapređenje kvaliteta života ljudi koji žive ili gravitiraju na teritorijama zaštićenih područja, a kroz promociju održivog korišćenja prirodnih resursa, sprovođenje zajedničkih inicijativa sa lokalnim stanovništvom i poboljšanje politika zaštite i valorizacija prirodnih dobara. Istaknuto je da se kroz projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ podstiče i sprovođenje sporazuma „Velika pobeda za Dinarski luk“ koji ima za cilj jačanje regionalne saradnje šest zemalja radi ostvarivanja zajedničkih i nacionalnih petogodišnjih ciljeva za poboljšanje zaštite životne sredine.

Program „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ trajaće četiri godine, a finansiraće ga Švedska organizacija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) u iznosu od 4 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: climatenetwork.org

Sanacija deponije i izgradnja transfer stanice u opštini Koceljeva

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U opštini Koceljeva u toku je sanacija divlje deponije koja se već 30 godina nalazi pored reke Tamnave, preneli su mediji.

Sredstva za sanaciju u iznosu od 750 hiljada evra obezbedila je Vlada Kraljevine Holandije. U okviru sanacije biće izvršena rekultivacija zemljišta, ozelenjavanje površine, a u planu je i izgradnja sistema za odvođenje gasova.

Radove izvodi kompanija „Vink“ iz Holandije, koja će u opštini Koceljeva izgraditi i transfer stanicu za separaciju komunalnog otpada. Transfer stanica bi trebalo da bude završena do marta 2016. godine, a u okviru nje će se razvrstavati otpad iz opština Koceljeva i Vladimirci, a zatim odvoziti u Kalenić na dalji postupak prerade.

Predsednik opštine Koceljeva gospodin Dušan Ilinčić izjavio je da će holandska donacija obezbediti i posebne kontejnere za svaku vrstu otpada što će se dalje presovati i prodavati kao sekundarna sirovina. On je dodao da će transfer stanica biti izgrađena na dobrom položaju za opštine Koceljeva i Vladimirci, biće dovoljno velika da pokrije kapacitete, a vodiće se i računa o ekologiji i zaštiti životne sredine.

Sandra Jovićević

Rusija ne planira da menja isporuke gasa preko „Snage Sibira“

aleksej uljukajevRusija ne planira da menja rokove za isporučivanje gasa preko „Snage Sibira“ zbog smanjene potražnje u Kini, ali ne isklјučuje odlaganje rokova za isporuke zapadnom maršrutom, rekao je ministar za ekonomski razvoj Aleksej Ulјukajev.

„Ima raznih projekata. Ima projekata koje se već realizuju, poput komercijalnih projekata koji su potvrđeni ugovorima, to je „Snaga Sibira“ — istočni gasovod. Mislim da ovde ne može da bude nikakvih promena“, rekao je Ulјukajev novinarima odgovarajući na pitanje o mogućnosti odlaganja rokova za realizaciju gasnih ugovora zbog smanjenja potražnje Kine za gasom.

„Što se tiče Altaja, zapadnog kraka, tamo je to verovatno moguće, jer nema tako visokog stepena ugovorenih poslova, tamo su moguća odlaganja“, rekao je Ulјukajev.
U maju 2014. godine „Gasprom“ i kineska kompanija CNPS potpisali su tridesetogodišnji ugovor o isporučivanju prirodnog gasa istočnom maršrutom preko gasovoda „Snaga Sibira“.

„Gasprom“ će isporuke tom maršrutom početi u periodu između maja 2019. i maja 2021. godine, u obimu od pet milijardi kubnih metara. Oni bi kasnije trebalo da budu povećani na 38 milijardi kubnih metara godišnje.
Zapadni krak podrazumeva isporučivanje gasa u Kinu sa izvorišta u Zapadnom Sibiru.
Agencija Rojters je ranije, pozivajući se na izvore bliske „Gaspromu“, saopštila da bi Rusija mogla da smanji planirani obim isporuka gasa u Kinu istočnom maršrutom.

Vesna Vukajlović

www.sputniknews.com

Vetroelektrana na Pelješcu neće biti izgrađena

vetropark

Zadruga BIOM iz Hrvatske saopštila je da je Ustavni sud u Pelješcu poništio rešenje Ministarstva zaštite životne sredine i prirode Hrvatske o prihvatljivosti izgradnje vetroelektrane „Bila Ploča“ na Pelješcu. Kako je navedeno, odluka je doneta 28. decembra 2015. godine, a utvrđeno je da je Studija uticaja na zaštitu životne sredine stručno neutemeljena.

