Home Blog Page 1254

Raspisan konkurs Mladi su zakon

Foto: soinfo.org
Foto: soinfo.org

Resurs centar za Zapadnobački, Južnobački i Sremski okrug, Somborski edukativni centar u saradnji sa Kancelarijom za mlade grada Sremske Mitrovice i Bečejskim udruženjem mladih uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta, raspisao je poziv za finansiranje projekata u okviru programa Mladi su zakon.

Konkurs je namenjen kreativnim mladim lјudima koji kroz aktivno učešće i volontersko angažovanje žele da u svojoj lokalnoj sredini učestvuju u uređenju javnih prostora, u akcijama zaštite životne sredine, promovišu međugeneracijsku saradnju, razumevanje, toleranciju i jednake šanse za sve mlade, zdrave i bezbedne stilove života, organizuju IKT edukaciju ili promovišu solidarnost i humanost. Predloge projekata mogu uputiti udruženja mladih i neformalne omladinske grupe sastavlјene od najmanje pet članova, kao što su đački ili studentski parlamenti, razne omladinske sekcije i druge grupe mladih sa teritorije Zapadnobačkog, Južnobačkog i Sremskog okruga. Neformalne omladinske grupe moraju imati minimum jednu punoletnu osobu.

Predloženi omladinski volonterski projekti bi trebalo da budu sprovedeni u periodu od 12. avgusta do 31. oktobra 2017. godine. Vrednost projekta može biti od 30.000 do 100.000 dinara. Konkurs će biti otvoren do 18. jula 2017. godine, a najkasnije do 9. avgusta biće objavljeni lista projekata koji će se naći u drugoj konkursnoj fazi, razrade ideje. Finansijska podrška obezbeđena je za najmanje osam najboljih.

izvor: soinfo.org

Sandra Jovićević

Katar povećava proizvodnju gasa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Katar je u utorak objavio da će povećati proizvodnju prirodnog gasa za 30 odsto u idućih nekoliko godina.

Kako je saopšteno, do 2024. godine povećaće se proizvodnja gasa na 100 miliona tona godišnje, a novi projekat ojačaće vodeću poziciju Katara.

U planu je povećanje proizvodnje kroz zajednička ulaganja sa međunarodnim kompanijama.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

STIŽE MODEL 3: Teslin automobil za običnog čoveka iz fabrike izlazi u petak

Foto: Wikimedia/Steve Jurvetson
Foto: Wikimedia/Steve Jurvetson

Tesla Motors počinje ove nedelje svoj dugo očekivani izlazak iz segmenta luksuznih automobila proizvodnjom i prodajom Modela 3 za široko tržište.

Najjeftinija verzija malog Tesle trebalo bi da košta 35.000 dolara, a svaka dodatna opcija mu podiže cenu. Ipak, to je skoro duplo niže od dosadašnjih, luksuznih modela.

– Model 3 je položio sve regulatorne zahteve za proizvodnju dve nedelje pre predviđenog roka – objavio je osnivač kompanije Ilon Mask na svom Tviteru.

On je najavio da će prvi automobil izaći sa proizvodne linije u petak. Prvih 30 kupaca dobiće automobile na specijalno organizovanoj zabavi 28. jula.

Tesla bi tokom avgusta trebalo da proizvede 100 Modela 3, zatim 1500 u septembru, a od decembra po 20.000 mesečno.

– Proizvodnja raste eksponencijalno – kazao je Mask.

Model 3 predstavljen je javnosti u martu 2016. godine i kompanija je primila 400.000 narudžbina kupaca koji su dali depozite od po 1000 dolara.

Cilj Tesla Motors-a je da do kraja 2020. godine na tržište izbaci dva miliona elektromobila.

Počeo remont u TE „Ugljevik“

Foto: riteugljevik.com
Foto: riteugljevik.com

U Termoelektrani „Ugljevik“ u toku je kapitalni remont koji će obuhvatiti i značajne investicione zahvate u vrednosti od 40 miliona maraka, saopšteno je iz Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“.

Izvršni direktor za proizvodnju električne energije i razvoj termoelektrane u RiTe „Ugljevik“ gospodin Milutin Tasovac izjavio je da nakon radova koj će biti izvršeni u ovih 90 dana, očekujemo znatno poboljšanje pogonske spremnosti termoelektrane, kao i velike ekološke efekte i tehnološku korist kroz rekonstrukciju elektrofilterskog postrojenja. Prema njegovim rečima, puni pozitivni efekat ovih zahvata pokazaće se u narednim godinama.

