Home Blog Page 1312

Održan okrugli sto na temu “Primena postojećih zakona i propisa u sektoru zaštite okoliša”

Nacionalni demokratski institut u Bosni i Hercegovini (NDI BiH) i Opština Lukavac su bili domaćin prvog okruglog stola na temu “Primena postojećih zakona i propisa u sektoru zaštite okoline”. Moderator skupa je bio Edin Delić, načelnik Opštine Lukavac. Učesnici su bili gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović sa saradnicima, predstavnici gradova Sarajevo i Zenica, općina Kakanj, Maglaj, Lukavac, Novi Grad i Brod, predstavnici federalnog Ministarstava za okolinu i turizam  i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u RS, kao i delegate iz  nevladinih organizacija iz oblasti zaštite okoline.

„Smatram da sredstva iz Federalnog fonda za zaštitu okoline, u narednim godinama, treba usmeravati u projekte smanjenja aerozagađenja u sredinama u kojima je ugrožen najveći broj građana. Kada govorim o aerozagađenju gradova i opština u FBiH mislim i na gradove i opštine u RS-u i na Distrikt Brčko, tu nema nikakve dileme.

Sredstva treba ulagati u ekologiju i smanjenje aerozagađenja, jer smo nepotrebno uredili i infrastrukturu, kanalizaciju, vodotoke, razvoj, turizam i zapošljavanje, svemu je kraj kada dođemo u ovakvu situaciju kada ne možemo da dišemo. Vlada treba da pokaže volju da rešava ovaj problem jer sve drugo je manji problem. Vlada TK treba u Zakonu o komunalnoj delatnosti, pored obaveze da se priključe na vodovod i kanalizaciju, da navede obavezu da se poslovni objekti priključe i na sistem daljinskog grejanja, ukoliko je to tehnički moguće.

Do sada je u toplifikaciju grada Tuzla uloženo oko 30 miliona KM, što je u proseku oko 2 miliona KM godišnje, a ove godine će biti uloženo sigurno više sredstava, nego što je to bilo u proteklih 5-6 godina, minimalno tri miliona KM. Nastavićemo da stvaramo uslove za priključenje individualnih objekata na sistem daljinskog grijanja, u što većem broju ulica. Treba nam zakonska regulativa, mora biti ekološki inspektor na nivou grada ili opštine. Ne može biti jedan ekološki inspektor za Tuzlu i 12 opština TK. Nama treba lokalni ekološki inspektor, koji će odmah reagovati i imati više nadležnosti u oblasti ekologije.

Termoelektrana Tuzla na godišnjem nivou spali 4 miliona tona uglja. U bloku 6 pali ugalj iz Banovića, Đurđevika i povremeno Ugljevika, a to su vrste uglja sa rekordnom količinom sumpora. U Tuzli se, godišnje, u domaćinstvima, spali 300 hiljada tona uglja. To nanosi veliku štetu Tuzli, Živinicama i Lukavcu i zbog toga treba napraviti sinergiju sa Elektroprivredom BiH i sa Vladom FBiH jer TE Tuzla proizvede 56% ukupne električne energije u BiH. Treba nam Blok 7, koji će zameniti postojeće blokove 2, 3, i 4 a pod hitno nam treba ugradnja sistema za odsumporavanje blokova 5 i 6 u TE Tuzla. Mi smo spremni da učestvujemo u tome jer bez toga nam nema života. Zajedničkim delovanjem svih raspoloživih fondova mislim da je to ostvarivo“, izjavio je u svom izlaganju gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Izvor: grad.tuzla.ba

V.V.

Obaveštenje JP “Srbijagas” upućeno javnim snabdevačima

Juče je JP “Srbijagas” objavilo saopštenje upućeno javnim snabdevačima. Ova kompanija je u decembru 2016. godine obavestila sve javne snabdevače u Republici Srbiji da je Rešenjem Vlade Republike Srbije o određivanju snabdevača koji će snabdevati javne snabdevače prirodnim gasom, period u kojem će JP „Srbijagas“ snabdevati javne snabdevače produžen do 01. januara 2018. godine.