Predstavnik Zadruge BIOM gospodin Vedran Lučić izjavio je da je ova zadruga već za vreme javne rasprave ukazala na stručnu neutemeljenost studije, kao i na to da će se vetroelektrana graditi na području koje su državne institucije za zaštitu prirode identifikovale kao međunarodno značajno područje za zaštitu ptica.

U saopštenju Zadruge BIOM istaknuto je da je tužba podneta 2013. godine, kada je Ministarstvo zaštite životne sredine i prirode Hrvatske donelo rešenje da je vetroelektrana „Bila Ploča“ prihvatljiva za životnu sredinu i ekološku mrežu.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Raspisan javni poziv za dodelu koncesije za izgradnju vetroparka u opštini Bihać

Foto-ilustracija: EP

vetropark

Ministarstvo privrede Vlade Unsko-sanskog kantona 13. januara 2016. godine raspisalo je javni poziv za nadmetanje za dodelu koncesije za izgradnju vetroparka u opštini Bihać.

Kako je navedeno u javnom pozivu, predmet poziva je prikupljanje ponuda za dodelu koncesije za korišćenje građevinskog zemljišta za istraživanje, projektovanje, građenje, uređenje, opremanje, korišćenje i održavanje postrojenja za pretvaranje energije vetra u električnu energiju – vetroelektrana instalisane pojedinačne snage do 5MW na području grada Bihaća. Koncesija se dodeljuje na 30 godina, a koncesionar može izgraditi vetroelektrane ukupne instalisane snage do 40MW na dve predmetne mikrolokacije.

Ponuđena visina koncesione naknade ne sme biti manja od 2 odsto od ukupno ostvarenog prometa prodajom proizvedene električne energije, a ponuda može biti podnesena u roku od 30 dana od objavljivanja javnog poziva.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Međunarodni ekološki sertifikat FSC CoC – FSC Lanac Odgovornosti za izdavačku kuću „Škola plus“

Izdavačka kuća „Škola plus“ prva je izdavačka kuća u Srbiji koja će početi sa izdavanjem udžbenika sa međunarodnim ekološkim sertifikatom FSC CoC – FSC Lanac Odgovornosti (Forest Stewardship Council Chain of Custody).

Direktor izdavačke kuće „Škola plus“ gospodin Novica Pavličić izjavio je da je zadovoljan što se ova izdavačka kuća priključila globalnoj promociji odgovornog ponašanja prema šumama i zaštiti životne sredine. Dodao je da se koristi papir koji je nastao obradom drveta koje dolazi iz šuma u kojima se seče onoliko drveća koliko je potrebno da šuma može sama prirodnim putem da se obnovi.

Ekološki sertifikat FSC CoC Lanac Odgovornosti izdaje Međunarodni savet za upravljanje šumama iz Toronta u Kanadi.

Sandra Jovićević

foto: indianafurniture.com

izvor: staklenozvono.rs

Raspisan konkurs za nagradu Velika povelja „Zelena planeta”

društvo-stručnjaka-ekoloških-nauka

„Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije“ saopštilo je da je otvoren konkurs za nagradu Velika povelja „Zelena planeta“, preneli su mediji.

Nagrada se dodeljuje pojedincima, društvima ili ustanovama sa teritorije Republike Srbije za učinjeno dobro delo prirodi, odnosno za višegodišnje uspešno angažovanje na polju očuvanja, zaštite i unapređenja životne sredine,

Plaketa „Zelena planeta“ dodeljuje se od 2012. godine, a biće uručena na Dan planete zemlje, 22. aprila 2016. godine.

Svi zainteresovani mogu poslati predloge „Društvu stručnjaka ekoloških nauka Srbije“ do 31. marta 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: staklenozvono.rs

NIS najprofitabilnije preduzeće

NIS_logoNIS je objavio na svom web sajtu da je prema APR-u upravo ova kompanija najprofitabilnije preduzeće u Srbiji. Agencija za privredne registre objavila je listu najprofitabilnijih preduzeća u 2014. godini, na kojoj je NIS zauzeo prvo mesto.