Termoelektrana je 1. jula 2017. godine izašla iz pogona i time je započeo kapitalni remont, koji će trajati 90 dana. Tasovac kaže da je kapitalni remont prolongiran za ovu godinu upravo zbog pripreme jednog od investicionih zahvata – rekonstrukcije elektrofilterskog postrojenja, koja je preduslov i za uspešan rad sistema za odsumporavanje dimnih gasova termoelektrane, čija izgradnja je nedavno počela. Vrednost rekonstrukcije elektrofilterskog postrojenja je 9,5 miliona evra, navodi Tasovac. Prema njegovim rečima, kapitalni remont izvodi se prvi put nakon 2010. godine i osim rekonstrukcije elektrofiltera, predviđen je veliki obim investicionih zahvata na kotlovskom postrojenju. Kao najvažnije među ovim radovima, on je izdvojio zamenu međupregrejača pare, sa povećanom ogrevnom površinom, čija je vrednost 5,4 miliona maraka.

Tasovac kaže da je poslednjih godina termoelektrana imala 13 neplaniranih zastoja zbog pucanja cevi usled abrazije na međupregrjačima pare. Kapitalni remont generatora, prvi nakon 7 godina, radiće se u skladu sa svim tehničkim zahtevima, a naročita pažnja će se obratiti na sanaciju toplih mesta na statorskom delu, kao i zamenu oštećenih štapova namotaja generatora, najavio je Tasovac. Biće izvršeni i veći zahvati na turbini, nakon realizacije nabavke vitalnih rezervnih delova, čime je omogućena zamena lopatica na 34. stepenu cilindra niskog pritiska, te 7. i 12. stepenu cilindra visokog pritiska, kao i kompletna zamena zaptivanja cilindra niskog pritiska. Remont će obuhvatiti i zahvate na ventilatorima dimnih gasova, kanale dimnog trakta, ugljenog praha, dozatore i dodavače uglja, a većina radova biće i na spoljnim i pomoćnim objektima termoelektrane.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Zelena akcija obeležila Međunarodni dan bez plastičnih kesa

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

U sklopu međunarodnog Dana bez plastičnih kesa, aktivisti Zelene akcije su performansom ispred Importanne centra u Zagrebu ukazali na velike probleme u oblasti zaštite životne sredine koji nastaju zbog prekomerne proizvodnje i potrošnje plastičnih kesa. Akcijom su ponudili održivu alternativu u obliku platnenih kesa koje se mogu višekratno koristiti i nemaju negativan uticaj na okolinu.

Ujedno su pozvali građane na prestanak upotrebe plastičnh kesa, a Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske na realizaciju mera za smanjenje njihove proizvodnje i potrošnje.

Međunarodnim danom bez plastičnih vrećica svake se godine želi podići svest o štetnosti plastičnih kesa i pozvati na prestanak njihove upotrebe sa ciljem smanjenja njihove proizvodnje i zagađenja okoline.

Zelena akcija je pozvala sve građane da učestvuju u njihovoj online akciji Bez kesa molim! u okviru koje će im slati svoje fotografije sa alternativnim papirnim ili tekstilnim kesama koje se mogu višekratno upotrebljavati. Akcija će trajati do 7. jula 2017. godine.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Završena Likovno-ekološka kolonija „Bardača-Srbac“

Foto: rtvbn.com

U nedelju 2. jula 2017. godine završena je Likovno-ekološka kolonija „Bardača-Srbac“.

Kako je saopšteno, u okviru kolonije učestvovalo je 12 slikara iz Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH koji su uradili 47 umetničkih dela kako bi upozorili na devastaciju i degradaciju ovog eko-sistema koji se već deset godina nalazi na Ramsarskoj listi zaštićenih močvara u svetu. Veliku pažnju izazvala je i prezentacija dokumentarnog filma Centra za zaštitu životne sredine iz Banjaluke pod nazivom „Retrospektiva uništavanja Bardače“.

Kolonija se organizuje već 34. put za redom.

izvor: rtvbn.com

Sandra Jovićević

Veliki izazovi u sektoru zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije gospođa Jadranka Joksimović izjavila je da je ekologija veliki izazov i za zemlje članice Evropske unije, ali posebno za Srbiju koja decenijama nije radila na unapređenju životne sredine.

Joksimović je podsetila na to da su neke zemlje koje su postale članice EU nakon članstva plaćale penale zbog neispunjavanja ekoloških standarda, naglasivši važnost rada na podizanju svesti stanovništva, ali i kompanija o značaju unapređenja zaštite životne sredine.

Ona je navela da Poglavlje 27 u pregovorima sa EU ima puno zahteva i standarda koje treba usvojiti, pri čemu je nešto već završeno, ali, kako je dodala, ima još mnogo toga da se uradi.

Prema njenim rečima, donošenje zakonske regulative poboljšaće stanje u toj oblasti, jer kada se usvajaju novi zakoni u jednom trenutku ljudi moraju da prestanu da se ponašaju protivzakonito.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Završena regata „Vode Vojvodine“

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Nakon dvanaest dana i blizu 400 kilometara plovidbe Tisom, završena je deveta po redu regata „Vode Vojvodine“, koja je trajala od 21. juna do 2. jula 2017. godine. Plovni karavan od devedeset brodića krenuo je iz Novog Sada i na svojoj ruti ove godine posetio Titel, Babatovo, Novi Bečej, Bačko Petrovo Selo, Sentu, Kanjižu, Mol, Bečej i Aradac.

U ovogodišnjoj regati plovilo je oko 240 nautičara, a među članovima posade bilo je četrdesetoro dece školskog i predškolskog uzrasta. I ove godine, regata „Vode Vojvodine“ ponela je međunarodni predznak. Pored domaćih nautičara, mahom iz Novog Sada i Beograda, plovili su i zaljubljenici u plovidbu iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Holandije i Francuske.

Sa tri velike reke i oko 600 kilometara plovnih kanala Vojvodina ima ogroman potencijal za razvoj plovidbe. JVP „Vode Vojvodine“ tradicionalno organizuje regatu povodom 29. juna – Dana Dunava, a u želji da promoviše plovne potencijale Vojvodine, ne samo u smislu popularizacije rekreativne plovidbe, već i razvoja nautičkog turizma. Želimo da podstaknemo lokalne samouprave, odnosno, gradove i sela koji izlaze na vodu, da prepoznaju taj potencijal i da razvijaju i ovu granu privrede. Na taj način, dugoročno gledano, doprinosimo stvaranju održivih vodnih resursa, što i jeste jedan od ciljeva našeg preduzeća.

Ovogodišnjom regatom obeleženo je i 40 godina od izgradnje Hidrosistema DTD. Gradnja Hidrosistema DTD trajala je 20 godina, a završetkom se smatra izgradnja Brane na Tisi 1977. godine, čime je omogućeno gravitaciono zahvatanje vode iz Tise, odnosno, snabdevanje banatskog dela Hidrosistema DTD vodom. Regata „Vode Vojvodine“ prošla je dva puta kroz prevodnicu na Brani na Tisi – 23. i 29. juna.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Najveći teret ekološke tranzicije nosi privreda

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

U ponedeljak je u Privrednoj komori Srbije održan krugli sto Predstavljanje pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 – Obaveze industrije u procesu pristupnih pregovora u Poglavlju 27.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je Srbija u pretpristupnim procesima podigla kapacitet regulative i administracije u oblasti zaštite životne sredine na nivo neophodan za otvaranje poglavlja i postala jedina zemlja kandidat, koja je za ovako kompleksno poglavlje dobila poziv za otvaranje pregovora bez prethodnih uslova. Prema ocenama Evropske komisije, u domaće zakonodavstvo preneli smo više od 98 odsto EU direktiva, više nego ijedna zemlja Zapadnog Balkana, dodao je on.

Kako je istakao, najveći teret usklađivanja u ovoj oblasti podneće privreda – gotovo 80 odsto ukupnih troškova, a očekivane ukupne investicije u zaštitu životne sredine, prema najnovijim procenama, idu i do 14 milijardi evra, od čega 9 milijardi samo u sektoru voda. Istovremeno, procenjuje se da će korist takvih ulaganja biti dvostruko veća i premašiti 24 milijarde evra, kroz sve što zelene investicije donose: otvaranje zelenih radnih mesta, uštedu prirodnih resursa i energije, bolji kvalitet života, manje troškove lečenja stanovništva, transporta. Ukoliko žele da opstanu na tržištu, naše kompanije moraće svoju proizvodnju i poslovanje u potpunosti da usklade sa savremenim ekološkim zahtevima. Iz ugla poslovne zajednice, utoliko je značajnije što je Srbija pre nekoliko dana dobila posebno Ministarstvo za zaštitu životne sredine i što novi ministar prvi dan prve radne nedelje počinje dijalogom sa privredom o jednom od ključnih pitanja za budućnost srpske ekonomije, poručio je Čadež.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je da će deo tog novca uložiti država, a deo međunarodna zajednica i strani investitori. On je istakao da je privreda glavni nosilac i investitor u oblasti zaštite životne sredine, ali i njen najveći zagađivač. Najveći teret ekološke tranzicije će nositi privreda, a svesni smo situacije u privredi, ali i odgovornosti koju ima kada je u pitanju zaštita životne sredine, istakao je Trivan i ocenio da se ogroman novac mora uložiti kako bi se ona dovela u red i sačuvala. Prema njegovim rečima, važno je da je prepoznat značaj osnivanja samostalnog ministarstva zaštite životne sredine.Moramo pažljivo da osluškujemo privredu kroz Privrednu komoru Srbije, da bi proces prilagođavanja lakše podnela, rekao je ministar, naglašavajućui važnost uspostavljanja čvrstih veza tog Ministarstva sa Privrednom komorom Srbije.

Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju EU Tanja Miščević istakla je da je u toku izrada pregovaračke pozicije, odnosno planova i tranzicionih perioda za poglavlje 27 i da se to radi pažljivo, obazrivo i bez žurbe. Miščević je ukazala na značaj formiranja Ministarstva zaštite životne sredine, koje će preuzeti posao usklađivanja, ali i organizacije za sprovođenje regulative i dobru implementaciju, od centralnog do nivoa lokalne samouprave.

Skup Životna sredina i klimatske promene – Obaveze industrije u procesu pristupnih pregovora u poglavlju 27 Privredna komora Srbije organizovala je u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i članovima Pregovaračke grupe 27. Na skupu je predstavljen i pravni okvir, posebno značajan za industriju – kako u oblasti industrijskog zagađenja, tako i u oblastima koje se odnose na biocidne proizvode, hemikalije, kvalitet vazduha, upravljanje otpadom.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Izmešteno korito reke Kolubare

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić poručio je da je izmeštanjem korita reke Kolubare stvoren jedan od preduslova za otvaranje Velikog polja G RB Kolubara, gde se nalazi 36,4 miliona tona uglja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Antić je, tokom svečanog obeležavanja izmeštanja korita Kolubare, ocenio da je ovo izuzetno značajan dan za stabilnost energetskog sistema u Srbiji. On je naglasio da je proizvodnja uglja u Elektroprivredi Srbije, u Rudarskom basenu Kolubara i kopu Drmno, strateški važna za naš energetski sistem, budući da gotovo 70 odsto električne energije proizvodimo iz uglja. Da bismo to obezbedili, kako je istakao, moramo godišnje da otkopamo i proizvedemo 37-38 miliona tona uglja, od čega u RB Kolubara 28-29 miliona, a ove godine možda i čitavih 30 miliona tona. Prema njegovim rečima, zbog toga moraju da se izmeštaju čitava naselja, postojeća infrastruktura, a ponekad i tokovi reka i značajni magistralni pravci, kao što je Ibarska magistrala.

Antić je čestitao ljudima iz RB Kolubara koji su nosili ovaj projekat i svim izvođačima radova, sa Energoprojektom na čelu, koji su izveli taj izuzetno složen i kapitalno važan tehnološki proces. Ministar je izrazio zadovoljstvo zbog toga što su na tome radile domaće firme, navodeći da su one time pokazale da naše kompanije imaju snage da rade najsloženije poslove. On je podsetio na to da smo zbog poplava morali da relativno ubrzano eksploatišemo kop Veliki Crljeni, koji ima najbolji kvalitet uglja i davao je dodatnu energetsku vrednost. Ovo polje G je izuzetno važno jer treba da utiče na kvalitet uglja koji treba da se isporuči termoelektranama, i sastavni je deo jednog šireg procesa, procesa homogenizacije, objasnio je Antić. Prema njegovim rečima, kroz taj proces moramo vrlo brzo da prođemo i da iz njega izađemo sa jednim standardizovanim i kvalitetnim ugljem koji ćemo isporučivati u termoelektrane.

Vršilac dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić istakao je da je ovo jedan od najznačajnijih dana za opstanak RB Kolubara, ali i za održavanje energetske stabilnosti EPS-a i snabdevanje potrošača električnom energijom. RB Kolubara je srce EPS-a i bez njega nema energetske stabilnosti u Srbiji. Projekat čiju realizaciju danas svečano obeležavamo, puštanjem reke Kolubare u novo korito, traje oko tri godine, a samo izvođenje radova nešto više od dve godine, naglasio je Grčić. On je dodao da je ovo poslednji veliki projekat u smislu izmeštanja dela reke u ovom periodu, bez obzira na to što predstoji izmeštanje dela reke Peštan, što je manji projekat, kao i izmeštanje dela Ibarske magistrale.

Deo reke koji će danas dobiti novi tok dug je 2,6 kilometara, a izmeštanje reke predstavlja drugu fazu projekta, čija je prva faza urađena pre deset godina. Ukupna vrednost investicije je gotovo 14 miliona evra.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Saradnja sa Kuvajtom u oblasti naftne i gasne privrede

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić i zamenik ministra spoljnih poslova Države Kuvajt Halid Sulejman Al Džarala potpisali su u Beogradu Memorandum o saradnji dveju zemalja u oblasti naftne i gasne privrede.

Antić je istakao da će saradnja dveju zemalja biti unapređena, kao i da je Srbija spremna da uči i razmenjuje iskustva sa Kuvajtom, koji ima ogromne rezerve nafte. Činjenica da nemamo dovoljno nafte nas samo obavezuje da ono što imamo još više poštujemo, i da učimo kako to da iskoristimo na najkvalitetniji mogući način, ukazao je on, dodavši da potpisivanje Memoranduma treba da bude početak uspešne saradnje dveju država na najvišem nivou, a prvenstveno stručnjaka iz te oblasti. Ministar je naglasio da je potrebno u potencijalne projekte uključiti Mešovitu komisiju za ekonomsku saradnju, kako bi znanje i iskustvo bilo iskorišćeno na najefikasniji mogući način.

Al Džarala je rekao da ova komisija predstavlja važan mehanizam da u potpunosti iskoristimo potencijale naših bilateralnih odnosa, pri čemu bi trebalo nastojati da sastanci Komisije budu redovni. On je izneo stav da postoje volja i odlučnost da se saradnja dveju država intenzivira, što je pokazano upravo ovom posetom Srbiji.

Na sastanku je obostrano konstatovano da osim oblasti naftne privrede, postoji niz otvorenih mogućnosti za saradnju, uzimajući u obzir da su srpske firme ranije učestvovale u realizaciji značajnih infrastrukturnih projekata u Kuvajtu. Obe strane konstatovale su izuzetno dobru saradnju dveju ambasada, što predstavlja dodatnu okosnicu za unapređenje ekonomskih odnosa Srbije i Kuvajta.

Antić je predložio da se, ukoliko se naredno zasedanje Mešovite komisije održi u Kuvajtu, taj događaj iskoristiti za organizaciju poslovnog foruma, kako bi se tamošnjoj javnosti predstavila šira lepeza potencijala Srbije.

Sastanku u Ministarstvu rudarstva i energetike prisustvovali su i ambasador Kuvajta u Srbiji Jusef Abdul Samad i državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Nemanja Stevanović.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Smanjena veleprodajna cena gasa u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija BH-Gas saopštila je da je na predlog Uprave Društva Nadzorni odbor BH-Gasa usvojio korekciju cene za distributivne kompanije koja bi od 1. avgusta iznosila 495 KM/1000 Sm 3, u odnosu na važeću od 520 KM.

Ovo smanjenje cene prirodnog gasa za distributivne kompanije je utvrđeno na bazi smanjenja kursa dolara i kao takvo će biti upućeno Vladi Federacije BiH na konačno usvajanje.

Kako je saopšteno, očekuje se da kantonalna javna preduzeća izvrše korekcije svojih cena u narednom periodu, a prema usvojenoj korekciji cene.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Seminar za nagrađene nastavnike programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekoloskicentar.org
Foto: ekoloskicentar.org

Od 29. do 30. juna 2017. godine održan je seminar za sve dobitnike nagrade u okviru programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“  za školsku 2016/2017. godinu.

Na seminaru su učestvovala po dva nastavnika iz 17 nagrađenih vaspitno-obrazovnih ustanova, sa ciljem daljeg unapređenja njihovog rada, sticanja novih znanja i veština. Osnovni cilj seminara bio je obučiti i osnažiti školske lidere, koordinatore programskih aktivnosti, da što bolje isplaniraju, organizuju i realizuju različite aktivnosti, motivišu decu i kolege za učešće i adekvatno prezentuju sve rezultate rada u okviru programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ . Osmišljen je kao set praktičnih obuka koje su potrebne prosvetnim radnicima kako bi realizacija Programa bila što uspešnija, sa što većim brojem nastavnika i dece uključenih u pojedine aktivnosti i što većom vidljivošću rezultata.

Seminar je održan u Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima. Organizator seminara je Pokret gorana Vojvodine, a ostali partneri na projektu su, osim Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i ReCan fondacija.

izvor: ekoloskicentar.org

Sandra Jovićević

Uređena javna površina u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U okviru akcije uređenja javnih površina na teritoriji grada Leskovca uređena je javna površina u ulici Ilije Strele.

Ovom prilikom očišćen je prostor ispred zgrada, sa kojeg su uklonjeni nepotrebno rastinje, građevinski i komunalni otpad.

U akciji su učestvovali radnici Javno-komunalnog preduzeća Komunalac, kompanije Por Verner Veber, Gradske uprave za zaštitu životne sredine, pripadnici Komunalne policije, kao i veći broj stanovnika Mesne zajednice Stojan Ljubić.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Potrošnja energije smanjena 49 odsto nakon energetske sanacije objekata u CG

Foto-Ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je u energetsku adaptaciju 43 objekta u Crnoj Gori uložilo oko 34,5 miliona evra, nakon čega je potrošnja energije smanjena za oko 49 odsto u 39 objekata u kojima je izvršen monitoring.

Projektom Energetska efikasnost u Crnoj Gori (MEEP) do 2020. godine planirano je da u državi ukupno bude 53 energetski adaptirana objekta sa vrednošću rekonstrukcije od 46,5 miliona evra. Ti projekti realizuju se na osnovu kredita sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj od 2009. godine i Programom energetske efikasnosti u javnim zgradama, faze I i II (EEPPB), koji se sprovodi na osnovu kredita i finansijskog ugovora sa Nemačkom razvojnom bankom.

Iz Ministarstva ekonomije sopšteno je da se u cilju verifikacije do sada realizovanih aktivnosti, u okviru ta dva programa sprovode tehnički i socijalni monitoring i evaluacija. Tehničkim monitoringom i evaluacijom utvrđuju se ostvarene energetske uštede, koje služe da bi se energetski kvantifikovali rezultati projekata. Tehnički monitoring i evaluacija do sada su sprovedeni u 39 objekata, od kojih u 28 škola, 2 studentska doma i 9 bolnica, koji su rekonstruisani i za koje postoje podaci o potrošnji energenata za bar jednu grejnu sezonu. Podaci kazuju da je ukupna ostvarena godišnja ušteda energije u tim objektima 15.528.648 kWh, odnosno potrošnja energije je nakon primene mjera energetske efikasnosti smanjena za oko 49 odsto. Procenjeno je i godišnje smanjenje emisije CO2 i ono iznosi 5.576 t.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Održana akcija čišćenja u Somboru

Foto: soinfo.org
Foto: soinfo.org

U Somboru je proteklog vikenda održana akcija čišćenja u okviru kampanje „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“ koju su 2016. godine pokrenuli kompanija SBB, SBB Fondacija i Total TV.

U akciji čišćenja učestvovao je eko tim SBB Fondacije, Tatjana Ilić, menadžer poslovne jedinice SBB-a u Somboru i Miroslav Kovačić, član Gradskog veća za oblast komunalne delatnosti i investicije. Značaj kampanje prepoznali su i članovi džudo kluba „IPON” sa trenerom Marijanom Milković, kao i članovi odbojkaškog kluba „Voley Stars” sa direktorom Vladimirom Karanovićem, koji su svojim aktivnim učešćem dali sugrađanima pozitivan primer.

Gospođa Ilić je izjavila da je zadovoljna podrškom koju tokom akcije čišćenja, jer je ona osmišljena kako bi se podigla svest građana o očuvanju životne sredine. Nadam se da će kampanja „Ne prljaj. Nemaš izgovor!” ispuniti svoj cilj, a za to je neophodna aktivnost svih nas, kako bi smo dobrim primerom pokazali kako se čuva grad u kome živimo.

Gospodin Kovačić je dodao da grad Sombor podržava ovu akciju čišćenja i da se nada da će se ova akcija nastaviti sve dok svi građani ne budu svesni važnosti ove teme.

U okviru kampanje, tokom 2016. godine očišćen je veliki broj javnih površina u više od 20 gradova, postavljeno je 16 igrališta u 16 gradova Srbije, 2.500 dece videlo je predstavu „Ko to tamo prlja?“, dok je oko 30 javnih ličnosti podržalo kampanju kroz motivacione video poruke koje pozivaju na odgovornost.

izvor: soinfo.org

Sandra Jovićević