Javnim snabdevačima je poznata Metodologija i način obračuna cene prirodnog gasa, budući da je ona sastavni deo Ugovora o snabdevanju javnih snabdevača i Tehničke specifikacije koja je njegov sastavni deo. U skladu sa tim, cena po kojoj JP „Srbijagas“ snabdeva javne snabdevače sastoji se od promenljive jedinične cene za 1.000 m3 vezane za kvartalno kretanje cena derivata nafte na berzi i fiksne dodate vrednosti koja sadrži sve opravdane troškove poslovanja, a ista, takođe, zavisi i od zvaničnog srednjeg kursa dolara koji utvrđuje Narodna banka Srbije.

U fakturama za januar 2017. godine javni snabdevači obavešteni su da je varijabilni deo cene za prvi kvartal ove godine 162,38 USD za 1.000 m3, a fiksna dodata vrednost, počev od 01. aprila 2015. godine, 104,50 USD/1.000 m3, dok je zvanični srednji kurs početkom februara iznosio 115,0582 USD/RSD. Uzimajući u obzir sve te ulazne parametre, prodajna cena za januar ove godine iznosi 30,71 RSD/ m3, što je i fakturisano svim javnim snabdevačima.

Izvor: srbijagas.co.rs

V.V.

O zbrinjavanju otpada u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji

Predsednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u Šibeniku se sastao sa županom Šibensko-kninske županije Goranom Paukom, županom Splitsko-dalmatinske županije Zlatkom Ževrnjom i v.d. upravnikom Regionalnog centra za upravljanje  otpadom Lećevica Tomislavom Šutom.

Pre početka sastanka o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Lećevica, predsednik Vlade Plenković istakao je kako se želi lično da se upozna sa temom upravljanja otpadom koja je vrlo važna za ljude koji žive u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Naglasio je da su Bikarac, Lećevica i Karepovac uključeni u Plan upravljanja otpadom od 2017. do 2022. koji je Vlada usvojila na sednici 5. januara ove godine.

Posle sastanka, na kojem su bili i ministar zaštite okoline i energetike Slaven Dobrović, zatim ministar graditeljstva i prostornoga planiranja Lovro Kuščević, predsednik Vlade Plenković izjavio je da je sastanak bio izrazito koristan.

“Zbrinjavanje otpada je vrlo važna tema oko koje postoje različita stanovišta s obzirom na lokaciju centra za upravljanje otpadom u Lećevici i akutnoga problema koji se tiče Karepovca u Splitu”, rekao je.

Podsetimo, donošenje Plana upravljanja otpadom važan je preduslov za koriškorišćenjetenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u ovoj finansijskoj perspektivi, u kojem je ukupno predviđeno oko 475 milijuna evra za finansiranje sektora otpada. Plan omogućava da se na kvalitetan način rešavaju pitanja upravljanja otpadom, pa će pomoći u pogledu funkcionisanja već izgrađenih centara za upravljanje otpadom, onih čija je izgradnja u toku, ali i oko izrada studija izvodljivosti za one koji tek slede.

Izvor: vlada.gov.hr

Vesna Vujkajlović

Saradnja institucija sa nevladinim sektorom korisna za zaštitu životne okoline

Federalna ministarka za okolinu i turizam Edita Đapo i direktor Fonda za zaštitu okoline Fuad Čibukčić održali su sastanak tokom jučerašnjeg dana.

Nakon razmene iskustava  sa  predstavnicima nevladinog sektora i međunarodnih institucija, poručili su da će  ova dragocena saradnja doprineti Federalnoj vladi Bosne i Hercegovine u rešavanju aktuelnih pitanja iz sektora zaštite životne okoline.

Izvor: fena.ba

V.Vukajlović

Velika zagađenost vazduha na Balkanu

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Najzagađeniji vazduz u Evropi, kada se izuzme Turska, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, jeste makedonsko Tetovo, slede Tuzla, u Bosni i Hercegovini i makedonska prestonica Skoplje, a među prvih deset našli su se i crnogorska Pljevlja i makedonski grad Bitolj.

