Home Blog Page 1277

NIS predstavio dostignuća u oblasti energetike

Foto: nis.eu
Foto: nis.eu

Kompanija NIS je predstavila dostignuća iz oblasti energetike na konferenciji pod nazivom „Nova srpska energetska strategija“ koja je juče održana Beogradu.

Na panel diskusiji pod nazivom „Energetska efikasnost – projekti za budućnost“ predstavljeni su projekti – proizvodnja struje u mini elektranama i komprimovani prirodni gas (KPG).

Projekte NIS-a je predstavio Igor Korać, zamenik direktora Bloka Energetika NIS-a, a u diskusiji su učestvovali Ljubinko Savić, energetski ekspert Privredne komore Srbije i Momir Antonić, direktor kompanije „Gas Teh“. Istaknuto je da NIS ima 14 mini elektrana na naftno-gasnim poljima u Srbiji, na kojima proizvodi električnu energiju kapaciteta 14,5 MW, što je dovoljno za snabdevanje strujom čak 20 hiljada domaćinstava.

Pored kogeneracije, NIS je na konferenciji predstavio i proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa, koji se smatra energentom budućnosti. KPG se koristi kao alternativno gorivo za vozila, ali i u industrijskoj proizvodnji. Smatra se ekološki čistim energentom, jer dovodi do smanjene emisije SO2, a takođe omogućava vozilima bolje performanse i pruža veću bezbednost.

Gospodin Korać je izjavio i da je energetika segment u koji NIS kontinuirano ulaže i pravac u kojem vidimo svoju budućnost. Mini elektrane imaju veliki značaj jer proizvode električnu i toplotnu energiju iz gasa koji do sada nije bio iskorišćen zbog visokog stepena ugljen dioksida i azota. Takođe, proces pretvaranja ovog gasa u električnu energiju ima i ekološku dimenziju jer se on više ne spaljuje na baklji.

Gospodin Ljubinko Savić je istakao da je „zelena energetika“ grana na kojoj počiva energetska sigurnost. NIS je dobar primer kompanije koja je u poslednjih nekoliko godina prerasla iz naftne u energetsku i sada radi na više polja. NIS u kogeneraciji koristi resurs koji je do sada bio neiskorišćen, a sada je ubačen u energetski bilans. Projekti poput NIS-ovih povećavaju našu energetsku bezbednost i to je ključno, dodao je Savić.

Gospodin Momir Antonić je naveo da je komprimovani prirodni gas energent koji ima brojne prednosti u odnosu na druga goriva i da postoji veliki prostor za rast njegovog korišćenja u godinama koje dolaze.

izvor: nis.eu

Sandra Jovićević

Šta su stvarne, a šta nepotrebne prepreke u poboljšanju srpske energetike? (FOTO)

Foto: EP
Foto: EP

U ponedeljak, 8. maja 2017. godine, u Beogradskom hotelu Crowne Plaza, održana je konferencija pod nazivom Nova srpska energetska strategija. Ovaj događaj u organizaciji magazina “Newsweek” i Adria Media Group-a, kroz četiri panela, ispratio je aktuelne teme energetske efikasnosti i gasnog sektora, investicije  i šanse za pokretanje razvoja energetike, ali i analizirao strategiju srpske energetike.

U uvodnom obraćanju, Vojislav Tufegdžić, zamenik glavnog urednika Newsweek Srbija, kao povod za ovo dešavanje istakao je potrebu da se javnosti predstavi realno stanje u sektoru energetike Srbije.

– Verujem da ćemo u okviru četiri današnja panela svakako uspeti da odgovorimo na većinu pitanja o tome šta su stvarne, a šta nepotrebne prepreke u poboljšanju u energetici i kako to možemo prevazići – istakao je gospodin Tufegdžić.

Na otvaranju konferencije, prisutnima se obratio i ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić.

Ministar je poručio da je naš energetski sektor od ključnog značaja za ukupan razvoj Srbije i da on treba da nam da neophodnu energiju za razvoj industrije. On je takođe podsetio da smo dobili novi zakon o energetici i usvojili strategiju.

– Srbija je poslednji veliki i ozbiljan objekat izgradila 1991. godine i od tog perioda nije bilo objekata koji bi trebalo da prate ozbiljan idustrijski razvoj, a nismo uhvatili korak u korišćenju obnovljiih izvora i svega što čini energetski sistem održivim – objasnio je ministar Antić.

Ministar je naglasio da Srbija mora biti energetski sigurna, da mora obezbediti stabilnost snabdevanja građana i privrede, zbog čega je neophodno imati agresivnu investicionu politiku. Takođe je objasnio da je kroz Zakon o energetici data ozbiljna pozivnica za sve koji hoće da investiraju u obnovljive izvore, dodavši da je proteklih godina dobijeno na mreži oko 80 megavata, a da se očekuje oko 500 megavata novih kapaciteta.

Energetska politika mora da se odvija u dva pravca. Oko 99 odsto naših energenata čini ugalj, zbog čega moramo da razvijamo kopove i obezbedimo da se investicije u taj sektor ozbiljno realizuju. Znate da oko 70 odsto električne energije proizvodimo iz uglja, tako da razvoj kopova mora biti u prioritetu. Ove godine ćemo imati na raspolaganju gotovo 250 miliona evra u budžetu za razvoj Kolubare. Oko 22 milijarde idu na nove investicije, a devet na održavanje, što će nam obezbediti otvaranje novih polja E, G i Radljevo – rekao je ministar.

Foto: EP

Antić je naglasio da se mora graditi i još novih objekata.

– Sve projekcije kažu da će Srbija već u narednim godinama imati potrebe za novom energijom – takođe je rekao Antić, dodavši da se mora voditi mnogo više računa i o hidro potencijalima.

On je spomenuo i gradnju Đerdapa 3, kao i gradnju TE Bistrica.

– Apslutno sam uveren da ćemo ostvariti ciljeve od 27 odsto u obnovljivim izvorima do 2020. godine. Imamo već 500 megavata u projektima koji su u toku, a imamo i ozbiljan potencijal u biomasi – dodao je ministar.

Ministar je naglasio i da se mora ući u projekte energetske efikasnosti, ali je dodao da Srbija nema dovoljne količine nafte i gasa.

– Oko 75 odsto nafte i gasa uvozimo, pa moramo obezbediti infrastrukturu. Trenutno imamo pravac snabdevanja gasom samo iz Mađarske, a radili smo i sa Bugarskom. Imamo grant od EU vredan 50 miliona evra, a posle moramo da nađemo i kako ćemo napuniti taj gasovod. Mi trenutno pratimo i Severni tok 2, kao i Turski tok, i sve su to šanse koje mogu i obezbediti sigurnost- poručio je Antić.

On je rekao da Turski tok u ovoj fazi predstavlja samo gasovod koji obezbeđuje da budu povezane Rusija i Turska, a to da li će se dalje razvijati se vrlo pažljivo prati od strane Ministarstva.

Antić je naglasio i da Srbija želi da otvori tržište za električnu energiju i gas, a da tržište još nije zaživelo zbog kontrolisane cene struje, ali da je to dobro po građane jer bi, u suprotnom, plaćali realnu cenu koja je mnogo veća.

Pored ministra Antića, prisutno je bilo više ljudi iz Ministarstva rudarstva i energetike, ali i predstavnici Agencije za energetiku, Udruženja za gas i Privredne komore Srbije.

Foto: EP

Na prvom panelu, pod nazivom “Izazovi strategije srpske energetike”, govorili su Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora  za strategiju EPS, Mirjana Filipović, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike, i Ljiljana Hadžibabić, član Saveta Agencije  za energetiku.

Pored detaljnog upućivanja u stanje termoenergetskog i hidroenergetskog sektora, kao primarnih u našoj zemlji, tokom diskusije se govorilo o otvaranju Poglavlja 15 u pristupanju Srbije EU. Pitanje o kome je takođe vođena diskusija je cena električne energije u našoj zemlji, kao i stanje energetskog tržišta i njegova uporedna analiza sa zemljama regiona.

Drugi panel bio je posvećen prirodnom gasu, kao održivom izvoru energije, koji je u ekspanziji kako u Srbiji, tako i u čitavom regionu. Na njemu su govorili Jovica Budimir, izvršni direktor za investicije JP Srbijagas, Dragiša Martinović, savetnik generalnog  direktora JP Srbijagas, i Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas. Na panelu se pretežno govorilo o kapacitetima i problemima u gasnoj privredi, strateškim planovima Srbije i potencijalima gasnog biznisa.

Foto: nis.eu

Na trećem panelu, pod nazivom “Energetska efikasnost – projekti za budućnost” učestvovali su Igor Korać, zamenik direktora Bloka energetika u NIS, Momir Antonić, direktor GasTeh Inđija, Ljubinko Savić, zamenik sekretara Udruženja za energetiku PKS. Tema panela bila je  komprimovani prirodni gas, ali i proizvodnja električne i toplotne energije u mini gasnim elektranama. Učesnici su podsetili na potpisani sporazum Srbije sa EU, prema kom se naša zemlja obavezuje da do 2020. godine proizvodi 27 odsto energije iz obnovljivih izvora, ali su i prezentovali već sprovedene i planirane prakse koje vode ka ostvarenju ovog cilja. Između ostalog, mogla je da se čuje strategija kompanije NIS koja se nalazi na putu prelaska iz naftno-gasne kompanije u energetsku.

Foto: EP

Na poslednjem tematskom bloku razgovora, pod nazivom “Investicije u energetici – šansa za pokretanje privrede”, učestvovali su Rastislav Kragić, samostalni savetnik Ministarstva energetike, Nebojša Lemajić, izvršni direktor za investicije  i razvoj JP Transnafta Srbija, i Tomislav Mićović, generalni sekretar UNKS. Tokom panela je zaključeno da, iako su razvoj i implementacija obnovljivih izvora energije dug i složen proces, Srbija dugoročno mora da energetiku da orijentiše u tom pravcu. Veliki napori u ovoj oblasti u budućnosti svakako će obuhvatati i rad na tome da cena energije dobijene iz obnovljivih izvora bude konkurentna ceni energije dobijene iz fosilih goriva, što u ovom trenutku u našoj zemlji nije slučaj.

Organizacija tematskih skupova poput ovog, posvećenog energetici, svakako su neophodni u budućnosti, kako bi i široj javnosti bio omogućen uvid dokle je Srbija stigla u procesima modernizacije i povećanja efikasnosti i održivosti energetskog sektora.

Srbija će dostići 27 odsto iz obnovljivih izvora energije

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić učestvovao je na konferenciji „Nova srpska energetska strategija“ koja je juče održana u Beogradu.

On je ovom prilikom istakao da će Srbija uspeti da ispuni obavezu prema Evropskoj uniji da do 2020. godine dostigne udeo od 27 odsto obnovlјivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije, s obzirom na to da smo trenutno između 23 i 24 odsto. Ministar je naveo da će poseban akcenat u narednom periodu biti stavlјen na korišćenje biomase. Kazao je i da su u toku i projekti koji će obezbediti dodatnih 500 MW iz obnovlјivih izvora i poručio da posebnu pažnju treba posvetiti korišćenju biomase, koja je naš najveći potencijal. Prema njegovim rečima, ako je oko 5,6 miliona tona ekvivalenta nafte naš ukupni potencijal iz obnovlјivih izvora energije, oko 3,3 milona je iz biomase. Biomasa mora biti daleko više u fokusu i mi kao ministarstvo smo radili na promociji i nastavićemo i kroz izgradnju malih postrojenja i investicija na biomasu i biogas, ali pre svega kroz stalni pritisak prema sistemima dalјinskog grejanja, rekao je Antić dodajući da toplane sve više prelaze na korišćenje biomase.

Gospodin Antić je podsetio da je poslednji veliki energetski objekat u Srbiji otvoren 1991. godine i da posle toga nije bilo velikih projekata za budući industrijski razvoj. Kako je rekao, strateški najvažniji elementi energetskog sektora su sigurno snabdevanje, tranzicija ka održivom energetskom sistemu i razvoj tržišta energetike. Srbija mora biti energetski sigurna, da obezbedi snabdevanje građana i privrede, ali i da ima agresivnu investicionu politiku, što je prioitet Vlade i ministarstva.

On je podsetio da je počeo projekat za Kostolac B3 i proširenja kopa Drmno, što je veoma važno za budućnost našeg energetskog sistema. Antić je rekao da smo proteklih godina dobili na mreži oko 80 MW iz obnovlјivih izvora, od ćega najviše od hidro i vetro potencijala. U ovom trenutku se nalazimo u različitim fazama izgradnje gotovo 500 MW iz obnovlјivih izvora, od čega za oko 483 MW iz energije vetra i značajan broj kapaciteta iz biomase i biogasa, kao i hidroenergije. Ako tome dodamo i ozbilјne projekte koje radimo na prenosu, transmisiji energije, na izgradnji unutrašnjih i panevropskih koridora kroz projekat Transbalkanskog koridora, time dobijamo daleko bolјu sliku u elektroenergetskom sektoru, naveo je on.

Ministar je rekao da Srbija dobija oko 70 odsto struje iz uglјa i da će ulaganje u kopove biti jedan od prioriteta i podsetio da će ove godine EPS uložiti 31 milijardu dinara u RB Kolubara, od čega će 22 milijarde biti izdvojene za nove investicije, a 9 za održavanje. On je rekao da će biti otvorena tri nova kopa – polјe E, G i Radlјevo, koje će zameniti najvažniji kop Tamnava-Zapadno polјe. Antić je kazao da će pokušati da nađu partnere i za nove projekte za termoelektrane TENT B3 i Kolubaru B.

Ministarstvo će razvijati i hidropotencijale – Moravske elektrane za dodatnih oko 150 MW u pet kaskadnih hidroelektrana, kao i potencijale na Ibru, Drini i Bistrici, kazao je Antić i dodao da predstoji i projekat Đerdap 3.

Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike gospođa Mirjana Filipović rekla je da je poglavlјe 15 u priklјučenju EU jedan od glavnih izazova što se tiče energetike. Izazov je stvaranje regionalnog tržišta gasa i električne energije, kao i restrukturiranje javnih preduzeća. Jako nam je bitno i da se ispoštuje regulative o zaštiti životne sredine, u šta se dosta mora ulagati u narednom periodu, rekla je ona. Dodala je i da zakon omogućava da pored EPS-a svako drugi može da proizvodi struju u Srbiji, a da se otvara samo pitanje tržišne isplativosti.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Održan Starwood festival u Beogradu

Foto: sumskoudruzenje.org.rs
Foto: sumskoudruzenje.org.rs

Od 29. aprila do 1. maja 2017. godine u Zvezdarskoj šumi u Beogradu održan je Starwood festival.

Ovaj festival osmišljen je sa ciljem da promoviše kulturu, sport i ekologiju. U okviru ekološkog dela programa održane su ekološke radionice, čišćenje šume, a postavljena su i reciklažna zvona za plastiku i limenke, kao i veći broj đubrijera i pepeljara.

Festival organizuje Šumsko udruženje širokih ambicija.

izvor: sumskoudruzenje.org.rs

Sandra Jovićević

Vetropark na Krnovu pušten u probni rad

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

U Crnoj Gori je sa probnim radom započeo vetropark na Krnovu, prvi vetropark u ovoj zemlji.

Vetropark je snage je 72 MW, a čini ga 26 turbina. Očekuje se da godišne proizvodi oko 200 GWh električne energije, što je dovoljno za snabdevanje 50 hiljada domaćinstava i čini više od 6 odsto ukupne proizvodnje električne energije u toj zemlji.

Realizacija projekta je započela 2015. godine, a investitor je francuska kompanija „Akuo energy“, koja je uložila oko 120 miliona evra u ovaj energetski objekat.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Poseta ŠOSO „Milan Petrović“ u okviru programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U okviru poseta vaspitno-obrazovnim ustanovama koje su prijavljene za učešće u Programu „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ za školsku 2016/2017. godinu, podsekretar Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Brankica Tabak, zamenica pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, Milka Budakov, sa Milanom Gatarić i Tamarom Orlović iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, posetile su 4. maja 2017. godine Školu za osnovno i srednje obrazovanje „Milan Petrović“ sa domom učenika iz Novog Sada.

Direktorka škole, mr Slavica Marković, sa svojim saradnicima predstavila je aktuelna dešavanja i organizacionu šemu škole, a posebno su istaknute specifičnosti objekta u Čeneju, koji je sedište Edukativnog kampa, kao i najveće senzorne bašte na Balkanu, koja se nalazi u dvorišu OŠ „Milan Petrović“. Izgradnju senzorne bašte, koja pomaže osobama sa senzornim invaliditetom, omogućili su Ministarstvo spoljnih poslova Italije i Pokrajina Emilija-Romanija u okviru Programa Podrške politici za decu i mlade u Srbiji.

Prilikom obilaska škole, predstavnicima Pokrajinske vlade prikazan je deo službi koje pružaju usluge edukacije i rehabilitacije dece, mladih i odraslih, a posebno je istaknut značaj reciklažnog centra za električni i elektronski otpad, radionice za izradu predmeta od recikliranog papira i proizvodnju ekološkog sapuna.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen kvalitet vode akumulacije Grlište u Zaječaru

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine učestvovali su na XXX stručnom sastanku preventivne medicine Timočke krajine sa međunarodnim učešćem koji je održan od 25. do 28. aprila 2017. godine u Zaječaru.

Cilj skupa bio je poboljšanje saradnje između sektora za životnu sredinu i zdravstvenog sektora, kao i da se osnaži uloga principa predostrožnosti u javnom zdravlju i zaštiti životne sredine.

Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine su prezentovali dva rada iz oblasti kvaliteta vode akumulacije Grlište namenjene vodosnadbevanju grada Zaječara.

Prezentacije sa skupa možete pogledati na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Rast prodaje električnih vozila u Evropskoj uniji

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Prodaja električnih automobila u prvom tromesečju 2017. godine skočila je za 38 odsto u odnosu na isti period 2016. godine.

Kako piše Blumberg, na tržištu električnih vozila u Evropskoj uniji došlo je do značajnih promena, s obzirom da je rast u prethodnoj godini iznosio svega 2,9 odsto, a u prvom kvartalu ove godine skoro 40 odsto. Tako je u periodu januar-mart kupcima isporučeno 32.627 automobila na električni pogon, što, međutim, i dalje predstavlje skroman tržišni udeo u ukupnoj prodaji putničkih vozila u EU – u prva tri meseca ukupno je prodato 1,89 miliona automobila.

Najveći rast prodaje automobila na struju u prvom kvartalu 2017. zabeležen je u Španiji (87,4 odsto), zatim u Nemačkoj (67,5 odsto) i u Ujedinjenom Kraljevstvu (29,9 odsto). Među najpopularnijim modelima na struju je Renault Zoe, koji je veoma tražen u Nemačkoj i Španiji, dok je BMW saopštio da je njegov i3 dostigao 22 odsto tržišnog udela među novoregistrovanim električnim automobilima u Nemačkoj i 17 odsto u Evropi.

Procenjuje se da je do značajnijeg rasta prodaje vozila na električni pogon došlo pre svega zbog državnih subvencija i drugih beneficija koje uživaju vlasnici automobila na struju u zemljama EU, ali i usled proširenja infrastrukture brzih punjača. Osim toga, novi i postojeći unapređeni modeli električnih automobila imaju sve veću autonomiju u vožnji, pa je baterije potrebno ređe puniti, a vožnja na dužim međugradskim relacijama sada se u mnogim vozilima može obaviti bez zaustavljanja radi dopune baterija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Ekološka akcija uklanjanja otpada u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U saradnji Javno-komunalnog preduzeća „Komunalac“ iz Leskovca, kompanije „Por Verner Veber“ i Komunalne policije organizovana je akcija čišćenja i uređenja javne površine u Bledskoj ulici, iza pogona „Elektrodistribucije“ u Leskovcu.

Na ovom prostoru uklonjeni su velika količina šiblja i rastinja, kao i građevinski i komunalni otpad. Ovom prilikom je na stanovnike ovog naselja apelovano da čuvaju životnu sredinu i smeće odlažu na za to propisanim mestima.

Ovo je samo jedna u nizu ekoloških akcija koju realizuju JKP „Komunalac“, kompanija „Por Verner Veber“ i Komunalna policija u Leskovcu.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

KLADOVO: Bugarska i Srbija zajedno za kompostiranje biorazgradivog otpada (FOTO)

Foto: Kladovo.org.rs
Foto: Kladovo.org.rs

U kongresnoj sali hotela „Đerdap“ u Kladovu, organizovana je informativna konferencija u okviru projekta CB007.1.32.318 „Očuvanje i unapređenje životne sredine u pograničnom regionu kroz kompostiranje biorazgradivog otpada“, koji se finansira uz pomoć Evropske unije putem Interreg-IPA Programa prekogranične saradnje Bugarska-Srbija.

Projekat realizuju Udruženje “Bugarska u Evropi” iz Bugarske i Opština Kladovo.

Predsednik opštine Radisav Čučulanović otvorio je konferenciju i poželeo dobrodošlicu gostima iz Bugarske, posebno se zahvalio timu iz Kancelarije za ekonomski razvoj Kladova kao i ostalim službama lokalne samouprave za doprinos i rad na projektima Interreg IPA projekata.

Foto: Kladovo.org.rs

Za vreme događaja predstavljeni su ciljevi, predviđene aktivnosti, očekivani rezultati , a vodila se i diskusija o aktuelnim problemima u upravljanju otpadom.

Foto: Kladovo.org.rs

Očekuje se da će prisutni, svojim učestvovanjem na konferenciji, doprineti popularizaciji inicijative i povećanju nivoa ekološke svesti u zajedničkom okruženju.

Foto: Kladovo.org.rs

Počela izgradnja „Turskog toka“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija „Gasprom“ počela je izgradnju morskog dela gasovoda „Turski tok“ koji će preko dna Crnog mora gas iz Rusije dovoditi do Turske, saopšteno je iz pomenute ruske energetske kompanije.

Početak radova usledio je četiri dana nakon susreta predsednika Rusije i Turske. Radovi su započeti u blizini obale Rusije, a izvodi ih brod Audacija kompanije „Olsiz“. Kada je reč o postavljanju cevi na većim dubinama, radove će izvoditi brod „Pajoniring spirit“.

Projekat će se realizovati strogo prema planu, a trebalo bi da bude završen tokom 2019. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U toku energetska sanacija pet zdravstvenih objekata u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Građevinsko-zanatski radovi u domovima zdravlja Nikšić, Kolašin i Andrijevica i zdravstvenim stanicama Petnjica i Murino u Crnoj Gori, sa ciljem unapređenja energetskih karakteristika objekata su počeli, a rok za njihov zavšetak je 31. avgust ove godine, saopštilo je Ministarstvo ekonomije Crne Gore.

U domovima zdravlja Nikšić, Kolašin, Andrijevica i zdravstvenoj stanici Petnjica tokom prošle godine završeni su radovi na adaptaciji termo-tehničkih instalacija sa elektro instalacijama, čime je grejanje u svim objektima pušteno u rad, a ukupna vrednost pomenutih radova bila je oko 121.000 evra. Nakon završetka započetih građevinsko-zanatskih radova, zdravstveni objekti biće u celosti energetski adaptirani i uslovi komfora, odnosno boravka pacijenata i rada medicinskog osoblja biće značajno poboljšani.

U okviru Projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“, koji se implementira od 2009. godine, do sada je energetski adaptirano 11 zdravstvenih, 8 obrazovnih ustanova i 1 studentski dom, ukupne vrijednosti radova oko 8,7 miliona eura. Projektom se finansira primena mera energetske efikasnosti, koje se odnose na zamenu fasadne stolarije, postavljanje toplotne izolacije na omotaču zgrade, poboljšanje unutrašnjeg osvetljenja, modernizaciju ili potpunu zamenu kotlarnica uz modernizaciju celokupnog sistema grejanja i modernizaciju sistema za pripremu sanitarne tople vode.

Projekat se finansira kroz zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 11,5 miliona evra, a u cilju unapređenja energetske efikasnosti i uslova komfora u javnim objektima. Rok za završetak projekta je mart 2018. godine.

Radovi na pet zdravstvenih objekata izvode se u okviru projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“ i njihova ukupna vrednost je oko 725.000 evra.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Nagradni foto konkurs „Viki voli zemlju 2017“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vikimedija Srbije, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i podrškom Turističke organizacije Srbije, organizuje novi krug foto konkursa „Viki voli Zemlju”. Takmičenje se održava od 1. do 31. maja 2017. godine, sa ciljem prikupljanja slobodnih fotografija zaštićenih prirodnih dobara širom Srbije.

U takmičenju mogu učestvovati svi registrovani korisnici Vikipedije, koji treba da postave fotografije na Vikimedijinu multimedijalnu ostavu. Fotografije moraju biti načinjene pre ili tokom trajanja konkursa i moraju predstavljati zaštićeno prirodno dobro.

Stručni žiri odabraće tri najlepše fotografije koje će biti nagrađene GoPro kamerom, vaučerom za kupovinu tehnike i eksternim hard diskom.

Fotografije će, pored dostupnosti na Vikimedijinoj ostavi, biti predstavljene javnosti i kroz izložbe u gradovima Srbije: u Beogradu u Turističkoj organizaciji Srbije, u Nišu na internacionalnom džez festivalu „Nišvil“ i u gradu autora pobedničke fotografije. Deset najlepših fotografija iz svake zemlje učestvovaće početkom jeseni i na svetskom takmičenju.

Foto konkurs „Viki voli Zemlju” organizuje se četvrti put za redom u Srbiji, a peti put u svetu. Cilj ovog međunarodnog projekta, koji uključuje 26 zemalja sveta je, s jedne strane, fotografisati pod slobodom licencom što više prirodnih spomenika, a sa druge strane doprineti povećanju javne svesti o očuvanju prirode. Prošle godine je na globalnom nivou više od 13.500 učesnika poslalo preko 110 hiljada fotografija.

Više informacija o konkursu možete pronaći na sajtu: www.vikivolizemlju.rs.

Više informacija o međunarodnom projektu „Viki voli Zemlju“ možete pronaći na zvaničnoj stranici konkursa: www.wikilovesearth.org.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Novi gasovod između BiH i Hrvatske biće dug 160 km i koštaće 80 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bosna i Hercegovina bi uskoro trebalo da krene sa izgradnjom novog gasovoda kojim bi se stvorio alternativni pravac za dostavljanje tog vrlo važnog energenta. Taj projekat koštao bi 80 miliona evra. Bio bi finansiran iz sredstava Evropske banke za obnovu, a njegovom izgradnjom bi ova zemlja dobila 160 kilometara novog gasovoda, piše Večernji list BiH.

Direktor BH-Gasa i članovi Uprave hrvatskog Plinacro-a potpisali su krajem prošle nedelje memorandum o razumevanju i saradnji između BH-Gasa i tog hrvatskog operatera transportnog gasnog sistema kojim su definisana područja saradnje u kojima će se u narednom periodu intenzivirati aktivnosti u pogledu realizacije razvojnih projekata. Pritom je poseban naglasak stavljen na povezivanje gasnih sistema preko tačke južne interkonekcije.

Gasovod koji bi iz Zagvozda išao do Novog Travnika dužine je oko 160 kilometara, a okvirna cena projekta bila bi oko 80 miliona evra. Iz BH-Gasa objašnjavaju kako bi, ako se sve bude odvijalo po planu, u narednih 12 meseci mogle biti gotove studije uticaja na okolinu, finansijske studije …, nakon čega bi se moglo krenuti u eksproprijaciju zemljišta.

– To je početak realizacije projekta južne interkonekcije, odnosno spajanja gasovodnih sistema Hrvatske i BiH. Želja BH-Gasa je obezbediti za BiH, konkretno za Federaciju BiH, sigurnost u snabdevanju i drugi pravac snabdevanja prirodnim gasom. Postojeći gasovod, koji ide od Zvornika, star je već 40 godina i on polako doživljava svoju punu starost, a razlog započinjanja ovog projekta je i diversifikacija izvora snabdevanja – kazao je za Radiosarajevo.ba Almir Bečarević, savetnik Uprave BH-Gasa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kada Vlada FBiH usvoji informaciju o ovom memorandumu, pristupit će se fazi projektovanja novog gasovoda.

– Izgradnjom ovog gasovoda BiH bi dobila mogućnost da kupuju prirodni gas i iz drugih izvora, a ne samo ruski, kako je to bio slučaj do sada. Gasovod bi išao pravcem Travnik – Posušje te dalje prema Hrvatskoj, a bio bi uključena i grana za Mostar – ističe Bečarević.

Bezbednost snabdevanja Iz Plinacro-a su naveli kako će se raditi i deonice Slobodnica – Brod – Zenica, Lička Jesenica – Rakovica – Tržac – Bosanska Krupa. Pravci Zagvozd – Imotski – Posušje – Travnik / Novi Travnik i Slobodnica – Brod – Zenica predstavljaju deo gasnog prstena Energetske zajednice (EC Gas Ring), čijom bi se realizacijom omogućila diversifikacija izvora snabdevanja BiH, kako preko projekta Jonsko-jadranskog gasovoda i južnog dela hrvatskog transportnog sistema tako i preko hrvatskog transportnog sistema na severu koji se neposredno naslanja na slovenački i mađarski transportni sistem.

Uređena okolina HE „Zakučac“ u Hrvatskoj

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Zaposleni kompanije „HEP Opskrba“ četvrtu godinu zaredom uredili su okolinu jedne HEP-ove hidroelektrane.

Ove godine to je hidroelektrana „Zakučac“, najveća hidroelektrana u Hrvatskoj, koja se nalazi u donjem toku rieke Cetine, pokraj Omiša. „HEP Opskrba, pridružila se proslavi 55 godina rada hidroelektrane „Zakučac“ i manifestaciji obeležavanja Kaštelanovih dana koju realizuje grad Omiš, selo Zakučac i Srednja škola „Jure Kaštelan“ iz Omiša.

Sadnjom 55 jablana za drvored „Jurini jablani“ na simboličan način obeleženi su Kaštelanovi dani. U protekle tri godine, u sklopu akcije „100 zelenih stabala“ uređena je okolina i posađena su stabla oko hidroelektrana „Ozalj“, „Kraljevac“ i „Čakovec“ sa ciljem povećanja svesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolin. Ovom akcijom „HEP Opskrba“, dobitnica nagrade „Greenovation“, za najbolji ukupni program zelene privrede želi doprineti programu Ujedinjenih naroda, pokrenutom 2010. godine pod nazivom „Milijarda zelenih dela – međunarodni pokret kojim štitimo planetu i osiguravamo održivu budućnost“.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Sarajevo dobilo autobuse na gas

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Kompanija GRAS iz Sarajeva danas će u saobraćaj pustiti osam novih autobusa na prirodni gas.

Kako je saopšteno, proteklog vikenda izvršene su probne vožnje kako bi se autobusi zvanično pustili u rad danas. Reč je o šest zglobnih i dva solo autobusa, a sredstva su obezbedili radnici GRAS-a koji su se odrekli jednog toplog obroka za kupovinu autobusa.

Zahvaljujući ovim vozilima značajno će se poboljšati kvalitet usluga javnog gradskog prevoza u Sarajevu, a posebno sa ekološkog aspekta.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević