Home Blog Page 126

Gde su nestali beogradski vrapci

Foto-ilustracija: Unsplash (Guido Jansen)
Foto: EP

Bili su simpatičan simbol Beograda. U takmičenju za najautentičniji suvenir grada jedno vreme su vodili. A onda su utihnuli, nestali sa naših prozora, iz ulica. Gde su nestali beogradski vrapci?

Nekada su predstavljali simbol Beograda, danas, vrabaca gotovo i nema. Stručnjaci tvrde, oterali smo ih mi – ljudi.

„To vreme i taj Beograd u kojem je vrabac bio simbol Beograda je nestalo, i taj Beograd polako nestaje i menja se. Ono što mi znamo, a što potvrđuju studije i kod nas i u Evropi, pre svega, govori o negativnom uticaju ljudi. Mi sada parkove prilagođavamo sebi, ako i pošumljavamo parkove to je uglavnom nekakvo drveće, a za vrapce je neophodno da postoji različito žbunje, gde se oni zapravo sklanjaju, okupljaju“, objašnjava Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica i dodaje da su u pitanju ptice koje funkcionišu u jatu.

PROČITAJTE JOŠ:

Prema rečima dr Saše Marinkovića, iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, činjenica je da ih poslednjih godina ima manje, a razloga za to je više:

„Jedan od razloga je što ima manje rasutog đubreta po gradu, jer se on hranio tim, onim starim hlebom kod kioska sa viršlama, tako da je bio prisutniji. S druge strane, ove nove zgrade su staklene i fasade su praktično zatvorene, tako da za vrapca nema mesta. On se obično krio u krovovima kuća, u terasama gnezdio. Sad je to dosta skučeno tako da ima manje prostora za gnežđenje.“

Foto-ilustracija: Pixabay (gabicuz)

Cvrkut vrabaca je dobar znak

Smeta im i buka, zagađen vazduh, nedostaje im žbunje… Trenutno ih je najviše u Hajd parku, Zvezdarskoj i Bajfordovoj šumi, pored reka. Ako cvrkut čujete ranom zorom, budite srećni, jer to znači da im se vaša terasa dopada.

„Ukoliko želite vrapce u svojoj okolini postavite soliter za vrapce. To je jedna kućica za vrapce za tri porodice, ali svako ima ulaz sa svoje strane. Posadite neko žbunasto bilje, recimo orlove nokte, to jako lepo miriše, a pravi žbunje koje oni obožavaju. Posadite živu ogradu, forziciju. To je grm koji prvo cveta žutom bojom u proleće, a kasnije olista tako da biće bolje i vama i vrapcima“, predlaže Uroš Stojiljković.

Uroš dodaje da im hleb baš ne prija. Ponudite im zrnevlje. Ove ptice vole proso, suncokret i žitarice. Biće vam zahvalne, a možda vas i pozdrave svojom pesmom. Pa, možda opet jednom postanu simbol Beograda.

Izvor: RTS

Šesti E-Mobiliti Forum: Elektromobilnost – srpska razvojna šansa

Foto: Proglas
Foto: Proglas

Na koji način Srbija može da napravi korak napred u tehnološkom smislu i uđe u društvo onih zemalja koje daju svoj doprinos razvoju elektromobilnosti i koji su to energetski, tehnološki i ekološki izazovi korišćenja električnih vozila, bile su samo neke od tema Šestog E-Mobility foruma, koji je 11. i 12. oktobra održan na Mašinskom fakultetu u Beogradu.

Forum su organizovali Nacionalna Asocijacija Autonomnih i Električnih Vozila (NAAEV) u saradnji s Mašinskim, Elektrotehničkim i Saobraćajnim fakultetom Univerziteta u Beogradu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije.

Tokom dvodnevnog skupa više od dvadeset eminentnih stručnjaka iz Srbije, Evrope, Amerike i Kine na odvojenim sesijama diskutovalo je na teme: „Buduća mobilnost“, „Mobilnost i energija“ i „Održiva logistika“.  Predstavljena su i najnovija tehnološka rešenja iz domena pametnih gradova i autonomne mobilnosti, s fokusom na transportne sisteme, elektro sisteme i sisteme zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

Pozdravljajući prisutne, dekan Mašinskog fakuleta, prof. dr Vladimir Popović je podsetio da je Mašinski fakultet drugu godinu za redom domaćin E-Mobiliti foruma.

„Za nas je veoma važno da se jedan ovakav događaj koji povezuje nauku, obrazovanje, privredu i industriju održava baš na našem fakultetu“, istakao je prof. Popović i dodao da je u prethodnih godinu dana mnogo toga urađeno u saradnji s NAEV-om, koji je integrator svih zainteresovanih činilaca u oblasti elektromobilnosti.

Kako je naveo, tema elektromobilnosti je postala aktuelnija s dešavanjima u Ukrajini i na Bliskom Istoku, kao i pratećom energetskom krizom.

„Svi znamo da e-mobiliti podrazumeva proizvodnju energije, koja je u ovom trenutku apsolutno top tema na koju niko ne zna da nam da pravi odgovor. Zato je ovaj forum prilika da diskutujemo i pokušamo da damo odgovore i na neke teme koje su šire od samog transporta, a koje pored infrastrukture i punjača obuhvataju i termine kao što su „pametni gradovi“, održiva logistika i razvoj održive logistike i koje će sigurno biti pred nama u budućnosti“, rekao je prof. Popović.

Foto: Proglas

Učesnike je putem video poruke pozdravila i ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije, dr Jelena Begović. Kako je navela, nove tehnologije u oblasti elektromobilnosti, osim što za cilj imaju smanjenje emisije štetnih gasova, one omogućavaju stvaranje nove ekonomske vrednosti, ubrzani naučni razvoj i nova radna mesta, odnosno školovanje kadrova za poslove budućnosti. S druge strane, domaćoj privredi se otvara mogućost da se uključi u globalni proizvodni lanac – od proizvodnje baterija, do proizvodnje različitih elektro komponenti, koje su izuzetno bitne za ovu industriju.

„Vlada Republike Srbije se trudi da napravi jedan vrlo primamljiv ekosistem za kompanije i za privatni sektor da posluju u Srbiji. Kroz različite programe podrške, povoljno biznis okruženje i menjanje regulatornog okvira trudimo se da privučemo kompanije da otvore svoje istraživačko-razvojne centre u našoj zemlji. Formirali smo Savet za saradnju sa Evropskom unijom u industriji elektro automobila, subvencijama podržavamo kupovinu električnih automobila, a Srbija je nedavno postala jedna od malobrojnih zemalja koja je izdala dozvolu za vozilo bez vozača. Uverena sam da u ovoj trci imamo šansu da budemo među liderima u oblasti elektromobilosti“, zaključila je minstarka Begović.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije Goran Vesić rekao je da Vlada Republike Srbije kroz zakonska rešenja i različite podsticajne mere nastoji da pruži dodatni doprinos razvoju e-mobilnosti u Srbiji.

„Vlada Republike Srbije već godinama daje subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila, a izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji uvedena je obaveza za sve koji grade zgrade da na parkinzima poslovnih ili stambenih objekata moraju da postave određeni broj elektropunjača. Ovim izmenama zakona uvedena je i obaveza da pumpe na auto-putevima moraju da uvedu punjače“, istakao je Vesić.

Dodao je da je Javno preduzeće „Putevi Srbije“ raspisalo tender za izgradnju 16 „zelenih oaza“ na postojećim auto putevima na kojima će biti postavljeno između pet i 20 punjača za električne automobile od kojih će svaki imati dva mesta za punjenje i koji će biti mesto za odmor onih koji voze električne automobile.

„Realizacijom inovativnih i konceptualnih rešenja u oblasti elektromobilnosti Srbija omogućava svojim naučnicima i svojim kompanijama da uđu u društvo onih zemalja i onih kompanija koje daju svoj doprinos u ovom visokotehnološkom segmentu autoindustrije, a posebni potencijal ima projekat izgradnje 5G razvojno-istraživačkog i test centra za autonomna vozila i dronove“, naveo je ministar Vesić, koji se skupu takođe obratio video porukom.

Učesnicima foruma obratili su se i Ivan Vulović, predsednik Upravnog odbora Nacionalne asocijacije autonomnih i električnih vozila, vodeće organizacije u Srbiji u oblasti inovacija u segmentu e-mobilnosti, koja  integriše 11 najvećih tehničkih fakulteta u Srbiji i 14 visoko tehnoloških kompanija, dekan Saobraćajnog fakulteta, prof. dr Nebojša Bojović, dekan Elektrotehničkog fakulteta, prof. dr Dejan Gvozdić i gospodin Bence Huba, menadžer regionalne inovacione šeme EIT-a za urbanu mobilnost.

Student Innovative Mobility Challenge

Poseban deo drugog dana foruma bio je posvećen studentskom takmičenju ,,Student Innovative Mobility Challenge”, a šest studentskih timova čiji su projekti ušli u uži izbor takmičenja imalo je priliku da žiriju i publici predstavi svoja inovativna rešenja u različitim oblastima urbane mobilnosti.

Foto: Proglas

Pobednik takmičenja je studentski tim „New Group“, koje čine studenti Elektrotehničkog i Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a njihovo rešenje sistema za unapređenje mobilnosti slepih i slabovidih proglašeno je za najinovativnije rešenje. Drugo mesto osvojio tim studenata Mašinskog fakulteta u Beogradu „Eco Flay“ za projekat autonomne bespilotne letelice „Kondor“ VTOL konfiguracije, čija je osnovna namena dostava paketa u urbanoj sredini. Treće mesto pripalo je timu „Par Co“ za rešenje  aplikacije koja će omogućiti lakše parkiranje u gusto naseljenim gradovima.

Takmičenje je organizovano uz podršku EIT UM-a (European Institute of Innovation and Technology – Urban Mobility) i ima za cilj da razvije ideje/rešenja koja se odnose na jednu od devet oblasti urbane mobilnosti: Aktivna mobilnost / Buduća mobilnost / Infrastruktura mobilnosti / Mobilnost za sve / Održiva gradska logistika / Stvaranje javnog prostora / Intermodalnost / Mobilnost i energija / Smanjenje zagađenja.

Svi nagrađeni timovi biće podržani od strane NAAEV-a u procesu kreiranja startapa i biće im omogućeno da učestvuju u programima EIT Urban Mobility, a dobitnik 1. nagrade imaće priliku da se pridruži NAAEV timu na ,,Tomorrow Mobility World Congress“, u Barseloni od 7. do 9. novembra 2023. godine.

Kao prateći sadržaj ovogodišnjeg E-mobiliti foruma, na platou ispred Mašinskog fakulteta organizovana je i mini izložba električnih automobila najpoznatijih brendova koji proizvode elektrovozila, dok su u holu fakulteta posetioci mogli da vide električnu formulu studentskog tima „Drumska strela“, projekte bespilotnih letelica i raketa studentskog tima „Beoavia“, kao i komponente za električna i hibridna vozila, punjače i električne bicikle koji se proizvode u kompanijama ZF Srbija, Brose i ABB.

Zeleni E-kutak na parkingu ispred zgrade Mašinskog fakulteta, gde je tokom prošlogodišenjg foruma instaliran punjač za elektrovozila, donacija kompanije ABB, sada je proširen sa pet punjača za električne bicikle.

Izvor: Mašinski fakultet

U centru Stokholma od 2025. zabranjeni automobili na benzin i dizel

Foto-ilustracija: Pixabay (jaygeorge)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na ulicama centra Stokholma od početka 2025. godine, automobili na benzin i dizel više neće smeti da se voze, sa ciljem smanjenja vazdušnog zagađenja i buke, prenose švedski mediji.

U delu grada u kojem će nastupiti zabrana, biće ustanovljena takozvana ekološka zona klase tri, a već se govori i o njenom proširenju na dalji deo grada.

Odluka o uvođenju ekoloških zona, doneta je još pre nekoliko godina i od tada opštine mogu da se opredele za uvođenje različitih ekoloških zona na svojim teritorijama. Do sada je bila reč o zoni jedan i dva, a od 31. decembra 2024. godine, prvi put će biti uvedena i zona tri.

Ekološka zona klase tri ima najviše zahteve, a kada je reč o vrsti vozila koja mogu da se kreću po njoj, to su električna, vozila na gas i vozila na gorivne ćelije.

Pročitajte još:

Prelazak na održivija prevozna sredstva nešto je na čemu države širom sveta sve više rade. Prisećanja radi, na nivou Evropske unije početkom ove godine doneta je i odluka o zabrani prodaje vozila na benzin i dizel od 2035. godine.

I u našoj zemlji se sve više ulaže u infrastrukturu koja podržava ovakva vozila, što potvrđuje i raspisan Javni poziv za zelene stanice sa elektropunjačima na auto-putevima.

Energetski portal

SCHNEIDER ELECTRIC ZAPOŠLJAVA 150 LJUDI U SLEDEĆOJ GODINI

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric danas je najavila da zapošljava novih 150 ljudi, mahom inženjerske struke i to u u razvojnom centru u Novom Sadu i kancelariji u Beogradu. Ovaj rast predstavlja uvećanje broja zaposlenih za gotovo 15 odsto, a očekivanja su da se taj pozitivan trend nastavi i u narednim godinama. 

Rast zaposlenih omogućen je zahvaljujući novim biznisima koje Schneider Electric u Srbiji preuzima sa globala. Uvećavanje portfolija kompanije u Srbiji predstavlja rezultat dugogodišnjeg rada i izuzetnog uspeha domaćih stručnjaka zaposlenih u Schneider Electric-u koji su prepoznati kao kadrovi sa izuzetnim potencijalom.  

„Mi smo već započeli sa svim organizacionim i kadrovskim pripremama, kako bismo omogućili brz i funkcionalan prijem novih kadrova koji je planiran za 2024. godinu. Raduje me što u godini kada smo ušli u novi radni prostor na koji smo izuzetno ponosni, najavljujemo i prijem novih ljudi. U ovom trenutku, deo zaposlenih su 322 osobe ženskog pola (više od 30 odsto) što nas stavlja u zlatni standard IT industrije. Stabilan rast zaposlenih, kao i priliv novih biznisa predstavlja izuzetan uspeh za domaću IT industriju“, izjavio je Dragoljub Damljanović, direktor Schneider Electric Razvojnog Centra u Novom Sadu

PROČITAJTE JOŠ

Foto-ilustracija: Pixabay (Fotorech)

Kompanija Schneider Electric je ove godine sa Elektrodistribucijom Srbije potpisala ugovor o modernizaciji i automatizaciji elektrodistributivne mreže u Srbiji. „Naredne četiri godine radićemo na projektu koji će značajno povećati pouzdanost isporuke električne energije krajnjim kupcima, efikasnost upravljanja isporukom električne energije, ali će smanjiti prekide napajanja kod krajnjih kupaca. Automatizacija srednje naponske distributivne mreže obezbediće smanjenje gubitaka na mreži, bolju pouzdanost mreže, smanjenje prekida i dužinu trajanja kvarova. A sve to zahvaljujuči najboljem softveru na svetu, koji je proizveden u Srbiji i koristi se na svim kontinentima, izjavila je Ksenija Karić, direktorka Schneider Electric za Srbiju i Crnu Goru. 

U junu ove godine, više od 900 zaposlenih Schneider Electric Hub-a preseljeno je u moderan poslovni prostor, koji omogućava najbolje uslove za rad, zdravije i opuštenije okruženje. Sve širi portfolio rešenja koja se proizvode u Novom Sadu zahteva i više stručnih zaposlenih za koje je obezbeđeno 14500 m2. Zgrada će imati LEED GOLD sertifikat do kraja godine i smatra se karbonski neutralnom imajući u vidu da za potrebe grejanja, hlađenja i ventilacije koristi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora. Objekat se snabdeva zelenom energijom iz sopstvene proizvodnje solarne energane postavljene na krovu objekta, a ostatak energije sa zelenim sertifikatom se nadoknađuje kupovinom iz mreže. Veliki poslovni prostor, kao i dalje ulaganje u zaposlene potvrđuje planove kompanije da u narednim godinama dodatno učvrsti poslovanje u Srbiji i nastavi da širi tim.

Izvor: Schneider Electric

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svet je postao bojište gde se vodi stalna borba između ljudske civilizacije i snage prirode. Dok obeležavamo Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa, koji je uspostavila Generalna skupština UN-a 1989. godine, pažnja je usmerena na urgentnu potrebu za globalnim delovanjem i solidarnošću u eri nesigurnosti uzrokovane sve većim i intenzivnijim prirodnim katastrofama i klimatskim promenama.

Borba protiv nejednakosti za otpornu budućnost – glavna je tema ove godine.

Aktuelna 2023. godina nastupila je sa nizom alarmantnih rekorda i tragova devastacije koji su obeležili živote mnogih zajednica širom sveta. Snažni šumski požari u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, razorni požari u Grčkoj, poplave i oluje na Balkanu, samo su neki od dramatičnih događaja koji su u velikoj meri odredili ton ove godine. Alarmantna je bila objava švajcarske meteorološke službe – morala je dosegnuti do 5.298 metara nadmorske visine u Alpama da bi izmerila temperaturu od 0°C u avgustu.  Prva nedelja jula zabeležena je kao najtoplija ikada – sa prosečnom temperaturom od 17,18°C, što bi vremenom moglo značajno da utiče na mnoge procese na planeti, pa tako i na podizanje nivoa mora.  Kroz ovaj niz događaja, nema sumnje da nas priroda poziva na odgovornost i traži hitno delovanje.

PROČITAJTE JOŠ:

U kontekstu globalnog uticaja, United Nations Office for Disaster Risk Reduction (UNDRR) iznosi zabrinjavajuće projekcije, upozoravajući da bi do 2030. svet mogao iskusiti oko 560 prirodnih katastrofa godišnje. Klimatske promene mogu gurnuti dodatnih 100,7 miliona ljudi u siromaštvo, čime se naglašava ozbiljnost situacije i imperativ koordinisane globalne akcije.

Photo-illustration: Pixabay

Dok zemlje sveta nastavljaju svoju borbu sa direktnim posledicama ovih nepogoda, fokus mora ostati i na smanjenju rizika od katastrofa i pojačavanju otpornosti zajednica. Ovo uključuje proaktivne mere koje se odnose na gradnju infrastrukture koja može da izdrži ekstremne vremenske uslove, implementaciju naučno-utemeljenih politika i praksi, kao i obezbeđivanje sredstava za obnovu i oporavak pogođenih zajednica.

U svetlu ovog globalnog izazova, od suštinskog značaja je i promovisanje obrazovanja i svesti o klimatskim promenama i upravljanju rizicima od katastrofa. Edukacija i obuka mogu osnažiti lokalne zajednice, omogućavajući im da budu bolje pripremljene i otpornije na buduće katastrofe.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Lily Banse)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 13. oktobra 2023. godine do 20. oktobra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 214,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 184,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Srbija preuzela trogodišnje predsedavanje Karpatskom konvencijom

Foto-ilustracija: Unsplash (Oleksii Berdnikov)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija je simboličnim preuzimanjem pastirskog štapa, preuzela trogodišnje predsedavanje Karpatskom konvencijom, u okviru Sedmog zasedanja Konferencije potpisnica konvencije COP7, koje je održano u Beogradu.

Glavni grad naše zemlje, bio je domaćin ujedno i obeležavanju dvadesetogodišnjice od potpisivanja konvencije sedam država karpatskog regiona – Češka, Slovačka, Poljska, Rumunija, Mađarska, Ukrajina i Srbija. Karpatsku konvenciju je 2003. godine ustanovilo sedam zemalja u regionu kako bi zaštitile prirodno i kulturno nasleđe ovog područja uz promovisanje održivog razvoja u Karpatima.

Na otvaranju drugog dana Konferencije učestovala je i zamenica ambasadora Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva, stalna koordinatorka UN u Srbiji Fransoaz Žakob, zamenica izvršnog direktora Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) Elizabet Maruma Mrema, šef Sekretarijata Karpatske konvencije Harald Egerer, kao i ministri za životnu sredinu sedam zemalja, prenosi EU INFO MREŽA.

Pročitajte još:

Tema načina zaštite životne sredine i ublažavanje efekata klimatskih pojava jedno je od gorućih pitanja kojima se EU bavi godinama unazad.

„Predlozi EU, kao što je nedavno usvojeni zakon o lancima snabdevanja bez krčenja šuma i dalji rad na eliminisanju zagađenja, podstaći će našu realizaciju sporazuma Kunming-Montreal. Sporazum je takođe važan podsticaj za multilateralizam, u vreme kada su globalna solidarnost i saradnja potrebniji nego ikad. Sada je vreme da sve zemlje implementiraju okvir Kunming-Montreal kroz domaću i međunarodnu akciju“, rekla je zamenica ambasadora.

Kako je istakla, zdrav biodiverzitet znači zdrave ljude, sigurnost hrane i vode, a priroda je najbolji saveznik u borbi protiv klimatske krize, zato bi trebalo hitno da se ubrza zelena tranzicija, pređe sa linearne na cirkularnu ekonomiju i smanji zavisnost od fosilnih goriva.

„Evropski zeleni dogovor je upravo o tome: duboka transformacija EU u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju, koja osigurava da nema emisija gasova koji prave efekat staklene bašte do 2050. godine; ekonomski rast odvojen od korišćenja resursa; nijedna osoba i nijedno mesto nije ostalo iza sebe“, rekla je zamenica ambasadora EU.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka za zaštitu životne sredine u Vladi Srbije Irena Vujović istakla je da Karpatska konvencija i protokoli doprinose očuvanju prirode, ali i saradnji sa regionom i na globalnom nivou.

„Karpatska konvencija i njeni protokoli moraju biti iskorišćeni u svim sektorima – poljoprivredi, turizmu, obrazovanju, ali i u životu“, kazala je ministarka Vujović.

Stalna koordinatorka UN u Srbiji Fransoaz Žakob, navela je da uživa dugi niz godina u Srbiji koja je „zemlja istorijske i prirodne lepote“, pa je za nju kao ljubiteljku prirode – ovde ugodan boravak.

Iako se, zbog pandemije korona virusa, sve u svetu promenilo od prethodnog zasedanja Karpstske konvencije, koordinatorka UN je istakla da je svet upravo u tom periodu uvideo važnost zaštite prirode, a postalo je jasno da energija treba da bude obnovljiva.

Zamenica izvršnog direktora Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) Elizabet Maruma Mrema navela je da iako je ova konferencija u duhu proslave 20. godišnjice potpisivanja konvencije, „ipak moramo još naporno raditi“.

„Ukoliko se ne sačuva karpatski region, Evropa je u opasnosti“, navela je Elizabet Maruma Mrema.

Energetski portal

Kratak pregled stanja cena na tržištu

Photo-Ilustration: Pixabay (fietzfotos)
Photo-illustration: Pixabay

Najnoviji podaci ukazuju na povećanje potrošačkih cena u septembru 2023. godine za 0,3 odsto u poređenju sa avgustom iste godine, dok su, s druge strane, cene proizvođača poljoprivrednih proizvoda u avgustu opale za 20,4 odsto u poređenju sa istim mesecom 2022. godine.

Potrošačke cene u septembru 2023. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, porasle su za 10,2 odsto, navodi se na sajtu Republičkog zavoda za statistiku.

Ovakav kontrast u ekonomskim tendencijima postavlja pitanje – zašto pad cena na proizvođačkom nivou nije proporcionalno reflektovan na nivou potrošačkih cena? Iako su određene grupe poljoprivrednih proizvoda, kao što su žita, beležile ogromne padove cena od čak -41,3 odsto, a industrijsko bilje -31,1 odsto, cene na potrošačkom nivou u sektorima kao što su transport, restorani i hoteli zabeležile su rast od 1,8 odsto, odnosno 0,9 odsto.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (DDP)

Analizom specifičnih sektora primećuje se da cene u sektorima vezanim za osnovne životne potrebe, poput hrane i bezalkoholnih pića, i stanovanja i povezanih troškova (voda, električna energija, gas) beleže blagi rast, dok sektori kao što su rekreacija i kultura doživljavaju pad cena od -2,9 odsto. Određene kategorije kao što su stočni proizvodi beleže značajan porast cena (41,8 odsto), navodi RZS.

Povećanja cena lične potrošnje u poređenju sa prethodnim mesecom i godinom nisu u skladu sa promenama na tržištu poljoprivrednih proizvoda, što ukazuje na postojanje različitih pritisaka i disbalansa u lancu vrednosti od proizvođača do potrošača.

Ključno pitanje koje se postavlja je kako se divergentni trendovi cena odražavaju na domaću proizvodnju i životni standard građana Srbije. Dok proizvođači poljoprivrednih proizvoda mogu doživeti pritisak usled smanjenih prihoda, povećane potrošačke cene dodatno opterećuju kućne budžete, naročito u svetlu globalnih ekonomskih izazova i oporavka od pandemijske krize.

Energetski portal

Srbija je spremna za grejnu sezonu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U fokusu predstojeće grejne sezone nalazi se inicijativa Ministarstva rudarstva i energetike koja podstiče građane na smanjenje potrošnje električne energije, sa obećanjem znatnih ušteda na mesečnim računima. Ministarka rudarstva i energetike istakla je kako racionalizacija potrošnje može rezultirati značajnim finansijskim olakšicama za građane.

Naime, postoji mogućnost da se računi za električnu energiju prepolove ukoliko se sprovode mere štednje. Konkretno, ukoliko domaćinstva uspeju da redukuju svoju potrošnju za barem 5 odsto u poređenju sa istim mesecom u prethodne dve godine, mogu očekivati smanjenje svojih računa za struju između 20 i 40 odsto u narednih šest meseci, objasnila je ministarka. Dodatne pogodnosti u vidu 5 odsto popusta mogu ostvariti oni koji povećaju učešće niže tarife u mesečnom obračunu za minimum 5 odsto u odnosu na prošlu godinu, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Ministarka je izrazila uverenje da su svi neophodni sistemi i infrastrukture pripremljeni i spremni za predstojeću grejnu sezonu, ukazujući na obavljene pripreme i remonte distributivnih mreža, kao i obezbeđivanje adekvatnih zaliha energenata. Dodatno, izražen je entuzijazam u vezi sa projektima koji uključuju korišćenje biomase u sistemima daljinskog grejanja u određenim opštinama, kao i uvođenjem novih tehnologija koje minimiziraju zavisnost od mazuta.

Foto-ilustracija: Unsplash (robert-linder)

Istaknuto je i koliko je stabilnost u proizvodnji uglja važna, i podsetila na značajnu ulogu energetskog sektora u ekonomskom rastu, s obzirom na to da su u trećem kvartalu ove godine rudarstvo i proizvodnja električne energije doprineli rastu BDP-a za 17 odsto.

Unapređeni su kriterijumi za status energetski ugroženog kupca, čime je omogućeno većem broju domaćinstava da ostvare pravo na smanjenje računa do 50 odsto za električnu energiju, gas, ili daljinsko grejanje, uz pojednostavljenje postupka prijave.

Inicijative ministarstva pružaju priliku građanima da aktivno učestvuju u smanjenju sopstvenih troškova, ali i ukazuju na značaj održivog pristupa potrošnji energije u celoj zemlji.

Energetski portal

Uskoro novi BMW električni model

Foto: BMW
Foto: BMW

Potpuno novi BMW X2 odlikuje sportski dizajn uz inovativne digitalne opcije, a po prvi put biće dostupna i potpuno električna verzija. Lansiranje ovog modela na svetsko tržište počinje u martu 2024. godine sa verzijama BMW iX2 xDrive30 i BMW X2 M35i xDrive, a odmah startuju još po jedna benzinska i dizel varijanta. Tokom leta 2024. tom spisku biće pridodate još jedna potpuno električna i dizel verzija.

Novi BMW X2 u odnosu na prethodnu generaciju duži je za 194, širi za 21 i viši za 64 milimetra. Pored toga, povećano je i međuosovinsko rastojanje koje omogućava veći prostor za svih pet sedišta i u prtljažniku (od 560 – 1.470 litara, u zavisnosti od varijante modela).

Prednji deo novog BMW X2 upotpunjen je elementima poput LED farova i šestougaone BMW prednje maske, koja se – po prvi put za premijum kompaktni segment – može opciono poručiti sa BMW Iconic Glow osvetljenjem. Linija krova stvara atraktivnu siluetu u prepoznatljivom stilu BMW-ovih SAC modela, odajući sportski utisak, što je obogaćeno spojlerom i atraktivnim branikom.

Pročitajte još:

S druge strane, karakteristike dizajna specifične za M, kao što su dva para izduvnih cevi integrisanih u zadnju masku, obezbeđuju modelu BMW X2 M35i xDrive posebno dinamičnu auru. M Sport paket je dostupan za sve ostale varijante modela, uključujući i novi BMW iX2.

Foto: BMW

Unutrašnjost novog BMW-a X2 poseduje moderan ambijent sa sportskim detaljima. Instrument tabla, na kojoj se nalazi BMW zakrivljeni ekran, spojena je u kabini sa „plutajućim’’ naslonom za ruke i integrisanim kontrolnim ostrvom. Nova sedišta se opciono nude u Veganza perforiranim oblogama i Vernasca koži sa atraktivnim štepovima kao alternativa standardnim platnenim presvlakama. Sportska sedišta dolaze kao opcija, uz mogućnost električnog podešavanja sa memorijskom funkcijom, lumbalnim osloncem i funkcijom masaže.

Dvozonska automatska kontrola klime, navigacioni sistem i sportski kožni volan su standardni u novom BMW-u X2, kao i automatsko otvaranje prtljažnika, četiri USB-C porta i utičnica od 12V na centralnoj konzoli i u prtljažniku. Broj dostupnih sistema za pomoć vozaču i digitalnih usluga takođe se značajno povećao u odnosu na prethodni model. Među dostupnim opcijama za poboljšanje njegovog premijum karaktera su paket retrovizora, grejanje volana i Harman Kardon zvučni sistem, dok je jedna od najatraktivnijih opcija – panoramski stakleni krov.

Potpuno električna varijanta BMW iX2 xDrive30 biće dostupna od samog lansiranja. Njegove dve izvanredno integrisane pogonske jedinice – jedna na prednjoj osovini i jedna na zadnjoj – zajedno stvaraju sistemsku snagu od 230 kW/313KS i sistemski obrtni moment od 494 Nm.

iX2 xDrive30 ubrzava od 0 do 100 km/h za 5,6 sekundi i ostvaruje maksimalnu brzinu od 180 km/h. Visokonaponska baterija kapaciteta 64,8kWh upotrebljive energije u kombinaciji sa visokom efikasnošću pogonskog sistema omogućava domet od 417 – 449 kilometara po WLTP standardu. Adaptivna rekuperacija i funkcija MAX RANGE takođe doprinose izvanrednim brojkama kada je reč o dometu. Novi BMW iX2 podržava plug & charge funkciju.

Foto: BMW

Novi BMW iX2 xDrive30 standardno dolazi sa 17-inčnim točkovima sa aerodinamično optimizovanim dizajnom, dok modeli BMW X2 sDrive20i i BMW X2 sDrive18d imaju točkove od 18 inča. BMW X2 M35i xDrive ima 20-inčne M točkove, dok su točkovi od 18 do 21 inča dostupni opciono.

Standardni i opcioni sistemi pomoći za automatizovanu vožnju i parkiranje povećavaju udobnost i bezbednost, kako u svakodnevnoj vožnji tako i na dužim putovanjima. Standardne karakteristike uključuju najnoviju verziju sistema za upozorenje na prednji sudar, tempomat sa funkcijom kočenja, informacije o ograničenju brzine i upozorenje o napuštanju trake sa funkcijom povratka u traku. Asistencija pri parkiranju uključujući kameru za pomoć pri vožnji unazad i asistent za vožnju unazad takođe su deo standardne opreme.

Lista opcionih funkcija uključuje delimično automonmu vožnju, adaptivni tempomat sa funkcijom Stop & Go, BMW Head-Up displej, kao i funkcije Surround View (kamere 360), Remote 3D View (3D daljinski prikaz), BMW Drive Recorder i Remote Theft Recorder. Postojeće funkcije se mogu unapređivati i pomoću opcije Remote Software Upgrades (daljinsko ažuriranje softvera).

Najnovija verzija BMW-ovog iDrive sistema sa korisničkim interfejsom 9.0 koji ima QuickSelect funkciju brzog pristupa je ugrađena u novi BMW X2. Zasnovan na BMW-ovom Operativnom sistemu 9, ukombinovan je zajedno sa BMW-ovim zakrivljenim ekranom i BMW-ovim inteligentnim ličnim asistentom.

Izvor: BMW

Larve velikog brašnara – čuvaju planetu hraneći se plastikom

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Neupitno, plastika predstavlja jedno od najvećih izazova, kada je reč o zagađenju životne sredine i ugrožavanju njenih stanovnika. Ovakav otpad, bilo da je reč o većim delovima ili mikroplastici, nalazi se svuda oko nas, među različitim ekosistemima. Još više zabrinjava činjenica da je životinje unose u svoj organizam u vidu sitnih delova, prilikom ishrane, a mikroplastika pronađena je i u ljudskom organizmu.

Bez detaljnijeg upuštanja u tematiku problema, već su ova navođenja alarm hitnosti njegovog rešavanja, zbog čega mi je pažnju za današnji blog privukla ideja za biorazgradnju plastike pomoću larve velikog brašnara (lat. Tenebrio molitor). Iako ovo nije prvi glas o sposobnosti insekata da razgrađuju plastiku, razlog odluke da pišem baš o ovim – nalazi se u podatku da larve velikog brašnara mogu da razgrade više vrsta plastike, kao što su stiropor, polietilen, polivinil hlorid, poliuretan, zbog čega, između ostalog, predstavljaju i jedno od 16 inovativnih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije, koje je dobilo finansijsku podršku Evropske unije u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji’’.

Nadovezujući se na prethodnu rečenicu, želela bih ponosno da istaknem da se ova ideja razvila u našoj zemlji, saradnjom preduzeća Belinda animals i Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković’’ iz Beograda.

Prema rečima Borisa Vasiljeva iz ovog preduzeća, zahvaljujući višedecenijskom gajenju larve velikog brašnara u laboratorijskim uslovima u okviru ovog Instituta i stečenim iskustvom i znanjem kolega sa Instituta, došli su na ideju da kroz saradnju započnu formiranje inkubator centra.

Ovi insekti gaje se na malom prostoru, na lako dostupnoj hrani poput pšenične mekinje, ljuspice žitarica, organskog otpada i to bez upotrebe aditiva, pestidica, antibiotika, nezahtevajući veliku potrošnju vode i energije, što ceo proces čini pogodnim za životnu sredinu. Možda biste mislili da je previše ako bih rekla da se na ovaj način smanjuju i emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali objašnjenje je jednostavno. Primera radi, prilikom spaljivanja jednog kilograma stiropora, u atmosferu se oslobađa oko 3,96 kg CO2, ali ukoliko posao pustimo da urade ovi insekti, neće doći do stvaranje emisije. Naime, kada pojedu plastiku, uz pomoć mikroorganizama koji se nalaze u njihovim organima za varenje, oni je u potpunosti svare i koriste za svoj rast i razvoj.

Kako bi održivost procesa bila zaokružena, dalja istraživanja su pokazala da i nakon hranjenja, u larvama ne ostaju štetne materije i ostaci plastike. Štaviše, ni u njihovim izlučevinama nema takvih ostataka, zbog čega mogu da se koriste i kao organsko đubrivo. Ovaj podatak uvod je u priču o raznovrsnim dodatnim koristima larvi velikog brašnara, o kojima ćete imati priliku da pročitate u narednom blogu.

Pre nego što stavim tačku da današnju temu biorazgradnje plastike, želela bih da sa vama podelim još lepih vesti – do kraja godina u planu je intenzivno razmnožavanje legla velikog brašnara, a nabavljene su i klima komore za uzgoj larvi. Takođe, ono na čemu se još radi jeste prilagođavanje sastava supstrata i sadržaj plastike kako bi se dobilo brzo razmnožavanje larvi, zdrava populacija i što veća razgradnja, odnosno mogućnost da larve pojedu veće količine plastike. Uz to, radi se na prilagođavaju skromnijim ambijentalnim uslovima za uzgoj u okviru poljoprivrednih gazdinstava.

Katarina Vuinac

Početak izgradnje vangradskog toplodalekovoda u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (the-blowup)
Foto-ilustracija: Unsplash (samuel-sianipa)

Beograd je zakoračio ka energetskoj nezavisnosti i stabilnosti nakon što je postignut dogovor o ključnom projektu izgradnje vangradskog toplovoda Obrenovac – Novi Beograd., Gradonačelnik Beograda, vršilac dužnosti direktora JKP „Beogradske elektrane” i predstavnik kompanije „Power Construction Corporation of China”, potpisali su Aneks ugovora.

Iako su prethodne prepreke koje su ometale razvoj toplodalekovoda sada manje relevantne, postoji snažno uverenje da su se pojavili povoljni uslovi za ostvarivanje ovog projekta. Beograd je na pragu dobijanja nečeg što je bio predmet iščekivanja više od 30 godina i veruje se da će, u roku od sledeće dve godine, grad postati autonoman u pribavljanju toplotne energije. Direktna povezanost sa elektranom u Obrenovcu, omogući će grejanje za preko pola Novog Beograda, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (ludex2014)

U januaru su započeti radovi na EPS postrojenjima, sa naglaskom na pripremi instalacija za ovaj ambiciozni projekat. Građevinska dozvola je dobijena, a u pripremi je gradnja cevi preko Obrenovačkog mosta. Ugovorom je obuhvaćena i konstrukcija trase duge 30 kilometara, što ukupno iznosi 60 kilometara cevovoda. Planiranih 600 megavata toplotne energije predstavlja više od polovine ukupno instalirane snage najveće toplane u sistemu „Beogradskih elektrana“, locirane na Novom Beogradu. 

Projekat se očekuje da bude završen u roku od dve godine, obezbeđujući Beogradu i njegovim stanovnicima dugoročne benefite u pogledu energetske stabilnosti i samostalnosti.

Energetski portal

PROmeni na ZELENO

Foto: ProCredit Banka
Foto: ProCredit Banka

PROmeni na ZELENO – naziv je prve regionalne konferencije u organizaciji ProCredit Banke Srbija koja duže od jedne decenije sistematski i posvećeno transformiše svoje poslovanje u smislu održivosti, ali utiče i na zelenu transformaciju svojih klijenata.

ProCredit Bank – pionir zelene transformacije

ProCredit Banka je duže od jedne decenije na ESG putu. Prvi koraci načinjeni su 2012. godine kada je banka definisala procedure koje se tiču zaštite životne sredine u njihovoj  delatnosti. I na internom i na eksternom nivou banka kontinuirano prati uticaje na životnu sredinu.

Od tada je mnogo toga urađeno: prve potpuno automatizovane 24/7 Zone zamenile su bankarske šaltere, 100 odsto transakcija se obavlja u elektronskom obliku, račune za fizička lica otvaraju bez odlaska u banku, imaju potpuno eko friendly flotu službenih automobila, mrežu punjača po celoj zemlji koja je svim građanima dostupna besplatno, na svojoj zgradi u Beogradu imaju solarnu elektranu, prva su banka koja struju kupuje isključivo iz obnovljivih izvora energije.

Pre ostalih prepoznali su snagu održivih projekata te su tako finansirali prvu solarnu elektranu u Srbiji, ali i onu najveću bifacijalnu koja je počela sa radom 2023. godine, kao i niz drugih održivih projekata.

Šta ih je motivisalo da organizuju Konferenciju

Zadovoljni su postignutim rezultatima u ESG domenu, ali su svesni činjenice da je potrebno da mnogo više biznis aktera bude na “zelenom putu”, kako bi “naša vizija zdravog i bezbednog okruženja postala realnost”. To je bio glavni motiv da i na ovaj način, kroz direktan susret i razgovore sa akterima zelene tranzicije, ubrzaju i olakšaju dolazak na cilj.

Pročitajte još:

Otvaranje Konferencije

Na Konferenciji “Promeni na zeleno” učestvovalo je 20 panelista, iz domena biznisa, finansija, ESG konsultanata i eksperata, a prisustvovalo 250 gostiju iz regiona, iz sveta biznisa, predstavnici konsultantskih kuća, ali i diplomatski kor i Ministarstvo rudarstva i energetike.

Foto: ProCredit Banka

Na otvaranju je predsednik izvršnog odbora banke, Igor Anić, istakao motive za organizovanje ovakve konferencije i značaj uključivanja svih privrednih aktera u zelenu transformaciju. Nakon njega, podršku konferenciji, u ime Ministarstva rudarstva i energetike, pružila je Savetnica Maja Vukadinović, koja je govorila o planovima za dalji razvoj državne energetske strategije.

Konferenciju je zvanično otvorila nj.e. Anke Konrad, ambasadorka Republike Nemačke u Srbiji.

Teme diskusija i panelisti

Kao uvodničar publici se obratio Sasja Beslik iz Švedske, međunarodno priznat i globalno poznat finansijski ekspert u oblasti finansijske održivosti, koji je na početku rada predstavio globalnu sliku ekonomskih kretanja, rizika i stremljenja, istakavši koliko je za zelenu tranziciju važno da svaki čovek u sebi i svom mikro okruženju prepozna motivaciju da „promeni na zeleno“ i razmišljanja i delovanje.

Nakon toga usledile su četiri panel diskusije: Zelena tranzicija – sad i svi, Karbon taksa, Zeleni „transformersi“ su među nama i Finansiranje – ključ za vrata zelene budućnosti.

Teme diskusija su koncipirane tako da pruže praktične savete, prenesu iskustva, znanja, motivacije i ideje preduzeća i kompanija koje su već dugo na putu transformacije, kako bi svima ostalima olakšali da započnu “PROmene na ZELENO”.

Među panelistima su bili renomirani stručnjaci iz međunarodnih i domaćih kompanija i institucija: EBRD, Evropska investiciona banka, ProCredit Holding iz Nemačke, Finance in motion, AHK Nemačko-srpska privredna komora, Deloitte Srbija, Svetska zdravstvena organizacija, Schneider Electric, EY, CMS, Unimet, Enel PS, Natura Trade, MT-KOMEX.

ProCredit Banka Srbija će nastojati da ovakav vid diskusija i susreta, u cilju osnaživanja preduzeća za uspostavljanje zelene agende, postane tradicionalan model podrške privrednicima i društvenoj zajednici.

Izvor: ProCredit Banka

Raspisan Javni poziv za zelene stanice sa elektropunjačima na auto-putevima

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-marais)
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Ministarstvo saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture raspisalo je Javni poziv za izbor partnera koji će finasirati postavljanje šesnaest ”zelenih stanica” na postojećim auto-putevima u našoj zemlji, a na kojima će biti moguće da se postavi najmanje 80, a najviše do 320 punjača za električne automobile, sa najmanje dva prikljčka za punjenje na svakom punjaču i sa minimalnom snagom 150kW po punjaču.

Prema rečima ministra Gorana Vesića, na ovaj način reaguje se na potrebu da se na državnim putevima postavi veći broj elektro-punjača za punjenje električnih automobila kao i na zahteve da se postojeća odmarališta bolje urede, budu čistija i onima koji se zaustave pruže više sadržaja.

Kako je istakao, u ovom trenutku ima oko stotinu punjača za električne automobile na putevima što je 64 puta manje nego Nemačka. U julu ove godine u Srbiji je registrovano za 20 odsto više električnih automobila nego u istom mesecu prošle godine. U Nemačkoj u ovom trenutku ima oko 1.1 milion električnih vozila, odnosno 0,013 vozila po glavi stanovnika, dok Srbija ima 1.700 registrovanih električnih vozila ili 0,00025 vozila po stanovniku.

Pročitajte još:

,,Najčešće pominjani razlog zašto u Srbiji nema više električnih vozila je nedostatak infrastrukture i punjača i zato smo, kao Ministarstvo, odlučili na ubrazano postavljanje ove infrastrukture”, rekao je ministar i dodao da je to neophodno da budemo konkurentni jer će u Nemačkoj do 2030. godine biti 15 miliona električnih vozila ili 0,2 vozila po stanovniku.

Ministar je rekao da sličan trend postoji i u drugim zemljama, te da premašena broja od pola – Velikoj Britaniji (640.000), Francuskoj (605.000) i Norveškoj (603.000), dok je u Evropskoj uniji u 2021. godini 8.3 odsto novoregistrovanih automobila bilo električno, a u 2022. godini se ovaj udeo popeo na 12.1 odsto. U 2022. godini, Norveška je bila lider jer su četiri od pet novoregistrovanih automobila bili električni. U svetu je 2022. godine prodato više od deset miliona električnih automobila, a očekuje se da u ovoj godini bude prodato 14 miliona.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Srbija mora da drži korak sa Evropom i da postane lider na Balkanu kada je u pitanju e-mobilnost i zato je ovaj tender raspisan, rekao je ministar i podsetio da je u EU postignut dogovor da do 2026. godine na svakih 60 kilometara na auto-putevima budu postavljeni punjači za električne automobile.

,,Zato smo izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji dali obavezu da se na postojećim pumpama na auto-putevima postave na određenom broju mesta za punjenje goriva punjači za električna vozila, o čemu će Ministarstvo u narednom periodu u saradnji sa Agencijom za energetiku doneti Pravilnik kao i obavezu da se prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata postavljaju punjači za električna vozila u garažama’’, rekao je on.

U narednom periodu biće predloženo posebno obeležavanje električnih vozila, kako bi mogla da ostvaruju pogodnosti kao što su niža cena putarine i javnih parkinga i druge pogodnosti prilikom registracije.

Prema rečima ministra Vesića, JP Putevi Srbije neće uložiti ni dinar u postavljanje zelenih stanica već će zarađivati od zakupa, a procenjena vrednost investicije kompanije koja pobedi na tenderu oko 768.000.000,00 dinara. Rok za predaju ponuda je 21. novembar.

Ministar Vesić je pozvao sve domaće i strane kompanije koje se bave postavljanje punjača za električna vozila da se prijave na tender i daju ponudu. Naglasio je da Putevi Srbije traže finansijera koji će uložiti u opremu koja će biti vlasništo puteva, a finansije će moći da koristi određeni broj godina uz plaćanje godišnje nadoknade Putevima. Po isteku tog roka Putevi Srbije nastavljaju da upravljaju izgrađenom infrastruktorom.

Energetski portal

Kakav nam je vazduh ako Srbija ima oko 3. 000 divljih deponija koje začas planu

Foto-ilustracija: Unsplash (Collab Media)
Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)

Nekvalitetno upravljanje komunalnim otpadom i požari na deponijama su među najznačajnijim uzrocima zagađenja i dovode do ozbiljnih posledica po zdravlje ljudi u Srbiji. To pokazuju rezultati istraživanja pod nazivom „Izgubljeni vazduh“ koje je sproveo Program UN za životnu sredinu.

Kada je u pitanju zagađenje vazduha od saobraćaja, ložišta i industrije, zna se koje materije sagorevaju. Na deponijama gori svašta, pa i razne vrste opasnog otpada. Otpad od hrane pretvara se u metan, koji je lako zapaljiv, i lako izazove požare pri kojima se emituju otrovne čestice i gasovi.

„Sve ove supstance koje se oslobađaju tokom požara odlaze primarno u vazduh, ali od onoga što se nalazi u tom otpadu na deponiji zavisi kakva će biti emisija i drugih veoma toksičnih supstanci koje neće uvek ići u vazduh, već će ići u zemljište, u podzemne ili u površinske vode, ili će se preko vazduha taložiti na zemljištu i završiti u lancu ishrane“, rekla je  Jasminka Ranđelović iz „Alternative za bezbedne hemikalije“.

Pročitajte još:

Istraživanja pokazuju da se otrovne supstance, poput dioksina i furana, u organizam najviše unose hranom. Uticaj na zdravlje zavisi od blizine deponija i dužine izlaganja otrovnim materijama.

„Za lokacije gde znamo da stalno dolazi do zapaljivanja deponija, a to je nekih pet-šest lokacija, u skladu sa onim što postoji u međunarodnoj literaturi, evidentirali smo incidence karcinoma, recimo pankreasa, pluća, poremećaje štitne žlezde. Imamo negativne reproduktivne efekte kod žena u reproduktivnom periodu, uticaj na tok trudnoće, jer je prepoznato da takva vrsta toksičnih materija može dovesti i do kognitivnih poremećaja tek rođene dece“, rekla je dr Branislava Matić Savićević, specijalista higijene.

Izveštaj sadrži i preporuke, a najvažnija je da se mora sprečiti izbijanje požara na deponijama.

„U samom sistemu upravljanja otpadom nije moguće to napraviti bez mogućnosti da se izvuče energija iz otpada. Dve trećine svakog insineratora, spalionice, predstavljaju mehanizmi za sprečavanje nastanka zagađenja vazduha koji upravo ništa od ovih divljih deponija nema. To su otvoreni požari i zato moramo da vidimo kako sistem da unapredimo“, istakao je Igor Jezdimirović iz organizacije Inženjeri zaštite životne sredine.

U Srbiji je oko tri hiljade divljih deponija, a požara više neće biti kada otpad, kao što se to radi u većini evropskih zemalja, budemo odvojeno sakupljali, reciklirali i koristili za dobijanje energije kao, na primer, u novoj spalionici u Vinči.

Izvor: RTS

Suše kao nova ekološka normalnost u Evropi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt-Palmer)

U susret nepredvidivim vremenima i klimi, Evropa se odupire budućim izazovima koje sa sobom nosi „nova normalnost“ u pogledu suša i nestašica vode. Pojava koja će, prema projekcijama, biti sve češći fenomen, forsira naučnike i stručnjake da razvijaju alate i strategije koje će minimizirati štetu, i pomoći kontinentu da se prilagodi. Sa naglaskom na Mediteran i Istočnu Evropu kao žarišta ove ekološke krize, potrebno je sveobuhvatno sagledati i analizirati kako će suše oblikovati socijalne i ekonomske aspekte evropskog društva.

Alati za Predviđanje suša

Evropski stručnjaci su ujedinili snage, rezultirajući razvojem Evropske baze podataka o uticajima suše i Evropskog atlasa rizika od suše. Ova dva ključna alata, koja su kumulacija podataka od 1977. do 2022. godine i primena mašinskog učenja za simulaciju ishoda povećanja temperature od +1,5, 2 i 3 stepena Celzijusa, pomažu u mapiranju potencijalno najugroženijih regiona i sektora, ukazujući na to gde će prilagođavanje biti od esencijalnog značaja, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Poljoprivreda u senci klimatskih promena

Posebna pažnja posvećuje se poljoprivredi, vitalnom sektoru južne Evrope, gde projekcije ukazuju na dramatične padove prinosa useva zbog smanjenih padavina i povećanih perioda suše. Nasuprot tome, severnije teritorije mogu predstavljati bedem održivosti, čuvajući poljoprivrednu produkciju usred sušnih perioda i otvarajući mogućnost za prilagođavanje i diversifikaciju proizvodnje.

I dok nordijske nacije, poput Švedske i Finske, tradicionalno uživaju u obilju vodenih resursa, one takođe nisu imune na buduće poremećaje, posebno u oblasti javnog snabdevanja i distribucije pitke vode, ističući univerzalnost izazova sa kojima se suočava ceo kontinent.

Pročitajte još:

Energetika 

Photo-illustration: Pixabay

Ne smemo zanemariti ni energetski sektor, posebno u zemljama kao što je Francuska, gde nizak nivo vode u rekama može komplikovati hlađenje nuklearnih elektrana, te tako indirektno uticati na energetsku stabilnost. Slično tome, suše mogu ometati unutrašnju plovidbu, posebno u Nemačkoj i duž dunavskog regiona, praveći logističke prepreke koje će biti potrebno prevazići.

Na drugom kraju sveta, odigrao se upravo ovaj scenario – usled uticaja klime i jedne od najsušnijih godina do sada, vrlo važna  pomorska arterija sveta – Panamski kanal, takođe je doživeo pad u transportu i broju brodova koji ga koriste, zbog izrazito niskog vodostaja.

Globalna kriza: Vodeni Stres i Ekstremni Rizici

Dok Evropa gradi svoje strategije, svetska vodena kriza ne pokazuje znakove opadanja. Jedna četvrtina svetske populacije svake godine suočava sa izuzetno visokim nivoom nedostatka vode, često koristeći skoro svu dostupnu vodu. Najmanje polovina ljudi na svetu, što je skoro četiri milijarde ljudi, živi na mestima sa vrlo malo vode najmanje mesec dana svake godine, podaci su koje donosi Svetski institut za resurse.

Najugroženije zemlje na popisu, njih 25 koje su se našle u prvoj kategoriji ekstremnog rizika i opterećenja su: Bahrein, Kipar, Kuvajt, Liban, Oman, Katar, UAE, SA, Izrael, Egipat, Libija, Jemen, Bocvana, Iran, Jordan, Čile, San Marino i druge.

Kroz zajedničke napore, možemo stvoriti održivu budućnost koja se odupire izazovima koje klimatske promene postavljaju pred nas.

Energetski portal