Home Blog Page 1240

Srbi troše pet puta više struje od prosečnog Evropljanina

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U Srbiji 2,5 miliona domaćinstava potroši skoro pet puta više struje od evropskog proseka, istaknuto je na tribini “Edukacija kupaca o liberalizaciji tržišta”. U EPS-u objašnjavaju da je prosečan radni vek obične sijalice 1.500 sati, štedljivih sijalica 8.000, a led sijalica 25.000 sati, a kako kažu, isplativost upotrebe štedljivih sijalica se vidi ako se uporede trenutne cene najpovoljnijih na tržištu, za koje je potrebno izdvojiti 59 dinara, odnosno za štedljive 299, dok led sijalice koštaju 279 dinara.

Na skupu u organizaciji agencije “Ninamedia” i “Elektroprivrede Srbije” u opštini Palilula u Beogradu, rečeno je da štedljive sijalice u domaćinstvu koristi nešto više od polovine građana Srbije, a u proteklih nekoliko godina, 38 odsto građana Srbije ugradilo je novu stolariju i toplotnu izolaciju. Istraživanje Ninamedije pokazalo je da 62 odsto građana nema ugrađenu izolaciju i to najviše u Beogradskom regionu.

– Energetsku efikasnost ne teba posmatrati kao štednju jer ona podrazumeva odricanja, dok se energetskom efikasnošću ne narušava kvalitet života već smanjujemo troškove i čuvamo životnu sredinu – kaže inženjer elektrotehnike Stefan Sikimić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Govoreći o načinima kako svako domaćinstvo u Srbiji može da uštedi racionalnim korišćenjem kućnih aparata, Sikimić je istakao da samo jedan centimetar leda u frižideru povećava potrošnju tog aparata za deset odsto, te je neophodno, poručuje, redovno “topiti” frižidere.

– Najosnovnije je i da obične sijalice zamenimo štedljivim led sijalicama koje traju i do šest puta duže i mogu da se recikliraju. Televizor, na primer, iako je isključen troši 24 odsto energije, te ga je potrebno isključiti iz struje nakon izlaska iz stana – objašnjava Sikimić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje pokazuje i da je upotreba štedljivih sijalica najmanja u regionu Beograda, u odnosu na ostale regione u Srbiji, a najveće štediše su i dalje, penzioneri.

Podaci istraživanja pokazuju da 81 odsto građana Srbije štedi električnu energiju u svom domaćinstvu, dok 19 odsto to ne radi.

Prema mišljenju 30,8 odsto građana Srbije, najveća posledica prekomerne potrošnje električne energije na globalnom nivou je nesigurnost u snadbevanju električnom energijom, i to u većoj meri smatraju ispitanici iz regiona Beograda i Zapadne Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Polovina građana smatra da lično, kao pojedinci, mogu pozitivno da utiču na održivi razvoj i prekomernu potrošnju struje i to su uglavnom građani sa završenom višom školom i fakultetom.

Takođe, pokazuju brojevi, više od polovine građana Srbije (52,7 odsto) navodi da se najviše greju na drva, dok nešto manje od četvrtine (23,4 odsto) koristi centralno grejanje, a 12,6 odsto ispitanika se greje na struju, dok se svega 7,2 građana greje na gas.

Kvalitet vazduha najlošiji na Slaviji, Dedinju i u Zemunu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Slavija, Zemun i Dedinje su lokacije na kojima je vazduh u 2016. godini u Beogradu bio najzagađeniji, pokazali su rezultati istraživanja koja su objavljena u publikaciji Beograd u brojkama.

Merenja koja su izvršena u novembru i decembru prošle godine pokazuju da je koncentracija sumpor-dioksida, azot-dioksida i drugih zagađujućih materija bila najveća na tri merna mesta: u Bulevaru oslobođenja 18 u blizini Slavije, na Avijatičarskom trgu u Zemunu i kod KBC Dragiše Mišovića na Dedinju. Rekordne vrednosti zagađujućih materija na svim ovim mernim mestima zabeležena su tokom novembra i decembra meseca.

Čađi je najviše bilo na Dedinju, i to 59 mikrograma po kubnom metru, dok je srednja vrednost na godišnjem nivou iznosila 20 mikrograma. Kada je reč o azot-dioksidu, najkritičnije je takođe bilo na Dedinju, sa čak 129 mikrograma po metru kubnom, što je za gotovo tri puta više od srednje godišnje vrednosti koja iznosi 47 mikrograma.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Nije podržan predlog novog zakona o Fondu za zaštitu životne sredine i energetskoj efikasnosti FBiH

Foto: EP
Foto: EP

Predlog novog zakona o Fondu za zaštitu životne sredine i energetskoj efikasnosti FBiH nije dobio potrebnu većinu glasova na sednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Za njegovo usvajanje glasalo je 45 poslanika, dok ih je 5 bilo suzdržano, a 25 protiv.

Kao razlog za upućivanje Predloga novog Zakona navedeno je da postojeći nije na celovit način rešio pitanje uspostavljanja i korišćenja ekonomskih instrumenata za okolinu, čime je otežana primena načela integralnog pristupa životnoj sredini, održivom razvoju i načelu zagađivač plaća. Princip zagađivač plaća predstavlja osnov za definisanje finansijskih mehanizama i često se tretira kao model recikliranja novčanih sredstava.

Agregacija prikupljenih sredstava i njihovo namensko korišćenje ključni su faktori ekološke politike, čime se omogućava kreiranje zelenog budžeta za finansiranje projekata i programa koji imaju za cilj zaštitu, očuvanje i unapređenje okoline, navedeno je u obrazloženju Predloga zakona o Fondu za zaštitu životne sredine i energetskoj efikasnosti FBiH.

Predlog Zakona je radila međusektorska radna grupa formirana od predstavnika Federalnog ministarstva ekologije i turizma, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Fonda za zaštitu životne sredine FBiH.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu za projekat rekonstrukcije HE Bistrica

Foto: DLHE.rs
Foto: DLHE.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je donelo rešenje kojim se odlučuje da nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu projekta: Rekonstrukcija proizvodnih agregata i pripadajuće opreme hidroelektrane Bistrica, instalisane snage 2×54 MW, na reci Lim, teritorija opštine Nova Varoš, nosioca projekta JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE iz Beograda.

Uvid u doneto rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva.

Zainteresovana javnost i nosilac projekta mogu da izjave žalbu Vladi Republike Srbije putem ovog organa, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Srbija učestvovala u letnjoj školi o plastici u vodama

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

U periodu 17. do 21. jula 2017. godine, u Koblencu u Nemačkoj održana je Letnja škola „Plastika u moru i kopnenim vodama“ (Summer School „Plastics in Marine and Freshwater Environments“).

Organizatori Letnje škole bili su German Federal Institute of Hydrology (BfG), the International Centre on Water Resources and Global Change (ICWRGC) i DANUBIUS-RI (The Danube International Centre for Advanced Studies for River-Delta-Sea Systems Research Infrastructure). Letnja škola realizovana je uz finansijsku podršku i u saradnji sa UNESCO IHP i regionalnim UNESCO kancelarijama. Izbor Instituta u Koblencu za realizaciju edukacije izvršen je na osnovu činjenice da je istraživanje na ovu temu u Nemačkoj odmaklo u odnosu na većinu drugih država.

Stručnom usavršavanju prisustvovalo je oko trideset naučnika i stručnjaka iz Evrope, Azije, Afrike, Severne i Južne Amerike. Ispred Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode učestvovala je dr Vesna Kicošev, načelnik Odeljenja za zaštitu životne sredine.

Obrazovni program je tematski podeljen u pet celina: Podizanje nivoa svesti, Obuka i razvoj kapaciteta, Praćenje i upravljanje (Regulativa), Uticaji i upravljanje rizikom, Industrijska proizvodnja plastičnih masa. Ključni problemi o kojima se raspravljalo u okviru radnih grupa obuhvataju pet različitih istraživačkih tema, a u skladu sa specifičnostima različitih država učesnica: Plastika i društvo, Plastika i nauka, Plastika i regulativa, Plastika u svetu do 2050.

Prema zaključcima, iako se u medijima i na različitim društvenim mrežama u poslednje vreme sve više ukazuje na štetnost plastičnih masa na živi svet, prevashodno na zdravlje ljudi, socijalna svest o ovom problemu je na relativno niskom nivou. Naučna istraživanja sadržaja mikroplastike u vodi i uticaja plastičnih masa na životnu sredinu zaostaju za istraživanjima drugih tipova zagađujućih materija. Problem plastičnog otpada u najvećem broju država tretira se u okviru legislative integralno sa svim drugim vrstama otpadnih materija. Na međunarodnom nivou nisu utvrđeni standardi vezani za monitoring i upravljanje plastikom u životnoj sredini. Među učesnicima je postignut dogovor da se međunarodna istraživanja na ovu temu usmere u skladu sa nemačkim iskustvima.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Pod Grmečom se krije milion tona boksita

Foto: Wikimedia/Nenad
Foto: Wikimedia/Nenad

Na lokalitetu Oštrelj, u blizini sela Bojište, u mesnoj zajednici Lušci Palanka, koja je udaljena dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, leži više od milion tona rude boksita.

Ovo su pokazala istraživanja sprovedena u proteklih nekoliko meseci, a pomenute aktivnosti izvelo je preduzeće “Rudnici boksita Jajce”, koje je za to dobilo zeleno svetlo od strane Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona, pišu Nezavisne novine.

U ovom ministarstvu su rekli kako je na taj način potvrđena ekonomska opravdanost pokretanja eksploatacije boksita, te je pokrenuta procedura za izdavanje koncesionog prava budućem eksploatatoru, a najviše interesovanja je pokazalo pomenuto preduzeće iz Jajca. Procena je da bi se koncesija mogla izdati na period od 20 godina, uz godišnju proizvodnju boksita koja bi mogla iznositi oko 50.000 tona.  Takođe, procjenjuje se da bi se pokretanjem ovog projekta zaposlila 22 radnika, dok bi očekivani koncesioni prihod iznosio više od milion konvertibilnih maraka.

– Eventualno pokretanje proizvodnje rude boksita ekonomski bi oživelo čitav ovaj kraj, a imalo bi i veliki značaj za samu opštinu – istakao je načelnik opštine ine Sanski Most Faris Hasanbegović.

Preliminarna istraživanja sprovedena pre nekoliko decenija, pokazala su da planinska oblast planine Grmeč, u trouglu između Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca i Sanskog Mosta krije bogata ležišta crvenog boksita koji se smatra najkvalitetnijom rudom za proizvodnju i obogaćivanje aluminijuma.

(izvor: Nezavisne novine)

JOŠ JEDNOM OBOREN REKORD: Letnja potrošnja struje u Srbiji veća nego ikada pre

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tropske temperature i veća upotreba klima uređaja tokom proteklih dana povećale su potrošnju električne energije za 20 odsto u poređenju sa julom prošle godine, te je još jednom oboren letnji dnevni rekord u potrošnji struje u Srbiji.

Zbog klima-uređaja smo oborili letnji rekord u potrošnji električne energije

U “Elektroprivredi Srbije” kažu i da su leto u Srbiji do sada obeležila tri toplotna talasa i rekord u potrošnji električne energije tokom letnjeg perioda, ali da su, navode,obezbedili sigurno i stabilno snabdevanje strujom za građane i privredu.

– Između 5. i 12. jula, tokom drugog toplotnog talasa, maksimalne temperature u Beogradu dostizale su 38,2 stepeni, a na nivou Srbije, oboren je letnji dnevni rekord u potrošnji električne energije – kažu u EPS-u, prenosi Elektroenergetika.

Najveća potrošsnja, 89 miliona kilovat-sati, ostvarena je 11. jula i to, kažu, predstavlja rekordnu dnevnu potrošnju električne energije u “režimu rashlađivanja” u Srbiji.

Tokom leta, objašnjavaju, svaka promena maksimalne dnevne temperature za jedan stepen, utiče na promenu potrošnje od 820.000 kilovat-sati na dnevnom nivou.

Iz EPS-a poručuju da je bitno da se koristi uređaj sa što većim energetskim razredom, a najbolji su oni koji nose oznaku A.

Objašnjavaju da klima, snage jednog kilovata, koja se koristi u proseku pet sati dnevno potroši 150 kilovat-sati mesečno (po ceni struje za višu tarifu u plavoj zoni) i to košta građane oko 1,600 dinara mesečno.

Omladinsko preduzetništvo pokreće razvoj srpske privrede

Foto: PKS
Foto: PKS

Aplikacija koja meri nivo alkohola u krvi i suncobrani sa solarnim panelima samo su neki od rezultata “Karavana omladinskog preduzetništva”, čija je završnica svečano obeležena u dvorištu Rektorata Univerziteta u Beogradu. Namera zajedničkog projekta PKS, RAS i Privrednog foruma mladih, bila je da mlade upozna sa prednostima preduzetništva i da ih ohrabri i motiviše da pokrenu sopstveni biznis.

Aleksandar Kemiveš, direktor Odeljenja za strateško planiranje, razvoj i analize, Privredne komore Srbije (PKS) ukazao je da su “Karavan omladinskog preduzetništva” podržali uspešni privrednici i preduzetnici koji su mladima preneli znanje, iskustvo i put do uspeha. Evropska komisija karavan je proglasila najboljim nacionalnim projektom u sektoru omladinskog preduzetništva, podsetio je predstavnik PKS na svečanosti u Rektoratu.

Preduzetništvo mladih strateški je važno za Srbiju, rekao je  Vladimir Jovanović, zamenik direktora sektora za MSP Razvojne agencije Srbije (RAS), ističući da je RAS u 2017. dobio oko 1.300 prijava za bespovratna sredstva za startapove, što je mnogo više nego prošle godine. “To pokazuje da mladi sve više vide budućnost u preduzetništvu”, ocenio je Jovanović.

Na skupu je prikazan film Privredne komore Srbije “Ne čekajmo prilike, stvorimo ih zajedno” sa 10 najuspešnijih priča mladih preduzetnika. Među njima, predstavljen je “Tim pametne plaže” koji su osmislili suncobrane koji na sebi imaju solarne panele, a sve vreme su podešeni tako da senka pada na onog ko ispod njih leži.

Uspešni su bili i srednjoškolci iz Leskovca Danilo i Milan, koji su napravili prototip uređaja koji meri nivo alkohola u krvi uz pomoć bilo kog pametnog telefona. Tu su i braća Milošević iz Aranđelovca, koji su nastavili očev biznis pravljenja produžnih kablova sa keramičkim jezgrom, unapredivši ga uvođenjem inovacija kao što su integrisani Wi-fi i android aplikacija. Bežičnim putem korisnici mogu da kontrolišu korišćenje električnih uređaja prikačenih na kablove van svojih kuća. Premijerno je prikazana i Seezer aplikacija, koja ima mogućnost da fotografiše iz dva ugla – prednjeg i zadnjeg, koristeći obe kamere na telefonu.

Nakon projekcije filma, održana je i panel diskusija “Mladi i privreda – realnost i budućnost startapa u Srbiji” na kojoj su predstavnici javnog i privatnog sektora govorili o potencijalu preduzetništva mladih, izazovima, budućim planovima i trendovima koji su ujedno i budućnost privrede.

Mihajlo Vesović, zamenik generalnog menadžera PKS istakao je da nova digitalna revolucija donosi promenu poslova, da se stvaraju nova zanimanja dok će se neka ugasiti. Budućnost je u digitalnoj industriji i kvalitetnoj edukaciji, poručio je Vesović.

O strategiji Vlade Srbije na podršci omladinskom preduzetništvu govorio je Nenad Paunović, savetnik premijerke zadužen za digitalizaciju. Digitalna revolucija jedan je od najvećih prioriteta i želimo da pokušamo da sustignemo sve što smo decenijama gubili, naglasio se Paunović.

Vlada sprovodi veliki broj mera, počev od uvođenja informatike kao obaveznog predmeta u osnovne škole ali i trudi se da što više mladih studira nauke vezane za IT, istakao je Paunović.

Predsednik Upravnog odbora Digitalne Srbije i osnivač kompanije Nordeus Branko Milutinović, istakao je važnost IT-a za domaću privredu kako bi bili u koraku za svetskim trendovima.

Prema njegovim rečima, tri ključna problema za razvoj preduzetništva i start ap zajednice u Srbiji su legislativa, edukacija i odliv mozgova sa kojima Srbija može i mora da se izbori.

O doprinosu karavana razvoju preduzetništva kod mladih tokom 18 meseci realizacije govori činjenica da je više od 3000 mladih iz 19 lokalnih samouprava bilo uključeno u projekat, da je 180 obučeno za pisanje biznis plana i vođenje sopstvenog preduzeća u okviru tri petodnevna seminara dok su 40 mladih preduzetnika promovisani kao primeri dobre prakse. Osnovan je Savet za omladinsko preduzetništvo PKS, kreirana onlajn platforma (omladinskopreduzetnistvo.pks.rs) namenjena mladim preduzetnicima, a sprovedeno je i niz pratećih aktivnosti i manifestacija.

Događaj “Mladi i privreda – realnost i budućnost startapa u Srbiji” podržan je i od strane Centra za transfer tehnologije Univerziteta u Beogradu.

ŠABAC: Prečišćavanje otpadnih voda najjeftinije u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Odlukom gradskog veća, Šapčani će sa 18 dinara, bez PDV, po kubnom metru potrošene vode, od jula plaćati novu uslugu koju će pružati JKP “Vodovod Šabac”prečišćavanje otpadnih voda.

Kako piše list Danas, Šabac je uz Suboticu i Sombor, jedini grad u Srbiji koji ima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Postrojenje za prečišćavanje radi od aprila meseca i dnevno prečisti 1.700 kubika otpadnih voda. Posle procesa prečišćavanja, otprilike ista količina vode ulije se u reku Savu. Ovoga puta, ta voda, koja iz postrojenja završi u Savi, do 40 odsto je čistija od reke.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u narednim godinama biće obaveza svih gradova i opština u Srbiji i to je jedan od ključnih zahteva Evropske unije. Kao što smo rekli, samo tri grada u Srbiji imaju ovo postrojenje, a usluga prečišćavanja u Šapcu je značajno jeftinija nego u Subotici i Somboru.

Cena ove usluge u Subotici iznosi 28,80 dinara po kubnom metru, bez PDV, za fizička lica. Istu ovu uslugu stanovnici Sombora plaćaju čak 50,05 dinara što je veća cena od cene regularne pijaće vode u Šapcu. Kada se pogleda cena nove usluge za privredu, i tu je Šabac najjeftiniji. U Subotici se za kubik vode plaća 36 dinara, a u Somboru čak 79,96 dinara. Šabačka pravna lica plaćaće 27 dinara, bez PDV.

Ako se uzme u obzir jedinstvena cena za vodu i kanalizaciju, Šabac je opet jeftiniji od ova dva grada. Ukupna cena proizvodnje i distribucije vode i odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda u Subotici iznosi 99 dinara, u Somboru, 125,1, a u Šapcu 74,57 dinara, bez PDV.

Postrojenje u Šapcu predstavlja kapital za zdrav život budućih generacija, jer se zahvaljujući njegovom radu stvara čistiji ekosistem, a privredi značajno smanjuju troškovi ulaganja. Da kojim slučajem Šabac nema ovo postrojenje, svi proizvodni subjekti u našem gradu morali bi da imaju svoja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Pošto Šabac ima ukupna ulaganja u ekologiju privrednih subjekata su duplo manja, jer je dovoljno da se ima samo predtretman otpadnih voda koje nastanu u tehnološkom procesu. To znači da privreda ima manja obavezna ulaganja u ovoj sferi, i samim tim više prostora za nova radna mesta i za nove tehnologije.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu radiće 365 dana u godini 24 sata bez prestanka. Sistem rada, odnosno prečišćavanja, izuzetno je skup, ali se i te kako vodilo računa da ceo trošak ne padne na teret građana. Veći deo troškova i dalje će biti na JKP “Vodovod Šabac”. Da nije tako, građani bi plaćali ovu uslugu daleko više.

(izvor: D. Eraković / Danas)

 

Dan ekološkog duga za 2017. godinu je 2. avgust

Photo - illustration: Pixabay
Photo – illustration: Pixabay

Međunarodna istraživačka organizacija Global Footprint Network saopštila je da će ove godine čovečanstvo potrošiti budžet ekoloških resursa za celu godinu 2. avgusta.

Ovaj datum naziva se Dan ekološkog duga, a predstavlja dan kada godišnja potrošnja čovečanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može da regeneriše u toj godini. Datum je pomeren za šest dana ranije u odnosu na prošlu godinu, kada je to bio 8. avgust, a skoro dva meseca u odnosu na 2000. godinu.

Trenutno emisije ugljen dioksida čine oko 60 odsto ekološkog otiska čovečanstva, a ako se smanje za polovinu Dan ekološkog duga bio bi pomeren za oko tri meseca.

izvor: overshootday.org

Sandra Jovićević

Izgradnja sistema upravljanja otpadom u Subotici ide po planu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja regionalnog sistema upravljanja otpadom u Subotici bliži se kraju, a njegovo stavljanje u funkciju se očekuje naredne godine. Ovaj sistem će upravljati otpadom grada Subotice i opština Senta, Kanjiža, Bačka Topola, Mali Iđoš, Čoka i Novi Kneževac.

Šef gradilišta Vladimir Kozarski izjavo je da centralni kompleks deponije treba da bude završen do kraja septembra. Do sada je izgrađeno ili je pri kraju više od 30 objekata, odnosno dve trećine ugovorenih radova. Svi objekti su u završnoj fazi i moglo bi se reći da nema više smetnji da se ceo projekat završi kako je planirano – do 15. septembra. Osim centralnog postrojenja deponije, izgrađene su i transfer stanice u Senti, Kanjiži i Bačkoj Topoli, kao i centri za sakupljanje otpada u Malom Iđošu, Novom Kneževcu i Čoki. Kamioni i oprema za transfer sa stanica ka deponiji su isporučeni, a u toku je i nabavka kamiona i opreme za prikupljanje otpada po opštinama.

Direktor Regionalne deponije Andrea Kikić istakla je da će se prema planovima testiranje opreme vršiti u novembru i decembru ove godine, kada će se već otpad nositi do kompleksa regionalne deponije. Punim kapacitetom će se raditi od početka sledeće godine.

Sistemom će biti obuhvaćeno oko 260.000 građana, kojima će sukcesivno biti deljene posude za razdvajanje otpada pogodnog za reciklažu.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

Pokrenut projekat Youth Eco Logic u Crnoj Gori

Foto: cdm.me
Foto: cdm.me

Kako bi podigli svest mladih u Crnoj Gori o zaštiti životne sredine i naveli mlade da se odgovornije ponašaju prema svojoj okolini NVO SAFRA i Studentski radio KRŠ pokrenuli su projekat Youth Eco Logic.

Predstavnici projekta saopštili su da će mladi ljudi kroz ovaj projekat imati mogućnost da utiču na svoje sugrađane i kroz kolektivnu akciju obezbede bolje uslove zaštite živote sredine u Crnoj Gori. Mladi ljudi će moći direktno da učestvuju u realizaciji aktivnosti Youth Eco Logic-a. Kroz pozive za kreiranje sadržaja džinglova opomene, dizajna postera i kreiranja animacija u okviru projektne teme imaće mogućnost da iskažu svoju inovativnost i osvoje vredne nagrade

Projekat je počeo u junu, a trajaće do decembra ove godine. U njemu učestvuju i NVO Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Društvo Mladih Ekologa Nikšić, NVO Severna Zemlja Berane i Zelena akcija / FoE Croatia, a finansiran je od strane Evropske unije.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Održana završna konferencija srpsko-nemačkog projekta u okviru šumarstva

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

U periodu od 18. do 19. jula 2017. godine u Banji Koviljači, održana je završna konferencija projekta „Razvoj i uvođenje inovativnog planiranja gazdovanja šumama uz poštovanje ekonomskih, ekoloških (zaštita od poplava, ledoloma i požara) i socijalnih aspekata u Srbiji“.

Cilj ovog projekta bio je unapređenje sistema gazdovanja šumama u uslovima sve prisutnije pojave klimatskih promena. Projekat je bio fokusiran na unapređenju sistema planiranja i monitoringa zasnovanog na implementaciji principa gazdovanja šumama bliskog prirodi. Poboljšanje ekonomske i ekološke stabilnosti šuma u Republici Srbiji kroz uvođenje novog pristupa planiranju gazdovanja šumama, zasnovano na konceptu gazdovanja bliskom prirodi, bio je ključni zadatak ovog projekta.

Projekat je započet krajem 2015. godine nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma između Vlade Nemačke i Srbije, preko svojih ministarstava nadležnih za poslove šumarstva. U projekat su bile uključene sve relevantne institucije šumarskog sektora: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za šume, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, JP „Vojvodinašume“, JP „Srbijašume“, Šumarski fakultet iz Beograda, Institut za šumarstvo iz Beograda, Institut za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine iz Novog Sada, kao i predstavnici manastirskih šuma.

Završna konferencija je trajala dva dana, pri čemu su prvog dana, čitavim nizom zanimljivih prezentacija prikazani rezultati projekta, poboljšanja u konceptu planiranja i monitoringa, kao i primeri planskih dokumenata koji su urađeni po novoj metodologiji. Drugog dana trajanja konferencije, na terenu gazdinske jedinice „Istočna Boranja“ prezentovani su praktični rezultati rada na pilot područjima i pokrenuta je diskusija o aktuelnim pitanjima u vezi sa poboljšanim konceptom planiranja gazdovanja šumama. Tokom trajanja konferencije, u Tršiću je održan i sastanak Nadzornog odbora projekta kojem su prisustvovali najviši rukovodioci svih organizacija koje su učestvovale u projektu. Nadzorni odbor je razmotrio rezultate projekta i ocenio da su rezultati projekta doprineli jačanju kapaciteta u stabilizaciji šuma odnosno u njihovom prilagođavanju na klimatske promene i pronalasku optimalnih metoda za gazdovanje šumama.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

U planu energetska sanacija četiri škole u Hercegovačko-neretvanskom kantonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

Predsednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg i predstavnici četiri škola iz tog kantona potpisali su Sporazum o razumevanju u okviru projekta Energetska efikasnost u BiH.

Reč je o drugoj fazi projekta energetske efikasnosti i energetske sanacije zgrada i javnih objekata u BiH u sklopu koje će u ovom kantonu biti obnovljene četiri školske zgrade, i to Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića u Mostaru, Osnovne škole u Drežnici, Srednje škole u Jablanici i Osnovne škole u Neumu.

Prema rečima premijera Hercega, kroz ovaj projekat će se dobiti kvalitetni javni objekti sa boljim uslovima boravka i rada, a doprineće se i racionalnijem korišćenju energije, uz znatne novčane uštede. Herceg je istakao kako će, osim ovih škola, u ovoj godini, kroz proračunska sredstva, pomoći i Osnovnu školu Crnići, Osnovnu školu Blagaj i Osnovnu školu Domanovići.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za dozvolu za tretman otpada u mobilnom postrojenju na deponiji „Duboko“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za tretman neopasnog otpada u mobilnom postrojenju na teritoriji Republike Srbije, podnetog od strane JKP „Duboko“ Užice Regionalni centar za upravljanje otpadom.

U mobilnom postrojenju za usitnjavanje otpada – drobilici, operater će da vrši tretman neopasnog otpada: otpadne plastike i otpadnog drveta, radi smanjenja zapremine otpada koji se predaje na dalji tretman ovlašćenim operaterima. Predmetno mobilno postrojenje za tretman otpada – drobilica, koristiće se na teritoriji jedinica lokalne samouprave koje pripadaju regionalnom sistemu upravljanja otpadom „Duboko“ Užice.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je mesec dana od dana objavljivanja oglasa, a uvid u podneti Zahtev može se izvršiti u Ministarstvu zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Beogradska Ikea dobila upotrebnu dozvolu i može da počne sa radom

Foto: Ikea
Foto: Ikea

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je danas upotrebnu dozvolu na regulaciji Zavojničke reke i Gleđevačkog potoka, mestu na kojem je građena nova robna kuća kompanije „Ikea“, i ovim dokumentom stekli su se uslovi za otvaranje prvog objekta ovog proizvođača u Srbiji.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje vodi prof. dr Zorana Mihajlović, kompaniji „Ikea“ upotrebnu dozvolu za prvi objekat u Srbiji izdalo je u roku od pet radnih dana.

Sticanjem upotrebne dozvole, robna kuća „Ikea“ kod Bubanj potoka dobila je i poslednji potreban dokument u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji i sada može da počne s radom.

„Ikea“ je švedski proizvođač nameštaja i sitnog pokućstva, a investicija u Srbiji vredna je oko 70 miliona evra. Samo od potpisivanja memoranduma, „Ikea“ je direktno zaposlila 330 ljudi.

Ne propustite da pročitate intervju sa Jovanom Mehandžić Đurđić u našem biltenu EKO-MOBILNOST gde nam je otkrila koje je sve mere energetske efikasnosti i održivog razvoja Ikea sprovela na svom objektu u Beogradu.