Home Blog Page 13

U Albaniji predstavljen projekat VE Tropoja od 600 MW

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-balseiro)

Projekat izgradnje vetroelektrane Tropoja, ukupne snage 600 megavata, zvanično je predstavljen 12. januara ove godine u Albaniji. Investiciju realizuje američka kompanija CWP, jedan od vodećih investitora u oblasti obnovljivih izvora energije u jugoistočnoj Evropi.

Ovim projektom napravljen je važan iskorak u jačanju energetskog sistema zemlje i ostvarivanju dugoročnog cilja energetske nezavisnosti, navedeno je u saopštenju Vlade Albanije.

Premijer Albanije Edi Rama istakao je da se projektom Tropoja završava gotovo dvogodišnja faza pripreme i otvara put ka izgradnji jednog od najvećih vetroparkova u regionu. Očekuje se da će, ukoliko radovi budu tekli prema planu, vetroelektrana u roku od oko godinu dana biti povezana na nacionalnu elektroenergetsku mrežu i postati deo sistema za proizvodnju čiste energije.

Prema njegovim rečima, angažovanje renomirane međunarodne kompanije ne donosi samo nove proizvodne kapacitete, već i prenos znanja, savremene radne prakse i više standarde u upravljanju i funkcionisanju energetskog sektora, koji ima strateški značaj za zemlju.

Pročitajte još:

Vetroelektrana Tropoja, zajedno sa drugim projektima obnovljivih izvora, imaće direktan i dugoročan uticaj na energetski sektor Albanije. Projekat doprinosi povećanju domaće proizvodnje električne energije, smanjenju zavisnosti od uvoza – naročito u periodima suše – kao i jačanju nacionalne energetske bezbednosti. Istovremeno, otvara prostor za nova radna mesta i dodatne prihode, čime se podstiče razvoj lokalne ekonomije, istaknuto je tokom predstavljanja projekta.

Albanija je decenijama bila gotovo u potpunosti oslonjena na hidroenergiju, što ju je činilo ranjivom u godinama sa manjkom padavina, kada je bila primorana da energiju kupuje na međunarodnim tržištima po visokim cenama. Sa druge strane, u periodima obilnih padavina, deo potencijala ostajao je neiskorišćen ili je čak uzrokovao štetu. Aktuelni investicioni ciklus ima za cilj da prevaziđe ove slabosti kroz diversifikaciju energetskog portfolija.

Do kraja decenije, u okviru vizije Albanija 2030, planirano je da solarna i energija vetra učestvuju sa oko 30 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije. Time bi se obezbedila potpuna samodovoljnost sistema, dok bi višak proizvedene energije mogao da se izvozi, umesto da se sredstva troše na uvoz. Takav razvoj, kako je istaknuto, omogućio bi dodatne prihode za državu i građane i dao snažan podsticaj ukupnom ekonomskom razvoju zemlje.

Energetski portal

Cene žitarica u 2026: Kukuruz skuplji od pšenice, tržište pod pritiskom geopolitike

Foto-ilustracija: Pixabay (keem1201)

Evropsko tržište žitarica ušlo je u 2026. godinu s neuobičajenom situacijom, cene kukuruza dosegle su nivo pšenice, dok se pšenica i dalje drži iznad psihološke granice od 191,50 evra po toni. Proizvođači pritom sve češće odlažu prodaju jer aktuelne cene, uprkos blagom oporavku, još uvek ne pokrivaju proizvodne troškove, piše Agrarheute.

Analitičari ističu da je 2025. bila dobra po prinosima, ali loša po prihodima poljoprivrednika. Prema francuskom analitičaru Damijenu Verkambroju (Inter-Courtage), niske cene žitarica u zapadnoj Evropi nisu pokrivale troškove proizvodnje. Globalna švajcarska finansijska institucija UBS u svom robnom izveštaju navodi da su realne cene tokom 2025. bile blizu najnižih nivoa u poslednjih 40 godina.

Na kretanje cena snažno utiču globalne neizvesnosti. Eskalacija sukoba u Ukrajini, naročito napadi na infrastrukturu i brodove u Crnom moru, ponovo je povećala rizik u trgovini žitaricama. Uz to, sušno vreme u američkom Srednjem zapadu i loše prognoze padavina dodatno podupiru rast cena.

Kukuruz sve važniji za evropsko tržište

Ipak, rast cena pšenice ograničava snažna konkurencija na svetskom tržištu, prvenstveno iz Rusije i Argentine, koje nastavljaju agresivno da izvoze.

Posebno se ističe tržište kukuruza. Na berzi Euronext terminska cena ugovora za mart probila je 190 €/t, u trenutku kada je evropska ponuda ograničena. Ukrajina, jedan od ključnih dobavljača za EU, suočava se s problemima u proizvodnji i logistici, što dodatno smanjuje dostupne količine.

Pročitajte još:

Zbog toga je francuski kukuruz ove sezone izuzetno tražen, a procenjuje se da bi izvoz unutar EU u ekonomskoj godini 2025./26. mogao dosegnuti gotovo četiri miliona tona, nivo kakav nije viđen od 2021./22. godine.

Kako se cene kukuruza približavaju cenama pšenice, deo kupaca sve češće koristi stočnu pšenicu kao zamenu u ishrani, što dodatno utiče na tržišne odnose.

Za razliku od žitarica, uljana repica beleži izraženiji rast cena, koje su premašile 470 €/t.

Šta donosi 2026. godina?

Tržišta sa velikim interesom očekuju novi izveštaj američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), pri čemu trgovci predviđaju pad američke proizvodnje kukuruza te smanjenje površina pod zimskom pšenicom.

Prema UBS-u, u razdoblju 2026.-2027. očekuje se blagi pad globalnih površina pod žitaricama, dok potražnja ostaje stabilna. Ključni faktori koji će oblikovati cene biće razvoj situacije u Ukrajini, kineska potražnja i kretanje cena đubriva.

Izvor: Agroklub

Najveći hibridni solarni projekat u Egiptu: 1 GW čiste energije sa baterijskim skladištem

Egiptu
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

U Egiptu je otvorena prva faza projekta Obelisk, najveće hibridne solarne elektrane u Africi. Kako prenose svetski mediji, projekat uključuje kombinaciju proizvodnje solarne energije i baterijskog skladištenja energije.

Sa kapacitetom 500 MW solarne energije i 200 MWh baterijskog skladišta u prvoj fazi, predstavlja najveći sistem tog tipa na kontinentu.

Nakon što projekat bude završen 2026. godine, imaće ukupno 1 GW snage, prostirući se na 20 kvadratnih kilometara. Prema dostupnim podacima, snabdevanje će biti omogućeno za 1,6 miliona domaćinstava godišnje. Pored toga, procene su da će doprineti smanjenju emisije ugljen-dioksida za 1,4 miliona tona godišnje i značajno smanjiti upotrebu prirodnog gasa.

Pročitajte još:

Projekat je dobio snažnu podršku od strane međunarodnih finansijskih institucija. Ukupno finansiranje prelazi 600 miliona dolara, a najveći partneri uključuju Evropsku investicionu banku (EIB) sa 150 miliona dolara, Afričku razvojnu banku sa 160 miliona i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) sa preko 100 miliona dolara.

Kako navodi EIB, ovaj projekat direktno podržava cilj Egipta da do 2030. godine dostigne 42 odsto učešća obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, ali i jačanje energetske sigurnosti i partnerstva između EU i Egipta.

Energetski portal

Lokalne zajednice kao prva linija odbrane prirode i klime

Foto: WWF

Jedna od vodećih organizacija za zaštitu prirode u regionu Zapadnog Balkana, WWF Adria posvećena je očuvanju biodiverziteta, promociji održivog upravljanja prirodnim resursima i jačanju otpornosti zajednica na posledice klimatskih promena. Kroz naučno utemeljen rad, zagovaranje i snažna partnerstva, WWF Adria se suočava sa najozbiljnijim ekološkim izazovima današnjice – utičući na javne politike, jačajući kapacitete civilnog društva i razvijajući inovativna rešenja koja podjednako štite i ljude i prirodu.

Jedna od vodećih inicijativa u tom pravcu jeste projekat „Bezbedna priroda i klima”, osmišljen kao odgovor na sve veće pretnje eko-sistemima, biodiverzitetu i lokalnim zajednicama koje proizilaze iz klimatskih promena i neodrživih praksi. Projekat je usmeren na jačanje institucionalnih i lokalnih temelja delovanja u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena širom regiona, a finansijski je podržan od strane Evropske unije.

Podrška lokalnim organizacijama za zaštitu životne sredine predstavlja samu srž uspešnog delovanja na terenu. Ove organizacije najbolje razumeju specifične ekološke i društvene okolnosti svoje sredine i upravo zbog toga imaju ključnu ulogu u pokretanju promena. Kroz ciljano finansiranje, razmenu znanja i partnerske programe, WWF Adria jača njihovo učešće u kreiranju javnih politika, praćenju stanja prirodnih resursa i sprovođenju rešenja prilagođenih lokalnim potrebama.

U protekle četiri godine realizovan je čak 41 projekat, uz ukupna ulaganja u civilno društvo u iznosu od 500.000 evra. Rezultati obuhvataju širok spektar inovativnih i uticajnih aktivnosti – od razvoja novih regulatornih okvira, participativnog monitoringa i lokalnih akcija zaštite prirode i klimatskih mera, do edukacija, velikih kampanja za podizanje svesti i inicijativa koje su dovele do konkretnih pravnih promena na lokalnom nivou.

Lokalne inicijative iz Paraćina, Užica, Novog Pazara, Pirota, Kragujevca, Kraljeva i brojnih drugih gradova danas imaju novu podršku za svoje aktivnosti, jačajući otpornost zajednica i podstičući suživot ljudi i prirode.

U FOKUSU:

Kroz projekat „Bezbedna priroda i klima”, WWF Adria je izgradila snažan most između lokalnih inicijativa i šireg regionalnog i evropskog okvira. Dosadašnji rezultati i iskustva predstavljeni su i na trećem Forumu ekoloških politika „Lokalna rešenja za (inter)nacionalne politike”, održanom u novembru ove godine.

Forum je okupio predstavnike civilnog društva, donosioce odluka, stručnjake iz oblasti klimatskih promena i zaštite prirode, kao i brojne predstavnike međunarodnih institucija i organizacija. U fokusu je bila jedna centralna tema – jačanje lokalnih kapaciteta i pronalaženje održivih, uključivih rešenja koja povezuju lokalne inicijative sa nacionalnim i regionalnim politikama zaštite životne sredine i klimatske otpornosti.

Vršilac dužnosti direktora programa zaštite WWF Adrije Hari Osting istakao je značaj lokalni organizacija kao ključnih nosilaca promena, čiji rad direktno doprinosi unapređenju politika, boljem upravljanju prirodnim resursima i jačanju otpornosti zajednica na posledice klimatskih promena.

Prvi panel „Lokalno vođena zaštita biodiverziteta” naglasio je nezamenjivu ulogu lokalnih aktera u očuvanju prirode i održivom upravljanju resursima. Predstavljene su inicijative koje su doprinele usklađivanju lokalnih politika sa EU direktivama, razvoju modela održivog gazdovanja šumama, korišćenju dronova i savremenih tehnologija za praćenje stanja u prirodi, kao i formiranju mreža organizacija koje upravljaju slatkovodnim zaštićenim područjima i ekološkim koridorima. Učesnici su, međutim, ukazali i na izazove, poput inertnosti pojedinih lokalnih vlasti, koje često otežavaju sprovođenje promena u korist prirode i građana.

Panel „Podizanje svesti javnosti i angažovanje lokalnih zajednica” bio je posvećen komunikaciji, obrazovanju i uključivanju građana. Predstavljene su kampanje koje su dosegle više od dva miliona ljudi, razvoj mobilnih aplikacija za prijavu ekoloških problema, kao i edukativni programi namenjeni mladima, ženama, manjinskim grupama i drugim osetljivim kategorijama stanovništva. Zaključeno je da su informisane i osnažene zajednice ključ dugoročnih promena i izgradnje kulture brige o prirodi.

U okviru trećeg panela „Lokalne klimatske akcije”, fokus je bio na konkretnim lokalnim odgovorima na klimatske izazove – od izrade lokalnih planova zaštite životne sredine, preko participativnih modela upravljanja klimatskim rizicima, do konkretnih akcija poput sprečavanja izgradnje malih hidroelektrana u osetljivim područjima. Predstavljeni su i modeli održive poljoprivrede i ruralnog razvoja u skladu sa EU Ruralnim paktom, studije o mikroplastici, kao i inicijative koje klimatske promene povezuju sa pitanjima ljudskih prava.

– Lokalne organizacije su okosnica promena – one razumeju potrebe zajednice, prepoznaju rizike na terenu i razvijaju rešenja koja su istovremeno inovativna, sveobuhvatna i inkluzivna – poručio je Osting, izrazivši želju da Forum još dugo ostane centralno mesto okupljanja organizacija civilnog društva širom Srbije.

Priredila: Milena Maglovski 

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Kinezi u Srbiju isporučuju 48 turbina za najveći vetropark u Istočnoj Evropi vredan 495 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-balseiro)
Kineska državna kompanija Dongfang Wind Power potpisala je u okviru inicijative Pojas i put ugovor za isporuku 48 vetroturbina za projekat vetroelektrane snage 300 MW u Srbiji vredan 495 miliona evra , navodi specijalizovani kineski industrijski portal Seetao.
 
Vetroelektrana, u međunarodnim izvorima označena kao Vitello, po svim parametrima odgovara projektu Vetrozelena, najvećem vetroparku koji će biti izgrađen u Srbiji, ali i celoj Istočnoj Evropi. Planiran je na području Pančeva.

Elektrana će koristiti turbinske jedinice snage po 6,25 MW, što će omogućiti proizvodnju dovoljno električne energije za više desetina hiljada domaćinstava.

Prema Seetao, projekat demonstrira kako različite kineske kompanije mogu zajednički pokriti ceo industrijski lanac – od proizvodnje opreme do izvođenja radova i investicija u infrastrukturu. Projekat ne samo da omogućava proizvodnju čiste električne energije u Srbiji, već istovremeno pokazuje konkurentnost kineske visoke tehnologije i međunarodnog inženjerskog iskustva.

Pročitajte još:

Dongfang Wind Power je, prenosi portal, sproveo detaljna istraživanja i optimizovao dizajn turbina kako bi bile prilagođene srpskim standardima, klimatskim uslovima i mrežnoj infrastrukturi. Poseban fokus je stavljen na otpornost na vetar, prilagodljivost niskim temperaturama i kompatibilnost sa elektroenergetskom mrežom, kako bi se obezbedila dugoročna pouzdanost i stabilan rad elektrane.

Investitor i izvođač radova je China Power Construction Group (PowerChina). Očekuje se da projekat omogući proizvodnju oko 774 miliona kilovat-sati zelene struje godišnje, sa operativnim periodom od 30 godina, prenosi Seetao.

Datum početka gradnje i završetka vetroelektrane nije naveden, ali prema zvaničnom sajtu projekta Vetrozelena, završetak i puštanje u rad planirani su za 2027. godinu.

Izvor: eKapija

Kako će EU postati globalni lider u cirkularnoj ekonomiji 2030.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Evropska komisija predstavila je krajem prošle godine prvi paket pilot-mera za ubrzanje prelaska Evrope na cirkularnu ekonomiju, sa posebnim fokusom na sektor plastike.

Ovaj paket pilot-mera obuhvata niz konkretnih kratkoročnih aktivnosti za podršku cirkularnosti, naročito u sektoru plastike, uz istovremeno podsticanje ulaganja i inovacija u širem smislu.

U drugom koraku, tokom 2026. godine, Komisija će predložiti Zakon o cirkularnoj ekonomiji sa dodatnim merama koje će unaprediti funkcionisanje Jedinstvenog tržišta sekundarnih sirovina, navodi se u saopštenju EK.

Sektor reciklaže plastike suočava se sa rastućim pritiscima

Podaci Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije pokazuju da cirkularna rešenja mogu smanjiti klimatske emisije sektora plastike za 45 odsto, dekarbonizovati potrošnju energije i poboljšati trgovinski bilans sektora za 18 milijardi evra godišnje do 2050. godine.

EK navodi da se sektor reciklaže plastike suočava sa rastućim pritiscima: fragmentisanim tržištima recikliranih materijala, visokim troškovima energije, nestabilnim cenama primarne (devičanske) plastike i nelojalnom konkurencijom iz trećih zemalja.

Ovi izazovi već ostavljaju posledice – smanjeno korišćenje kapaciteta i finansijske gubitke za reciklere u EU, što ugrožava ciljeve cirkularnosti i industrijsku konkurentnost Unije, ističe EK.

Prevazilaženje fragmentacije tržišta

Kako se objašnjava, nedostatak usklađenih i predvidivih pravila na nivou EU za slobodno kretanje reciklirane plastike doveo je do fragmentacije tržišta.

U okviru usvojenog paketa, Komisija je predstavila akt kojim se uvode kriterijumi „kraja statusa otpada“ (end-of-waste) za plastiku na nivou EU, u skladu sa Okvirnom direktivom o otpadu.

Utvrđivanje standarda na nivou EU o tome kada se reciklirani materijali ponovo smatraju materijalima za ponovnu upotrebu ključan je korak ka uspostavljanju Jedinstvenog tržišta reciklirane plastike, pojednostavljivanju administrativnih procedura za reciklere – posebno mala i srednja preduzeća – i obezbeđivanju stabilnog snabdevanja visokokvalitetnim reciklatima širom Evrope, ističe se.

Pre konačnog usvajanja, nacrt akta objavljen je na javnu raspravu do 26. januara 2026. godine.

Mogućnosti za hemijske reciklere plastike

Komisija je takođe predstavila državama članicama na glasanje akt koji se odnosi na udeo recikliranog sadržaja u PET bocama za jednokratnu upotrebu, u skladu sa Direktivom o plastici za jednokratnu upotrebu.

Ova pravila mogu stvoriti nove mogućnosti za hemijske reciklere plastike, obezbeđujući da hemijski reciklirana plastika, pod određenim uslovima i kao dopuna mehaničkoj reciklaži, doprinosi ostvarivanju ciljeva EU u oblasti reciklaže.

Jasniji regulatorni okvir očekuje se da poveća pravnu sigurnost i pomogne u otključavanju investicija u hemijsku reciklažu širom Evrope.

Komisija takođe planira ponovno pokretanje i jačanje Alijanse za cirkularnu plastiku, kao platforme za saradnju duž celog lanca vrednosti plastike, u kojoj industrijski akteri, države članice i Komisija mogu zajednički identifikovati prioritete i rešavati ključne izazove koji utiču na konkurentnost i cirkularnost evropskog sektora plastike.

Carinske šifre za primarnu i recikliranu plastiku

Kako bi se obezbedila fer konkurencija između plastike proizvedene u EU i uvezene plastike, Komisija uvodi posebne carinske šifre za primarnu i recikliranu plastiku.

Time će se podržati sprovođenje pravila EU za uvezenu plastiku od strane carinskih organa i nacionalnih tela za nadzor tržišta.

Komisija takođe najavljuje praćenje tržišta primarne i reciklirane plastike u EU i na globalnom nivou.

Evropa mora da ubrza prelazak na cirkularnu ekonomiju

Kako se navodi u saopštenju, Evropa mora da ubrza prelazak na cirkularnu ekonomiju. Razumno korišćenje ograničenih prirodnih resursa ključno je za jačanje ekonomske bezbednosti i konkurentnosti, kao i za smanjenje emisija ugljenika.

– Iako EU prednjači u politikama cirkularnosti, napredak je spor. U 2024. godini, 12,2 odsto materijala korišćenih u EU poticalo je iz recikliranih izvora, što je tek blago povećanje u odnosu na 11,2 odsto iz 2015. godine. Kako bi se postigli ciljevi utvrđeni zakonodavstvom EU, kao i u okviru Kompasa konkurentnosti, Čistog industrijskog dogovora i akcionog plana REsourceEU, Evropa mora ukloniti prepreke cirkularnim praksama – ističe se.

EU ima za cilj da do 2030. godine postane globalni lider u cirkularnoj ekonomiji, kako je navedeno u Kompasu konkurentnosti.

Važan korak u tom pravcu biće Zakon o cirkularnoj ekonomiji, čije je usvajanje planirano do kraja 2026. godine. Ovaj akt će doprineti uspostavljanju Jedinstvenog tržišta recikliranih materijala, unapređujući njihovu ponudu i tražnju unutar EU.

Izvor: Cirkularna ekonomija

EPCG preuzela studiju o izgradnji gasnih elektrana u Crnoj Gori

Foto: Usplash/Odile

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) zvanično je preuzela studiju izvodljivosti o izgradnji gasnih elektrana u Crnoj Gori, koja je pokazala da je proizvodnja električne energije iz tečnog naftnog gasa tehnički moguća i ekonomski isplativa. Kako prenose Vijesti, analizirana je gradnja postrojenja snage od 50 do 400 megavata na više potencijalnih lokacija – u Baru, Podgorici, Pljevljima i Nikšiću.

Iz EPCG su za Vijesti naveli da će dalji razvoj ovog projekta zavisiti pre svega od obezbeđivanja stabilnog i dugoročnog izvora gasa, kao i od odluka koje će se donositi u saradnji sa Vladom Crne Gore i Ministarstvom energetike.

Studiju izvodljivosti je izradila konsultantska kuća SS&A Power Consultancy, a procenjena vrednost investicija kreće se između 233 i 362 miliona evra, u zavisnosti od kapaciteta elektrane i modela snabdevanja gasom.

Nakon otvorenog javnog nadmetanja i u skladu sa Tenderskom dokumentacijom od 30. decembra 2021. godine, kompanija SS&A Power Consultancy izabrana je od strane Javnog preduzeća Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) za izradu studije razvoja tehničkih rešenja za energetsku tranziciju, kao i preliminarne studije izvodljivosti za gasne elektrane u kombinaciji sa obnovljivim izvorima energije.

Kompanija SS&A Power Consultancy saopštila je krajem decembra 2023. godine da će razviti studiju sa ciljem da EPCG postavi na put modernizacije crnogorske elektroenergetske infrastrukture, smanjenja emisije CO₂ i ostvarivanja ciljeva u skladu sa EU standardima i propisima u oblasti dekarbonizacije proizvodnje električne energije. Pored toga, naveli su i da će kompanija pripremiti strategiju rada gasnih termoelektrana, njihovu integraciju sa obnovljivim izvorima energije, kao i definisati buduća rešenja za hvatanje i skladištenje ugljenika.

– Izradom studije i odabirom potencijalnih lokacija za gasne elektrane, sa projektovanim ukupnim kapacitetom od 400 MW, EPCG radi na pronalaženju čistijih rešenja, uz planirano jačanje kapaciteta iz obnovljivih izvora. Studija je prvi korak i neophodna osnova za realizaciju tog plana – izjavio je tada Milutin Đukanović, predsednik Upravnog odbora EPCG.

Pročitajte još:

JERA i Vlada CG potpisale sporazum o LNG terminalu i gasnoj elektrani

Podsećamo, Vlada Crne i japanska kompanija JERA  potpisale su memorandum na sajmu Gastech 2025 u septembru 2025. godine, kojim je predviđeno istraživanje mogućnosti razvoja terminala za tečni prirodni gas (LNG) i povezanog gasnog postrojenja u zemlji.

U skladu sa Memorandumom, JERA i Vlada će sprovesti sveobuhvatnu studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničke, komercijalne i finansijske aspekte LNG terminala i gasne termoelektrane, kao i postaviti osnovu za moguće buduće sporazume o realizaciji projekta.

Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović istakao je da saradnja sa Jerom, kao renomiranim globalnim igračem, Crnoj Gori otvara pristup znanju i naprednim tehnologijama neophodnim za dalji razvoj energetskog sektora.

Glavni globalni strateg u kompaniji JERA Stiv Vin poručio je da je kompanija spremna da, kroz svoje iskustvo u realizaciji složenih međunarodnih energetskih projekata, podrži Crnu Goru u ostvarivanju njenih strateških ciljeva.

Energetski portal

Slovenija donela zakon za podršku energetski intenzivnoj industriji

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Fernandes)

Zbog visokih cena električne energije, koje direktno ugrožavaju konkurentnost preduzeća, Vlada Republike Slovenije je usvojila Zakon o podsticanju konkurentnosti i dekarbonizacije elektrointenzivnih preduzeća. Ovaj zakon pomaže sektorima koji stvaraju visoku dodanu vrednost, značajan deo izvoza i obezbeđuju hiljade radnih mesta, često u regijama s ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

Zakonom je predviđeno za pokriće dela troškova električne energije do najviše 50 odsto godišnje potrošnje. Podsticaji su namenjeni za oko 40 preduzeća iz sektora poput hemijske industrije, čeličana i papirne industrije.

Sredstva za provođenje mere biće obezbeđena izvan državnog budžeta, iz sredstava kompanija u stopostotnom vlasništvu Slovenije koje raspolažu značajnim proizvodnim kapacitetima električne energije. Procenjeni obim sredstava iznosi oko 30 miliona evra godišnje.

Cilj zakona je osigurati konkurentan položaj preduzeća koja su izložena međunarodnoj trgovini i za koja su troškovi električne energije jedan od ključnih faktora poslovanja.

Pročitajte još:

Bojan Kumer, ministar za životnu sredinu, klimu i energiju naglasio je prilikom usvajanja zakona značaj ove mere.

— U zaoštrenim globalnim ekonomskim okolnostima, podrška energetski intenzivnim preduzećima je nužna kako bi mogla zadržati konkurentnost na svetskim tržištima. Ukoliko ne obezbedimo ove mehanizme, dovodimo preduzeća u nepovoljniji položaj u odnosu na njihove konkurente iz drugih država članica EU — rekao je Kumer.

Prema procenama, podsticaji su dostupni za oko 40 preduzeća iz energetski najintenzivnijih sektora, poput hemijske industrije, čeličana i papirne industrije. Zakon propisuje jasne uslove prihvatljivosti, ograničenja visine pomoći, nadzorne mehanizme i sankcije u slučaju kršenja, pri čemu su korisnici obavezni najmanje 50 odsto primljene pomoći usmeriti u održive investicije.

Međutim, primena zakona zavisi od pravovremene saglasnosti Evropske komisije, kako bi preduzeća mogla koristiti podršku za potrošnju električne energije već od 1. januara 2026.

Jasna Dragojević

EMS u pojačanoj pripravnosti zbog nepovoljnih vremenskih prilika

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Od 1. januara Elektromreža Srbije (EMS), uz podršku ćerki firmi i podizvođača, bila je u pojačanoj pripravnosti i intenzivno angažovana na terenu zbog nepovoljnih vremenskih prilika koje su zahvatile veći deo Srbije.

Tim od više od 170 zaposlenih bio je direktno angažovan na intervencijama na tri 110 kV dalekovoda (Majdanpek – Crni Vrh, Arilje – Ivanjica, Potpeć – Pljevlja) i na četiri 220 kV dalekovoda (Bajina Bašta – Sremska Mitrovica, Bajina Bašta – Beograd, Bajina Bašta – Pljevlja, Kruševac – Podujevo), navodi se u saopštenju EMS-a.

Pored redovnih aktivnosti na očuvanju stabilnosti prenosnog sistema, Elektromreža Srbije je, kao društveno odgovorna kompanija, uputila svoje ekipe u pomoć kolegama iz Elektrodistribucije Srbije.

Kao jedan od najzahtevnijih zadataka istaknuta je sanacija kvara na 110 kV dalekovodu TS Arilje – TS Ivanjica, dugačkom 21 kilometar, sa 72 stuba. Prekid je detektovan 10. januara u 18.42, a ekipa je angažovana u roku od petnaest minuta. Tokom noći pronađeno je mesto kvara – prekid faznog provodnika usled teškog leda, na nepristupačnom terenu. Zahvaljujući angažovanju najiskusnijih EMS-ovih ekipa i Elektroistok – Izgradnje, kvar je saniran u ekstremnim uslovima, a dalekovod je ponovo pušten pod napon u 14 časova.

Pročitajte još:

U uslovima snežnih nanosa i zavejanih puteva, organizacija smenskog rada bila je posebno zahtevna, a ekipe su 7. januara, nakon više od 24 sata, uspele da se probiju do PRP Crni Vrh i izvrše primopredaju smene.

Elektromreža Srbije saopštila je da je, uprkos vanrednim vremenskim uslovima, prenosni sistem Republike Srbije ostao stabilan, dok su svi kvarovi na visokonaponskoj mreži koji su mogli uticati na snabdevanje električnom energijom blagovremeno i efikasno sanirani.

Ekipe Elektromreže Srbije ostaju i u narednom periodu u pojačanoj pripravnosti, uz kontinuirani rad dispečerskih centara, kako bi se obezbedilo sigurno i pouzdano snabdevanje električnom energijom širom zemlje, zaključuje se u saopštenju.

Energetski portal

Posle skoro 100 dana, nafta će ponovo stići u Pančevo Jadranskim naftovodom

Foto-ilustracija: Unsplash (danny-burke)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potvrdila je za RTS da će od ponoći ponovo biti uspostavljen dotok sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) ka Rafineriji nafte Pančevo, čime se stvaraju uslovi za nastavak proizvodnje nakon višemesečnog zastoja.

„U utorak ujutru lepe vesti, posle skoro 100 dana stiže prva nafta Jadranskim naftovodom. To je nekih 85.000 tona koje će se isporučivati u toku ove nedelje. Znači, Rafinerija u Pančevu kreće u rad oko 16. januara, u svakom slučaju pre kraja nedelje. Očekujemo da prvi dizel izađe iz proizvodnje i bude na tržištu 26–27. januara“,izjavila je resorna ministarka Đedović Handanovićeva za RTS. Očekujemo da posle tih 85.000 tona, dodatnih 35.000–45.000 tona nafte stigne u toku sledeće nedelje, dodala je ona.

Obnavljanje dotoka nafte dolazi u momentu kada su poslednje poznate informacije bile o potencijalnim pregovorima o budućoj vlasničkoj strukturi Naftne industrije Srbije, usled zahteva za  potpuni izlazak ruskih vlasnika iz NIS-a.

Ministarka je ranije izjavila da su NIS i mađarska naftna kompanija MOL obavestili OFAC da su u toku razgovori o prodaji 56,15 odsto ruskog udela, a jedna od informacija je bila i mogućnost povećanja srpskog vlasničkog učešća u NIS-u, s obzirom da NIS upravlja Rafinerijom nafte Pančevo i najvećom mrežom maloprodaje goriva u Srbiji, sa 327 benzinskih stanica, i pri tome snabdeva oko 80 odsto domaćeg tržišta derivata.