Kada je reč o Srbiji, dve trećine građana živi u urbano-industrijskim sredinama u kojima je vazduh zagađen, jedna trećina udiše vazduh zadovoljavajućeg kvaliteta, a sa 137 umrlih na 100.000 stanovnika, Srbija je deseta na planeti po smrtnosti od zagađenog vazduha.

Jedna od najzagađenijih gradskih sredina u Srbiji je Beograd, a osim Beograda krtični su i Novi Sad i Pančevo. U sva tri grada vazduh je 2014. godine bio nešto čistiji, ali je tokom 2015. godine došlo do pogoršanja kvaliteta. Žitelji Valjeva, Kragujevca, Sremske Mitrovice i Užica su takođe prethodne godine udisali prekomerno zagađen vazduh, a u svim mestima je 80 odsto zagađenja stiglo iz sektora energetike, odnosno iz individualnih ložišta u kojima se pali nekvalitetan ugalj.

Sandra Jovićević

Vrbas od Vlade Švajcarske dobio donaciju za EE

Opština Vrbas dobila je od Vlade Švajcarske donaciju od milion i po švajcarskih franaka za projekte iz oblasti unapređenja energetske efikasnosti, pre svega u školama i predškolskim ustanovama. Vrbas nije slučajno odabran, jer opštinska Kancelarija za energetsku efikasnost već pet godina realizuje projekte iz ove oblasti.

“U našoj školi je iz dva navrata zamenjena komplet stolarija. Znači, PVC stolarija je postavljena i samim tim, od kad kontrolišemo naše račune i od kad kontrolišemo samu efikasnost uštede, primetili smo da je samo samo na osnovu toga, 10 odsto energije ušteđeno za ovih nekoliko godina”, rekla je Slavica Šestović, direktorka Osnovne škole “Bratstvo i jedinstvo”.

Samo za grejanje 90 javnih objekata, za koje je donacija i namenjena, godišnje se izdvaja 140 miliona dinara, što je 10 odsto ukupnog budžeta opštine, a plan je da se do 2020. godine ti troškovi smanje za 20 do čak 50 procenata. Na svim objektima izvršen je energetski pregled: izmerena je debljina zidova, površina prozora, broj grejnih i rasvetnih tela, a podaci su uneti u jedinstven informacioni sistem.

“Naša opština je energetsku politiku definisala strateškim dokumentom, to je Strategija razvoja energetike opštine Vrbas za period od 2012. do 2020. godine. Dakle, mi smo to usvojili još pre pet godina, iako to nije bila naša zakonska obaveza. Mi smo, prosto, to prepoznali kao primer dobre prakse u Evropskoj uniji i kao takvu smo je i primenili kod nas”, rekao je Goran Pejović iz Kancelarije za energetsku efikasnost.

Donacija od milion i po švajcarskih franaka omogućiće da u narednih godinu do dve budu završeni svi projekti unapređenja energetske efikasnosti u javnim objektima opštine Vrbas.

Izvor: rtv.rs

V.Vukajlović

Označavanje energetske efikasnosti obavezno na uređajima za domaćinstvo

Uređaji za domaćinstvo u Crnoj Gori namenjeni prodaji treba da imaju vidno istaknutu oznaku sa jasno naznačenom klasom energetske efikasnosti, kao i odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja prati uređaj, kako bi kupci bili informisani o potrošnji energije i kvalitetu rada uređaja.

Ministarstvo ekonomije je u prethodnom periodu, na osnovu Zakona o efikasnom korišćenju energije, donelo više podzakonskih akata, odnosno pravilnika, koji se odnose na označavanje energetske efikasnosti uređaja, i to za rashladne uređaje za domaćinstvo (električni frižideri, zamrzivači i njihove kombinacije); televizore; mašine za pranje posuđa; mašine za pranje veša; uređaje za klimatizaciju i električne sijalice i svjetiljke.

