Home Blog Page 1275

ILON MASK: Naši solarni krovovi biće jeftiniji od tradicionalnih i imaće doživotnu garanciju

Photo: tesla.com
Foto: tesla.com

Veče pred puštanje Tesla solarnih panela u prodaju, 9. maja, direktor kompanije, Ilon Mask, predstavio je javnosti ključne informacije za ovaj projekat.

Mask je putem društvene mreže Tviter najavio početak isporuke Tesla solarnih panela. U on je u svom tvitu obećao da će isporuka biti dostupna u većini zemalja širom sveta. Ovom prilikom je takođe pojasnio da bi ljudi mogli da očekuju navedene isporuke u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 2017. godine, a da će na inostrane lokacije isporuke stići početkom naradne godine.

Međutim, druga objava je, čini se, izazvala još veću pažnju javnosti – solarni krovovi će imati doživotnu garanciju.

Na sajtu kompanije Tesla su nedavno objavljene i sve informacije koje su potrebne za naručivanje solarnih panela. Između ostalog, istaknuta je garancija da ovaj proizvod nema rok trajanja.

 – Solarne ploče su toliko izdržljive, da im se neće biti ništa, šta god da se dogodi sa objektom – navodi se u saopštenju na sajtu kompanije Tesla.

U gifu su, ilustracije radi, prikazani Teslini solarni paneli i ploče tradicionalnih krovova.

Foto: futurism.com

Između ostalog, ova garancija u skladu je sa tvrdnjama Elon Maska, da će ugradnja Tesla solarnih krovova biti finansijski povoljnija od izgradnje tradicionalnih krovova, uzimajući u obzir da je isplativost investicije jedna od najčešćih prepreka kada su u pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije.

Na sajtu su navedeni i razlozi zašto bi uopšte bilo korisno instalirati solarne panele na krovove. Neki od njih, poput smanjenja iznosa računa za potrošnju električne energije, već su dobro poznati široj javnosti. No, takođe su dostupna i objašnjenja kako bi objekat nakon instalacije solarnih panela mogao da postane samoodrživ, i omogući potpuno isklučivanje sa postojeće mreže za distribuciju.

– Sa integrisanim zidnim Tesla baterijama, Sunčeva energija prikupljena tokom dana se akumulira unutar baterija i biva dostpna u svakom trenutku za lične potrebe u objektu – navodi se iz ove kompanije.

Ono što je navedeno, samo su neki od razloga što je kompanija Tesla odlučila da pokrene Solar Siti u novembru 2016. godine. Projekat Solar Siti je osmišljen tako da objedini sva moguća energetski efikasna rešenja za objekte. Ovo je jedan od Tesla projekata koji mnogo obećava. Postojeće studije Nacionalne laboratorije za obnovljive izvore energije, kao i mnoga druga istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama sugerišu da bi 25 odsto energetskih potreba SAD mogle da se proizvedu samo pomoću solarnih panela.

Naravno, nije svaki krov idealan za postavljanje solarnih panela, jer kombinacija mnoštvo faktora određuje količinu struje koja na krovu objekta može da se generiše. Ovi faktori obuhvataju prosečnan broj sunčanih dana područja na kom se objekat nalazi, ali i količinu Sunčeve svetlosti kojoj je omogućeno da nesmetano stigne do krova, a da je pritom ne zaklone visoke zgrade i drveće.

U tom pogledu, Tesla je omogućio analizu isplativosti ovakvog ulaganja. Za sada, ukoliko živite u Sjedinjenim Američkim Državama, možete dobiti procenu na osnovu podataka dobijenih iz kompanije Google koja je na krovove već instalirala Tesla solarne panele.

M. N.

Izvor: futurism.com

DUBAI AWARD: Ako marite za životnu sredinu, prijavite se na takmičenje i osvojite 30.000 dolara

Foto: dubaiaward.dm.gov.ae
Foto: dubaiaward.dm.gov.ae

Dubai i UN-Habitat raspisali su konkurs za Međunarodnu nagradu Dubaija za najbolje prakse u poboljšanju životne sredine.

Poznato je da Dubai već 21. godinu predstavlja pozitivan primer održive zajednice.

Kako navode organizatori, nagrada dolazi u kritičnom trenutku, ubrzo nakon potpisivanja nove Urbane agende, u oktobru 2016. godine, pa je ovo prilika da se pokažu najefikasnije sprovedene intervencije za poboljšanje života u urbanim zajednicama širom sveta.

U skladu sa Ciljem 11 održivog razvoja, koji su formlisale UN, a koji podrazumeva održivost, bezbednost, otpornost i inkluzivnost gradova i drugih naselja, ova nagrada prepoznaje značajan doprinos zajednica koje:

  • imaju dokazan i opipljiv uticaj na poboljšanje kvaliteta života ljudi;
  • su rezultat delotvornih partnerstava između javnog, privatnog i građanskog sektora društva;
  • su socijalno, kulturno, ekonomski i ekološki održive.

Pored toga, nagrada odražava politiku i posvećenost vlade Dubaija i Ujedinjenih Arapskih Emirata ka održivom razvoju naselja i zaštiti životne sredine. Kroz blisku saradnju sa UN-Habitat organizacijom, nagrada takođe oslikava značaj jakih i koherentnih partnerstava u sprovođenju novih Ciljeva UN, i daje doprinos socijalnoj, ekonomskoj i ekološkoj održivosti naselja u svim delovima sveta.

Nagrada je otvorena za sve sektore: nacionalne i regionale vlade; lokalne vlasti i njihove sektore; nevladine organizacije; multilateralne agencije; istraživačke i akademske institucije; javne i privatne fondacije; medije i fizička lica.

Definisano je  5 kategorija u okviru kojih se nagrada dodeljuje: najbolja praksa; najbolji transfer prakse; najbolje istraživanje; privatni sektor; i nagrada za lični doprinos.

Detaljnije informacije o nagradi dostupne su na sledećim sajtovima: unhabitat.orgdubaiaward.dm.gov.ae.

U sledećoj tabeli prikazani su broj nagrada, kao i vrednosti nagrada po kategorijama:

Foto: dubaiaward.dm.gov.ae 

Rusija nedovoljno koristi obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki portal Power Engineering International je saopštio da bi obnovljivi izvori energije do 2030. godine mogli imati udeo u energetskom miksu u Rusiji od čak 11,3 odsto.

Podaci Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) pokazuju da su obnovljivi izvori energije u Rusiji nedovoljno iskorišćeni i da sada čine tek 3,6 odsto energetskog miksa. Kako se navodi, kada bi se spomenuti cilj o udelu od 11,3 odsto do 2030. godine ostvario, istovremeno bi se omogućila ulaganja od čak 300 milijardi dolara.

Međutim, ruska nadležna tela predviđaju da bi taj udeo, prema svim sadašnjim pokazateljima i uz zadržavanje dosadašnje politike, u 2030. godini mogao dostići tek 4,9 odsto.

izvor: energetika-net.com13

Sandra Jovićević

Klimatske promene velika pretnja za Arktik

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Arktik se zagreva dvostruko brže od globalnog proseka, a klimatske promene su najveća pretnja biodiverzitetu Severnog pola, navodi se u Ferbenks deklaraciji 2017, koju su juče usvojile zemlje Arktičkog saveta.

Deklaraciju na devet strana, u kojoj se ističe važnost smanjenja emisije metana i čađi, potpisali su u Ferbenksu na Aljasci predstavnici svih osam Arktičkih nacija.

Državni sekretar gospodin Reks Tilerson, upozorio je da SAD neće žuriti sa donošenjem odluka vezanim za globalno zagrevanje. On je rekao da SAD ponovo razmatraju nekoliko važnih pitanja, uključujući i to na koji način će Trampova administracija pristupiti problemu klimatskih promena.

izvor: b92.net

Sandra Jovićević

Prikupljeno 5 tona smeća sa Mont Everesta

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Nakon samo pet dana akcije za prikupljanje đubreta sa najvišeg planinskog vrha, Mont Everesta, prikupljeno je četiri tone smeća.

Radnici i volonteri su skupljali smeće sa severne, kineske strane Mont Everesta, a lokalna vlada Tibeta je organizovala stanice za sortiranje, reciklažu i uništavanje otpada. Smeće na Mont Everestu se uglavnom sastoji od konzervi, plastičnih kesa, gorionika, štaora, boca sa kiseonikom i druge opreme koja je potrebna za planinarenje.

Akcija čišćenja traje devet dana i biće fokusirana ka stazama i mestima koja su namenjena za postavljanje kampova, a koja se nalaze na visini između 5.200 i 6.500 metara nadmorske visine.

Na strani Nepala, organizatori planinarskih ekspedicija počeli su da šalju ogromne kese za đubre sa planinarima, kako bi tokom prolećne sezone prikupljali đubre da bi ga kasnije helikopterima prebacivali u bazni kamp.

izvor: edukacija.rs

Sandra Jovićević

ADRION: Odobreno 13 projekata u kojima učestvuju institucije iz Srbije

Foto: Adrion
Foto: Adrion

Dana 11. maja u Janjini, Grčka, održan je Drugi forum Strategije Evropske unije za Jadransko – jonski region na kojem su učestvovali visoki zvaničnici svih zemalja učesnika inicijative – Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Hrvatska. U okviru ovog događaja organizovan je i Nadzorni odbor Interreg transnacionalnog programa za Jadransko – jonski region ADRION na kojem je odobreno 13 projekata u kojima učestvuju institucije iz Srbije.

Povodom otvaranja skupa, zamenik grčkog ministra ekonomije i razvoja, Aleksis Haricis istakao je važnost razvoja sektora energetike u ovom regionu. Haricis je naglasio da je potrebno dodatno ojačati saradnju i solidarnost među državama regiona, kao i da Jadransko – jonska inicijativa predstavlja mogućnost za napredak svih država učesnica.

Prioriteti Interreg transnacionlnog programa Adrion odnose se na podršku razvoju inovacionih mreža i klastera regiona, akademskih zajednica i preduzeća u Jadransko-jonskom regionu; promociju i očuvanje prirodnog i kulturnog nasleđa; poboljšanje transnacionalnih kapaciteta za zaštitu životne sredine; razvoj kapaciteta za integrisani transport, usluge mobilnosti i multimodalnost i unapređenje institucionalnih kapaciteta javne uprave. Za više informacija posetite sajt programa.

Završeno ekološko takmičenje „Prljavo ili čisto – nije isto”

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Ekipa osnovne škole „2. oktobar” iz Zrenjanina bila je najuspešnija na finalnom takmičenju eko kviza „Prljavo ili čisto – nije isto”. Drugo mesto zauzeli su osnovci iz melenačke škole „Dr Boško Vrebalov”, a treće iz OŠ „Branko Ćopić” iz Lukićeva.

Takmičenje u poznavanju ekologije, značaju očuvanja životne sredine, ali i spretnosti i brzine organizovalo je zrenjaninsko JKP „Čistoća i zelenilo”. Učešće je uzelo devet osnovnih škola, koje su se nadmetale u nekoliko faza.

Otvarajući finalno takmičenje, direktor JKP „Čistoća i zelenilo” gospodin Goran Fijat istakao je da ovo preduzeće ima društvenu odgovornost u oblasti zaštite i očuvanja životne sredine, ekologije, reciklaže. Kako je naveo, cilj je bio da kroz ovakav vid edukacije i takmičenja podignemo svest o svim tim važnim stvarima.

Model takmičenja u Zrenjaninu preuzet je od beogradskog JKP „Gradska čistoća”.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

Zrenjanin uskoro dobija čistu vodu

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Direktor Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija” iz Zrenjanina gospodin Ivan Dević obratio se odbornicima Skupštine grada istakavši da se puštanje zrenjaninske fabrike vode u rad meri danima.

Kako je objasnio, fabrika je već sada priključena na gradsku vodovodnu mrežu i rade se određene probe, a kada budu postignuti i zadovoljeni svi parametri, krenuće se u puštanje postrojenja u rad. Ugovorom je predviđeno, a tako i propisi nalažu, narednih petnaest dana od puštanja postrojenja u rad, ukoliko parametri koji se mere tri puta dnevno, pod punim opterećenjem, pokažu zadovoljavajuće rezultate, u tom trenutku se smatra da je postrojenje ispunilo svoj cilj i zadovoljilo kriterijume.

Završetak radova na postrojenju za preradu pijaće vode, vrednom oko 8 miliona evra, najavljivan je u nekoliko navrata do sada, a voda za piće u Zrenjaninu, podsećamo, zabranjena je rešenjem sanitarnog inspektora 2004. godine zbog nedozvoljene količine arsena u njoj.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

Užice u oktobru dobija fabriku za preradu vode

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na izgradnji fabrike za preradu vode u Užicu su u toku, a prva faza biće završena u oktobru, kako je i planirano.

Radovi na postrojenju započeli su u oktobru prošle godine. Prvi zastoj bio je uslovljen dalekovodom koji nije na vreme izmešten. Izuzetno niske temperature u januaru privremeno su zaustavile radove. Ipak, po rečima izvođača ukupna kašnjenja ne ugrožavaju realizaciju koja se uporedo izvodi u više celina.

Vrednost prve faze radova na fabrici za preradu vode je 400 miliona dinara koje finansira Republika Srbija, a grad Užice učestvuje sa 10 odsto sredstava.

izvor: glaszapadnesrbije.rs

Sandra Jovićević

Proglašen ovogodišnji dobitnik priznanja EBRD u oblasti ekologije

Foto: voban.co.rs
Foto: voban.co.rs

Na ovogodišnjoj Godišnjoj skupštini i poslovnom forumu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na Kipru, EBRD-ov Program trgovinskih olakšica (TFP) odao je priznanje Vojvođanskoj banci u oblasti zaštite životne sredine i socijalnih pitanja za 2016. godinu.

Gospodin Marinos Vathis, predsednik Izvršnog odbora Vojvođanske banke je na dodeli primio ovu nagradu u ime Banke i izjavio tom prilikom da nagrada dokazuje našu dugoročnu posvećenost održivosti i društveno odgovornom poslovanju. Kako je istakao, kolege su naporno radile na podizanju svesti među klijentima po pitanju zaštite životne sredine i socijalnih pitanja u trgovini.

Henri Rasel, direktor EBRD-a za finansijske institucije zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Belorusije je rekao da ova nagrada znači da će više uvoznika i izvoznika biti svesni ekoloških i socijalnih pitanja u trgovini, kao i da će obezbediti da finansiraju uvoz i izvoz robe i proizvoda koji imaju pozitivan ekološki i socijalni uticaj, ili da su ostvarili međunarodno priznatu potvrdu za održivost.

izvor: voban.co.rs

Sandra Jovićević

Završeno takmičenje „Krovove na sunce” u Hrvatskoj

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Greenpeace u Hrvatskoj dodelio je solarni kiosk osnovnoj školi „Jože Šurana” u Višnjanu kao nagradu za pobedu u takmičenju „Krovove na sunce”.

Na takmičenje su se prijavile 72 škole, učestvovalo je preko 3.000 učenika, a označeno je preko 250.000 krovova. Pobednici su osvojili mobilni fotonaponski sistem snage 500 W sa bežičnim internetom, hladnjakom, radio-uređajem i zvučnicima.

Takmičenje „Krovove na sunce” trajalo je od 8. marta do 14. aprila 2017. godine, a cilj je bio označiti što više krovova u zemlji čime se automatski računao njihov solarni energetski potencijal.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Ekološka dozvola za poljsko-slovačku interkonekciju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljski i slovački operatori gasnog transportnog sistema Gaz-System i Eustream, dobili su ekološke dozvole za izgradnju gasovoda koji će povezati ove dve zemlje.

Terenski radovi na njegovoj izgradnji će početi sredinom 2018. godine, a očekuje se da će biti završeni do 2020. godine. Ukupna dužina gasovoda će biti oko 160 km, a njegova je svrha diversifikacija snabdevanja gasom u Srednjoj Evropi.

Gasovod je dobio i 117 miliona evra pomoći iz evropskih fondova.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Prelog dobio RE-USE centar

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

U Prelogu u Hrvatskoj otvoren je prvi hrvatski centar za ponovnu upotrebu raznih vrsta otpada (RE-USE centar), a opštine Belica i Dekanovec pridružile su se PRE-KOM-u i potpisale Zero Waste strategiju.

Otvaranje centra za ponovnu upotrubu otpada važna je karika u izgradnji ekološki prihvatljivog sistema upravljanja otpadom u Prelogu i okolini koji dosad obuhvata podelu posuda za odvajanje na kućnom pragu, izgradnju kompostane, sortirnice i reciklažnog dvorišta. Centar za ponovnu upotrebu u Prelogu sastoji se od dva dela: izložbeno-prodajnog dela i skladišno-radioničarskog dela, također od 220 kvadrata. Krupni glomazni otpad, kao što je nameštaj, obuća, odeća i roba široke potrošnje koji se inačeodlagao na deponije u centru će biti popravljen, uređen ili obnovljen nakon čega će se moći ponovno koristiti.

Takođe, opštine Belica i Dekanovec pridružile su se strategiji Zero Waste 2020 prema kojoj do 2020. godine planiraju odvojeno sakupiti i obraditi 70 odsto otpada, a odbacuju štetno spaljivanje otpada.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Počeli radovi za produženje korišćenja deponije „Duboko”

Foto: duboko.rs
Foto: duboko.rs

U Re­gi­o­nal­nom cen­tru za upra­vlja­nje ot­pa­dom „Du­bo­ko” u Uži­cu po­če­li su ovih da­na ra­do­vi za pro­du­že­nje ve­ka nje­nog ko­ri­šće­nja vred­ni 2,5 mi­li­o­na evra.

Reč je o pr­voj fa­zi sta­bi­li­za­ci­je i pro­ši­re­nja de­po­ni­je ko­ja se oba­vlja uz evrop­sku po­moć. Osnov­ni cilj je da se sta­bi­li­zu­je po­sto­je­će te­lo de­po­ni­je ugro­že­no od kli­zi­šta i stvo­ri no­vi prostor za skla­di­šte­nje.

Osni­va­či JKP „Du­bo­ko” sa oko 36 mi­li­o­na di­na­ra fi­nan­si­ra­li su po­stu­pak eks­pro­pri­ja­ci­je 8,4 hek­ta­ra po­treb­nog ze­mlji­šta. Ra­di se po pro­jek­tu grč­kog „En­vi­ro­pla­na”, a teh­nič­ka kon­tro­la je po­ve­re­na Gra­đe­vin­skom fa­kul­te­tu iz Be­o­gra­da. Ra­do­ve iz­vo­di ita­li­jan­ski kon­zor­ci­jum „Uni­e­ko” sa fran­cu­skom fir­mom „SA­DE”, dok su po­slo­vi nad­zo­ra po­ve­re­ni „Ci­vil in­že­nje­rin­gu” In­sti­tu­ta za gra­đe­vi­nar­stvo iz Ba­nja­lu­ke.

Pla­ni­ra­no je da u ovoj go­di­ni bu­de iz­gra­đe­na pr­va će­li­ja za od­la­ga­nje ot­pa­da za­pre­mi­ne 130.890 kub­nih me­ta­ra, u pod­nož­ju vo­do­to­ka zva­nog Tur­ski po­tok. Do nje će se gra­di­ti i pristup­ni put s na­si­pi­ma, oja­ča­ti po­sto­je­će ce­vi ugra­đe­ne oko tog po­to­ka i na­pra­vi­ti dru­ge za pri­ku­plja­nje ot­pad­nih vo­da, uz do­grad­nju po­stro­je­nja za pro­ced­ne vo­de ko­je će se pre­či­šća­va­ti u sa­bir­noj la­gu­ni.

Dru­ga fa­za, vred­na dva mi­li­o­na evra, ko­ju fi­nan­si­ra Mi­ni­star­stvo po­ljo­pri­vre­de i za­šti­te ži­vot­ne sre­di­ne, pla­ni­ra­na je za po­če­tak 2018. go­di­ne. Ona pred­vi­đa iz­grad­nju još dve će­li­je za od­la­ga­nje ot­pa­da.

izvor: politika.rs

Sandra Jovićević

Ukrajina povećala izvoz električne energije u Evropu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukrajina je u zemlje Evropske unije u prva četiri meseca 2017. godine izvezla električne energije za 82 miliona dolara, što je za 36,2 odsto više nego u istom periodu 2016. godine.

Ukrajina je tada najviše električne energije izvezla u Mađarsku, za 63,6 miliona dolara, u Poljsku, za 16,2 miliona dolara i Rumuniju, za 1,4 miliona dolara, dok je izvoz u ostale zemlje iznosio 0,568 miliona dolara.

Istovremeno je Ukrajina uvezla električne energije za 0,752 miliona dolara i to iz Rusije za 0,723 miliona dolara, Belorusije za 0,02 miliona dolara i Moldavije za 0,009 miliona dolara.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Održana konferencija „Zaštita prirode i upravljanje plovnim putevima na reci Dunav“

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

U periodu od 25. do 27. aprila 2017. godine u Dunakiliti u Mađarskoj održana je međusektorska konferencija na temu „Zaštita prirode i upravljanje plovnim putevima na reci Dunav“ u okviru projekata DANUBEparksCONNECTED i Danube STREAM.

Fokus ove konferencije bilo je povezivanje rečne morfologije, definisanje i očuvanje „divljih ostrva“, sa upravljanjem plovnim putevima na reci Dunav.

Drugog dana konferencije održani su okrugli stolovi na temu održavanja plovnih puteva, „divljih ostrva“ i saradnje između zaštite prirode i upravljanja plovnim putevima.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević