Home Blog Page 16

Kako nuklearne tehnike mogu da poboljšaju bezbednost hrane?

Foto-ilustracija: Unsplash (Yulian Alexeyev)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

Pitanje bezbednosti hrane postaje sve značajnije usled klimatskih promena, degradiranja obradivog zemljišta, zagađenja i porasta broja stanovništva. Brojni su načini koji mogu da osiguraju da hrana bude bezbedna, a među njima je istaknut još jedan.

Na nedavno održanom Međunarodnom simpozijumu o bezbednosti i kontroli hrane, koji organizuju Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), nuklearne tehnologije predstavljene su kao pomagači u borbi protiv gladi, smanjenju neuhranjenosti i unapređenju održivosti.

Tom prilikom, Kju Dongju (QU Dongyu), generalni direktor FAO, istakao je da je veoma važno bezbednost hrane kontrolisati od početka – od zemljišta i vode, do poljoprivrednih praksi, ističući upravo ulogu nuklearnih tehnologija kao ključnu u postavljanju naučno zasnovanih standarda za hranu.

Na pitanje šta su nuklearne tehnike, odgovor je da su to metode koje se zasnivaju na principima nuklearne fizike i tehnologije, a mogu da se primene u različite svrhe – od medicine ili industrije do poljoprivrede.

Nuklearna tehnologija doprinela je otkrivanju, kontroli i prevenciji bolesti koje prelaze granice, kao i zoonotskih bolesti, odnosno onih koje se prenose sa životinja na ljude.

Kao primer, mogla bi da se navede upotreba radiosterilizacije, koja koristi jonizujuće zračenje i predstavlja oblik energije koja je proizvedena nuklearnim reakcijama. Radiosterilizacijom se uklanjaju bakterije iz hrane, istovremeno joj produžavajući rok trajanja. Pored toga, unapređuje se i produktivnost useva zbog čega se smanjuje upotreba štetnih pesticida.

Pročitajte još:

Jedna od vrsta jonizujućeg zračenja visoke energije, a koja nastaje upravo kao rezultat nuklearnog procesa jeste gama zračenje. Kao konkretan primer navode se male voćne mušice. Naime, one poljoprivrednicima širom sveta prave velike probleme, napadajući voćne plantaže i tako praveći milijarde evra štete. U borbi sa ovim insektima koristi se takozvana tehnika sterilnih insekata. Ova tehnika uključuje sterilizaciju muških jedinki i to gama zračenjem. Na ovaj način, muške jedinke više ne mogu da se razmnožavaju, ali se nakon sterilizacije slobodno vraćaju u prirodu.

Gama zračenje ima još svojih doprinosa. Naučnici stalno tragaju za novim sortama biljaka koje mogu da se koriste za uzgoj i ishranu ljudi. Kako bi se stvorile nove vrste ili poboljšale postojeće, naučnici mogu da promene genetski materijal biljaka (DNK), što se vrši izazivanjem mutacija. Do prirodnih mutacije retko dolazi, zato što one nastaju spontano kada dođe do greške u procesu takozvanog kopiranja DNK tokom razmnožavanja biljaka. Međutim, ovaj proces može da bude česti i brži korišćenjem gama zračenja. Preciznije, ovakvim zračenjem izaziva se mutacija u DNK biljaka i na taj način se stvaraju nove sorte. Treba istaći da to može da se čini uzimajući u obzir prilagođavanje klimatskim promenama, ali i različitim uslovima u prirodnom okruženju gde se biljke uzgajaju. Tako nastale, biljne sorte su otpornije na bolesti, suše i druge izazove.

Kao treći primer koristi koje pružaju nuklearne tehnike, jeste i mogućnost merenja i kontrole vlažnosti zemljišta i hranljivih materija koje se nalaze u njemu, koje su ključne za rast biljaka. Naime, radioaktivni nuklidi koji su ostali u zemljištu nakon nuklearnih događaja olakšavaju merenje erozije zemljišta ili, recimo, vršenje procene brzine sedimentacije. Na ovaj način se dobijaju informacije o zdravlju zemljište i promenama u njemu tokom vremena.

Katarina Vuinac

Javni poziv za inovativna rešenja za zaštitu, očuvanje i revitalizaciju vlažnih staništa

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (herbert2512)

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji objavljuje „Javni poziv za inovativne projekte za očuvanje vlažnih staništa u/pri zaštićenim područjima”.

Objavljen uz podršku Švedske u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji”, ovaj poziv ima za cilj da podrži sprovođenje inovativnih rešenja za zaštitu i očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima ili u njihovoj neposrednoj blizini.

Posebno ohrabrenje upućeno je za prijave čija rešenja pomažu očuvanje biodiverziteta i voda kroz aktivne mere zaštite, odnosno fizičke intervencije koje će osigurati kontinuirano prisustvo vode, unaprediti vodnu infrastrukturu (rečne brane, kanale, vodovodne mreže), osigurati prirodnu obnovu vodnih resursa i sistema, obnoviti povezanost vlažnih staništa, revitalizovati degradirana tresetišta i slično.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu UNDP-a, na javni poziv mogu da se prijave upravljači zaštićenih područja, jedinice lokalne samouprave, javna i privatna preduzeća, kao i naučnoistraživačke institucije i organizacije. Svi zainteresovani, a naročito upravljači zaštićenih područja i lokalne samouprave, pozivaju se da predlože ideje za zaštitu i očuvanje vlažnih staništa koja se nalaze u njihovoj nadležnosti, kao i ideje za revitalizaciju ugroženih, odnosno degradiranih vlažnih staništa na njihovoj teritoriji.

Pročitajte još:

Autori predloga koji ispune kriterijume poziva dobiće stručnu podršku za njihov dalji razvoj u izvodljive projekte, nakon čega će projekti najspremniji za implementaciju dobiti sufinansiranje u iznosu do 70 odsto ukupne vrednosti projekta, odnosno do maksimalnog iznosa od 150.000 USD po projektu.

Prijavljivanje projektnih ideja se vrši iskučljivo putem onlajne formulara, najkasnije do 31. jula 2024. godine. Onlajn formular dostupan je ovde.

Više detalja o uslovima učešća u izazovu i načinu prijavljivanja dostupno je ovde.

Javni poziv je objavljen uz finansijsku podršku Vlade Švedske u okviru inicijative „Zaštita i ulaganje u biodiverzitet i vode u cilju jačanja otpornosti na klimatske promene’’, koja je deo projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Ovaj projekat, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP, u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Energetski portal

Kada se govori o ukusu i mirisu srpsko voće nema konkurenciju – sa cenom je drugačije

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Élisabeth Joly)

Zbog vremenskih nepogoda izgubili smo više od 20 odsto roda voća, što je podiglo cene na domaćem tržištu. Kada se klimatskim promenama dodaju i problemi previranja na međunarodnom tržištu, ne čudi što je zarada od izvoza manja nego prethodnih godina. Da bi voćarstvo ostalo najvrednija stavka srpskog poljoprivrednog izvoza, neophodna je profesionalizacija proizvodnje. Stručnjaci procenjuju da 85 odsto plodova koje izvezemo dolazi iz tradicionalne proizvodnje.

Gotovo da nema nedelje u kojoj od kiše ili grada nije stradao neki region u Srbiji. Voće je negde uništeno skroz, negde delimično. U Ritopeku pak, plodovi su danas pucali od jakog sunca. Varira vreme, varira i prodaja. Jedina konstanta su cene. Kupci kažu previsoke, proizvođačima tek tolike da se pokriju troškovi i pomalo zaradi. 

Živorad Simić, poljoprivrednik iz Ritopeka kaže da je loša godina, bilo je mraza.

,,Ovo nije isplativo ništa, preparati, đubrivo i radna snaga su skupi. Kvalitet je dobar, tako da imam svoje kupce, ja to zovom trange-frange“, kaže Slobodan Kolarević, poljoprivrednik iz Ritopeka.

Dok poljoprivrednici u Bačkoj Palanci, Beočinu, Temerinu, Novom Sadu, ali i u Požegi i Novom Pazaru gledaju da sačuvaju ono što se sačuvati da, iz savetodavnih stručnih službi upozoravaju da štete zbog klimatskih promena više nisu incident već nova realnost. 

Apeluju na poljoprivrednike da se osiguraju.

,,Ministartvo poljoprivrede je izašlo sa uredbom sa povraćajem premije od 70 odsto, tako da 30 odsto neke premije čovek plati, da bude siguran – nije mnogo da bi mirnije spavao i da ne bi imao ovakvih stresnih situacija“, kaže Jovan Sušić iz PSSS Šabac.

 Pročitajte još:

Raste broj poljoprivrednika koji osiguravaju rod

Foto-ilustracija: Pixabay (flockine)

Iako stidljivo, procenat osiguravanja poljoprivrede se povećava. Veliki problem je i u tome što samo 15 odsto voća i povrća koje ide u izvoz dolazi sa parcela koje su pod protivgradnom zaštitom i antifrost sistemima. Osamdeset pet odsto plodova dolazi sa malih gazdinstava kojima je ta proizvodnja dodatni izvor prihoda ili hobi.

,,Čitav malinarski sektor, višnja, šljiva, kupina sve pripada tom ekstenzivnom tradicionalnom vidu proizvodnje i tu ćemo svakako imati problema i zbog strukture stanovništva i zbog klimatskih promena i sortimenta“, kaže Aleksandar Pavlović iz USAID-a (velika mala privreda).

Mali sistemi mnogo više osećaju promene na međunarodnom tržištu

Ovakva gazdinstva nisu na udaru samo klimatskih promena. Neudruženi i mali sistemi, mnogo više od velikih sistema osećaju promene na međunarodnom tržištu izazvane ratovima, sankcijama, skupim energentima.

,,Recimo zamrznuta malina je naš najvredniji izvozni artikl, 2019. smo izvezli 150.000 tona, već prošle godine samo 90.000 tona – to je veliki pad. U isto vreme proizvodnja u Ukrajini se duplirala“, kaže Aleksandar Pavlović.

Nije tajna da ukrajinska roba ima primat na tržištu Evropske unije kao ni to da je Rusija od uvoznika voća postala izvoznik. Iako srpsko voće, a pre svega malina, nema konkurenciju kada se govori o ukusu i mirisu, sa cenom je drugačije. Čak i potrošači bogatih tržišta poput nemačkog stežu kaiš i prvo za cenu pitaju.

Zato bi valjalo, kažu stručnjaci, da se za skupo jagodičasto i bobičasto voće traže nova, bogatija tržišta poput arapskog. 

Izvor: RTS

Mogu li plutajuće solarne elektrane da pokriju kompletnu potrošnju energije jedne zemlje?

Foto: Tviter skrinšot
Foto: Fejsbuk skrinšot

Pojedine zemlje imaju ogroman potencijal kada je reč o plutajućim solarnim elektranama, a novo istraživanje pokazuje da bi neke od njih mogle u potpunosti da zavise od ovog izvora energije.

Istraživači sa Univerziteta Bangor i Lankaster i britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju želeli su da izračunaju globalni potencijal za izgradnju plutajućih solarnih elektrana sa niskim ugljeničnim otiskom.

Njihova studija, objavljena u časopisu Nature Water, obuhvatila je blizu 68.000 jezera i rezervoara širom sveta koji pogoduju za postavljanje plutajućih solarnih panela jer se nalaze u blizini naseljenih mesta, nisu u zaštićenim područjima i ispunjavaju druge kriterijume održivosti.

Imajući u vidu sve faktore kao što su nadmorska visina, geografska širina i godišnje doba, naučnici su izračunali da je potencijalna godišnja proizvodnja električne energije iz plutajućih solarnih elektrana 1.302 teravat sati godišnje što je oko četiri puta više od ukupne godišnje potražnje električne energije u Velikoj Britaniji.

Pročitajte još:

Istraživanje je pokazalo da bi Papua Nova Gvineja, Etiopija i Ruanda mogle da zadovolje svoje celokupne potrebe za električnom energijom iz plutajućih solarnih elektrana, dok bi Bolivija i Tonga bile veoma blizu, sa procenjenih 87 odnosno 92 odsto.

U Evropi, Finska bi na ovaj način mogla da zadovolji 17 odsto svoje potražnje za električnom energijom, Danska sedam odsto, a Velika Britanija samo jedan odsto.

Stručnjaci procenjuju da plutajuće solarne elektrane imaju niz prednosti u odnosu na one postavljene na zemlji i krovovima.

Osim što sprečavaju prekomerno isparavanje vode tokom vrelih dana, solarni paneli na vodnim površinama ograničavaju dotok svetlosti i time smanjuju cvetanje algi. U prilog solarnim elektranama na vodi ide i to što oslobađaju zemljište za druge namene. Sa druge strane, voda hladi solarne panele omogućavajući njihovo efikasnije funkcionisanje.

Ipak, brojni naučnici se slažu da su potrebna dodatna istraživanja o uticajima plutajućih solarnih elektrana na životnu sredinu.

Milena Maglovski

Od jula obavezne flaše sa spojenim čepovima u EU

Foto-ilustracija: Freepik (Racool_studio)
Photo illustration: Pixabay

Spojeni čepovi sa plastičnim flašama, gotovo da su postali deo svakodnevnice još prošle godine. I dok mnogi to nazivaju jednom od najgorih izuma 21. veka, zato što otežava konzumaciju vode, za manje od mesec dana više neće moći da se pronađe flaša koja ima odvojivi čep. Reč je o direktivi Evropske unije koja će stupiti na snagu kako bi se smanjila količina ambalažnog otpada.

Preciznije, od 3. jula, sve flaše čija je zapremina manja od tri litre imaće spojen čep, a to Evropska unija zagovara još od 2018. godine kada je objavila Direktivu o smanjenju uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu.

Prema ovoj Direktivi, pića mogu da se prodaju samo ukoliko je čep pričvršćen plastičnom vezicom za vrh flaše, a proizvođači su imali obavezu da se usklade od njenog izglasavanja u junu 2019. godine do sada, tako što su proizvodne sisteme adaptirali u pogledu dizajna ambalaže.

Evropski parlament do 2030. godine želi da uvede u upotrebu samo obnovljivu ambalažu kako bi se količina otpada u Evropi do 2040. godine smanjila za najmanje 15 odsto. Plan je da se prvo krene od sitnijih delova ambalaže zbog kojeg se godišnje nakupi nekoliko tona otpada.

Iako je prošla skoro godina od kada smo se susreli sa neodvojivim čepovima, mnogi potrošači još negoduju zbog ovog sistem zatvaranja, a ističe se i to što su mnoge zemlje imale akcije prikupljanja čepova za humanitarne inicijative.

Pročitajte još:

Evropska unija ovom Direktivom predviđa i da se 25 odsto reciklirane plastike ugradi u PET boce od 2025. godine, kao i 30 odsto u sve plastične flaše od 2030. godine.

Ovakvo rešenje za čepove samo je jedno od mera Evropske unije, jer od 3. jula 2021. godine, plastični tanjiri za jednokratnu upotrebu, pribor za jelo, slamčice, štapići za balone i pamučni štapići ne mogu da se stavljaju na tržišta zemalja članica.

Plan EU za smanjenje otpada je da sva mala pakovanja šećera, začina, kečapa ili maslaca koja dobijamo u hotelima od 2030. godine, više neće biti dopuštena ukoliko nisu napravljena od čistog papira.

U planu su i promene u prodavnicama, gde voće i povrće koje teži manje od kilograma i po, više neće smeti da se pakuje u plastičnu ambalažu, a stvar prošlosti postaće i plastične kese za voće i povrće u prodavnicama.

Jasna Dragojević

Inovativna tehnologija ključna u stvaranju održive budućnosti

Foto: Siemens AD
Foto: Microsoft

Kompanija Siemens objavila je globalni Izveštaj o održivom razvoju za fiskalnu 2023. godinu u kojem je istakla da je razvoj tehnologije upravo jedan od ključnih odgovora na izazove s kojima se planeta suočava.

U godini rekordnih toplotnih talasa, šumskih požara i poplava, u vreme rasta cena energije, inflacije, problema u lancu snabdevanja, nedostatka radne snage i rastućih geopolitičkih tenzija, zahtev za ubrzavanjem digitalne i održive transformacije nikada nije bio veći, ističe se u najnovijem Siemensovom izveštaju, koji obuhvata poslovanje kompanije od oktobra 2022. do kraja septembra prošle godine.

Ovaj tehnološki lider, koji zapošljava 320.000 ljudi širom planete i posluje u gotovo svim zemljama na svetu, jedna je od prvih globalnih kompanija koja se još 2015. obavezala da će do 2030. postati karbon neutralna.

U FOKUSU:

U međuvremenu, Siemens je smanjio CO2 otisak iz sopstvenog poslovanja za 50 odsto u odnosu na 2019. i cilj mu je smanjenje od 90 odsto do 2030. Inovativna tehnologija ima ključnu ulogu u stvaranju održive budućnosti. Koliki je konkretni uticaj odgovornog poslovanja na održivost, a time i na živote svih nas, govori podatak da će Siemensovi proizvodi prodati samo u fiskalnoj 2023. Tokom svog životnog veka sprečiti oko 190 miliona metričkih tona ekvivalentne emisije CO2. Ovo predstavlja više od, recimo, emisije jedne Holandije.

„Jasno je da budućnost zavisi od nas, institucija, organizacija, kompanija kao i svakog pojedinca, od toga kako postupamo prema prirodi, društvu i u svom poslovanju. Zato je ono što radimo danas važno za naše zajedničko sutra“, rekla je ovim povodom Jovana Vukotić, rukovodilac korporativnih komunikacija u kompaniji Siemens Srbija i dodala da više od 90 odsto Siemensovog portfolija čine proizvodi koji omogućavaju pozitivan uticaj na održivost.

Prema njenim rečima, značaj odgovornog poslovanja ogleda se upravo u tome što on ne određuje naše postupke samo u odnosu za životnu sredinu već i na celo društvo i prema zaposlenima. Siemens je tokom 2023. uložio 416 miliona evra u kulturu aktivnog učenja, obezbeđujući održivu zapošljivost na tržištu rada koje se ubrzano menja. U okviru globalne kompanije žene na najvišim rukovodećim pozicijama sada čine 31 odsto, što znači da je cilj od 30 odsto žena u menadžmentu do 2025. postignut dve godine pre roka.

Siemens Srbija

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE.

Svetski dan zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Willian Justen de Vasconcellos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Kamenar)

Svake godine, 5. juna, u svetu se obeležava Svetski dan zaštite životne sredine, inicijativa koju je pokrenuo program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) 1973. godine. Ovaj dan je posvećen podizanju svesti o značajnim pitanjima životne sredine koja utiču na svaku oblast života na našoj planeti. Dok obeležavamo ovaj dan, naš fokus se okreće gorućim izazovima degradacije životne sredine – naglašavajući potrebu za održivim rešenjima i proaktivnom globalnom saradnjom.

Ove godine, fokus je na Saudijskoj Arabiji koja će biti domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine 2024, sa osnovnom temom usmerenom na borbu protiv degradacije zemljišta, dezertifikacije i suše. Inicijative Kraljevine, kao što su Saudijska zelena inicijativa i Bliskoistočna zelena inicijativa, imaju za cilj da transformišu 30 odsto zemlje u rezervate prirode, zasade 10 milijardi stabala i obnove 40 miliona hektara degradiranog zemljišta do 2030. godine. Ovi napori su ključni za region u kome je 75 odsto obradivog zemljišta već degradirano, a 60 odsto stanovništva se suočava sa nestašicom vode —očekuje se da će se situacija pogoršati do 2050. godine.

Izbor teme restauracije nije napravljen olako; ona ima dubok odjek u vreme kada degradacija životne sredine sve više utiče na biodiverzitet, dostupnost vode i plodnost zemljišta širom sveta. Prema podacima Konvencije UN za borbu protiv dezertifikacije, do 40 odsto zemljišta na planeti je degradirano, što direktno utiče na polovinu svetske populacije i ugrožava oko 44 triliona dolara globalnog BDP-a. Takođe, sve veća učestalost i ozbiljnost suša naglašavaju urgentnu potrebu za razvojem sveobuhvatnih strategija za upravljanje vodnim resursima i revitalizaciju zdravlja zemljišta.

Pročitajte još:

Dodatno, ekstremno visoke temperature koje karakterišu klimu Saudijske Arabije doprinose ovim izazovima. Tokom letnjih meseci, prosečne dnevne temperature redovno prelaze 40°C, a u nekim područjima mogu dostići i do 50°C. Ove visoke temperature dovode do intenziviranja procesa dezertifikacije i povećavaju rizik od suša, čineći obnovu zemljišta i upravljanje vodnim resursima još važnijim. Zimi, iako su temperature blaže, one su i dalje visoke za to doba godine, što dodatno komplikuje održivost vodnih i zemljišnih resursa u regionu.

Samo neki od primera svakodnevne degradacije prirode jesu deforestacija u Amazoniji, industrijsko zagađenje vazduha u Pekingu, intenzivna poljoprivreda u Kaliforniji koja dovodi do kontaminacije vodnih tokova i degradacije zemljišta zbog prekomerne upotrebe pesticida i đubriva. Urbanizacija u Bangkoku koja uzrokuje gubitak prirodnih staništa i povećava nivo zagađenja. Na kraju, prekomerno iskorišćavanje prirodnih resursa u Čadskom jezeru, koje se nalazi između nekoliko afričkih zemalja, dovelo je do drastičnog smanjenja njegove površine, što utiče na lokalnu floru i faunu te na dostupnost vode za stanovništvo.

Milica Vučković

Na teritoriji opštine Sokobanja neće se graditi planirani vetropark

Foto: Wikipedia
Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)

Povodom moguće gradnje vetroparka na teritoriji opštine Sokobanja, Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je uslove zaštite prirode kojima se izričito isključuje takva mogućnost. To dalje znači da će sve procedure za ovu opštinu biti prekinute, a mogu da budu nastavljene za teritoriju opštine Boljevac, navodi se na sajtu Sokobanjskog ekološkog društva (SED).

Naime, Srbijašume izdale su uslove projektovanja kojima su značajno smanjene mogućnosti investitoru za gradnju vetroparka ,,Čestobrodica’’, zato što se zabranjuje seča šuma, kao i promena namene šumskog zemljišta. Pored toga, Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je Rešenje o uslovima zaštite prirode, kojim se onemogućava gradnja na teritoriji ove opštine, pre svega zbog zaštite očuvanih bukovih šuma koje predstavljaju stanište velikog broja strogo zaštićenih vrsta, u koje se ubraja i ris.

Pročitajte još:

,,Sada je nemoguće uskladiti nacrt Plana detaljne regulacije vetroparka Čestobrodica za opštinu Sokobanja sa izdatim uslovima. Na potezu su Komisija za planove i Odeljenje za urbanizam, lokalno-ekonomski razvoj i zaštitu životne sredine opštine Sokobanja koji izrađuju predlog, a zatim i Skupština opštine Sokobanja koja treba da stavi van snage raniju Odluku o pristupanju izradi Plana detaljne regulacije – što znači Obustavu svih aktivnosti na izgradnji vetroparka čestobrodica na bukoviku!’’, navode iz Sokobanjskog ekološkog društva.

Kako se objašnjava, da je projekat sproveden, stotine hektara šuma bi bilo posečeno, što bi izazvalo eroziju, zamuljavanje vodotoka, jezera, zatim presušivanje izvora, kao i promenu mikroklime i drugo.

Donošenju ovakve odluke doprinele su aktivnosti koje je sprovelo SED, ali i komunikacija koju ostvaruje sa institucijama, te velika podrška građana.

Energetski portal

Od danas sa srpskim tagom i kroz Crnu Goru

Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Svi postojeći korisnici srpskih tagova, kao i oni koji kupe nov srpski tag od danas mogu da plaćaju putarinu na auto-putevima u Crnoj Gori (auto-put Podgorica-Kolašin i tunel Sozina), saopšteno je iz JP ,,Putevi Srbije“.

Neophodno je da korisnici tagova izvrše prekonfiguracije, odnosno registracije na TOLL4ALL platformi, ističe se u saopštenju ,,Puteva Srbije“.

U saopštenju se dodaje da sve informacije o načinu prekonfiguracije i registracije novog taga korisnici mogu preuzeti na stranici toll4all.com, pozivom na Korisnički centar 0800 111 004, kao i na društvenim mrežama JP ,,Putevi Srbije“.

Pročitajte još:

Iz JP ,,Putevi Srbije“ napominju da od jula prošle godine srpski tagovi funkcionišu u Severnoj Makedoniji.

Aktivno se radi na povezivanju sa naplatnim sistemima u Hrvatskoj, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Grčkoj, koje se uskoro očekuje.

Izvor: RTS

Da li će svet utrostručiti globalni kapacitet OIE do 2030. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)

Na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2023 (COP28), postavljen je cilj o utrostručenju globalnog kapaciteta obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Mnoge zemlje i dalje nemaju eksplicitno postavljene ciljeve u vezi sa instalisanim kapacitetima do 2030. godine u svojim nacionalno određenim doprinosima (NDC). Štaviše, zvanične obaveze koje se nalaze u NDC trenutno iznose 1.300 GW, odnosno svega 12 odsto od onog što je potrebno kako bi se ostvario cilj postavljen na COP28.

Nova Analiza koju je sprovela Međunarodna agencija za energetiku (IEA), kojom je obuhvaćeno skoro 150 zemalja širom sveta, pokazala je da su ambicije vlada značajno veće. Kako se navodi, pomenute ambicije uključuju gotovo 8.000 GW globalnog instalisanog kapaciteta OIE do 2030. godine.

Prisećanja radi, NDC jesu obaveze koje zemlje preduzimaju kako bi smanjile svoje emisije gasova staklene bašte sa ciljem ublažavanja klimatskih promena. Zemlje će naredne godine izneti svoje nove NDC, koji će uključivati revidirane ambicije za 2030. godinu, kao i nove ciljeve za 2035. godinu. Ukoliko u nove NDC budu uključile sve postojeće politike i planove, moglo bi da dođe do povećanja sa prethodno pomenutih 12 odsto, na 70 odsto onoga što je potrebno do 2030. godine za utrostručenja OIE. Posmatrano iz ugla kapaciteta, reč je o 11.000 GW instalisanih obnovljivih kapaciteta na globalnom nivou.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Na nivou Evropske unije, udeo OIE u ukupnoj proizvodnji električne energije, više se nego udvostručio od 2004. godine, dostižući gotovo 40 odsto. Kako bi se osigurala energetska sigurnost, ali i unapredila dekarbonizacija, potrebno je podsticati razvoj održive električne mreže. U tom smislu, Savet je nedavno odobrio zaključke o infrastrukturi električne mreže EU. Kako se navodi, cilj je postići potpuno integrisan, međusobno povezan i sinhronizovan elektroenergetski sistem u Evropi. Naglašava se potreba za dugoročnim i koordinisanim planiranjem na evropskom nivou, uzimajući posebno u obzir sve veći izazov zagušenja mreže. Pritom, planiranje treba da bude kombinovano sa koordinacijom nacionalnih planova i to odozdo prema gore na regionalnom nivou, a takođe u obzir treba da se uzmu i specifičnosti regiona koji nisu međusobno povezani.

Ubrzavanje procena prelaska na čiste energetske tehnologije, ne samo da doprinosi ublažavanju klimatskih promena, već se i poboljšava pristupačnost energiji, a u širem smislu se može ublažiti i pritisak na troškove života, zaključuje se IEA. Izveštaj pod nazivom Strategije za pristupačne i pravedne tranzicije čiste energije (eng Strategies for Affordable and Fair Clean Energy Transitions), pokazao je da ukoliko bi se svet postavio na pravi put za ispunjenje neto nulte emisije do 2050. godine, bila bi potrebna dodatna ulaganja. Međutim, istovremeno se smanjuju operativni troškovi globalnog energetskog sistema za više od polovine tokom sledeće decenije u poređenju sa putanjom koja se zasniva na današnjim postavkama politike. Štaviše, tehnologije čiste energije, kao što su one na solar ili vetar, već sada su konkurentnije tokom svog životnog veka od onih koje se oslanjaju na konvencionalna goriva – nafta, ugalj, prirodni gas. Kao konkretan primer može da se navede da je cena solarnih panela u 2023. godini pala za 30 odsto.

Katarina Vuinac

Održan sastanak o Programu usaglašavanja nacionalnih ciljeva sa Globalnim okvirom za biodiverzitet

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)
Foto-ilustracija: Pixabay (gabicuz)

U okviru Programa podrške za usaglašavanje nacionalnih ciljeva sa Globalnim okvirom za biodiverzitet, održan je drugi sastanak.

Tom prilikom predstavljeni su strateški ciljevi i potciljevi Globalnog okvira za biodiverzitet i uspostavljanje njihove primene na nacionalnom nivou, kao i predlozi preporuka za unapređenje sistema upravljanja zaštićenih područja u okviru projekta „Zajedno za životnu sredinu“.

Kunming-Montreal globalni okvir biodiverziteta do 2030. godine predstavlja doprinos postizanju globalnih Ciljeva održivog razvoja, kao ambiciozna strategija za zaustavljanje gubitka biodiverziteta i osnova promene socio-ekonomskoih odnosa društva prema biodiverzitetu.

Pročitajte još:

U cilju sprovođenja obaveza koje proističu iz Konvencije UN o biološkoj raznovrsnosti, i novog Globalni okvir biodiverziteta, Ministarstvo zaštite životne sredine će  koordinirati integrisanje globalnih ciljeva definisanjem nacionalnih ciljeva, mera i aktivnosti, kroz izradu novog Programa zaštite prirode za period do 2032. godine.

Projekat ima četiri komponente: usklađivanje nacionalne strategije tj. programa zaštite prirode, usaglašavanje sistema praćenja, politika i institucionalne koherentnosti, kao i finansiranje biodiverziteta.

Ovaj Program se finansira iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) uz implementacionu podršku Ministarstva zaštite životne sredine i Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).

Energetski portal

Počinje sa radom najveća solarna elektrana na Balkanu

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto-ilustracija: Freepik (@Oleksandr Ryzhkov)

Najveća balkanska solarna elektrana, locirana nedaleko od sela Aprilci u Bugarskoj, od jula počinje sa radom punim kapacitetom.

Kako javljaju bugarski mediji, postavljeno je više od 800.000 panela koji su krajem maja radli kapacitetom od 251 MW, dok puna instalisana snaga elektrane iznosi 400 MW.

Priključak na operatora elektroenergetskog sistema je 300 MW, a u planu je da paneli nikada ne rade 100 odsto.

Solarna elektrana prostire se na 8.000.000 kvadratnih metara i vidljiva je na satelitskim snimcima.

Ukupna investicija nije javno objavljena, ali na osnovu tržišnih procena, takvo postrojenje košta oko 200 miliona evra. Veliki deo finansiranja je kroz bankarske kredite, piše Capital.bg.

Pročitajte još:

Projekti velikih solarnih elektrana na Balkanu

Iako se nijedna solarna elektrana na Balkanu ne može meriti sa elektranom Aprilci, u toku je izgradnja brojnih velikih solarnih projekata koje će zemljama na Balkanu dodati značajne kapacitete zelene enegije.

U Srbiji je trenutno najveća bifacijalna solarna elektrana DeLasol snage 9,913 MW. Izgrađena je na području opštine Lapovo na površini od 12,5 hektara. Njena veličina ogleda se i u broju solarnih panela – čak 17.980 najsavremenijih panela, snage 650/655Wp, čiji je proizvođač renomirani Canadian Solar. Na godišnjem nivou proizvodiće 15.000 megavat-sati električne energije.

U Albaniji se nalazi jedna od najvećih solarnih elektrana u regionu kapaciteta 140 MW. Elektrana Karavasta prostire se na 200 hektara, a električnom energijom napaja 220.000 stanovnika.

Najveća solarna elektrana u Hrvatskoj nosi ime Obrovac, a puštena je u rad u maju 2023. godine. Ova elektrana, instalisane snage 8,7 MW, izgrađena je na području bivše fabrike i prostire se na površini od 117.137 m2. Struju proizvodi 27.544 solarnih panela domaćeg proizvođača i u nju je uloženo 6,9 miliona evra.

A u Bosni i Hercegovini u najavi je izgradnja solarne elektrane Bileća koja će se prostirati na 133 hektara zemljišta, a na njoj će biti postavljeno 91.560 panela predviđenih za godišnju proizvodnju 84 GWh električne energije.

Milena Maglovski

Obeležavanje Svetskog dana zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay (Sethish kumar Periyasamy)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Svetski dan zaštite životne sredine, obeležava se 5. juna svake godine. U okviru Evropske zelene nedelje 2024, Ministarstvo zaštite životne sredine, Delegacija Evropske unije u Srbiji, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i partneri, obeležiće Svetski dan zaštite životne sredine sutra od 12 časova, svečanim programom na brodu Kej 1, Beton hala i plovidbom do Velikog ratnog ostrva.

Ovogodišnja tema posvećena je jačanju otpornosti na sve učestalije suše, kao i važnosti očuvanja vlažnih staništa i biodiverziteta. Tim povodom će biti otvoren Javni poziv za inovativna rešenja za očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima i u njihovoj neposrednoj blizini, i predstavljene inicijative koje su već uspešno sprovedene u ovoj oblasti. Takođe, biće uručena priznanja za poseban doprinos autorima inovacija koje su u prethodnom periodu posebno doprinele sprovođenju Zelene agende u Srbiji.

Pored toga, Fakultet dramskih umetnosti će predstavlti projekat „Zeleni FDU“, prikazati film o živom svetu u vlažnom staništu Beljarica i otvoriti konkurs za „zeleni“ film i fotografiju za studente umetničkih fakulteta.

Takođe, povodom Evropske zelene nedelje i Dana zaštite životne sredine, a u okviru nacionalne kampanje „Sarađuj, ne zagađuj”, na Savskom šetalištu na Kalemegdanu će biti otvorena izložba fotografija 29 novih zelenih ideja, projekata i inovacija podržanih u okviru inicijativa za zelenu transformaciju koje sprovodi UNDP. Izložba će trajati do 18. juna.

Ovaj događaj se organizuje u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Agenda događaja dostupna je ovde.

Energetski portal

Srbija je posebno podložna vremenskim ekstremima, da li su opasnije suše ili superćelijske oluje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi jun, meteorološki, znači početak leta. O tome kakvo nas leto očekuje, da li će superćelijske oluje ponovo da nas ugrožavaju, kao i o posledicama globalnog zagrevanja, za RTS je govorio profesor Vladimir Đurđević, klimatolog sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Profesor Đurđević najavljuje period koji je topliji i koji će verovatno, kako kaže, potrajati do kraja juna. Leto je međutim, meteorološki, već stiglo prvog juna. Astronomski, stiže 20, a ne 21. juna.

„To ne menja ništa u principu. Pitanje je pozicije planete Zemlje u smislu njene rotacije oko Sunca, tako da povremeno se ta astronomska godišnja doba pomere za dan, dva, u zavisnosti od toga koliko je prošlo vremena”, rekao je profesor Đurđević.

Govoreći o vremenskim prilikama tokom prvih šest meseci ove godine, gost Jutarnjeg programa rekao je da je početak godine bio izuzetno topao, kao i jesen i zima koje su za nama.

„Sve do neke sredine aprila smo imali izuzetno toplo vreme u našoj zemlji. Suša je bila takođe prisutna, imali smo ozbiljan deficit padavina. Sad se situacija malo popravila po pitanju suše, i od sredine aprila pa do kraja maja imali smo relativno pristojno vreme, otprilike s nekim temperaturama koje su očekivane za ovo doba godine. Možda u jednim periodima je bilo nešto toplije, ali nismo imali, da kažem, neke temperature koje su ispod proseka, tako da u ovih zadnjih meseci i po dane vreme je bilo otprilike u nekim očekivanim granicama, što nije loše posle ovako velikih anomalija koje smo imali u prvom delu godine”, rekao je profesor Đurđević i dodao da se očekuje leto sa temperaturima iznad proseka.

Dodaje da, ono što je postalo karakteristično za našu zemlju – jesu toplotni talasi koji se pojavljuju u toku leta, kojih je u prošlosti bilo značajno manje nego danas, i koje možemo očekivati i nadolazećeg leta.

„Svako leto koje pred nama je potencijalni rizik da imamo i superćelijsku oluju. Trenutno ne znamo da li ćemo ovog leta imati takvu pojavu, pošto se o olujnom nevremenu može prognozirati tek nekoliko dana pre nego što nastupi. Tako da ne možemo tako puno unapred da vidimo. U narednih desetak dana, petnaest dana, sigurno nećemo imati, ne bi trebalo da imamo neka jača nevremena”, kaže profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Pročitajte još:

Toplotni talasi – rizik za zdravlje ljudi ali i važan ekonomski faktor

Profesor Đurđević je objasnio i kako vremenske anomalije mogu da utiču na bezbednost ljudi.

„Iako superćelijske oluje imaju tu impozantnu pojavu koja privlači puno pažnje, u stvari tokom toplotnih talasa se dešava da imamo veću smrtnost nego što je to prosek ili očekivani broj tokom godine. Godine. 2022. zbog velikih toplotnih talasa koji su bili u Evropi imali smo preko 6.000 ljudi koji su preminuli, odnosno tih nekih dodatnih smrti koje se ne bi desile, da nije bilo toplotnih talasa. U našoj zemlji je bila procena za tu godinu da smo imali oko 500 smrti iznad očekivanih vrednosti, tako su toplotni talasi izuzeti opasne vremenske pojave. Treba da postoje opet neka vrsta upozorenja ili neka vrsta saveta kako da se ljudi ponašaju tokom tih talasa, da što manje vremena provode napolju, da u toku noći pokušavaju da spavaju u nekim prostorima koje su rashlađene“, ističe prof. Đurđević i dodaje da bi upravo toplotnim talasima trebalo posvetiti više pažnje u onosu na superćelijske oluje, koja takođe mogu da nanesu štetu, ali su, prema rečima klimatologa, manje opasni po zdravlje ljudi od toplotnih talasa.

Toplotni talasi utiču i na ekonomiju i na potrošnju energije u smislu potrošnje struje zbog pojačanog rada klima-uređaja. Tu su i suše koje su u Srbiji 2012. prepolovile prinos kukuruza.

„Suše su ekstremi koje s druge strane, nanose najveće materijalne štete u našoj ekonomiji. Suše donose toliko velike štete da se to vidi godišnje u društvenom proizvodu. Tako da imamo godine kad smo imali gubitke, recimo kao što je bila 2012. ili 2017. kada smo imali gubitke preko pola milijarde evra. Za 2012. neke procene idu u dve milijarde dolara da je bila procena štete”, kaže profesor, i ističe da je odbrana od suša vrlo teška, jer su to ekstremi koji umeju da traju dugo, i po šest, sedam meseci, zbog kojih najviše posledica osete poljoprivrednici.

„Kada suša posle nekoliko meseci, da kažem, prođe ili posle nekoliko meseci mi podvučemo crtu da vidimo šta se desilo, onda vidimo u stvari da smo pritrpeli ogromne finansijske gubitke. A jedno od rešenja bi u poljoprivrednici bilo navodnjavanje. Ali suše takođe imaju tako velike površine, znači maltene je cela zemlja pod sušom, a vi ne možete da očekujete da u celoj zemlji postavite sistem za navodnjavanje, to je, da kažem, nemoguće, tako da je odbrana od suše vrlo složen proces i treba da postoji neka vrsta dugoročnog planiranja”, ističe klimatolog.

Navodi da je tokom suša, pored ostalih problema, otežana i proizvodnja struje pošto hidropotencijali padnu, i da se dešava i zaustavljanje plovidbe, odnosno brodova, među kojima su i oni teretni, pa posledično trpi i trgovina…

Oprez i dugoročno planiranje

Dok su s jedne strane suše i problemi koje sa sobom nose, s druge strane imamo ekstreme padavine koje prouzrokuju poplave. Srbija je sada područje koje je sklono i jednom i drugom ekstremu.

„To je vrlo nezgodno, pošto ne u većini, ali u dobrom delu sveta ili će suše da dominiraju u budućnosti ili će da dominiraju ove ekstreme padavine. Mi se nažalost nalazimo u regionu gde ćemo videti i jedan i drugi ekstrem prilično izražen, i to je jedan od razloga zašto je naš region pogođen klimatskim promenama možda malo više od nekog proseka, o čemu isto često pričamo, i zbog toga trebamo da budemo oprezni po svim ovim pitanjima“, upozorio je profesor Fizičkog fakulteta, klimatolog Vladimir Đurđević.

Izvor: RTS

Seminar “Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse”

Foto-ilustracija: Unsplash (Mirko Božić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Lemons)

Privredna komora Srbije, uz podršku Fondacije Heinrich Böll i u saradnji sa regionalnim privrednim komorama Kragujevca, Leskovca, Pančeva i Subotice, organizuje seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse“.

Seminar će se održavati 11. juna u Leskovcu, 13. juna u Pančevu, 14. juna u Kragujevcu i 17. juna u Subotici, u terminu od 11:00 do 15:00 časova.

Cilj seminara je blagovremeno informisanje privrednika i ostalih zainteresovanih strana za nastupajuće obaveze u vezi sa energetskom efikasnošću zgrada. Energetski pasoš je sertifikat o energetskim svojstvima zgrade, koji na slikovit i razumlјiv način daje energetsku ocenu zgrade.

Pročitajte još:

Nјegova namena je da korisnicima pruži informaciju o energetskim karakteristikama zgrade i potrebnim budućim ulaganjima. Pasoš je obavezan prilikom dobijanja upotrebne dozvole za nove zgrade i obimnijih renoviranja postojećih još od 2009. godine.

Najnovijim izmenama Zakona o planiranju i gradnji, predviđeno je da narednih godina sve zgrade, bez obzira na starost i namenu, imaju ovaj dokument.

Osim energetskog pasoša, programom seminara obuhvaćeno je predstavljanje Programa podrške radu Uprave za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti pri Ministarstvu rudarstva i energetike 2023-2027, uslova učešća lokalne samouprave u programu i primera dobre prakse.

Svoje učešće možete potvrditi putem linka najkasnije jedan dan pre datuma održavanja seminara.

Energetski portal

Problem čistih goriva i dekarbonizacije brodarske industrije

Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi se ostvarili klimatski ciljevi Evropske unije, paket Fit for 55, uključuje i izazov dekarbonizacije brodarske industrije. U odnosu na to, Uredba o pomorskim gorivima EU (eng. FuelEU Maritime Regulation), koja će na snagu stupiti 2025. godine, zahtevaće da brodovi postepeno povećavaju udeo čiste energije u svom radu. Sve pomenuto podrazumeva dostupnost zelenih goriva.

U studiji koju je sprovela Evropska federacija za transport i životnu sredinu (eng Transport&Environment), analizira se 61 projekat, pokrenut u 2024. godini, a koji je u vezi sa održivim gorivom i mogućim snabdevanjem brodarske industrije. Od ovog broja, njih 17 je posebno posvećeno pomorskom sektoru. Zaključak na koji je ukazala studija, govori da ukoliko bi svih 17 projekata postali operativni, ukupni kapacitet proizvodnje u Evropi, mogao bi da dostigne 1,06 miliona tona ekvivalenta nafte do 2030. godine, odnosno da zadovolji 3,76 odsto ukupne energetske potražnje brodarstva u Evropskoj uniji. Preciznije, ukoliko svi potencijalni projekti budu realizovani u roku, snabdevanje ovim gorivima bi čak i premašilo predviđenu potražnju koja je potrebna kako bi se ispunili ciljevi postavljeni Uredbom.

Gde nastaje problem?

Problem dekarbonizacije mogao bi da se posmatra sa dva glavna aspekta. Prvo, Evropska unija ima u planu da putničke i kontejnerske brodove obaveže da koriste obalno napajanje, odnosno električnu energiju iz kopnene mreže, u trenutku dok su usidreni u lukama. Razlog za to jeste što se na taj način gase motori brodova i smanjuje se zagađenje u lukama. Međutim, dok se rešava problem ovog zagađenja, istovremeno se na taj način utiče na smanjenje potražnje za zelenim gorivom. Sve dok se brodovi budu napajali energijom sa kopna, neće se povećati potražnja za zelenim gorivima. Drugi aspekt jeste zaključak do kojeg se došlo u studiji, a to je da veliki deo potencijalnih projekata neće postati operativan. Kako se navodi, dve trećine evropskih projekata zelenog transporta su u opasnosti. Prema trenutnim projektima koji su potvrđeni, neće moći da se proizvede dovoljna količina zelenog goriva čak ni za ovakvu, trenutno nisku potražnju.

Proizvođači goriva kao glavnu prepreku navode nedostatak sigurnosti kupaca, kao i sigurnost ulaganja.

Pročitajte još:

Evropska federacija za transport i životnu sredinu iznela je nekoliko preporuka za politike, kako bi se podstaklo povećanje proizvodnje i potražnje za zelenim gorivima, a u nastavku će biti predstavljene neke od njih.

Kao prva, navodi se implementacija cilja snabdevanja morskim zelenim gorivima od najmanje 1,2 odsto u evropskim lukama na nacionalnom nivou.

Drugi podrazumeva pružanje finansijskih podsticaja za proizvodnju zelenih goriva, koristeći prihode od pomorskog karbonskog oporezivanja.

Treća se odnosi na usklađivanje Uredba o pomorskim gorivima EU sa Klimatskim ciljevima EU do 2040. godine (eng EU 2040 climate target). Implementacija paketa Fit for 55, može trenutno da olakša porast zelenih goriva u ovoj deceniji, međutim, za njihovu masovnu distribuciju potrebna je veća regulatorna sigurnost i nakon 2030. godine. Dok Fit for 55 čini skup konkretnih mera kako bi se postigli kratkoročni ciljevi, Klimatski ciljevi EU do 2040. godine odnose se na definisanje dugoročne strategije, kao i na srednjoročne i dugoročne ciljeve.

Katarina Vuinac