Home Blog Page 1233

Javna prezentacija Nacrta Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U zgradi Gradske uprave grada Sremska Mitrovica održana je javna prezentacija Nacrta Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije, organizovana od strane nosioca izrade ovog Prostornog plana, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine. Obrađivač ovog Prostornog plana je JP „Zavod za urbanizam Vojvodine” iz Novog Sada.

Javni uvid u Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije na životnu sredinu, održava se u trajanju od 30 dana, od 24. jula do 23. avgusta 2017. godine. Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije sa kompletom referalnih karata i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije na životnu sredinu izloženi su na javni uvid u zgradi Gradske uprave grada Sremska Mitrovica, Opštini Ruma, Opštini Šid i u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine u Novom Sadu.

Javna prezentacija održana je u toku trajanja javnog uvida u Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije.

U toku prezentacije, istaknuto je da razlozi za donošenje ovog Prostornog plana proističu iz potrebe stvaranja planskog osnova za izgradnju transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid, kojim će se opština Šid i zapadni deo teritorije grada Sremska Mitrovica povezati u gasovodni sistem Repubike Srbije.

Javnoj prezentaciji prisustvovali su i predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, JP „Zavod za urbanizam Vojvodine“ Novi Sad, Gradske uprave za urbanizam grada Sremska Mitrovica i JP za poslove urbanizma „Urbanizam“ Sremska Mitrovica. U diskusiji koja je usledila, posebno je istaknut značaj izrade ovog važnog planskog dokumenta sa ciljem da se obezbedi gasifikacija ovog područja i njegovo povezivanje sa gasovodnim sistemom Republike Srbije i susednih država.

Nakon prezentacije upućen je poziv zainteresovanim licima da dostave primedbe na Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije, do kraja trajanja javnog uvida, u pisanoj formi, organima zaduženim za poslove urbanizma u jedinicama lokalnih samouprava i Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Električna energija u Srbiji najjeftinija u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Domaćinstva u Srbiji imaju najnižu cenu električne energije u Evropi. Struja ne samo da je jeftinija u poređenju sa razvijenim evropskim državama, već je njena cena najpovoljnija i u odnosu na zemlje u regionu.

Građani Srbije imaju pet puta jeftiniju struju nego, što je recimo plaćaju u Danskoj i Nemačkoj, odnosno četiri puta u poređenju sa Belgijom. Međutim, zbog niske cene struje, potrošnja u Srbiji u odnosu na Evropu je višestruka. Oko 2,5 miliona domaćinstava u Srbiji potroši gotovo pet puta više električne energije od evropskog proseka, a jedan od razloga je i niska cena kWh.

Prema podacima Elektroprivrede Srbije, domaćinstva u Srbiji trošila su u proseku 385 kWh električne energije mesečno u periodu od januara do maja 2017. godine, a u proseku račun je iznosio 2.562 dinara bez uračunatih naknada i poreza.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen Nacrt plana upravljanja otpadom za Kotor

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Kotor u Crnoj Gori predstavljen je Nacrt lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za period od 2017. do 2020. godine, čiji je opšti cilj uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom i njegovo konstantno unapređivanje.

Predstavnik Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora gospođa Milka Pasković izjavila je da je predviđeno da se otpad iz Kotora, nakon sekundarne selekcije, i dalje odvozi na deponiju „Možura“ u Baru. Predviđeno je i uvođenje sistema primarne selekcije na principu dve kante – mokra za organski otpad i suva za plastiku, papir i sav otpad koji se može reciklirati, nakon čega se radi sekundarna selekcija u reciklažnom centru. Za to će trebati ulaganja i uvođenje novih kontejnera, što će biti praćeno kampanjom i edukacijom kako bi se povećala svest građana o potrebi povećanja reciklaže.

Potpredsednik opštine Kotor gospodin Milivoje Samardžić naveo je da će za sistem dve kante biti izdvojeno 64 hiljade evra.

izvor: dan.co.me

Sandra Jovićević

TUNIS: Podnet zahtev za realizaciju solarne elektrane koja će proizvoditi energiju za evropsko tržište

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Vodeća britanska kompanija u sektoru obnovljivih izvora energije “TuNur” saopštila je nedavno da je podnela tuniškom Ministarstvu energije, rudarstva i obnovljivih izvora zahtev za realizaciju velikog projekta solarne elektrane u tuniškoj pustinji.

Revolucionarni projekat konvergentnih ogledala i solarnih panela biće izgrađen u području Rjim Maatoug, a deo proizvedene električne energije izvoziće se do Malte, Italije i Francuske kroz tri odvojena podmorska kabla. Kada dođe do evropskog kopna, proizvedena električna energija će se dalje distribuirati u Veliku Britaniju, Nemačku i Švajcarsku.

Projekat će sprovesti konzorcijum firmi koji sačinjava Nur Energie (50%), uz učešće nekoliko investicionih društava iz Tunisa i Malte.

Prema preliminarnim studijama, proizvodnja električne energije procenjuje se na oko 4,5 GV, što će biti dovoljno za pokrivanje potražnje barem 5 miliona domaćinstava u Evropi. Prva faza projekta, u vrednosti od oko 1,6 milijardi dolara, trebalo bi da bude završena i operativna do 2020. godine kada će se realizovati podmorski kabl na Malti.

Projekat “TuNur” je pokrenut kao nastavak nemačke Desertec inicijative, čiji je cilj bio proizvodnja solarne energije u Severnoj Africi, i to u količinama dovoljnim za snabdevanje čak 15% Evropske unije do 2050. Procenjena vrednost ovog projekta bila je oko 400 milijardi evra, no zbog ekonomske krizne projekat je zaustavljen zbog nedostatka finansijskih sredstava.

Izvor: croenergo.eu

Hrvatska železnička infrastruktura dobila EU projekat za povećanje energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatskoj železničkoj infrastrukturi osigurano je sufinanciranje još jednog evropskog projekta, i to prvog iz oblasti energetike. Projekt “Optimizacija električnog vučnog napajanja iz prenosne mreže radi povećanja energetske efikasnosti” vedan je 1,69 miliona evra, a sa 60 odsto sredstava biće sufinanciran iz programa Synergy Instrumenta za povezivanje Evrope (Connecting Europe Facility – CEF). Projekt uključuje izradu studije opravdansoti i sprovođenje pilot-projekta, a planirana je realizacija do kraja 2019.

Temeljni cilj projekta je promovisanje železnice kao efikasnog i ekološkog prevoznog sredstva i proizvođača obnovljive energije. Postupak javne nabave za uslugu izrade studije opravdanosti i sprovođenja pilot-projekta pokrenut je 7. jula 2017., a ponude se mogu dostaviti do 23. avgtusta 2017. U sklopu projekta “Optimizacija električnog vučnog napajanja iz prenosne mreže radi povećanja energetske efikasnosti” prvo će se izraditi studija opravdanosti kojom će se utvrditi mogućnosti smanjenja gubitaka električne energije u penosnoj mreži, kao mogućnosti povećanja energetske efikasnosti napajanja vuče vozova. Na osnovu nalaza studije biće realizovan pilot projekat koji će obuhvatiti ugradnju dvosmernih brojila u određenim elektrodistributivnim postrojenjima i jednosmernim brojačima u lokomotivama, izradu i instalaciju informacionih sistema za prikupljanje i obradu mernih podataka s brojila, nabavku i instalaciju varijabilne kompenzacije energije i instaliranje informacionog sistema za inteligentno praćenje vozova. Pilot projekat će pružiti indikatore za dalju implementaciju rešenja ne samo u Hrvatskoj, već i u celoj Evropskoj uniji, pošto države članice mogu primeniti ista ili slična rešenja.

Izvor: energetika-net.com

Održana kampanja Lajk za pametnu energiju u Mostaru

Foto: lajkzapametnuenergiju.ba
Foto: lajkzapametnuenergiju.ba

U Mostaru je u sredu održana kampanja Lajk za pametnu energiju.

Druženje je imalo za cilj da unapredi znanje i poveća javnu svest o značaju energetske efikasnosti, upotrebi obnovljivih izvora energije i očuvanju okoline. Predstavljena je i Virtual Reality – VR igrica, koja je omogućila posetiocima novo i nezaboravno iskustvo edukacije o energetskoj efikasnosti, izvorima energije i uštedi.

Kampanja se realizuje u sklopu projekta Zeleni ekonomski razvoj, koji ima za cilj da stvori povoljne uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, poveća broj zelenih radnih mesta i doprinese razvoju tržišta što vodi ka privrednom rastu i razvoju BiH.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Lake Fest učestvuje u inicijativi „Smanji svoj štetni uticaj“

Foto: lakefest.me
Foto: lakefest.me

U okviru Projekta „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“, koji Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore realizuje sa UNDP-om, pokrenuta je inicijativa „Smanji svoj štetni uticaj“ kojoj se pridružio i Lake Fest.

Kako je saopšteno, festival učestvuje u ovoj inicijativi tako što će se svi izvođači odreći dela honorara, koji će zatim biti preusmeren u fond za očuvanje životne sredine. Osim toga, u okviru festivala održaće se i ekološka kampanja „Rock&Recycle“.

Lake Fest se održava u Nikšiću, a traje od 11. do 13. avgusta 2017. godine.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Albanija uvozi 80 odsto električne energije zbog suše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Albanija zbog izuzetno sušnog perioda čak 80 odsto potreba za električnom energijom podmiruje iz uvoza.

Albanska elektrokorporacija (KEŠ) upozorila je da će, ukoliko se sušni period nastavi i narednog meseca, zemlja u potpunosti zavisiti od uvoza električne energije.

Albanija je sa uvozom električne energije započela u julu, kada je uvezla 285.000 MWh električne energije u vrednosti od 18 miliona evra, a za avgust je dogovoren uvoz od 434.000 MWh u vrednosti od 29,9 miliona evra.

KEŠ je prinuđen da uvozi električnu energiju zbog toga što je nivo vode na najvećoj elektrani na reci Drim – Fierza pao ispod minimalne kote i radi se sa minimalnim kapacitetima, a slično je i sa druge dve hidroelektrane na reci Drim – Koman i Vau te Dejes.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Gasovod „Severni tok” premašio 90 odsto kapaciteta

Foto:: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Upravnog odbora „Gasproma” gospodin Aleksej Miler izjavio je da je kapacitet gasovoda „Severni tok” premašio 90 odsto, pri čemu je povećan tranzit kroz Ukrajinu.

Kako je naveo, u periodu od 1. do 8. avgusta 2017. godine „Gaspromovi” kapaciteti gasovoda „Opal” povećani su za 30 odsto, a danas je gasovod dostigao pun kapacitet. Obim dnevnog snabdevanja gasom u gasnoj mernoj stanici „Grajfsvald” 8. avgusta dostigao je 140 miliona kubnih metara, odnosno, iskorišćavanje „Severnog toka” premašilo je 90 odsto planiranog kapaciteta.

Preko gasovoda „Opal” dolazi ruski gas koji ulazi u Evropu kroz morski gasovod „Severni tok”, ali zbog regulatornih ograničenja cevi nisu bile potpuno iskorišćene do sada.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Kostarika do 2021. zabranjuje korišćenje plastičnog otpada

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kostarika je zauzela odlučan stav protiv plastičnog otpada koji zagađuje naše okeane i ispunjava deponije. Naime, ova zemlja je odlučna da postane prva u svetu koja je u potpunosti zabranila plastiku za jednokratnu upotrebu. Ne radi se samo o zabrani plastičnih kesa ili boca vode. Kostarika će takođe eliminisati plastične viljuške, poklopce i čak miksere za kafu. I planiraju to da učine do 2021. godine.

Plastika je jedan od najvećih problema u životnoj sredini. Procenjuje se da će do 2050. godine u morima biti više plastike negto ribe. Kostarika svakodnevno proizvodi 4000 tona otpada, a čak 20 odsto ovog otpada nije adekvatno odloženo, već završava u rekama, na plažama i u šumama.

Kostarika je već preuzela veoma ambiciozne ekološke ciljeve. Ova zemlja planira da bude CO2 neutralna do 2021. godine, a takođe je posvećena obnavljanju šuma i zaštiti divljih životinja. Kako bi se odvojili od plastike za jednokratnu upotrebu, zemlja će koristiti javni i privatni sektor kako bi ostvarila pet planiranih akcija. Ova zemlja će ponuditi različite podsticaje i uslove za dobavljače, a pored ulaganja u istraživanje i razvoj, ona će raditi i na drugim inicijativama, zahvaljujući kojima će biti bliže svojim ciljevima.

Izvor: croenergo.eu

Životna sredina šansa za najveće unapređenje odnosa Srbije i SAD

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan poručio je da Srbija i Sjedinjene Američke Države najveći prodor u unapređenju međusobnih odnosa mogu da naprave u oblasti zaštite životne sredine jer je ona, kako je istakao, neopterećena hipotekama i predstavlja neograničeno polje za saradnju država.

Govoreći na srpsko-američkoj poslovnoj konferenciji u saveznoj državi Merilend, ministar Trivan je pozvao kompanije iz SAD da investiraju u Srbiji, posebno u oblastima upravljanja otpadnim vodama i otpadom.

Prema postojećim procenama, Srbiji su u oblasti voda potrebna ulaganja od oko 4,9 milijardi evra, a za upravljanje čvrstim otpadom oko 900 miliona evra. Za remedijaciju i dekontaminaciju zemljišta samo na zagađenim industrijskim lokalitetima potrebno je preko 470 miliona evra, rekao je ministar Trivan. On je dodao da je Srbija posebno zainteresovana i za zbrinjavanje istorijskog i opasnog otpada, kao i za obnovljive izvore energije. Budući razvoj Srbije mogao bi da bude zasnovan upravo na investicijama u poslove u zaštiti životne sredine. Budućnost podrazumeva razmatranje nedeljivog trougla ekonomije, životne sredine i energetike, istakao je ministar Trivan. Naša ambicija je da sa svim zainteresovanima u svetu razgovaramo o investicijama koje uključuju i oblasti od ekološkog turizma, preko proizvodnje organske hrane, do industrije, naglasio je ministar Trivan i pozvao čelnike države Merilend da sa svojom privredno-političkom delegacijom posete Srbiju.

Izražavajući zadovoljstvo što imaju priliku da ugoste ministra Trivana, neki od najviših čelnika države Merilend, kao što su državni sekretar Džon Vobensmit, sekretar za životnu sredinu Ben Grambles i sekretar za prirodne resurse Mark Belton, predstavili su kapacitete Merilenda i napore koje preduzimaju na planu zaštite životne sredine. Izrazili su spremnost da Srbiji prenesu iskustva Merilenda i sagledaju oblasti u kojima je moguća međusobna saradnja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Leskovac meri nivo komunalne buke

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U opštini Leskovac će se po prvi put meriti nivo komunalne buke u životnoj sredini.

Merenje za avgust mesec obaviće ovlašćena stručna organizacija Institut za bezbednost i sigurnost u radu iz Novog Sada i to na deset lokacija. Nivo komunalne buke će se meriti svakog meseca, a biće izrađeni i mesečni i godišnji izveštaji kako bi se stanje pratilo tokom cele godine. Pored mesečnih i godišnjeg izveštaja sa rezultatima ispitivanja i ocenama stanja nivoa komunalne buke u Leskovcu, Institut za bezbednost i sigurnost u radu ima obavezu i da izradi predlog mera za sanaciju i poboljšanje kvaliteta životne sredine.

Sredstva za merenje nivoa komunalne buke obezbeđena su iz Fonda za zaštitu životne sredine u iznosu od 586.800 dinara.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Kampanja Rock&Recycle i na Lake Festu u Nikšiću

Foto: ozon.org.me
Foto: ozon.org.me

U okviru manifestacije Lake Fest koja se održava od 11. do 13. avgusta 2017. godine na jezeru Krupac u Nikšiću u Crnoj Gori biće realizovana kampanja Rock&Recycle.

Kampanju Rock&Recycle realizuju Pivara Trebjesa Nikšić i Ekološki pokret Ozon, a ove godine sem prepoznatljive akcije Sakupi 20 čaša i preuzmi poklon biće organizovan i reciklažno informativni centar u kampu gde će posetioci moći da svakodnevno besplatno dobiju kese za otpad za sopstvene potrebe, ali i nauče nešto novo o reciklaži od aktivista Ekološkog pokreta Ozon.

Na ulazu u festivalski prostor, prilikom prijave boravka, kamperima će biti dostupan i info-letak sa logističkim detaljima o kampanji Rock&Recycle, čime će se dodatno povećati nivo informisanosti i uticati na zainteresovanost posetilaca. Kampanja Rock&Recycle će ubuduće poseban akcenat staviti na potencijal otpadnih čaša za kreativno-umetničke projekte, čime će se otvoriti prostor i za dalju promociju i edukaciju.

Kampanja Rock&Recycle će se realizovati sva tri festivalska dana u kampu i festivalskoj zoni Lake festa, a promoteri će biti na vidljivim promo–pultovima , gde će biti i namenske posude za otpadne čaše.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za skladištenje otpadnog magnezijuma u Beloj Steni

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „MG Serbien“ Baljevac podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta skladišta neopasnog otpadnog magnezijuma na delu katastarske parcele u Beloj Steni.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Na Bubanj potoku postavljen punjač za električne automobile

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Saša Stojanović izjavio je da je na bivšoj naplatnoj stanici Bubanj potok, na autoputu u smeru ka Nišu, u funkciji punjač za električne automobile, drugi na Koridoru 10.

Stojanović je istakao da je u okviru unapređenja dodatne ponude na Koridoru 10, koje je iniciralo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, već uveden besplatan bežični internet na pet odmorišta, a na pet ključnih tačaka na autoputevima postavljaju se punjači za električne automobile. Jedan punjač već se nalazi u Preševu, drugi je u funkciji na Bubanj potoku, a trenutno se još jedan instalira na naplatnoj stanici u Šidu, naveo je on. Stojanović je ukazao na to da je u planu postavljanje još dva punjača za električne automobile, na naplatnoj stanici Subotica–jug iz pravca Mađarske, kao i na naplatnoj stanici Dimitrovgrad iz pravca Bugarske. On je objasnio da je u pitanju najsavremeniji model punjača koji odgovara vozilima svih svetskih proizvođača i koji omogućava da se baterija dopuni za 25 minuta. Sve informacije o punjačima su postavljene na svetskim sajtovima i aplikacijama, na kojima korisnici u realnom vremenu imaju uvid u vrstu elektropunjača, tip priključka, kao i informaciju o zauzetosti, rekao je Stojanović. Od ideje da se instaliraju punjači za vozila na električni pogon i besplatni bežični internet do realizacije, kako je naglasio, prošla su nepuna dva meseca.

Rukovodilac Odeljenja za zajedničke poslove Sektora za naplatu putarine JP Putevi Srbije Darko Savić naglasio je da instalirani punjač pripada najbržoj vrsti tih uređaja, kojih u Evropi na glavnim magistralnim pravcima ima jako malo. Obično ih instaliraju velike robne kuće, veliki tržni centri, ali na putnim pravcima ih nema. Mi smo prva zemlja koja je to uradila na glavnom putnom pravcu Koridora 10, istakao je Savić. U promotivnom periodu, kako je naveo, korišćenje punjača neće se naplaćivati, dok je u pripremi odluka za naplatu korišćenja punjača nakon isteka promotivnog perioda.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Sutra se otvara robna kuća IKEA – Mi smo je već posetili

Photo-illustration: Pixabay
Foto: EP

Najčešću asocijaciju na pomen robne kuće IKEA za većinu ljudi predstavlja simpatičan nameštaj jednostavnog dizajna. Međutim, mi imamo drugačiju sliku – tokom švedskog doručka, koji je IKEA organizovala 8. avgusta za više od 200 predstavnika medija, saznali smo šta je sve ova kompanija preduzela na planu održivosti svog prvog objekta u Srbiji koji se prostire na oko 35000 kvadratnih metara.

Foto: EP

Uz dobru energetsku efikasnost, sisteme za prikupljanje kišnice i sortiranje otpada, ovaj Ikein objekat ima 1260 solarnih panela instaliranih na krovu, snage 340 kW, te sam proizvodi deo električne energije neophodne za rad. Osim toga, posetiocima će biti dostupni punjač za električna vozila na parkingu.

Foto: EP

Svi artikli u IKEA prodajnim objektima proizvedeni su u skladu sa strogim standardima koji podrazumevaju pažljivi odabir sirovina, kao i efikasnost u generisanju otpada i potrošnje energije tokom njihove proizvodnje. Da bi se neki proizvod našao se u prodajnim objektima ovog švedskog brenda širom Evrope, mora da zadovolji standarde „zelene“ proizvodnje. U tome je za sada uspeo samo jedan proizvođač iz Srbije, te se domaće oklagije sa oznakom „Made in Serbia“, zahvaljujući velikoj popularnosti brenda IKEA, nalaze u brojnim domaćinstvima širom Evrope.

IKEA je do sada uložila više od deset miliona evra u infrastrukturu: napravljen je prilazni put dug više od 2 kilometra koji od auto-puta vodi ka robnoj kući, a napravljena je i vodovodna i kanalizaciona mreža.

Foto: EP

Nedavno je uvedena i nova linija Gradskog saobraćajnog preduzeća, pa će autobus broj 70 saobraćati na relaciji Bubanj Potok (stajalište u neposrednoj blizinu robne kuće IKEA) – Bežanijska kosa, sa polascima na svakih 20 minuta.

M. N.