Home Blog Page 1230

Sve toplija leta su izvesna budućnost, očekujte da bude i 55 stepeni

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kada tokom vrućih letnjih dana živa u termometru popne preko 40 Celzijusovih stepeni, svi imamo utisak da ćemo izludeti. Međutim, to nije ništa prema onome što nas čeka u budućnosti.

Naime, prema novoj italijanskoj studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, u narednim decenijama možemo očekivati da temperatura leti ide i iznad 55 stepeni. Čak i mi koji živimo u Evropi.

Ovaj scenario proizlazi iz analize o interakciji vlažnosti vaduha i toplote koju je sproveo Zajednički istraživački centar Evropske komisije. Projekcija se ne odnosi samo na temperaturu, već i na odnos visine temperature i vlage.

Prema tvrdnjama stručnjaka, toplotni talasi iznad 40 stepeni uz pojačan nivo vlažnosti, mogu se javiti i svake dve godine, uz ozbiljne rizike za zdravlje ljudi, posebno u istočnoj Aziji i na istočnoj obali SAD.

To je scenario koji predviđa povećanje globalne temperature od dva stepena u u odnosu na predindustrijsko doba. Parski klimatski sporazum se upravo zalaže za to da uradimo sve što je moguće da smanjimo emisiju štetnih gasova, kako bismo snizili temperature za ta dva ključna stepena.

Foto-ilustracija: Pixabay

No, ukoliko ne preduzmemo ništa, temperature će i dalje da nastave da rastu. Istraživači su procenili da bi se sa povećanjem od 4 stepeni u mnogim delovima sveta, uključujući i Evropu, moglo svedočiti super toplotnim talasima koji prelaze čak 55 stepeni.

Prijavite se na foto-konkurs u čast Dana evropske saradnje i osvojte lepe nagrade

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zajednički sekretarijat programa Interreg-IPA CBC Mađarska-Srbija organizuje foto-konkurs „Lepi prizori pograničnog regiona Mađarske i Srbije”, od 8. avgusta do 10. septembra 2017. godine, u okviru ovogodišnje proslave Dana evropske saradnje. Najbolje fotografije će biti nagrađene i prikazane na izložbi na otvorenom u centru Segedina i u štampanom kalendaru Programa za 2018. godinu.

Pogranični region Mađarske i Srbije, koji je ujedno i Programska oblast Interreg-IPA programa prekogranične saradnje Mađarska-Srbija, uključuje županije Čongrad (Csongrád) i Bač-Kiškun (Bács-Kiskun) u Mađarskoj i Vojvodinu u Srbiji (okruge: Zapadna Bačka, Severna Bačka, Južna Bačka, Severni Banat, Srednji Banat, Južni Banat i Srem).

Sa ciljem da podstakne građane da aktivno učestvuju u proslavi Dana evropske saradnje, Program poziva fotografe entuzijaste i profesionalce, koji su punoletni (starosne dobi 18 godina i više), da učestvuju na konkursu sa svojim fotografijama koje prikazuju lepote pograničnog regiona Mađarske i Srbije, uključujući njegovu prirodu i pejzaže, ili prizore sela ili gradova, uključujući njihove znamenitosti.

Autorima tri najbolje fotografije biće dodeljeni vredni i praktični promotivni pokloni Programa, a uz još devet odabranih fotografija, nagrađene fotografije će biti prikazane na izložbi na otvorenom, kojom će biti obeležen Dan evropske saradnje. Foto izložba će biti održana u drugoj polovini septembra 2017. godine, na poznatom Segedinskom šetalištu Kolčej ulici (Kölcsey utca), u partnerstvu sa Regionalnim centrom umetnosti – REÖK.

Autorima  12 najboljih fotografija takođe biće odato priznanje time što će  fotografije biti objavljene u štampanom kalendaru za 2018. godinu, koji će do kraja ove godine biti podeljen brojnim partnerskim organizacijama Programa, uključujući Evropsku komisiju, vladine institucije Mađarske i Srbije, kao i brojne neprofitne organizacije iz obe države koje sprovode zajedničke projekte u okviru ovog Programa.

Za učešće na Foto konkursu, fotografije se dostavljaju Zajedničkom sekretarijatu Programa u elektronskoj formi na sledeću adresu elektronske pošte: ecday@interreg-ipa-husrb.com u periodu od 8. do 28. avgusta 2017. godine. Autori dostavljaju po jednu fotografiju uz dodatne podatke: ime i prezime autora, kontakt informacije i kratak opis fotografije.  Da bi se kvalifikovali za učešće, autori fotografija moraju poštovati priložene Uslove učešća Foto konkursa.