Na listi APR „Sto naj… privrednih društava“, na kojoj su preduzeća rangirana na osnovu više pokazatelja iz finansijskih izveštaja za 2014. godinu, navedeno je da je NIS u 2014. imao neto dobitak u iznosu od 30.559 miliona dinara, a na dobitak tog društva odnosi se 7,3 odsto pozitivnog rezultata cele domaće privrede.

Posle NIS-a, na APR-ovoj listi najprofitabilnijih preduzeća u 2014. , nalaze se i kompanije Telekom Srbija i Telenor.

Vesna Vukajlović

Izvor: www.nis.eu

Termoelektrane „Kostolac“ proizvele skoro 6 miliona MWh električne energije u 2015. godini

TE Kostolac-Dobri proizvodni rezultati u 2015-01-TE Kostolac B

PD „TE-KO Kostolac“ saopštilo je da su termoelektrane „Kostolac“ uspešno završile 2015. godinu.

Direktor za proizvodnju energije TE-KO „Kostolac“ gospodin Dejan Ostojić izjavio je da su ove termoelektrane u 2015. godini proizvele ukupno 5.993.329MWh električne energije, odnosno 2,1 odsto više nego što je planirano. TE „Kostolac B“ je u prošloj godini proizvela 4.290.375MWh električne energije, odnosno 2,4 odsto više od plana, dok je TE „Kostolac A“ proizvela 1.742.954MWh električne energije, tačnije oko 1,3 odsto više nego što je planirano.

Gospodin Ostojić je istakao da je proizvodnja električne energije u 2015. godini bila stabilna i da su rezultati zadovoljavajući. Dodao je i da se u 2016. godini očekuje povećanje nivoa stabilnosti postrojenja i realizacija remontnih radova u planiranom roku.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs

„Severni tok 2“ ključni projekat za Rusiju

gasovod novosti.rs

Ministar energetike Rusije gospodin Aleksandar Novak izjavio je da je projekat izgradnje gasovoda „Južni tok“ obustavlje i da se ne vode nikakvi pregovori koji su vezani za pomenuti projekat.

Kako je istakao, za Rusiju je trenutno ključan projekat „Severni tok 2“. On je dodao da je za ovaj projekat već dobijena dozvola od nemačkog antimonopolskog regulatora, kao i da je u toku osnivanje kompanije. Naveo je i da je Rusija zainteresovana i za projekat gasovoda „Turski tok“.

Gospodin Novak je dodao i da ne postoje osnove za produžavanje ugovora o snabdevanju Ukrajien električnom energijom.

Projekat gasovoda „Severni tok 2“ trebalo bi da ima dve linije gasovoda ukupnog kapaciteta oko 55 milijardi kubnih metara gasa, a njime će gas biti transportovan iz Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

izvor: tanjug.rs

Anketa o klimatskim promenama

logo

Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda pozvao je građane da popune upitnik o klimatskim promenama, saopšteno je iz grada Beograda.

Gradski sekretar za zaštitu životne sredine gospodin Goran Trivan izjavio je da je oblast klimatskih promena veoma osetljivo pitanje koje se tiče svih, kao i da je anketa važna kako bi se procenilo koliko građani znaju o klimatskim promenama i koliko su spremni da se uključe. On je dodao da će se nastaviti sa sprovođenjem mera iz akcionog plana adaptacije, ali će se planirati i nove mere adaptacije u skladu sa raspoloživim kapacitetima i sredstvima u 2016. godini.

Kako je navedeno u saopštenju grada Beograda, rezultati istraživanja će pomoći da se kratkoročne i dugoročne mere koje su predviđene u Akcionom planu za adaptaciju na klimatske promene sa procenom ranjivosti primene efikasnije i uz veće učešće građana.

Podsetimo, Akcioni plan adaptacije na klimatske promene sa procenom ranjivosti grada Beograda usvojen je krajem oktobra 2015. godine. Plan je izrađen u okviru projekta „Adaptacija na klimatske promene na području grada Balkana“ koji je finansiran od strane Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) i relevantnih institucija. Projekat ima za cilj da se mehanizmi adaptacije na klimatske promene integrišu u procese upravljanja gradovima i urbano planiranje.

Anketu možete popuniti na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: klimatskepromenebeograd.rs