Home Blog Page 1288

Država daje podsticaj od 2,12 milijardi dinara reciklažnim centrima

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Osamnaest reciklažnih centara u Srbiji dobilo je od države podsticajna sredstva u iznosu od 2,12 milijardi dinara kako bi i dalje uspešno zbrinjavali opasni otpad. U BIS reciklažnom centru u Omoljici kažu da će dobijenim novcem uspeti da podmire 70% svojih troškova.

U reciklažnom centru u Omoljici se godišnje obradi oko četiri i po tone različitog opasnog otpada. Početkom ove godine su kupili i najsavremeniju mašinu za tretiranje rashladnih uređaja, ali još uvek nisu dobili dozvolu za njenu upotrebu.

– Mašina za tretman rashladnih uređaja je potpuno automatizovana i potpuno bezbedna po životno okruženje. Za sat vremena može da se istretira i do 40 frižidera od kojih dobijamo lim, pur penu, plastiku, aluminijum i bakar, a pre tretmana uređaja skidamo sa frižidera gumu i staklo i drvo, ako negde postoji, dok se freon posebno zbrinjava – kaže Željko Kovačević, tehnički rukovodilac postrojenja.

Freon iz rashladnih uređaja izvozi se u Nemačku, jer u našoj zemlji ne postoje mašine koje bi ga tretirale. Troškovi transporta i zbrinajvanja koštaju 25 evra po kilogramu, a cena novog freona kada se kupuje je tri puta niža, prenosi eKapija.

– Mašine za tretiranje ovako opasnog otpada moraju da bi bile isplative da rade punim kapacitetom i neophodno je skupiti mnogo takvog otpada. Mi u Srbiji zato nemamo gde da preradimo takve specifične materije, a tu još spadaju i razne baterije, kondenzatori i opasno staklo od katodnih cevi. Sve to moramo da izvozimo i da plaćamo po veoma skupoj ceni – kaže Nikola Egić, direktor BIS IT Reciklažnog centra u Omoljici.

Egić ističe da svi recikleri imaju problem što novac od eko-taksi odlazi u državnu kasu i što se finansiranje projekata iz oblasti životne sredine kojih je veoma malo obavlja jednom godišnje i to iz budžeta.

– To bi trebalo promeniti tako da se finansiranje izmesti u neku finansijsku nezavisnu instituciju koja bi bila mnogo operativnija i brža, što je nama reciklerima najviše potrebno, jer mi tokom čitave godine imamo izdatke – objasnio je Egić.

U BIS reciklažnom centru očekuju da će se postojeći zakoni iz oblasti zaštite životne sredine što pre prilagoditi direktivama iz Evropske unije i da će se odrediti prioriteti, jer bez sistemskih promena može doći do urušavanja ove veoma značajne privredne grane.

EPS ulaže u revitalizaciju RHE Bajina Bašta – radni vek elektrane produžiće se za 20 godina

Foto: DLHE.rs
Foto: DLHE.rs

Reverzibilna hidroelektrana (RHE) Bajina Bašta je važna rezerva elektroenergetskom sistemu Republike Srbije tokom perioda povećane potrošnje struje ili prilikom sušnih perioda, koji dovode do delimičnog pražnjenja vodoakumulacije. Ova elektrana omogućila je da voda Drine poteče uz planinu Taru, i kao takva predstavlja jedninstveno postrojenje u ovom delu Balkana.

Boraveći nedavno u poseti pogonima Drinsko-limskih hidroelektrana, v.d. generalnog direktora Elektroprivrede Srbije (EPS), Milorad Grčić, najavio je niz ulaganja u modernizaciju i remont ovdašnjih hidrocentrala, sa planom da zapadna Srbija bude znatno efikasniji i stabilniji energetski deo EPS-a. On je rekao da je u toku velika revitalizacija HE Zvornik, kao i da će 13 miliona evra biti uloženo u obnovu HE Bistrica. Grčić je, uz to, najavio i revitalizaciju Reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, zahvaljujući čemu će radni vek ove jedinstvene elektrane biti produžen 20 godina.

RHE Bajina Bašta je u funkciji od 1982. godine, ali se njene posebnosti, kao i graditeljski napori uz koje je pravljena danas retko pominju.. Prokopavanjem planine Tare za gradnju ove elektrane, dugim podzemnim tunelom kroz koji prolazi cevovod, povezana su dva jezera- dve vodoakumulacije, koje razdvaja visinska razlika od oko 600 metara.