Fotografije koje ispunjavaju formalne kriterijume po pitanju tehničkih specifikacija i sadržaja biće istovremeno postavljene u album Foto konkursa na Fejsbuk stranici Programa.

Glasanje za najbolje fotografije će biti organizovano u periodu od 1. do 10. septembra 2017. godine. Žiri Foto konkursa, koji čine stručni član Žirija, fotograf Čaba Voroš (Csaba Vőrős) i dva predstavnika Upravljačkog tela i Nacionalnog tela Programa odabraće prvonagrađenu i drugonagrađenu fotografiju. Trećenagrađena fotografija biće odabrana javnim glasanjem na Fejsbuk stranici Programa, kao fotografija sa najviše glasova putem opcije „sviđa mi se“ (like). Žiri Foto konkursa takođe će odabrati preostalih devet fotografija koje će biti prikazane na izložbi na otvorenom u Segedinu i objavljene u kalendaru Programa za 2018. godinu.

Imena autora pobedničkih fotografija na Foto konkursu, kao i datumi održavanja foto izložbe biće objavljeni 12. septembra 2017. godine na internet stranici i Fejsbuk stranici Programa, a autori 12 najboljih fotografija će biti nagrađeni na događaju organizovanom povodom otvaranja izložbe.

Jedna od upečatljivih karakteristika pograničnog regiona Mađarske i Srbije je zajedničko prirodno, istorijsko i kulturno nasleđe dve susedne države. Istovremeno, jedan od prioriteta Programa je stimulisanje saradnje u oblasti turizma i očuvanja kulturnog nasleđa. Ovi elementi su poslužili kao inspiracija za ovogodišnje obeležavanje Dana evropske saradnje.

Dan evropske saradnje obeležava se svake godine 21. septembra i danima oko tog datuma, kada se proslavljaju dostignuća u oblasti teritorijalne saradnje u različitim regionima Evrope, uključujući susedne zemlje EU.

Pomračenje Sunca veliki izazov za solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani severnoameričkog kontinenta će u ponedeljak, 21. avgusta, usred bela dana ostati na tri minuta u potpunom mraku zbog totalnog pomračenja Sunca. S obzirom na to da se pojedine oblasti SAD i Kanade umnogome oslanjaju na solarnu energiju, postavlja se pitanje kako će to uticati na rad elektrana koje rade na sunčev pogon.

Kako se očekuje, predstojeće pomračenje će uticati na rad čak 1900 američkih sunčanih elektrana. Ipak, američki operater NERC objavio je da, uprkos svemu, neće doći do većih poteškoća u elektroenergetskom sistemu jer će ova prirodna pojava intenzivno zahvatiti samo jedan manji pojas u kom su dominantne solarne elektrane.

Tokom ta tri sata, dok Mesec bude lagano prelazio preko nama najbliže zvezde, najviše će biti pogođeno 17 elektrana u istočnom Oregonu, dok će proizvodnja struje stotina elektrana ukupne snage 4 GW u Severnoj Karolini i Džordžiji biti ugrožene 90 odsto.

Da bi ispunili potrebe potrošača, električna energija za ovaj period moraće da bude proizvedena iz drugih izvora.

TC-X: Električni bolid koji obara rekorde (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/FALFAQ

U profesionalnim trkama, kad je u pitanju ubrzanje, bolidi s klasičnim motorima su još uvek nedodirljivi. Ipak, električni rivali su im sve bliži.

Poslednji primer dolazi iz Švedske, sa staze u Malmeu, gde je danski tim “True Cousins” svojim bolidom poi imenu TC-X oborio novi rekord.

Osminu milje, odnosno nešto više od 200 metara prešao je za 4,89 sekundi. Pritom je kroz cilj prošao brzinom od 233 km/h.

Vlasnici električnih vozila mogli bi da zarađuju predavanjem električne energije u mrežu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji su saopštili da bi vlasnici električnih vozila u Evropi mogli zarađivati čak i do 1.300 evra godišnje samo na osnovu predaje viška električne energije iz baterija svojih vozila u javnu elektroenergetsku mrežu pri parkiranju vozila radi punjenja na punionicama.

Rezultati istraživanja koje su u Danskoj sproveli Nissan i Enel pokazali su kako bi baterije električnih vozila mogle pomoći u uravnotežavanju proizvodnje i potrošnje električne energije i time vlasnicima vozila pružiti dodatne prihode. Ali rešenja za povezivanje električnih vozila sa elektroenergetskom mrežom predstavljaju novi veliki problem za elektroenergetske kompanije, posebno za operatore elektroprenosnih i elektrodistribucijskih sistema koji su već sada u problemu zbog preuzimanja sve većih količina električne energije iz vetroelektrana i solarnih elektrana u sistem. Dakle, u trenutku kada broj električnih vozila bude dovoljno velik, biće važno voditi računa o tome kada se i kako ona radi punjenja priključuju na elektroenergetsku mrežu.

Kada je reč o pomenutom istraživanju, Danska je odabrana zato što Nissan, koji na čak 100 vozila širom Evrope sprovodi razna istraživanja, upravo u Danskoj ima vozila koja su opremljena sistemom koji omogućava dvosmeran tok električne energije.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U julu u Podgorici vazduh čist

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Analize vazduha u julu, mesecu sa rekordnim brojem požara na teritoriji glavnog grada, nisu pokazale povećan stepen štetnih materija. Iako, prema subjektivnom osećaju Podgoričana vazduh nije bio čist, a često se moglo primetiti i kako vetar nanosi pepeo, zagađujuće čestice nisu bile prisutne u povećanoj meri.

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je izveštaj o kvalitetu vazduha tokom prethodnog meseca, koji pokazuje da su sve vrednosti merenih čestica bile u granicama normale. Sve jednočasovne srednje vrednosti azot-dioksida tokom merenja u julu mesecu su bile ispod propisane granične vrednosti. Sve srednje dnevne vrednost suspendovanih čestica PM10 tokom meseca jula su bile ispod propisane granične vrednosti, navodi se u izveštaju koji je za Agenciju radio Centar za ekotoksikološka istraživanja (CETI).

Koncentracija PM10 čestica, čija je propisana granična vrednost za srednju dnevnu vrednost 50 mikrograma po metru kubnom, bila je najviša tokom 21. jula 2017. godine i iznosila je 49,46 mikrograma po metru kubnom.

Međutim, tokom prethodnog meseca nije mereno prisustvo benzena, a u izveštaju se navodi da je razlog kvar na mernom instrumentu. Tokom čitavog mjeseca nije redovno mereno ni prisustvo azotnih oksida i ugljen-monoksida u vazduhu. Sa merenjima azotnih oksida i ugljen-monoksida je prekinuto 10. jula, zbog redovnog godišnjeg servisa i umeravanja mernih instrumenata, precizirano je u mesečnom izveštaju.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

U toku pregovori o Sporazumu o slobodnoj trgovini Severne Amerike (NAFTA)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

SAD, Kanada i Meksiko su u sredu započeli sa prvim krugom ponovnih pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini Severne Amerike (NAFTA).

Kako je saopšteno, potrebno je modernizovati ovaj sporazum koji je star 23 godine, ili osmisliti odredbe koje će zaštititi digitalnu trgovinu, trgovinu uslugama, e-trgovinu, poboljšati carinske procedure, zaštititi intelektualno vlasništvo, poboljšati energetske odredbe, pojačati pravila vezana za transparentnosti.

Očekuje se da pregovori traju do kraja ove nedelje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Nastavljena gasifikacija u Kantonu Sarajevo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na području Mesne zajednice Dobroševići u Bosni i Hercegovini u četvrtak su nastavljeni radovi na gasifikaciji naselja Ahatovići, Dobroševići i Bojnik. Ovo je jedna od najzahtevnijih faza jer je ova trasa gasovoda osmišljena na način da prolazi ispod trase autoputa.

U protekle dve faze izgrađena je distributivna gasna mreža u dužini od oko 2.500 metara, te je postavljena regulaciona stanica. Realizacijom planirane izgradnje u 2017. godini se omogućava snabdevanje prirodnim gasom izgrađene mreže i priključenje velikog broja novih korisnika na ovom području opštine Novi Grad Sarajevo. Dužina ove deonice je oko 700 metara, a po završetku radova na njoj izvršiće se spajanje sa već položenom gasnom mrežom, što će omogućiti da do početka sezone grejanja svi građani mogu podneti zahtev za priključenje svojih objekata na novoizgrađenu gasnu mrežu.

Ovaj deo gasovoda će zapravo biti i deo budućeg prstena koji je u tehničkom smislu značajan za povezivanje Ilijaša i Hadžića, ta je ova mreža samim tim od velikog značaja za gasni sistem Kantona Sarajevo u celini.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Gazprom povećava izvoz gasa kroz Turski tok

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija Gasprom će povećati izvoz prirodnog gasa za korisnike Turskog toka u odnosu na period od 1. januara do 15. avgusta ove godine, saopšteno je iz ovog preduzeća.

U saopštenju se navodi da će se izvoz gasa povećati za područje Turske, kao i južne i jugoistočne Evrope. Izvoz gasa u Tursku u odnosu na prošlu godinu će se povećati za 22,4 odsto, u Grčku za 13,2 odsto, u Srbiju za 40,8 odsto, u Bugarsku 11,1 odsto, dok će se izvoz u Mađarsku povećati za 24,4 odsto, prenosi TASS.

Gasprom je povećao izvoz gasa u zemlje koje ne pripadaju Zajednici nezavisnih država na 179,3 milijarde metara kubnih, što je za 12,5 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a izvoz gasa do kraja godine mogao bi preći 180 milijardi metara kubnih.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

VRANJE: U Južnoj Moravi došlo do pomora ribe

Foto: Vranje.org.rs
Foto: Vranje.org.rs

Nakon prijave vranjskih ribolovaca, pripadnici Komunalne policije obišli su obalu Južne Morave kod Zlatokopa, Ćukovca i prema Vranjskoj Banji, gde je prema rečima načelnika Komunalne Policije Ivice Taškovića došlo do pomora ribe, piše na zvaničnoj prezentaciji grada Vranja.

Tašković je istakao da su obaveštene sve nadležne gradske i republičke inspekcije, a Zavod za javno zdravlje je uzorkovao vodu iz Južne Morave kod Bujanovca, Vranja i Vladičinog Hana.

Obavešten je i Sektor za vanredne situacije. Komunalna inspekcija i Komunalna policija, apeluju na meštane obližnjih sela da uginulu ribu na koriste za jelo jer još uvek nisu poznati rezultati uzorkovane vode.

Prve informacije ukazuju na činjenicu da su za pomor ribe odgovorni hemijski indikatori koji su se javili na toku uzvodno od Bujanovca.

NIS: U petak isplata dividende za 2016. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da će u petak, 18. avgusta, akcionarima isplatiti dividendu putem Centralnog registra hartija od vrednosti.

Kao što je poznato, skupština akcionara je u junu odobrila dividendu od 24,66 RSD po akciji bruto odnosno ukupan iznos od 4,02 milijarde RSD. Kao i prethodnih godina, NIS je akcionarima podelio 25% ostvarene dobiti koja je prošle godine iznosila 16,08 milijardi RSD.

Pravo na dividendu za 2016. godinu imaju svi akcionari koji su taj status imali na dan 17. juna 2017. godine. NIS je prvi put akcionarima isplatio dividendu 2013. godine, a od tada je akcionarima kumulativno isplaćena dividenda od 41,13 milijardi RSD (252,25 RSD po akciji).

Gde u Novom Sadu je najbolje izgraditi regionalni centar za upravljanje otpadom?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradska uprava za komunalne poslove Novog Sada dodelila je firmi Hidrozavod DTD iz Novog Sada posao izrade elaborata o lokaciji na kojoj bi bilo najbolje da se postavi regionalni centar za upravljanje otpadom.

Firma je pobedila na tenderu Grada sa ponudom od 4,9 miliona dinara i na njoj je da u narednih 100 dana obiđe sve lokacije koje je Grad naveo i ispita koliko su povoljne za izgradnju dugoočekivanog centra za upravljanje otpadom za Novi Sad i mesta oko njega.

Radi se o ispitivanju parcela u Temerinu, Stepanovićevu, Kaću i Đurđevu, koje su pretežno pašnjaci, njive, šume i livade raznih klasa. Potrebno je uraditi terenska i laboratorijska istraživanja, a na osnovu njih opisati geološke, geotehničke i hidrogeološke karakteristike u tim zonama. Na kraju je potrebno predati gotov elaborat o ovim lokacijama, a koji bi trebalo da odgovori koja lokacija je najbolja za regionalni centar za upravljanje otpadom.

izvor: reciklaza.biz

Sandra Jovićević

Uspešna implementacija projekta „Stvaranje društva bez otpada” u Sremskoj Mitrovici

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Zahvaljujući projektu „Stvaranje društva bez otpada”, u Sremskoj Mitrovici je smanjena količina smeća i razvijena svest o zaštiti životne sredine među decom. Ovaj projekat je deo IPA programa prekogranične saradnje Hrvatske i Srbije čiji je budžet oko 670 hiljada evra.

Zamenik gradonačelnika Sremske Mitrovice gospodin Tomislav Jankovićizjavio je da su na osnovu ranije saradnje, dve servisne kompanije, Unikom iz Osijeka i JKP Komunalije iz Sremske Mitrovice, počele da razvijaju projekat kroz koji su učile jedna od druge i razmenjivale iskustva. Rezultati projekta su smanjena količina gradskog otpada koja se odnosi na regionalnu deponiju i više kontejnera za reciklažu plastike, kartona i papira.

Kao deo projekta, JKP Komunalije su obezbedile postavljanje 32 takozvana ostrva reciklaže u Sremskoj Mitrovici za primarno razvrstavanje otpada (PET i druge vrste plastike i karton), kao i podelu 1,000 plavih kanti domaćinstvima i isto toliko kanti za kompost. Uvođenje reciklažnih ostrva i distribucija kompostera obezbediće građanima infrastrukturu za primarno razvrstavanje otpada, smanjiti količinu otpada na javnoj deponiji za oko 800 tona – do 620 tona biorazgradivog otpada, oko 60 tona papira i 100 tona plastike. Oko 40 kanti za primarno razvrstavanje otpada podeljeno je obdaništima, osnovnim i srednjim školama, a postavljeno je i sedam mini eko-ostrva.

izvor: europeanwesternbalkans.rs

Sandra Jovićević

Počinje rekonstrukcija vrelovoda u Kikindi (FOTO)

Foto: Kikinda.org.rs
Foto: Kikinda.org.rs

Direktor JP „Toplana“ u Kikindi, Miroslav Čičulić, saopštio je danas nekoliko dobrih vesti svojim sugrađanima.

Više od 3.000 korisnika daljinskog grejanja mogu do kraja godine da budu spokojni. Do tada se ne očekuje korekcija cena. Krajem avgusta počeće rekonstrukcija dela vrelovodne mreže od nekadašnjeg bioskopa „Zvezda“ do „Srbijateksa“.

– Ograničeni smo sredstvima, pa ćemo do kraja septembra, na toj trasi, realizovati 70 odsto planiranih radova. Deo novca, u iznosu od oko 1,8 miliona dinara, lokalna samouprava morala je da preusmeri u rekonstrukciju najkritičnije trase toplovoda u delu ulice Braće Tatić, u dužini od oko 160 metara – rekao je Čičulić i dodao da će radovi početi oko 1. septembra.

Na konkursu Uprave za kapitalna ulaganja AP Vovodine, kikindskoj „Toplani“ su u maju odobrena sredstva za taj posao. Nakon svih neophodnih procedura neimari će se uskoro latiti posla.

– Ukupna vrednost radova iznosi oko 17,3 miliona dinara, a oni će se okončati do početka nove grejne sezone. Tokom maja i juna smo realizovali prvi deo remontnih aktivnosti. U tu svrhu je utrošeno oko 5,5 miliona dinara – saopštio je Čičulić, prenosi portal Kikinda.

Foto: Kikinda.org.rs

„Toplana“ od potrošača potražuje oko 57 miliona dinara, dok njihove obaveze prema „Srbijagasu“ iznose oko 38 miliona. Na tu sumu treba dodati još oko 1,8 miliona, koji se tiču tekućih troškova. Direktor „Toplane“ osvrnuo se i na naplatu.

– Komori izvršitelja dosad smo predali oko 200 zahteva za utuženje , dok smo na adrese naših korisnika poslali 243 opomene – zaključio je Čičulić.

Elektromreža Srbije dobila sertifikat od Agencije za energetiku

Foto: EMS
Foto: EMS

Postupajući po zahtevu Akcionarskog društva Elektromreža Srbije, Savet Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS), doneo je 4. avgusta, odluku kojom se EMS a.d. izdaje sertifikat kao operatoru prenosnog sistema električne energije.

U skladu sa Zakonom o energetici, AERS je pribavio i neophodno mišljenje Sekretarijata Energetske zajednice.

Oba dokumenta objavljena su u Službenom glasniku RS, broj 76/17, od 9. avgusta 2017. godine.

Za zaštitu životne sredine Srbiji potrebno 15 milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je da su Srbiji u oblasti zaštite životne sredine potebne investicije od oko 15 milijardi evra.

On je za N1 naveo i da neće biti dozvoljen dolazak prljavih tehologija. Dodao je da su investitori iz SAD-a izrazili spremnost da dođu i ulažu u Srbiju do kraja godine i tada će se konkretnije razgovarati. Prema njegovim rečima, oni imaju znanje, čiste i dobre tehnologije, raspolažu kapitalom, a nama kapital nedostaje.

Trivan je rekao da Srbija ima vrhunske stručnjake za upravljanje otpadom, kao i u drugim oblastima, ali treba da prati uputstva EU.

izvor: b92.net

Sandra Jovićević