Cilj označavanja uređaja je da kupci na jasan i jednostavan način budu obavešteni o njegovoj energetskoj efikasnosti. Oznaka energetske efikasnosti pomaže kupcima da naprave bolji izbor pri kupovini uređaja, jer sadrži informaciju o potrošnji energije i kvalitetu rada uređaja. Slovne oznake od A do G ukazuju na kvalitet uređaja po pitanju energetskih i drugih karakteristika, a uređaj je kvalitetniji što je njegova energetska klasa bliža slovu A. Uređaji označeni energetskim klasama A+, A++ i A+++ spadaju u najefikasnije uređaje.

Obaveza označavanja energetske efikasnosti proizvoda koji utiču na potrošnju energije proistekla je iz obaveze Crne Gore da tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji svoje zakonodavstvo uskladi sa pravnim okvirom EU.

Primena donesenih propisa počela je početkom ove godine, što znači da su dobavljači i distributeri ovih uređaja u obavezi da za svaki uređaj obezbijede oznaku energetske efikasnosti, koja se postavlja na vidnom mestu na uređaju izloženom na mestu prodaje, kao i da pribave odgovarajuću tehničku dokumentaciju kojom se dokazuju pojedine karakteristike uređaja.

Zakon o efikasnom korišćenju energije i propisi kojim je uređeno označavanje energetske efikasnosti uređaja za domaćinstvo su dostupni na sajtu www.energetska-efikasnost.me.

Izvor: mek.gov.me

V.Vukajlović

 

Strožiji uslovi za bavljenje rudarstvom

Nacrtom zakona o rudarstvu, koji danas razmatra Narodna skupština Republike Srpske, pooštreni su uslovi za obavljanje poslova u ovoj oblasti tako što je obavezno posedovanje dodatnih licenci.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, obrazlažući Nacrt zakona u parlamentu Srpske, rekao je da se ovim nacrtom zakona uređuju uslovi i način eksploatacije mineralnih sirovina, izgradnja, korišćenje i održavanje rudarskih objekata. Ovim nacrtom uređuju se i rudarski projekti i rudarska geodetska merenja i planovi.

Nacrtom se uređuju i mere zaštite na radu i druga pitanja u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i uslovi za izdavanje licenci u rudarstvu.

“Ovim nacrtom zakona propisuje se veći broj podzakonskih akata kojima se uređuju tehnički normativi za obavljanje poslova u rudarstvu, zaštita na radu u rudnicima, odnosno zaštita prilikom obavljanja poslova eksploatacije mineralnih sirovina, kao i rukovanje eksplozivnim sredstvima i miniranje u rudarstvu”, istakao je Đokić.

On je naglasio da resorno ministarstvo izdaje licence pravnim i fizičkim licima, a oni na ovaj način stiču ovlašćenje za obavljanje pojedinih poslova u rudarstvu.

Izvor: srna.rs

V.Vukajlović

Povećanje cene gasa u Bugarskoj za 32,44 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Bugarska državna gasna kompanija „Bulgargaz” saopštila je da će cene gasa biti povećane za jednu trećinu.

Kako je saopšteno, kompanija „Bulgargaz” će službeno zatražiti od energetskog regulatora da cene budu veće za 32,44 odsto zbog očekivanog rasta nabavnih cena gasa i kursa leva i dolara.

Cene će biti više od aprila 2017. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Najbolji isporučilac solarnih invertora za 2016. godinu

Kompanija ABB iz Indije imenovana je za „Najboljeg isporučioca solarnih invertora za 2016. godinu“. Nagrada je dodeljena u okviru prvog takmičenja Solar Today Awards na konferenciji Intersolar India 2016.

ABB posluje u oblasti integracije obnovljivih izvora energije u električnu mrežu, sa dokazanim i inovativnim rešenjima u oblasti solarne energije i energije vetra. Ova rešenja su prepoznata na konferenciji Intersolar India 2016, gde je kompaniji ABB Indija dodeljena nagrada za „Najboljeg isporučioca solarnih invertora za proteklu godinu“ u okviru prvog takmičenja Solar Today Awards 2016.

Nezavisni žiri izabrao je pobednike na osnovu podataka koje je objavila vodeća konsultantska kuća na indijskom tržištu obnovljivih izvora energije, uz procenu broja aktivnih jedinica u sistemu i povratnih informacija klijenata.

„ABB ima tržišni udeo od 40 procenata na tržištu solarnih invertora u Indiji. Ova nagrada svedoči o našoj vodećoj poziciji i raznolikom portfoliu našeg fotonaponskog lanca vrednosti koji se proizvodi u fabrici u Karnataki. To je ujedno i potvrda naše sposobnosti da doprinesemo cilju proizvodnje solarne energije od 100 GW do 2022. godinu, a koji je postavila Nacionalna solarna misija”, rekao je KN Sreevatsa, menadžer lokalne poslovne jedinice, Energetika i infrastruktura za punjenje električnih vozila u diviziji Elektroenergetski proizvodi kompanije ABB.

ABB je vodeći svetski isporučilac solarnih fotonaponskih invertora. ABB solarni invertori obuhvataju opseg od 2 kW do 2 MW i optimizovani su za upotrebu na krovovima stambenih objekata, kao i za tržišno isplative multi-megavat elektrane. Oni unapređuju pouzdanost, efikasnost i jednostavni su za montažu. Deo portfolija su takođe rešenja za upravljanje elektranom, uključujući upravljanje zaštitom životne sredine, softverske alate i doživotnu tehničku podršku.

ABB je 2012. godine započeo proizvodnju solarnih invertora u Indiji, u svojoj savremenoj fabrici u Nelamangali. Sa ciljem da se udvostruči proizvodni kapacitet i učvrsti pozicija kompanije ABB Indija na tržištu, nova fabrika za solarne invertore pokrenuta je u Nelamangali u septembru 2016. godine. Ovo proširenje usledilo je nakon dostignuća iz prethodne godine, kada je ABB postala prva kompanija u zemlji koja je udvostručila broj instaliranih solarnih invertora na 2GW u kratkom periodu od pet meseci.

Drugi jedinstveni projekti sa solarnim invertorima kompanije ABB u Indiji uključuju prvi svetski aerodrom koji koristi isključivo solarnu energiju, projekat najvećeg jedinstvenog solarnog krova, najduži svetski solarni kanal, solarnu elektrifikaciju škola i solarne instalacije na svim većim aerodromima u Indiji.

ABB (ABBN: SIX Swiss Ex) je inovativni tehnološki lider u oblasti elektroenergetske opreme, robotike i elektromotornih pogona, industrijske automatizacije i elektroenergetskih mreža koji stoji na usluzi korisnicima iz energetskog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta širom sveta. Uz nasleđe od preko 125 godina inovacija, ABB danas ispisuje budućnost industrijske digitalizacije i predvodi energetsku i četvrtu industrijsku revoluciju. ABB posluje u više od 100 zemalja i zapošljava oko 132.000 ljudi.

Izvor: abb.com

 

FERK dodelio tri dozvole za rad

Foto: Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK na redovnoj sednici donela je tri rešenja kojima se izdaju dozvole za rad trima kompanijama.

Dozvole za proizvodnju električne energije dobila je kompanija „Energonova” iz Sarajeva, dozvolu za transport naftnih derivatadrumskim saobraćajem dobila je kompanija „Trgošped” iz Kaknja, a dozvolu za skladištenje naftnih derivata, osim LPG-a, dobila je kompanija PETROL-P iz Bihaća.

U postupak opšte rasprave upućen je Nacrt dozvole za rad za proizvodnju električne energije kompanije „Bičakčić” iz Sarajeva i Nacrt dozvole za rad za trgovanje LPG-om kompanije LIQUIVEX.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Potrebno revidirati ekološku dozvolu za TE „Banovići”

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Sekretarijat Energetske zajednice prihvatio je žalbu koju je pokrenulo Udruženje „Ekotim” čime je potvrđeno da ekološka dozvola za planiranu Termoelektranu „Banovići” nije u skladu sa preuzetim zakonskim obavezama koje su vlasti u BiH dužne sprovoditi.

Sekretarijat Energetske zajednice naložio je Federalnom ministarstvu ekologije i turizma da revidira dozvolu i uskladi je s propisanim vrednostima koje ograničavaju dozvoljeno zagađenje vazduha.

Ministarstvu je takođe ukazano na činjenicu da je, kada su u pitanju energetski projekti, dužno poštovati i primenjivati preuzete odredbe propisane ekološkim zakonima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Izmene i dopune pravila o promeni snabdevača

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije doneo je, na sednici od 10. februara 2017. godine, Odluku o izmenama i dopunama Pravila o promeni snabdevača. Izmenama i dopunama Pravila dodatno se preciziraju već postojeće odredbe sa ciljem obezbeđivanja njihove pravilne primene i usklađivanja sa Zakonom u pogledu trajanja postupka promene snabdevača.

Ovom odlukom briše se obaveza ispitivanja blagovremenosti zahteva čime se omogućava vođenje postupka i kada kupac propusti da podnese zahtev najkasnije 21 dan pre dana u kome prestaje snabdevanje. Takođe, utvrđuje se obaveza trenutnog snabdevača električne energije ili prirodnog gasa da obrazloži prigovor, čime se kupcu omogućava da promeni snabdevača i kada je trenutni snabdevač podneo prigovor u propisanom roku od tri radna dana, ali je propustio da navede razloge zbog kojih osporava pravo kupca da promeni snabdevača.

Odluka o izmena i dopunama Pravila, između ostalog, propisuje i pojednostavljenu sadržinu zahteva kupca za promenu snabdevača tako da zahtev više ne sadrži tehno-energetske podatke o mestu primopredaje, što bi trebalo da doprinese efikasnijem sprovođenju postupka.

Izvor: aers.rs

V.V.

WWF traži stručnjaka/stručnjakinju za izradu marketing plana za posmatranje mrkog medveda

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Fond WWF raspisao je poziv za stručnjaka u procesu proučavanja mrkog medveda u okviru nacionalnog parka Tara. Švedska agencija SIDA finansijski podržava navedene aktivnosti, a u pitanju je projekat “Protected Areas for Nature and People” (PA4NP) – Zažtićene oblasti za prirodu i ljude na Balkanskom poluostrvu.

Pored Nacionalnog parka Tara, u procesu istraživanja je i crnogorski Nacionalni park Biogorska gora. Konkurs je otvoren do 22. februara. Svi zainteresovani mogu pogledati uslove konkursa i detalje projekta ovde.

Izvor: wwf.rs

V.Vukajlović

HE „Đerdap 1“ revitalizacija A1 – Montaža gornjeg prstena i lopatica usmernog aparata

Posle višednevne uspešne pripreme, u petak je počela montaža lopatica i gornjeg prstena usmernog aparata agregata A1, čija je revitalizacija u toku, saopšteno je u HE Đerdap.

Planom montaže predviđeno je da se  najpre montira osam lopatica i gornji prsten usmernog aparata (donji prsten je montiran ranije), precizno odrede svi parametri, gornji prsten se zatim vraća na montažno mesto.

Na donji prsten montiraju se i ostale 24 lopatice, a potom sledi finalna montaža gornjeg prstena. Ovi radovi zahtevaju preciznost koja se meri u dva deseta dela milimetra. Stručnjaci u HE Đerdap, koji su angažovani na ovim poslovima, još jednom su pokazali vrhunsku stručnost i profesionalizam.

Izvor: djerdap.rs

V.Vukajlović

Rešićeva juče na potpisivanju Ugovora za projekte održivog razvoja

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić prisustvovala je juče u Banjaluci potpisivanju ugovora o dodeli sredstava u okviru Finansijskog mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Srpskoj.

Ugovori će biti potpisani sa odabranim korisnicima Trećeg godišnjeg ciklusa Finansijskog mehanizma 2016/2017. godine.

Potpisivanje je održano u prostorijama Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Izvor: srna.rs

V.Vukajlović