Poznato je da je sredinom šezdesetih godina napravljena protočna HE Bajina Bašta u Perućcu, jedan od kapitalnih elektroenergetskih objekata. Tokom njenog rada primećeno je da se u proleće i jesen, kada nadođe, ćudljiva Drina preliva preko brane u Perućcu, pa je ogromna količina vode ostajala neiskorišćena. Došlo se stoga na ideju da se gradnjom nove pumpno-akumulacione hidroelektrane drinska voda iz Perućca pumpama izbaci na Taru i tu uskladišti u novoj vodoakumulaciji. Zatim da se, kada je energija najpotrebnija, istim putem vraća u jezero i proizvodi potrebnu struju. Ovaj system je osmišljen sredinom sedamdesetih godina, a ista zamisao je ostvarena šest godina kasnije.

Foto: DLHE.rs

Najpre je, uoči početka gradnje RHE, liticama Tare probijen krivudavi put dug oko 11 kilometara, a onda su 1976. krenuli veliki hidrotehnički radovi. Planina je probijana mašinom zvanom “krtica”, postavljane su široke cevi u nju: od Perućca je kroz zemlju uzbrdo vodio kosi cevovod dug oko 1,7 kilometara, širine skoro pet metara, a na njega je nastavljen horizontalni tunel dug osam kilometara i širok u proseku 6,3 metra. Gore na planini, u selu Zaovine, korito reke Beli Rzav pregradili su branom Lazići i napravili novu vodoakumulaciju, povezanu s Drinom i jezerom Perućac pomenutim tunelom i cevovodom.

Višak drinske vode uzbrdo guraju i u Zaovinsko jezero izbacuju dve snažne pumpe-turbine. O graditeljskim podvizima i svečanom puštanju u rad RHE 27. novembra 1982. godine svedoči dokumentarni film napravljen 1986. godine.

Tim poduhvatom Drina je izašla na planinu Taru i spojila se sa vodom Belog Rzava, a vodoakumulacija Zaovinskog jezera, osim vredne energetske rezerve, postala i zanimljiv predeo za turiste i ljubitelje autentičnih prirodnih lepota.

Radeći neumorno tri i po decenije ova RHE (maksimalne snage 614 megavata) je u kritičnim situacijama u proizvodnji struje intervenisala u najkraćem roku, čuvajući tako stabilnost čitavog elektroenergetskog sistema. Sa punom vodoakumulacijom na Tari, prema navodima stručnjaka, moguć je bez upumpavanja vode neprekidan rad RHE u trajanju od dvadesetak dana. Stoga, kad drugi izvori zakažu, ona predstavlja zlatnu rezervu. Predstojeća ulaganja u njenu revitalizaciju trebalo bi da pomognu da još dugo i pouzdano radi.

„Toshiba“ želi celokupni udeo u nuklearnom projektu NuGen

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Japanska grupa „Toshiba“ je najavila kako od francuske energetske kompanije „Engie“ želi otkupiti 40 odsto udela u operatoru predviđenog nuklearnog projekta „NuGen“.

Radi se o projektu u okviru koga bi trebalo biti izgrađena nova britanska nuklearna elektrana na lokaciji Moorside na severozapadu Engleske. Projektom je predviđena gradnja tri reaktora tipa Westinghouse AP1000 u elektrani, što je nedavno odobrilo i nadležno britansko telo.

Za pomenuti udeo je „Toshiba“, koja već ima 60 odsto udela u projektu, voljna platiti 138 miliona dolara.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Rijeka dobila drugu stanicu za punjenje električnih vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska elektroprivreda je u trajni pogon pustila drugu ELEN stanicu za punjenje električnih vozila u Rijeci.

ELEN stanice za punjenje električnih vozila u Rijeci postavljene su Sporazumom o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila, gde je Rijeka dala pravo službenosti za parking mesta, a HEP je nabavio i ugradio stanice uz tehničku podršku Elektroprimorja Rijeka. Moguće je istovremeno punjenje dva vozila sa načinom punjenja AC mod3 tipe2, uz vreme punjenja od jednog do četiri sata, zavisno o stanju baterije vozila i vrsti pretvarača u samom vozilu. Punjenje je trenutno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu.

HEP je do sada u Hrvatskoj postavio i pustio u pogon 36 javnih ELEN stanica za punjenje električnih vozila u saradnji sa gradovima i zainteresovanim partnerima.

izvor: rijeka.hr

Sandra Jovićević

Izdate dozvole za rad postrojenja na OIE u BiH

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK održala je redovnu sednicu.

Na sednici je izdala Dozvolu za rad za proizvodnju električne energije podnosiocu zahteva Natron-Hayat iz Maglaja. To preduzeće obavljaće proizvodnju u proizvodnim objektima Energana 1, sa predviđenom godišnjom proizvodnjom električne energije 84.000 MWh i Energana 2, predviđene godišnje proizvodnje električne energije 187.680 MWh.

Dozvola za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima OIE izdata je podnosiocuu zahteva Sunce, a reč je o solarnoj fotonaponskoj elektrani Raštani, predviđene godišnje proizvodnje 10,19 MWh.

Usvojen je Nacrt dozvole za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima obnovljivih izvora energije podnosioca zahteva Slavinovići I.

Kad je reč o dozvolama za rad iz naftnog sektora, na sednici su u opštu raspravu upućena dva nacrta dozvola za rad za transport naftnih derivata drumskim saobraćajem, kao i dva nacrta dozvola za rad za trgovinu na veliko naftnim derivatima osim LPG-om.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Predstavljena „Zelena energija“- prva onlajn platforma za trgovinu biomasom

Foto: PKS
Foto: PKS

Privredna komora Srbije promovisala je danas novu digitalnu uslugu – prvu onlajn platformu za trgovinu biomasom u Srbiji, web portal „Zelena energija“, sa ciljem da se uspostave standardi u ovoj oblasti, unapredi i poveća trgovina, i objedini ponuda. Do kraja godine preko portala trebalo bi da se obavljaju i finansijske transakcije.

Portal je deo Projekta „Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Republici Srbiji“, koji se finansira iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a realizuju ga PKS, UNDP, Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije. U okviru portala omogućena je prva onlajn trgovina u Srbiji različitim vrstama biomase, a do kraja godine trebalo bi da se obavljaju i finansijske transakcije. Portal „Zelena energija“ kreiran i kao informacioni portal koji sadrži vesti o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti, zakone, podzakonske akte, propise, standard, kao i nadležnosti institucija, projekte i izvore finansiranja, ali i stručne radove i baze učesnika na tržištu , oglase i druge informacije važne za poslovanje u Srbiji u tom sektoru.

Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore, Srbije rekao je da je ovo prva onlajn platforma za trgovinu biomasom u Srbiji i regionu, ali i jedna je od malobrojnih u Evropi. Podseća da je portal „Zelena energija“ deo projekta digitalizacije usluga PKS-a i da je to 19. digitalni servis komore. „Digitalizaciju usluga postavili smo kao jedan od ključnih prioriteta jedinstvenog komorskog sistema i za nepunih godinu dana od uvođenja prvih elektronskih servisa u tome smo postali lider u regionu“, istakao je Miletić.

Portal „Zelena energija“ koristan je alat za razvoj tržišta biomase, koje u Srbiji praktično ne postoji ili se najvećim delom odvija u sivoj zoni, dok biomasa predstavlja 65 odsto ukupih potencijala za razvoj energije iz obnovljivih izvora.

– Onima koji će ubuduće trgovati biomasom i energentima iz biomase – potencijalnim korisnicima portala i potencijalnim učesnicima ovog tržišta, a reč je o više od 2.000 aktivnih kompanija sa gotovo 27.000 zaposlenih i prometom od 27,5 milijardi dinara u prošloj godini, onlajn baza ponude i tražnje omogućiće brže pronalaženje relevantnih partnera i pouzdane informacije o proizvodima, proizvođačima i kupcima – objasnio je potpredsednik.

Miletić očekuje da će postojanje ovakve baze znanja ubrzati i u narednom periodu uvećati investicije u ovoj oblasti, što je posebno važno jer je od 2,3 milijarde evra očekivanih investicija u OIE do 2020 godine, za sada realizovano tek oko 10 odsto.

Miloš Banjac, pomoćnik ministra rudarstva i energetike ukazao je da potencijal obnovljivih izvora energije u Srbiji nije dovoljno iskorišćen i da je prioritet Vlade da se u narednom periodu više koriste kako bi se dostigao plan da njihov udeo u bruto finalnoj potrošnji dostigne 27 odsto.

Predstavnik UNDP-a Žarko Petrović kazao je da već nekoliko godina taj program Ujedinjenih nacija za razvoj, uspešno sprovodi projekte oko obnovljivih izvora energije u Srbiji, podsetivši da su PKS i UNDP u 2015. potpisali sporazum o dodeli granta za razvoj i uspostavljanje veb portala za OIE. Najavio je i dalju podršku UNDP ovakvim programima.

Portal „Zelena energija“ treba da pomogne u izgradnji i podizanju kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, unapredi konkurenciju i poveže učesnike na tržištu biomase – investitore, projektantske kuće, izvođače radova, distributere opreme, banke, vladin i civilni sektor. Portal i prateće platforme omogućiće kupcima biomase da obezbede pouzdanije snabdevanje, a prodavcima da pristupe širem tržištu i lakše reše pitanje neprodatih zaliha.

Krajem aprila prva unutardnevna trgovina energijom na CROPEX-u

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sredu 26. aprila 2017. godine biće pokrenuta prva organizovana unutardnevna kontinuirana trgovina električnom energijom na hrvatskoj berzi električne energije CROPEX.

Unutardnevna trgovačka platforma će se otvoriti u 12 časova sa proizvodima za 26. april 2017. godine, a članovi berze će moći da stavljaju naloge za kupovinu i prodaju električne energije već za isporuku energije od 13 sati nadalje u istom danu. Ostali proizvodi će se otvoriti za trgovinu prema Specifikaciji proizvoda definisanog u CROPEX Pravilima Trgovanja.

Na organizovanom unutardnevnom tržištu učestvovaće od početka četiri člana: Hrvatska elektroprivreda, Hrvatski operator prenosnog sustava, Holding Slovenske Elektrarne i Danske Commodities A/S.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

POLJSKA UPUTILA ŽALBU BRISELU: Nemamo dovoljno novca za sprovođenje Direktive o čistom vazduhu

Ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

Ministarstvo životne sredine Poljske objavilo je da je podnesena žalba protiv evropskih institucija zbog Direktive o čistom vazduhu, koja ima za cilj smanjenje emisije različitih polutanata. Kako se navodi u saopštenju, žalba Varšave nije upućena direktno protiv poboljšanja kvaliteta vazduha, već skreće pažnju na nesrazmernost troškova koje Direktiva donosi zemljama članicama EU.

Ministarstvo navodi da Poljska generalno podržava rad na ovoj direktivi, uzimajući u obzir da je neophodno smanjiti količine zagađenja širom zemlje.

Direktivom je inače propisano smanjenje emisija azotnih oksida, sumpor dioksida, finih čestica veličine do 2,5 mikrograma i amonijaka. Međutim Varšava je, kako se navodi, ukazala da su tokom donošenja propisa, Direktivom narušena pravila o saradnji u okviru EU, i o potrebnoj transparentnosti.

Žalba je podneta 10. marta Evropskom sudu u Luksemburgu, međutim, za sada nije bila predmet veće medijske pažnje. Direktiva po mišljenju poljskog ministarstva „ne propisuje direktno pitanje kvaliteta vazduha, već samo smanjenja emisija u poljoprivredi, transportu i ekonomiji zajednice”.

Takođe se navodi da podnošenje žalbe neće promeniti ništa u aktivnostima koje se preduzimaju za poboljšanje kvaliteta vazduha i borbu protiv smoga, koji je najviše ugrožavao Poljsku tokom protekle zime. Smanjenje emisija amonijaka predviđeno Direktivom bi, kako se ističe, nametnulo nove troškove malim poljoprivrednim proizvođačima u zemlji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema analizi urađenoj za Evropsku komisiju, koju prenosi agencija PAP, primena Direktive EU bi koštala 15 evra godišnje po osobi u Poljskoj, dok bi u Holandiji trošak bio 1,3 evra po osobi. Ova razlika je posledica zaostatka u poljskoj ekonomiji kao i lošeg kvaliteta vazduha širom ove zemlje.

Poljska je u prethodnom izveštaju Svetske zdravstvene organizacije proglašena zemljom sa najzagađenijim vazduhom u gradovima. Na listi Svetske zdravstvene organizacije s kraja 2016. godine, među 50 najzagađenijih gradova u EU, 33 je iz Poljske. Takođe je zabeležila neslavan rekord kada je na jugu zemlje, u gradu Skala, zabeleženo zagađenje od 979 mikrograma zagađivača po kubnom metru vazduha, što 20 puta prekoračuje propise EU, i prevazilazi ozloglašeni Peking u kom je izmerena koncentracija iznosila 737 mikrograma po kubnom metru.

Cene nafte rastu bez prestanka već dve nedelje. Ima li tome kraja?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Već drugu nedelju zaredom, na svetskom tržištu cene nafte neprekidno raste. Razlog za to, kako objašnjavaju sdtručnjaci, jeste što je raketni napad SAD-a na Siriju izazvao strahovanja od poremećaja snabdevanja tržišta “crnim zlatom”.

Na Londonskoj berzi cena barela je u petak na kraju dana iznosila 55,24 dolara, što je 4,5 odsto više nego nedelju dana pre, dok je na američkom tržištu barel poskupeo 3,3 odsto, na 52,24 dolara.

Rast cena posledica je, između ostalog, najveće američke vojne akcije u Siriji od početka građanskog rata pre šest godina, što je dodatno ojačalo geopolitičku neizvesnost na Bliskom istoku.

– Tržišta nafte ponovo spekulišu sa rastom cena nakon nekoliko nedelja pauze. Čini se da najnovije vesti vraćaju u fokus geopolitičke rizike – kazao je Frenk Klamp iz Landesbank Baden-Vuerttemberg, prenosi SEEbiz.

Proizvodnja nafte u Siriji je relativno skromna, ali zbog pozicije te zemlje i njenih saveza sa velikim proizvođačima u regionu, eskalacija sukoba podupire strahovanja od poremećaja u snabdevanju.

Osim raketnog napada SAD-a na vazdušnu bazu u Siriji, povećanju cena doprineo je i poremećaj u snabdevanju iz Kanade zbog požara.

Zbog povećane proizvodnje u SAD-u, analitičari smatraju da će smanjenje proizvodnje OPEC-a imati manji uticaj na tržište nego što se procenjivalo, te da će se iu narednim nedeljama cene kretati u relativno uskom rasponu, osim u slučaju neočekivanih događaja i poremećaja u snabdevanju.

Što se Srbije tiče,  čelnici Udruženja naftnih kompanija obećavaju da cene derivata neće poskupeti više od jednog dinara. Barem za sada.

Francuska zatvara najstariju nuklearnu elektranu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najstarija nuklearna elektrana u Francuskoj biće zatvorena 2020. godine, nakon što je zameni elektrana nove generacije u Flamanvilleu, prenosi Anadolu Agency.

Nakon što u aprilu 2020. godine sa radom počne elektrana u Flamanvilleu, u potpunosti će biti obustavljene aktivnosti elektrane u gradu Fessenheim koja radi od 1978. godine.

Uprava kompanije koja je nadležna za rad nuklearnih elektrana u Francuskoj EDF tražila je da stara elektrana bude otvorena sve dok nova u Flamanvilleu ne bude stavljena u pogon.

Francuska je zemlja koja najviše na svetu koristi nuklearnu energiju u proizvodnji, a ima čak 58 reaktora. Čak 76 odsto potreba za električnom energijom, Francuska dobija od nuklearnih elektrana.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Revizija zaštite Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje”

Foto: velikadroplja.rs
Foto: velikadroplja.rs

Na osnovu člana 42. stava 8. Zakona o zaštiti prirode Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, obaveštava javnost o postupku pokretanja revizije zaštite Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje”.

U cilju očuvanja poslednjeg utočišta velike droplje u našoj zemlji, kao i njenih najvrednijih staništa, 1997. godine proglašeno je zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja , odnosno zaštićeno područje I kategorije i to kao Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike dropljeˮ. Uredbom o zaštiti obuhvaćena je površina od 979,4394 ha i ustanovljen je II režim zaštite. Za upravljača tog zaštićenog područja imenovano je Lovačko udruženje „Perjanicaˮ iz Mokrina.

Cilj revizije zaštite i izrade nove Studije, kao i donošenje novog Akta o zaštiti je proširenje prvobitno zaštićenog područja jer je utvrđeno da se aktivnosti ove ptice odvijaju na široj površini u odnosu na trenutno zaštićenu, kao i usaglašavanje sa izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, upotpunjavanje novih, stručnih saznanja i podataka o stanju i statusu područja, kao i eventualna promena upravljača tog zaštićenog područja.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u severnom Banatu i sastoji se od tri međusobno razdvojene celine: „Jarošˮ, „Kočovatˮ i „Sigetˮ, a koje se nalaze na području opština Kikinda, Čoka i Novi Kneževac. Predloženo područje obuhvata površinu od 6799,77 ha. Maksimalna nadmorska visina je 85 m, a minimalna 76 m.

Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu u Specijalnom rezervatu prirode „Pašnjaci velike dropljeˮ državnim i ostalim oblicima vlasništva pripada 73 odsto, a privatnom vlasništvu pripada 27 odsto površina.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži, Specijalni rezervat prirode pripada ekološki značajnom područja br. 2 – „Specijalni rezervat prirode Pašnjaci velike dropljeˮ.

Zbog prisustva određenih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i prirodnih staništa koji se nalaze na Rezoluciji 4. i 6. Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, Pašnjaci velike droplje predstavljaju EMERALD područje (RS0000022) u okviru međunarodne EMERALD ekološke mreže.

Kao značajno područje sa aspekta očuvanja i zaštite ptica, a imajući u vidu da je velika droplja na Crvnoj listi najugroženijih vrsta na planeti, Pašnjaci velike droplje su upisani kao međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice (IBA).

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje”, svrstava se u I kategoriju – zaštićeno područje od izuzetnog značaja.

Imajući u vidu veliko povećanje površine u odnosu na trenutnu površinu ovog zaštićenog područja, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode predlaže da se pored trenutnog upravljača (Lovačkog udruženja „Perjanicaˮ) razmotre i druge potencijalne opcije vezane za izbor upravljača.

Postupak pokretanja zaštite je pokrenut, dana 17.04.2015. godine, kada je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za skladištenje opasnog otpada u Kragujevcu

Foto-ilustarcija: Pixabay
Foto-ilustarcija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu Zahteva za izdavanje Dopune dozvole za skladištenje opasnog otpada od strane operatera „ŠUMADIJA SIROVINE“ na lokaciji u Kragujevcu.

Aktivnosti koje ovaj operater preduzima su upravljanje opasnim otpadom – skladištenje opasnog otpada (otpad iz termičke metalurgije bakra i ostalih obojenih metala, otpad od livenja odlivaka od obojenih metala, otpadnih kablova i istrošenih otpadnih akumulatora), a dopunjuje se sledećim vrstama opasnog otpada : elektronski i električni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadna ambalaža, apsorbenti, filterski materijal i krpe za brisanje.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 25. april 2017. godine. Uvid u podnete Zahteve može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

HIDROELEKTRANA ĐERDAP 1: Veliki korak bliže završetku revitalizacije agregata

Foto: djerdap.rs
Foto: djerdap.rs

U sklopu četvrte faze revitalizacije HE „Đerdap 1“, izvršena je priprema, spuštanje i povezivanje sa radnim kolom vratila agregata broj 1. Vratilo visine 10 metara, prečnika 1, 6 metara i težine 90 tona, spaja radno kolo i rotor generatora.

Osnovna uloga vratila je da potencijalnu energiju vode, odnosno kinetičku energiju radnog kola turbine, prenese do generatora gde se Teslinim sistemom polifaznih struja uz pomoć elektromagnetnog polja pretvara u električnu energiju. Na montažnom delu mašinske hale u toku je montaža bloka turbinskog poklopca. Ovo je jedan od finalnih koraka ka završetku montaže revitalizovanog agregata broj 1.

Montažne radove na revitalizaciji agregata obavljaju radnici elektro i mašinskog izvršenja HE „Đerdap 1“, kolege iz „Đerdap Usluga“, a obavljaju se pod budnim okom stručnjaka HE „Đerdap 1“ i fabrike „Silovie Mašine“ iz Ruske Federacije.

Saznajte kako napreduje gradnja dalekovoda od Pančeva do Rumunije (FOTO)

Foto: EMS
Foto: EMS

Vršilac dužnosti direktora EMS AD Jelena Matejić je sa predstavnicima poslovodstva i izvođača radova prošle nedelje obišla lokacije na kojima se podižu stubovi budućeg dvostrukog 400 kV interkonektivnog dalekovoda od Pančeva do rumunske granice.

Radovi teku planiranom dinamikom i na trasi se mogu videti prvi kompletno montirani noseći stubovi dalekovoda koji će povezivati prenosne sisteme Srbije i Rumunije.

Jelena Matejić je prilikom obilaska stuba broj 13, na lokaciji gde je u martu prošle godine svečano obeležen početak radova, izrazila zadovoljstvo načinom na koji napreduje ovaj projekat koji ima veliki značaj za elektronergetske sisteme Srbije i okruženja i koji je deo Transbalkanskog koridora za prenos električne energije. Stub 13 je u potpunosti podignut, a predstavnici poslovodstva EMS AD obišli su i radove na podizanju stubova 30 i 31.

Dužina dalekovoda na teritoriji Republike Srbije iznosi 68 kilometara i na njoj će biti postavljena 203 dalekovodna stuba. Završetak radova i puštanje dalekovoda u probni rad očekuje se krajem 2017. godine.

Poznati finalisti za Green Capital Award i Green Leaf Award

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proglašeni su finalisti za evropsku nagradu Zelena prestonica 2019 i Green Leaf nagradu 2018.

Finalisti za zeleni glavni grad Evrope su Gent (Belgija), Lahti (Finska), Lisabon (Portugal), Oslo (Norveška) i Talin (Estonija), dok su finalisti za Green Leaf nagradu Leven (Belgija), Ludvigsburg (Nemačka) i Vaksjo (Švedska).

Gradovi koji su se našli u užem izboru u narednom periodu će morati da dokažu svoju posvećenost kontinuiranom unapređenju životne sredine i održivog razvoja. Nagrade će biti dodeljene drugog juna 2017. godine u Esenu u Nemačkoj, koja je aktuelni nosilac nagrade za Zelenu prestonicu.

Nagrada za zelenu prestonicu uspostavljena je sa ciljem da veliki gradovi demonstriraju svoju posvećenost ekologiji, a nakon uspeha ovakvog sistema pokrenuta je i Green Leaf nagrada koja manjim gradovima daje priznanja za dostignuća u ekologiji i održivom razvoju.

SRAMOTA ZA PLANETU: Uprkos suncu, vodi, vetru i zemlji svaki sedmi čovek i dalje živi bez struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Anh Vy)

Verovali ili ne, u 21. veku više od milijardu ljudi još uvek nema pristup električnoj energiji. Istovremeno je broj onih koji kuvaju na gorivo štetno po zdravlje premašio tri milijarde, upozorava se u novom izveštaju međunarodnih organizacija.

Podaci za period između 2012. i 2014. ukazuju da napredak u obezbeđenju čiste, moderne energije za siromašne gubi trku sa rastom populacije, posebno u seoskm sredinama, navodi se u izveštaju Svetske banke i Međunarodne agencije za energiju (IEA) “Globalno praćenje okvira 2017 – Napredak prema održivoj energiji” koji je objavljen 3. aprila.

Ove nedelje predstavnici vlada, biznisa, razvojnih agencija i drugih zainteresovanih strana srešće se u Njujorku i razgovarati kako da do 2030. ostvare tri međunarodna cilja – univerzalni pristup savremenim uslugama u domenu energije, udvostručenje stope unapređenja energetske efikasnosti i udvostručenje udela obnovljive energije u globalnom energetskom miksu.

– Dostizanje tih ciljeva od ključnog je značaja za postizanje drugih globalnih ciljeva za iskorenjivanje siromaštva i unapređenje zdravstva i obrazovanja, kao i za zadržavanje rasta globalne temperature ispod limita utvrđenog Pariskim sporazumom o klimatskim promenama – istakla je Rejčel Kit (Rachel Kyte), direktorka inicijative generalnog sekretara UN “Održive energije za sve”, prenosi EurActiv.

– Svaki dan kašnjenja…, postaje sve bolnije i skuplje i preti opasnost da izgubimo ljude i ostavimo ljude po strain – rekla je Kit novinarima.

Photo: Pixabay

Neke zemlje su u posmatranom periodu ostvarile veliki napedak. Tako su Kenija, Malavi, Sudan, Uganda i Zambija povećavali elektrifikaciju za dva do tri procentna poena godišnje pri čemu Ruanda najviše dok su Avganistan i Kamboža iskoristili solarnu energiju van mreže da brže povećaju pristup energiji.

Direktor IEA Pol Simons (Paul) smatra da kućni sistemi i mini-mreže na obnovljivu energiju nude “ogromne mogućnosti za obezbeđenje struje zajednicama u seoskim sredinama i … to može pomoći da se zatvori jaz”, prenela je agencija Rojters.

Ipak, u 2014. godini 1,06 milijardi ljudi u svetu nije imalo struju, što je tek nešto bolji rezultat nego dve godine ranije. U 2014. je pristup struji u svetu imalo 85,3% stanovnika prema 85% u 2012.

U izveštaju se posebno ukazuje na nedložnu potrebu za strujom u rastućim zajednicama u ruralnim predelima u Africi. Samo 37% ljudi u Africi ima struju u poređenju sa 85% na nivou sveta pri čemu je u Angoli i Kongu procenat onih sa pristupom struji u padu.

Stručnjaci upozoravju i da zabrinjavajući broj ljudi u svetu – 3,04 milijarde, koristi za kuvanje čvrsto gorivo poput ćumura ili đubre. U 2014. je pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuvanje imao 57,4% prema 56,5% populacije u svetu u 2012.

Najveći broj ljudi koji nemaju pristup bezbednom kuvanju živi u Aziji i u manjoj meri u Africi. Na tim kontinentima bezbedno pripremanje obroka nije politički prioritet, posebno u Africi gde populacija svake godine poraste za 20 miliona ljudi a broj onih koji mogu bezbedno da kuvaju za četiri miliona.

Gledano u odnosu na napore da se obezbedi pristup struji, samo mali broj zemalja se trudi i da načini napredak na polju bezbedne pripreme obroka. U toj grupi zemalja se ističu Indonezija, Peru i Vijetnam.

Glavna ekonomistkinja za energetiku Svetske banke Vivijen Foster (Vivien) kaže da čisto odnosno bezbedno kuvanje treba da bude ključno u energetskim inicijativama jer godišnje zbog udisanja ugljen monoksida i čađi prevremeno umre oko četiri miliona ljudi.

– Kreatori politike ne shvataju taj problem ozbiljno – istakla je ona dodajući da se bezbedno kuvanje slabije vidi od elektrifikacije koja je jasan znak modernizacije ekonomije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ono što je pozitivno u izveštaju je da su neke od zemalja najvećih potrošača energije, poput Austrije, Kine, Italije, Meksika, Nigerije, Rusije i Britanije, smanjile energetski intenzitet, meru energetske efikasnosti, za više od 2% godišnje.

Kako se navodi, 15 od 20 najvećih potrošača energije smanjilo je u periodu 2012-2014. energetski intenzitet.

Najveća smanjenja zabeležena su u industriji a ohrabruje i napedak u sektoru transporta. Izuzetak je međutim sektor stanovanja, koji postaje sve energetski intenzivniji i koji će ubuduće biti u fokusu.

Napredak u korišćenju obnovljive energije bio je mnogo umereniji i njen udeo u energetskoj potrošnji bio je 2014. godine 18,3% prema 17,9% u 2012, što znači da se ide dovoljno brzo da do 2030. udeo obnovljive energije bude 36%.

Registrovan je brz napredak u proizvodnji struje iz vetra i Sunca. Međutim napredak u prelasku na čiste izvore u grejanju i transportu, na koje odlazi 80% globalne potrošnje energije, bio je mnogo sporiji.

U izveštaju se navodi da je u periodu 2012-2014. samo 13 od 20 zemalja najvećih potrošača energije povećalo udeo obnovljive energije u potrošnji pri čemu su u posmatranom periodu samo Italija i Velika Britanija povećale taj udeo za više od jednog procentnog poena.