Energetski portal

Transport & Environment: Potrebna odlučnija ulaganja u dekarbonizaciju transporta

Foto-ilustracija: Unsplash (Yu Kato)

U novoj analizi organizacije Transport & Environment (T&E), poziva se Evropska investiciona banka (EIB) da odlučnije iskoristi svoju finansijsku snagu u ubrzavanju dekarbonizacije transporta

U dokumentu se podseća da je EIB, u okviru Klimatske banke mape puta za period 2020–2025, preuzeo obavezu da se pozicionira kao „klimatska banka EU“, uz postepeno napuštanje finansiranja fosilnih goriva i cilj da više od polovine plasmana bude usmereno ka zelenim projektima. Iako su ti ciljevi formalno ispunjeni, ističe se da rezultati u sektoru transporta ostaju neujednačeni.

EIB je poslednjih godina značajno ulagao u elektrifikaciju železničke i drumske infrastrukture, kao i u čistu urbanu mobilnost. Međutim, istovremeno se ukazuje da banka i dalje pruža podršku projektima i kompanijama sa velikim fosilnim portfolijima, kao i širenju putne infrastrukture. Kao jedan od najspornijih primera navodi se kredit od 800 miliona evra španskom aerodromskom operateru AENA, iako su planovi širenja aerodroma u suprotnosti sa važećim pravilima EIB-a.

Pročitajte još:

U oktobru je usvojena nova Klimatska banka mapa puta za period 2026–2030, kojom je zadržan cilj da najmanje 50 odsto finansiranja bude zeleno – nivo koji EIB već premašuje. Iako se nova pravila sada primenjuju na celu EIB grupu, u analizi se ocenjuje da nije iskorišćena prilika za dodatno povećanje klimatskih ambicija, posebno kada je reč o transportu.

Posebna pažnja skreće se na avijaciju i pomorski saobraćaj, sektore koji se i dalje smatraju među najtežima za dekarbonizaciju. Iako EIB ulaže u infrastrukturu, ulaganja u proizvodnju održivih goriva, poput e-goriva, za sada su ograničena. Podseća se da EU kroz InvestEU planira da mobiliše najmanje dve milijarde evra za održiva transportna goriva do 2030. godine, pri čemu bi EIB trebalo da ima ključnu ulogu

Analiza ukazuje i na neravnomernu podršku razvoju lanca vrednosti baterija. Od oko 3,9 milijardi evra koje je EIB od 2021. godine usmerio u ovaj sektor, najveći deo sredstava otišao je na proizvodnju baterijskih ćelija, dok su srednje i uzvodne faze, poput prerade materijala i reciklaže, ostale nedovoljno finansirane.

Energetski portal

Šesnaesta Skupština IRENA: 40 inovacija za otpornije i pravednije energetske sisteme

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Webb)

U Abu Dabiju je održana Šesnaesta Skupština Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), prvi međunarodni energetski skup u 2026. godini. Skup je održan pod temom Pokretanje čovečanstva: obnovljiva energija za zajednički prosperitet, sa ciljem uspostavljanja zajedničke agende i ključnih prioriteta međunarodne saradnje, usmerenih ka boljoj energetskoj budućnosti oko koje bi se globalna zajednica mogla okupiti tokom 2026. godine. 

Kako navodi IRENA, na skupu je učestvovalo preko 1.000 ministara i visokih zvaničnika iz oko 170 država članica, kao i izvršni direktori kompanija, investitori, predstavnici međunarodnih organizacija i mladi.

Posebna pažnja posvećena je temama regionalne energetske tranzicije, uključujući elektroenergetske mreže, energetsko planiranje, digitalne inovacije i veštačku inteligenciju. Diskutovalo se i o tome kako obnovljivi izvori energije mogu doprineti unapređenju agro-prehrambenih sistema i zelene industrijalizacije.

Pročitajte još:

Tokom Ministarskog dijaloga o ulozi veštačke inteligencije predstavljen je izveštaj pod nazivom Inovacioni pejzaž za održivi razvoj pokretan obnovljivom energijom, koji pokazuje da transformacija nastaje kada se tehnološke inovacije povežu sa inovacijama u politici, regulativi, dizajnu tržišta, operacijama sistema i poslovnim modelima.

Izveštaj ističe 40 inovacija, od veštačke inteligencije i digitalnih aplikacija, do rešenja za modernizaciju mreža kroz pametnije planiranje i off-grid (vanmrežna) rešenja. Inovacije imaju za cilj da unaprede otpornost energetskih sistema, prošire pristup električnoj energiji, povećaju efikasnost i omoguće održivi lokalni razvoj.

Da bi 40 identifikovanih inovacija bile praktično primenljive i odmah dostupne kreatorima politika, one su sistematizovane u četiri strateška alata (toolkita), omogućavajući kontekstualno prilagođena rešenja: modernizacija mreža, decentralizovana rešenja, inkluzivan lokalni razvoj i proširen pristup energiji.

Ceo izveštaj dostupan je ovde

Energetski portal

Snežni talas u Srbiji – pregled trenutnog stanja u energetici i na vodotokovima

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Obilne snežne padavine i niske temperature koje su zadesile Srbiju dovele su do problema u snabdevanju električnom energijom širom zemlje. Prethodnih dana Mačvanski okrug bio je posebno ugrožen, a kako je navedeno na sajtu Vlade Republike Srbije, tokom vikenda je bez struje bilo više od 22.000 potrošača, dok je vanredna situacija proglašena u više gradova i opština, među kojima su Loznica, Valjevo, Mali Zvornik, Krupanj, Sjenica i drugi. Tokom vikenda su obezbeđeni agregati za normalizaciju snabdevanja elektičnom energijom u pogođenim naseljima na teritoriji Loznice, Valjeva i Majdanpeka.

Prema informacijama koje je preneo RTS, trenutno je bez električne energije više od 6.000 domaćinstava.

Adrijana Mesarović, ministarka privrede, izjavila je da je situacija u Moravičkom okrugu stabilna kada je reč o snabdevanju električnom energijom, dok se situacija u Zlatiborskom okrugu značajno poboljšala.

Oglasilo se i AD Elektromreža Srbije (EMS), ističući da je uspešno opterećen 110 kV dalekovod TS Arilje – TS Ivanjica, nakon sanacije kvara na faznom provodniku koji je pronađen tokom vikenda. Normalno funkcionisanje prenosnog sistema je uspostavljeno, navode iz EMS-a.

Prof. dr Đuro Macut, predsednik Vlade, najavio je da će danas u 12 časova biti održana sednica Republičkog štaba za vanredne situacije, na kojoj će biti razmotrene dalje mere i aktivnosti nadležnih službi u saniranju posledica vremenskih neprilika.

Pročitajte još:

Obilne snežne padavine dovele su i do porasta vodostaja na pojedinim vodotokovima, a posebna pažnja je potrebna imajući u vidu da se u narednim danima očekuje porast temperature.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopšteno je da se sprovodi pojačano praćenje stanja na nivou cele Srbije.

Maja Grbić, v. d. direktora Republičke direkcije za vode, izjavila je da su u sektoru vodoprivrede na više vodotokova uvedene vanredne mere odbrane od poplava, pre svega na rekama Lim, Drina i Ibar. Kako je dodala, stanje je trenutno stabilno kada je reč o vodostajima i nema bojazni od pojave leda na rekama.

I kada je reč o sektoru šumarstva, sprovode se redovne mere. Na sajtu Ministarstva istaknuto je da su najizraženije snežne padavine zabeležene u zapadnim delovima Srbije. Usled niskih temperatura i velikih količina snega na krošnjama drveća moguće je povremeno lomljenje ili izvaljivanje stabala, izjavio je Vladimir Nikolić v. d. direktora Uprave za šume.

Na terenu se nalazi i tim iz preduzeća Srbijašume, koji pruža podršku u raščišćavanju terena i normalizaciji uslova za lokalno stanovništvo.

Građanima se apeluje da izbegavaju kretanje u šumskim područjima tokom trajanja nepovoljnih vremenskih uslova.

U saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova, navodi se da su u periodu od 4. do 10. januara, pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica Sektora za vanredne situacije evidentirali 77 intervencija usled snežnih padavina. 

Energetski portal

Dato zeleno svetlo za prvu fazu radova na brani i retenziji Rudovci kod Lazarevca

Foto-ilustracija: Freepik ( wirestock)

Zbog razvoja eksploatacije uglja u kolubarskom ugljonosnom basenu, koje zahteva proširenje eksploatacionih kapaciteta i otvaranje novih površinskih kopova odranije je poznato da Elektroprivreda Srbije planira izgradnju brane i retenzije Rudovci kod Lazarevca.

U vezi sa ovim projektom ovih dana Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infastrukture izdalo je Elektroprivredi Srbije, odnosno njenom ogranku RB Kolubara, potvrdu za izvođenje prve faze radova vezanih za ovaj projekat.

Kako se može videti u izdatom dokumentu, Elektroprivredi Srbije (ogranku RB Kolubara) potvrđeno je izvođenje radova prve faze koji obuhvataju izgradnju brane i pribranskih objekata i uređenje podbranskog platoa, kao i radove koji se tiču uklanjanja postojećih objekata na više katastarskih parcela u KO Rudovci. Površina objekata koji se uklanjaju je od 20 do 190 kvadrata.

Osim toga, Putevima Beograda odoboreni su radovi koji se tiču rekonstrukcije i izmeštanju dela trase lokalnog puta Rudovci – Kruševica, a Telekomu Srbija izmeštanje telekomunikacionih kablova.

Pročitajte još:

Kako je ranije ukazano iz EPS-a, Reka Peštan donjim tokom protiče kroz kolubarski lignitski basen i taj vodotok protiče preko planiranih eksploatacionih polja – Polje E i , pri ušću u Kolubaru preko Južnog polja. S obzirom na to da preko Polja E protiče ova reka, u cilju zaštite budućeg kopa od plavljenja vodom, planirani su radovi kojima će se kop zaštiti od budućih plavljenja.

Tokom 2007. godine urađen je Generalni projekat regulacije reke Peštan i kontrola oticanja poplavnih voda, a taj projekat je revidovala i prihvatila Republička reviziona komisija. U okviru ovog projekta definisan je koncept regulacije reke Peštan i kontrole njegovih poplavnih voda, u funkciji zaštite površinskih kopova kolubarskog basena.

Za regulaciju Peštana predviđen je sistem koji čine objekti koji obezbeđuju aktivne i pasivne mere zaštite od poplava. Aktivne mere čini pet retenzija – dve na Peštanu – Rudovci i Kruševica i po jedna na pritokama Trbušnici, Bistrici i Darosavici. Definisano je da retenzioni prostori budu takvih zapremina da prihvate poplavne talase stogodišnje velike vode sliva koji kontrolišu bez prelivanja – retenzije zadržavaju kompletnu zapreminu poplavnih talasa stogodišnjih velikih voda.

Izvor: eKapija

Kenija kroz inovativni model postaje primer dobrog očuvanja biodiverziteta

Foto-ilustracija: Freepik (vladimircech)

Kenija je zemlja u kojoj oko 42 odsto BDP-a i 70 odsto zaposlenosti dolaze iz sektora koji su zavisni od prirodnih resursa, kao što su turizam i poljoprivreda. Zbog toga očuvanje biodiverziteta ne predstavlja samo ekološki, već i ekonomski prioritet. Istovremeno, Kenija se suočava sa ubrzanim gubitkom biljnih i životinjskih vrsta usled rasta stanovništva, uništavanja staništa i klimatskih promena

Zbog toga je ova zemlja razvila inovativan model upravljanja biodiverzitetom koji povezuje državne institucije, lokalne zajednice, nauku i privatni sektor. Ovaj model već donosi konkretne rezultate. 

Kenija je započela ažuriranje svoje Nacionalne strategije i akcionog plana za biodiverzitet (NBSAP), usklađujući ga sa Kunming–Montreal Globalnim okvirom za biodiverzitet (GBF), koji postavlja ambiciozne ciljeve do 2030. godine.

Kako prenosi Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), GBF predviđa zaštitu i obnovu ekosistema, smanjenje uzroka gubitka biodiverziteta i uključivanje prirode u ekonomsko odlučivanje. Uzimajući u obzir da je ostalo još nekoliko godina do isteka roka, zemlje su suočene sa potrebom da svoje nacionalne strategije pretvore u efikasne alate za sprovođenje ovih ciljeva.

Upravo je zbog toga Kenija uspostavila Nacionalni mehanizam za koordinaciju biodiverziteta (NBCM), koji predstavlja ključnu inovaciju u upravljanju prirodnim resursima. Ovaj model uključuje celokupnu vladu i društvo, okupljajući različite aktere u jedinstvenu koordinacionu platformu.

Pročitajte još:

Mehanizam je pokrenut pod vođstvom Ministarstva za životnu sredinu, klimatske promene i šumarstvo, a zvanično je pokrenut u avgustu 2024. godine. U njegov rad uključeni su ministarstva, lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, autohtone zajednice, istraživačke institucije, omladinske grupe, razvojni partneri i privatni sektor. Cilj je da se nacionalne politike usklade sa globalnim obavezama, unapredi međusektorska saradnja i obezbedi efikasnije praćenje stanja biodiverziteta.

NBCM već se ističe među međunarodnim partnerima kao primer dobre prakse u oblasti upravljanja biodiverzitetom. 

I kada je reč o terenu, beleže se pozitivni rezultati. Kenijska služba za zaštitu divljine saopštila je da je populacija slonova porasla na više od 36.000 jedinki, dok je broj crnih nosoroga premašio 850, što je posebno značajno jer se u Keniji nalazi gotovo 80 odsto ove vrste u istočnoj Africi. Nedavno je otvoreno i 3.200 kvadratnih kilometara u oblasti Cavo za zaštitu nosoroga, što se smatra najvećim utočištem te vrste na svetu.

Iako se i dalje suočava sa izazovima u sprovođenju i praćenju politika, Kenija pokazuje da koordinisan i inkluzivan pristup može doneti merljive rezultate u očuvanju biodiverziteta.

Energetski portal

Kako Fond RS gradi zelenu tranziciju: planovi, rezultati i izazovi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashes Sitoula)

Fond za zaštitu životne sredine Republike Srpske ima važnu ulogu u finansiranju i podsticanju projekata koji doprinose zaštiti prirode i unapređenju ekoloških standarda. Kroz različite programe finansiranja, Fond pomaže lokalnim zajednicama, privredi i javnim institucijama da sprovode mere koje doprinose održivom razvoju i boljem kvalitetu života. O tome koje projekte Fond trenutno realizuje, kako planira podržati lokalne zajednice i privredu u narednoj godini, kao i drugim planovima za 2026. godinu, razgovarali smo sa Denisom Stevanovićem, direktorom ove ustanove.

Kako biste ocenili dosadašnji rad Fonda na unapređenju energetske efikasnosti i zaštite životne sredine u Srpskoj?

Foto: ljubaznošću Denisa Stevanovića

– Smatram da je rad Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske u prethodnom periodu bio zaista uspešan, a realizovali smo niz projekata širom Republike Srpske. Fond je sufinansirao projekte prvenstveno komunalnih preduzeća iz oblasti životne sredine, znači rađeno je na poboljšanju kapaciteta naših komunalnih preduzeća. Istovremeno, i lokalne zajednice su bile naši stalni partneri i čitav niz projekata po opštinama smo sufinansirali.

S druge strane, bila je određena podrška i privredi i fizičkim licima, dok smo kroz saradnju s UNDP-om i s EBRD-om sanirali, odnosno sproveli mere energetske efikasnosti na čitavom nizu objekata širom Republike Srpske, a uglavnom je reč o školskim objektima, vrtićima, te javnim zdravstvenim objektima. Sve u svemu, smatram da se Fond pokazao kao značajna institucija Vlade RS, da je opravdao svoju ulogu i da imamo i te kako merljive rezultate našeg rada.

Koji su ključni projekti koje je Fond realizovao u proteklom periodu?

– Pored podrške komunalnim preduzećima, lokalnim zajednicama, fizičkim licima i privredi, u proteklom periodu smo uspostavili sistem zbrinjavanja ambalažnog otpada, pa tako nemamo problem s ambalažnim otpadom na području Republike Srpske. To smo, naravno, radili kroz sufinansiranje projekata, opet, komunalnih preduzeća, uvođenje tzv. operatera u sistem, pa bih i to naglasio kao nešto značajno. 

U FOKUSU:

Da li planirate nove programe podrške za opštine, javne ustanove ili privredu?

– Što se tiče naredne godine, Fond će nastaviti svoje redovne aktivnosti, sufinansiraćemo projekte iz oblasti zaštite životne sredine, energetske efikasnosti kroz naše javne pozive, kroz odluke direktora i odluke Vlade Republike Srpske. Nešto novo što mogu najaviti jeste da za sledeću godinu planiramo da sredimo stanje na terenu kada su u pitanju automobilske gume. To je jedna od posebnih kategorija otpada, a planiramo da raspišemo javni poziv za operatera koji će zbrinuti sve gume u RS koje se trenutno nalaze na terenu i to je značajno za zaštitu životne sredine. Pored toga, imaćemo stalni javni poziv iz oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti koji se odnosi na samostalne preduzetnike, udruženja, lokalne zajednice i druge, a i veliki poziv za zaštitu životne sredine gde sufinansirano projekte sa komunalnim preduzećima, lokalnim zajednicama, poput nabavke komunalne opreme, poboljšanja kapaciteta pitke vode i slično. Takav jedan javni poziv nam je trenutno završen i očekujemo rezultate i dodelu sredstava, a imamo i jedan poziv koji se odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća za energetsku efikasnost. To su neki pozivi koje ćemo verovatno imati i sledeće godine i radićemo na tome. 

Kada građani mogu očekivati subvencije za solarne elektrane i energetsku sanaciju domova ?

– 2023. i 2024. godine smo imali javne pozive, kada smo realizovali tzv. energetski paket Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana kao oblik pomoći za stanovništvo u okviru energetske krize koja je nastala zbog rata u Ukrajini. Fizička lica su tada mogla kod nas da ostvare pravo na iznos do 5.000 KM ukoliko su sprovodili neku od mera energetske efikasnosti na svojoj kući ili stanu, to se odnosilo na termoizolaciju fasada, grejanje, kao i postavljanje solarnih panela na stambenim objektima, sanaciju krova, stropa itd. Takav poziv nismo imali u 2025. jer je završen program Evropske komisije, a nije postojala mogućnost da Fond iz sopstvenih sredstava u tom obimu podrži građane. Težimo pronalasku rešenja za sledeću godinu pošto je taj javni poziv bio dosta atraktivan i zanimljiv. Želimo da pomognemo građanima, da svi imaju neke benefite od našeg rada. Jedan od načina je možda putem revolvinga sa bankama ili nešto slično, pošto nije realno da Fond iz svojih sredstava može sufinansirati sve one koji imaju nameru da rade fasadu, menjaju stolariju ili nešto na svome domu. 

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE