Home Blog Page 1265

BiH treba da se okrene hidroenergiji

Photo: Pixabay

Potpredsednik Privredne komore Federacije BiH gospodin Mirsad Jašarspahić izjavio je na sajmu

Foto-ilustracija: Pixabay

da je stanje u sektoru obnovljivih izvora energije zadovoljavajuće i istakao da BiH ima snažne hidropotencijale.

Ukazao je na činjenicu da hidroelektrane u oba entiteta čine 38 odsto kapaciteta za proizvodnju električne energije, što BiH stavlja u poziciju iznad Nemačke, ali i drugih zemalja Evropske unije, odnosno iznad zacrtanog proseka EU u 2030. godini. Dodao je da je Privredna komora FBiH jedina u komorskom sistemu BiH koja ima posebno udruženje obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije su nešto što moramo maksimalno pratiti i koristiti ono što imamo u BiH kako bi se na ovaj način jačali domaća proizvodnja i energetski sektor generalno.

Gospodin Jašarspahić je naveo da svu strategiju energetskog sektora treba bazirati na jačanju postojećih elektroprivrednih kompanija, kako bi se zadržala stabilnost energetskog sektora. Istkao je i da bi se trebalo bazirati na hidropotencijalu jer postoji više od 1.000 MW neiskorišćenih kapaciteta hidropotencijala u BiH.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Početkom jula javna rasprava o izgradnji MHE Pakleštica

Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray
Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta, preduzeće PIRAK HYDRO iz Beograda, podneo Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta – izgradnje MHE Pakleštica na reci Visočici u opštini Pirot.

Uvid u podnetu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, na službenom sajtu Ministarstva i u prostorijama SO Pirot.

Primedbe i mišljenja na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se podnose u pisanom obliku i dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Javna rasprava će biti održana 11. jula 2017. godine sa početkom u 12 časova u prostorijama SO Pirot.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Obeležen Svetski dan okeana

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U svetu je 8. juna 2017. godine obeležen Svetski dan okeana.

Tema ovogodišnjeg Svetskog dana okeana je Naši okeani, naša budućnost, a koncentriše se na problem zagađenja okeana plastikom.

Svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su zbog toga što proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo, pomaže ljudima da se prehrane, reguliše našu klimu, čisti vodu koju pijemo, predstavlja izvor mogućih lekova.

izvor: rs.n1info.com

Sandra Jovićević

Strategija aproksimacije je vrlo važna za ekologiju BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine gospodin Mirko Šarović kazao je novinarima u Sarajevu da je Strategija aproksimacije jedan od ključnih strateških dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine.

Kako je dodao, usvajanje ovog dokumenta otvara vrata BiH za pristup različitim projektima IPA fondova i platformi za zapadni Balkan, a prvi rezultati posle usvajanja tog dokumenta biće vidljivi na samitu u Trstu. On je izrazio očekivanje da će biti osigurano 10 miliona evra za podršku snabdevanju i rešavanju pitanja otpadnih voda u oba entiteta, dodajući da bi uz taj grant bila osigurana i kreditna sredstva koja se traže od Evropske banke za obnovu i razvoj.

Ovaj dokument je rađen za period do 2050. godine, a preliminarne ocene u Ministarstvu govore o tome da će biti potrebno osigurati više od sedam milijardi evra za njegovu implementaciju. Podvukao je da će se taj novac uložiti u projekte koji se tiču odgovora na klimatske promene, zaštitu biodiverziteta i zaštitu životne sredine, te očekuje da će benefiti toga biti više od 13 milijardi evra.

Kako bi svi važni projekti bili implementirani, Šarović je ocenio da je nužno usvojiti i državnu energetsku strategiju koja bi uskoro trebala biti pripremljena u formi nacrta, a sve to važno je kako bi BiH stekla pravo da aplicira i za sredstva iz oblasti energetike.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Reka Elba – primer usklađene zaštite od poplava i zaštite prirode i za Dunavski sliv

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Prošle nedelje od 29. maja do 1. juna, partneri na projektu coop MDD, koji je finansiran od strane Evropske unije kroz Prekogranični Dunavski program – Intereg 2014-2020, posetili su Rezervat biosfere „Srednji deo doline Elbe” u Nemačkoj.

Ovaj rezervat biosfere poznat je u Evropi i svetu po obimnim projektima restauracije staništa, zajedničkog razvijanja turističke destinacije kroz prepoznatljiv brend i po uspešnom uključivanju i povezivanju lokalnih turističkih ponuda i zaštićenog područja ovog regiona. Elba (Laba) je jedna od najvećih srednjeevropskih reka. Teče od Krkonoša, na granici Češke i Poljske, praveći široki luk preko Bohemije i ulazeći u istočnu Nemačku, da bi se ulila u Severnog more. Uz pomoć UNESCO Rezervata biosfere i zajedničkih napora nacionalnih i regionalnih vlada, nevladinih organizacija i kompanija, kroz dugoročne projekte oživljavanja vlažnih staništa, ova reka i njene pritoke, prethodno strogo kanalisane, ponovo su oživele. Stvoren je brend u vidu zajedničke turističke destinacije, kao i mreža ponudama domaćih proizvoda i usluga koji su obogatili turizam čitavog regiona.

Koordinator projekta coop MDD iz WWF-a gospođa Magdalena Vagner izjavila je da je riblji fond značajno povećan nakon proglašenja rezervata biosfere. Broj turista se takođe značajno povećao zahvaljujući formiranju brenda – zajedničke turističke destinacije, a lokalno preduzetništvo je napredovalo zahvaljujući potražnji turista za restoranima, hotelima, kampovima i ostalim uslugama. Pomenuto je uticalo na povećanje podrške lokalnog stanovništva za buduće projekte zaštite prirode, što predstavlja osnovu za održivi razvoj.

Predstavnici stručnih institucija iz Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Srbije, u kojima se planira uspostavljanje Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav” naučili su na jasnim primerima da je maksimalno uključivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlada i ostalih institucija od ključne važnosti za Rezervat biosfere, barem isto toliko koliko i obezbeđivanje velikih kapitalnih investicija poput infrastrukture u turizmu (biciklističke staze, informativni i edukativni centri).

Marko Tucakov, koji upravlja projektom coop MDD ispred Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, navodi da su obimni i skupi projekti restauracije staništa na Elbi usledili nakon razornih poplava 2002. godine, kada je celu istočnu Nemačku zadesila „stogodišnja voda”. Praktično su vlade pet nemačkih pokrajina u dolini Elbe rešile da urade sve da se poplave tih razmera više ne dese. Jedno od rešenja bilo je proširivanje poplavnih područja izmeštanjem nasipa za odbranu od poplava na područja daleko od rečnih korita, kako bi se formirale retencije za zadržavanje poplavnih voda. Ceo scenario neodoljivo podseća na Dunavski sliv, iz čega zaključujemo da moramo primeniti i slična rešenja. Cena takvih rešenja sigurno je manja od posledica koje poplave mogu da nanesu, kaže Tucakov.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Regulisanje vodosnabdevanja u četiri lokalne samouprave

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Potpredsednik Vlade Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlović potpisala je juče u Vladi Srbije ugovore za realizaciju projekata vodosnabdevanja u četiri lokalne samouprave u Srbiji, vredne 17 miliona evra. Realizacijom ovih projekata, koji su deo programa Pomoć vodosnabdevanju i kanalizaciji u opštinama srednje veličine u Srbiji rešiće se pitanje vodosnabdevanja za oko 125.000 građana opština Kikinda, Vrbas, Knjaževac i Paraćin.

Danas je potpisano ukupno pet ugovora, u prisustvu ambasadora SR Nemačke u Srbiji Aksela Ditmana. Ugovor o zajmu potpisali su ministar finansija u Vladi Republike Srbije Dušan Vujović i direktor za komunalnu infrastrukturu za jugoistočnu Evropu i Tursku iz centrale KfW banke u Frankfurtu Kirk Milner. Posebne ugovore za projekte izgradnje novih fabrika vode ili proširenje i obnovu postojećih, sa čelnicima Kikinde, Vrbasa, Knjaževca i Paraćina, potpisali su Mihajlović, Vujović i Milner.

Gospođa Mihajlović je nakon potpisivanja ugovora poručila da resorno ministarstvo nastoji da reši konkretne probleme građana. Ona je istakla da je nedavno puštena u rad nova fabriku vode u Smederevu, a za desetak dana očekuje da se na sednici Vlade Srbije nađe i donacija KfW banke od 6,5 miliona evra za čišćenje Palića.

Ambasador Ditman je podsetio na to da je Nemačka od 2000. godine obezbedila Srbiji kroz razvojnu pomoć 1,6 milijardi evra, a da je od toga za vodosnabdevanje i prečišćavanje otpadnih voda izdvojeno oko 230 miliona evra. On je dodao da će, na osnovu potpisanih ugovora, biti sprovedeni sveobuhvatni radovi na revitalizaciji vodovodnog sistema i prečišćavanju otpadnih voda u četiri lokalne samouprave, od čega će na hiljade građana imati koristi.

Milner je naveo da su ti projekti vrlo značajni za vodosnabdevanje u opštinama koje su u teškoj situaciji, i preneo zahvalnost ministarstvima građevinarstva i finansija.

Državni sekretar Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zoran Lakićević precizirao je da je kredit KfW-a odobren sa rokom od 15 godina, grejs periodom od 5 godina i kamatom od 1,1 odsto.

U Kikindi će biti izgrađena fabrika vode za uklanjanje arsena i organskih materija iz vode za piće, a vrednost projekta je šest miliona evra. Projekat u Vrbasu vredan je 4,1 milion evra, u Knjaževcu 3,45 miliona evra, a u Paraćinu 3,45 miliona evra.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za postrojenje za tretman otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta PWW Deponija Jagodina podnela Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Postrojenje za privremeni tretman otpadnih voda na lokaciji deponije Gigoš.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Vrbas dobija LED rasvetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U subotu 10. juna, počinju radovi na postavljanju energetski efikasne LED rasvete u ulici 6. ličke divizije u Vrbasu.

Na trasi dugoj 260 metara biće postavljeno osam LED svetiljki od 32W na čeličnim stubovima visine 4,5 metara. Rasveta koja se postavlja u saglasnosti je sa standardima IEC-EN 60598 i IEC-EN 62262. Vrednost radova iznosi 718.320 dinara, sa PDV-om, i finansirani su sredstvima budžeta opštine Vrbas. Radove izvode firme „Sorti oprema” i „Promont” iz Beograda, a završetak se očekuje do 20. juna 2017. godine.

Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas, istakao je i da je urađena i projektno-tehnička dokumentacija za rekonstrukciju i dogradnju ulične rasvete u delu ulica „Svetozara Markovića” i „Petra Šeguljeva”, kod OŠ „Svetozar Miletić”, za šta su takođe obezbeđena sredstva u opštinskom budžetu opštine u visini od 960.000 dinara. U toku je priprema tenderske dokumentacije za ovu investiciju. U narednom periodu planirana je i zamena javne rasvete u blizini ostalih javnih ustanova, a pre svega škola i vrtića.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpadnim vozilima u Kruševcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „N.K.M. Metalis” Kruševac podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu postrojenja za rastavljanje i detoksikaciju otpadnih vozila u Kruševcu.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Policija zaplenila vetropark mafijaškog bosa (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/RTCtelecalabria
PrintScreen: YouTube/RTCtelecalabria

Italijanska policija je pre neki dan oduzela 350 miliona evra vrednu imovinu, uključujući i vetropark brata pokojnog kalabrijskog mafijaškog šefa Carminea Arene, koji je ubijen u mafijaškom obračunu iz bazuke 2004.

Vetrofarma je u vlasništvu Paskvalea Arene, a smeštena je u mestu Isola di Kapo Ricuto u provinciji Krotone na italijanskoj obali.

Ta imovina je bila inicijalno zaplenjena od Arene u martu, a sada je oduzeta za stalno jer je dokazano da je kontroliše mafija i da je korišćena za za pranje novca.

Kalabrijska mafija ‘Ndrangheta najbogatija je italijanska mafijaška organizacija i među najjačim je međunarodnim mafijaškim organizacijama, s operacijama od severa Evrope, do Australije i u obe Amerike.

Otvoreno savetovanje za EE i OIE u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske započelo je savetovanje o nacrtu Smernica za aplikante Poziva na dostavu projektnih predloga „Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama“.

Poziv se planira u okviru Specifičnog cilja 4b1 – Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja OIE u proizvodnim/prerađivačkim industrijama, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020. Ukupna vrednost bespovratnih sredstava koja su na raspolaganju u okviru Poziva je 114 miliona kuna, pri čemu najniži iznos koji se može dodeliti pojedinačnom projektu iznosi 500 hiljada kuna, dok se najviše može dodeliti 20 miliona kuna.

Poziv je namijenjen mikro, malim, srednjim i velikim privatnim preduzećima registrovanim za obavljanje delatnosti iz područja proizvodne industrije, a biće finansirani projekti koji predviđaju mere kojima će se postići povećanje efikasnosti korišćenja energije omogućujući proizvodnju jednake količine proizvoda korišćenjem manje količine isporučene energije, smanjenje udela konvencionalnih goriva u ukupnoj potrošnji energije prebacivanjem na obnovljive izvore energije, a prihvatljive aktivnosti uključuju pripremu projektno – tehničke dokumentacije, realizaciju aktivnosti energetske obnove i upravljanje projektom.

E-savetovanje će biti otvoreno 30 dana tokom kojih zainteresovani aplikanti imaju mogućnost postavljanja pitanja i dobijanja svih potrebnih pojašnjenja vezanih za Poziv od strane Ministarstva.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

U toku Energetski dani Krapinsko-zagorske županije

Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)

Sedmi po redu Energetski dani Krapinsko-zagorske županije koje organizuju Županija i Regionalna energetska agencija Severozapadne Hrvatske počeo je juče u novoobnovljenom dvorcu Bračak u kojem se nalazi Energetski centar Bračak.

Ovogodišnji Energetski dan obeležava se dvodnevnim međunarodnim seminarom o poslovnim modelima i finansijskim instrumentima u sklopu međunarodnog projekta BioVill, koji Regionalna energetska agencija Severozapadne Hrvatske organizuje u saradnji sa Nemačkom agencijom za zaštitu životne sredine i energetiku.

Na otvarenju seminara prisutne je pozdravio župan Željko Kolar, koji je istakao da je Krapinsko-zagorska županija lider energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, prepoznat po tome i širom Evrope. On je istakao da će tokom dva dana priznati međunarodni stručnjaci u oblasti biomase razmenjivati iskustva sa delatnicima REGEA-e, ali i preduzetnicima koji će prisustvovati seminaru. Kako je naveo, Krapinsko-zagorska županija realizovala je brojne projekte na polju energetske efikasnosti, za šta su dobijena i međunarodna priznanja, a nastaviće se i sa realizacijom novih projekata koji se tiču energetske efikasnosti od kojih je najaktuelniji NEWLIGHT, projekt obnove javne rasvete na području Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

izvor: zagorje.com

Sandra Jovićević

Povećana snaga elektrana na OIE u 2016. godini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine instalirana je globalno rekordna nova snaga u obnovljivim izvorima energije, objavljeno je iz pariske organizacije za politike u obnovljivim izvorima REN21, koja je izdala globalni statusni izveštaj za OIE u 2016. godini.

Kapaciteti u obnovljivcima su rasli rekordno, sa procenjenih 161 GW novih dodatnih kapaciteta globalno. Ukupna globalna snaga u OIE, uključujući hidroelektrane, povećala se na 2.017 GW što je 9 odsto više u odnosu na 2015. godinu. Ukupno 62 odsto neto dodatnih kapaciteta prošle godine odnosi se na OIE, čiji kapaciteti rastu brže nego fosilni izvori.

Ipak, u padu su investicije u ovaj izvor energije – ulaganja su pala sa 312,2 milijarde dolara u 2015. godini na 241 milijardu dolara prošle godine, ili 23 odsto. Do pada investicija došlo je zbog usporavanja rasta u Kini, Japanu u ostalim ekonomijama u razvoju, kao i zbog pada cena fotonaponskih sistema i vetroelektrana, što je doprinelo njihovoj troškovnoj kompetitivnosti. Do kraja ove godine više od 50 nacija se obavezalo ukinuti subvencije fosilnim gorivima, javlja EMP.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Koliko će Beograd uštedeti izgradnjom toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd? (FOTO)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: BeoInfo

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, v.d. direktora „Elektroprivrede Srbije” Milorad Grčić, direktor JKP „Beogradske elektrane” Goran Aleksić i predstavnik kompanije „Power construction corporation of China” Jang Fen potpisali su u Starom dvoru Memorandum o razumevanju za projekat izgradnje toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd.

Događaju su prisustvovali v.d sekretara za zaštitu životne sredine Goran Trivan, ambasador NR Kine u Srbiji Li Man Čang, kao i predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković.

Gradonačelnik je istakao da je u pitanju veoma važan sporazum, kao i da je to prvi korak u realizaciji projekta izgradnje toplodalekovoda od TENT-a u Obrenovcu do elektrana na Novom Beogradu.

– Za nas je ovaj projekat važan, između ostalog, i zato što ćemo uštedeti oko 43 miliona evra godišnje, s obzirom na to da „Beogradske elektrane” trenutno godišnje izdvajaju 140 miliona evra za uvoz gasa. Sve to govori da ovaj projekat može sam sebe da otplati u roku od pet do šest godina. Na taj način ujedno bismo smanjili našu zavisnost od uvoza gasa i kolebanja cena na svetskom tržištu, čime bi toplotna energija koja dolazi do Beograda postala jeftinija – rekao je Mali.

Foto: BeoInfo

Prema njegovim rečima, vrednost projekta je oko 200 miliona evra. Fizibiliti studiju, naveo je Mali, uradio je Mašinski fakultet, a ekonomski i ekološki aspekt je prihvatljiv.

– Ovaj projekat menja i ekonomsku perspektivu grada u smislu ušteda u energiji. Sve je to deo velikog mozaika koji se zove energetska efikasnost grada Beograda, a osnovan je i Fond energetske efikasnosti – naglasio je Mali.

On je dodao da će ponude za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpada i proizvodnju električne i toplotne energije u Vinči grad dobiti 6. jula, kao i da će na taj način biti rešen problem požara na deponiji.

– Sve ovo ima za cilj povećanje energetske efikasnosti, smanjenje energetske zavisnosti i poboljšanje grejanja u gradu. Očekuje nas još puno posla oko samog ugovora i ukoliko taj posao bude završen do kraja godine, u roku od dve i po godine imaćemo izgrađen toplodalekovod – zaključio je gradonačelnik.

Foto: BeoInfo

Ministar Antić je naglasio da je pre više od 20 godina započeta realizacija ovog projekta, ali da je, bez jasnih razloga, odlučeno da se radovi obustave.

– Danas je izuzetno značajan dan i za grad Beograd i celokupni elektroenergetski sistem Srbije. U pitanju je višedecenijski san da deo energije koja se proizvede u TE „Nikola Tesla” usmerimo u pravcu Beograda. Verujem da je realizacija ovog projekta bliža nego ikada – rekao je Antić i izrazio posebnu zahvalnost ambasadoru Kine u Srbiji.

Ambasador Kine Li Mančang je naveo da je saradnja na ovom projektu zajednički san i ocenio da je rezultat nedavne posete predsednika Srbije Kini. On je istakao da je siguran da će se korak po korak i realizovati i poručio kineskom investitoru da posao uradi kvalitetno i da poštuje rokove i sve šta je ugovoreno.

Privredna komora Vojvodine i „Klaster za energetsku efikasnost“ potpisali Sporazum o saradnji (FOTO)

Foto: Promo
Foto: Promo

Predsednik Privredne komore Vojvodine (PKV) Boško Vučurević i predsednik Udruženja „Klaster za energetsku efikasnost“ prof. dr Zoltan Zavargo potpisali su u sredu, 7. juna 2017. godine Sporazum o saradnji u prostorijama PKV. Stupanjem u partnersku saradnju, obe strane saglasne su da će raditi na ostvarenju zajedničkog cilja – promovisanje energetske efikasnosti u zgradarstvu, korišćenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanja svojih strateških interesa.

Potpisnice sporazuma će  sarađivati na projektima u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i podizanju nivoa energetske efikasnosti kod privrednih subjekata, javnih preduzeća i ostalih zainteresovanih subjekata.

– PKV u potpunosti prepoznaje značaj energetske efikasnosti za privredu, a samim tim i za naše celokupno društvo. Energetska efikasnost može značajno doprineti smanjenju troškova privrednih društava i doprineti njihovom boljem finansijskom stanju i povećanju konkurentnosti – naglasio je predsednik Vučurević.

Foto: Promo

On dodaje da PKV uviđa važnost postojanja Klastera za energetsku efikasnost i ističe da je i do sada PKV podržavala njegov rad.

– Potpisivanjem Sporazuma verujem da će naša saradnja preći na viši nivo – rekao je Vučurević.

Prof. dr Zavargo rekao je da je potpisivanje Sporazuma sa PKV od izuzetne važnosti za Udruženje „Klaster za energetsku efikasnost“.

– PKV smatramo prirodnim partnerom i veoma važnim u realizaciji ciljeva Udruženja: povećanje energetske efikasnosti, zaštite životne sredine, korišćenja obnovljivih izvora energija i njihovo promovisanje. Smatramo da ćemo postavljene ciljeve uspešnije ostvariti u saradnji sa PKV. Uspešnost naše saradnje biće svakako od koristi kako za privredu, tako i za društvo u celini – naglasio je prof. dr Zoltan Zavargo.

Svečano potpisivanje Sporazuma o saradnji održano je u okviru druge vanredne sednice Skupštine Udruženja „Klaster za energetsku efikasnost“.

ALEKSANDAR JOVOVIĆ: Ključni problem je stanje u društvu i javnosti

Foto: EP
Foto: Privatna arhiva

Naš sagovornik, Aleksandar Jovović, je redovni profesor Univerziteta u Beogradu, na Mašinskom fakultetu. Fokus u istražvanjima i naučnom radu profesora Jovovića je procesno inženjerstvo i zaštita životne sredine. Punopravni je član mnogobrojnih vladinih i nevladinih organizacija. Sarađivao je sa velikim brojem međunarodnih institucija i organizacija u Srbiji i regionu Balkana. U vezi sa ODGOVORNIM KOMPANIJAMA od njega smo čuli mnogo toga.

EP: Šta Srbija treba da uradi da bi se zaštita životne sredine zakonski na pravi način odvijala? Kako da se strani investitori obavežu na visoke standarde po ovom pitanju?

Aleksandar Jovović: Što se tiče životne sredine, poštovanje propisa je klasično političko pitanje. Zavisi direktno od političke volje. Srbija generalno ima dosta dobre propisane zakone koji se odnose na zaštitu životne sredine. Nije sve transponovano iz EU, ali u smislu zaštite vaduha deo propisa je kod nas već godinama. Mi smo imali pravilnik o emisijama zagađenja još 1997. godine, sada imamo uredbu koja važi već 5 godina. Poenta je da li se to poštuje ili ne.

Vrlo retko se poštuje, najveći sistemi nemaju mogućnosti da ispoštuju propise. Kompletna elektroprivreda, industrijski kompleksi i slično nisu u mogućnosti da prate propise. Treba im veliki period da dobiju sredstva, da sredstva ulože recimo u odsumporavanje da bi se ispoštovalo zakonodavstvo koje je slično sa evropskim. Postoje čak i sankcije. Na terenu se dešava to da inspekcija obilazi komintente i propiše im određene mere i kazne. Novčane kazne nisu male, ali nisu ni značajne. Praktično, ni jedan direktor ne može ništa osim da bude kažnjen. Plaćaju kazne ali nema mehanizma šta uraditi ako nemate taj novac. Izgradnja postrojenja za smanjenje zagađenja košta više miliona evra. Manje zahtevni projekti su uglavnom završeni, kao na primer rekonstrukcija elektrofiltera u JP EPS, a možda samo na par njih nije.

Recimo TE Morava kreće sa rekonstrukcijom. Ali da biste uložili u odsumporavanje treba vam 200 miliona evra. Znači, morate dobiti kredit ili nekakva nepovratna sredstva. Za TE u Kostolcu dobijen je kredit iz Kine, ali i za dobijanje kredita treba vam dosta vremena. Mnogo bolja je situacija kada su u pitanju strane kompanije, koje su tu u vlasništvu stranih investitora. Te kompanije imaju svoja kompanijska pravila, i nezavisno od našeg zakonodavstva oni bi uveli mere. Mislim na firme poput Lafarge, Coca Cola, Titan. Oni imaju neka pravila koja moraju da zadovolje i ulažu u sektor životne sredine. Najveći problem je prema mom mišljenju u firmama koje su državno vlasništvo. Ogromne su po kapacitetu, i potrebna im je ogromna količina novca, ili su u tako teškom stanju da ne znamo šta će biti sa njima.

EP: Kakvo je stanje u našoj javnosti i društvu, na kakvom je nivou svest o značaju zaštite životne sredine?

Aleksandar Jovović: Stanje u srpskom društvu i javnosti je ključni problem. Društvo kao takvo, ne razume problem nepoštovanja životne sredine. To ne razumeju ni političari. Pitanje je koliko košta nepoštovanje zakonskih propisa kada je energetski sektor u pitanju, na duži rok, kroz skraćivanje godina života, kroz broj obolelih od raznih bolesti? Znači, ljudi ne umiru trenutno zbog zagađenja, već investiraju u bolesti. Nama je recimo povećan broj obolelih u nekim zonama jer udišu ovakav ili onakav vazduh. Vi vaše zagađenje šaljete drugim zemljama, one šalju vama… Teško je baš tako lako napraviti procenu. Ali, to je suština, da životna sredina utiče na kvalitet života.

Kada je Evropa donela novu Industrijsku direktivu, oni nisu to odlučili tek tako. Uradili su analizu prethodne direktive, i zaključili da se sumpor u nekim delovima EU značajno smanjio tj. postignuto je da u najzagađenijim delovima EU fabrike ispuštaju minimalno koliko se može. Na dugačak rok, su jako mnogo dobili, i onda su napravili novu tehnoekonomsku analizu. Ta studija je na sajtovima EU. Studija govori koliko će koštati ispunjenje nove u milijardama evra, a koliko će se vratiti kroz to što će ljudi biti zdravi, manje se lečiti i slično. Kada živite u siromašnoj zemlji, tu mislim na sve oko nas ne samo na Srbiju, vi treba da uložite milijardu evra samo u elektroprivredu. Neulaganje te milijarde vas košta na određeni vremenski period 30 milijardi. Tih 30 milijardi su vama razvučene, apstraktne, ne vidite ih i nemate osećaj da zaista profitirate. Sa druge strane ne možete ni da zatvorite energetski sektor. Država će svakog akutno opasnog zagađivača da zatvori, naravno… ali u redovnoj situaciji toleriše.

EP: Kako uvesti tokom celog perioda obrazovanja predmete u vezi sa zaštitom životne sredine, kako promeniti način razmišljanja svih aktera u društvu i da li se prema Vašem mišljenju radi dovoljno na tome?

Aleksandar Jovović: Najbolje je raditi sa novim, mladim generacijama, ali oni kada odrastu shavate da sve to ne funkcioniše. Ne funkcioniše, jer nemate u kontinuitetu političku odluku. Hoćete da budete normalna zemlja po svim pitanjima i sprovedite to na duži rok! Zamislite da ste 2000. počeli da vaspitavate decu od 5 godina. Danas bi imali ljude od 20 godina koji potpuno drugačije razmišljaju. Niko se time ne bavi ozbiljno. Svi imaju te programe u vrtiću, školama, evo ja predajem 5 predmeta o životnoj sredini. I to dobro zvuči, ali iz milion tehničkih, administrativnih problema stvari ne funkcionišu. Ministarstvo u ključnom sektoru za izdavanje integrisanih, tzv. Ekoloških, e dozvola ima troje zaposlenih. Kada bi od jutra do sutra izdavali sve dozvole, ne bi ih izdali na vreme u skladu sa propisima. Kada živite u finansijski problematičnoj državi, onda je sve komplikovano. U periodu 90-tih su sve države EU doživele najveći uspeh, a mi smo bili u sankcijama i ratnim dejstvima. Stali smo i napravila se ogromna razlika koju je teško nadoknaditi. Pa ni Bugarska, Slovenija i Hrvatska ne mogu da sustignu rokove koje su sebi zadale u pregovorima sa EU tek tako.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Ovaj intervju objavljen je u biltenu Energetskog portala “Odgovorne kompanije“, objavljenom marta 2016. godine.