Home Blog Page 1213

Indija i Rusija grade nuklearnu elektranu u Bangladešu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Indija u saradnji sa Rusijom gradi svoju prvu nuklearnu elektranu u inostranstvu.

Kako je saopšteno, ove dve zemlje će u Bangladešu izgraditi NE Rooppur kapaciteta 2,4 GW, na temelju sporazuma iz 2014. godine. Planira se da prvi od dva reaktora krene sa radom 2023. godine, a drugi između 2024. i 2025. godine.

Ruska kompanija Rosatom će izgraditi i održavati postrojenje, snabdevati je nuklearnim gorivom i prema dogovoru preuzimati 22,5 tona nuklearnog otpada godišnje iz svakog reaktora. Takođe će razvijati program osposobljavanja radnika za projekat, a prema dogovoru Rusije i Indije nastojaće se koristiti materijali, oprema i usluge indijske industrije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

STIGLA JE ŽIRAFA 2.0: Mobilna elektrana za punjenje električnih vozila pomoću vetra i sunca (FOTO) (VIDEO)

Foto: Print Screen / futurism.com
Foto: Print Screen / futurism.com

Jedan od glavnih razloga zašto se ljudi još uvek ne odlučuju za kupovinu električnih automobila predstavlja ograničena infrastruktura za njihovo punjenje.

Energetska revolucija koja podrazumeva zaokret ka obnovljivim izvorima energije, uključuje i korišćenje mobilnih sistema koji imaju integrisane baterije i koriste energiju sunca i vetra za proizvodnju električne energije. Zahvaljujući kompanijama kao što je Tesla, ovaj energetski ekosistem se polako, ali sigurno uspostavlja, a baterije za električna vozila takođe mogu da posluže i za mrežno napajanje.

Mobilna elektrana u obliku žirafe, koju je razvila švedska kompanija InnoVentum, jedno je od mogućih rešenja koje bi moglo da pomogne u stabilizaciji proizvodnje energije.

 – “Giraffe 2.0” vetro-solarna elektrana može energijom da snabde sve – od vašeg e-vozila do privatne kuće, koristeći čiste energetske tehnologije. Elektrana se sastoji od drvene konstrukcije koja podržava do 24 solarna panela, kao i vetrogeneratora, montiranog na visini od 12 metara – navode iz ove kompanije.

Ova mobilna elektrana može proizvesti dnevno oko 38 kWh. Zavisno od prosečne godišnje brzine vetra i insolacije, približna proizvodnja na godišnjem nivou bila bi 13,8 MWh (10,000 – 20,000 kWh). Ovaj kapacitet mogao bi da bude iskorišćen za punjenje električnih vozila ili za napajanje domaćinstava. Oblik žirafe, koji kompanija InnoVentum naziva “pametnim raspoređivanjem” solarnih panela, pomaže da se dobije višečasovna izloženost suncu tokom dana.

Kako infrastruktura punjača za električna vozila nastavlja širenje, “Giraffe 2.0” predstavlja rešenje koje bi punjače moglo da učini pristupačnijim, instalirajući ih na mesta gde postojeće elektrodistributivne mreže još uvek ne mogu doći. Umesto plaćanja troškova instalacije punjača visokog kapaciteta, “Giraffe 2.0” predstavlja alternativu u vrednosti približno 55,000 evra – a ova cena može da se snizi korišćenjem vetra i solara.

Izvor: futurism.com

TILOS: Prvo grčko ostrvo koje će se u potpunosti napajati na vetar i solarnu energiju

Foto: Wikipedia / freddie boy
Foto: Wikipedia/freddie boy

Ostrvo Tilos u Dodekanezu dugogodišnji je rezervat prirode. Uskoro bi ovo grčko “zeleno ostrvo” trebalo da snabdeva energija proizvedena iz obnovljivih izvora.

Dok hodate Tilosom, veća je verovatnoća da se sretnete sa jarebicima, retkim orhidejima i ugroženim orlovima, nego sa ljudima. Celo ostrvo prirodni je rezervat, sa preko 150 vrsta ptica selica i stanarica, oko 650 biljnih vrsta, a stanovništvo čini 500 lokalaca. Tilos duguje svoj izvanredni biodiverzitet mreži podzemnih izvora koji hrane pet močvara – ali takođe mnogo duguje i pokojnom gradonačelniku Tasosu Aliferisu, posvećenom zaštitniku životne sredine, zahvaljujući kome je Tilos zaradio reputaciju “zelenog ostrva Grčke”.

Aliferis je zabranio lov 1993. godine (on je takođe sklopio prve istospolne brakove u Grčkoj 2008. godine, pre nego što su on postali legalni širom cele zemlje 2015. godine). Današnja gradonačelnica, Maria Kama, nastavila je da podstiče održivi razvoj i štiti ljudska prava. Ona je takođe nastavila i sa upućivanjem otvorenog poziva porodicama izbeglica da se naseljavaju na Tilosu, sarađujući sa nevladinom organizacijom SolidarityNow i UNHCR-om, u cilju obezbeđivanja smeštaja, kurseva jezika i mentorskih programa. Na ovaj način, izbegličkim porodicama bi se pomoglo da lakše dobiju azil, i uspostave saradnju sa lokalnim stanovništvom, pri razvoju organske poljoprivredne delatnosti.

 – Želeli bismo da ožive tradicije poput pravljenja sira i sakupljanja lekovitog bilja, koje su zamrle usled smanjivanja broja stanovnika. Integrišući izbeglice u našu malu zajednicu, možemo podstaći lokalnu ekonomiju i eko-turizam – kaže Kama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Uskoro bi Tilos mogao da postane još zeleniji kao prvo ostrvo na Mediteranu koji će koristi energiju vetra i sunca.

Ostrvo se trenutno snabdeva električnom energijom proizvedenom iz fosilnih goriva, iz susednog Kosa, preko podmorskog kabla koji je podložan prekidima. Nestašice električne energije čest su problem na ostrvu. Instaliranjem jedne vetroturbine i malog solarnog parka, Tilos kreira hibridnu mikro-mrežu, koja će ovo ostrvo pohraniti energijom. Instalacije su u toku i osamnaestomesečni pilot projekat počinje u septembru, u sklopu velikog projekta, vrednosti 15 miliona evra, koji je u velikoj meri finansirala Evropska komisija. Na kraju, Tilos bi mogao da izvozi višak energije Kosu, a krajnji cilj je iniciranje sličnih projekata na drugim malim ostrvima u Evropi.

Finansijska podrška takođe je obezbeđena za Tilos Park, neprofitno stambeno udruženje osnovano radi zaštite i unapređenja prirodnog i kulturnog nasleđa ostrva, i nadogradnju Informativnog centra, gde posetioci mogu preuzeti karte pešačkih i planinskih biciklističkih staza, kao i najboljih mesta za susret sa retkim pticama, ili se prijaviti za vožnju kanuom i kajakom. Uprava ostrva se nada da će akcije koje sprovode povećati broj posetilaca, koji je trenutno na 13.000 ljudi godišnje, a da će naročito privući one sa razvijenom svešću o životnoj sredini.

 – Postoji mnogo odanih posetilaca koji dolaze već 30 godina. Sada smo mnogo više zainteresovani da privučemo mlade, koji za Tilos čuju zbog projekata obnovljive energije. Oni vole ono što mi radimo i žele da podrže ostrvo – dodala je ona – kaže Kama.

Kama se takođe nada da će popularnost ostrva među turistima generisati dodatna sredstva za istaliranje solarnog osvetljenja na ulicama, uvođenje sistema električnih bicikala i motocikala za opštinsko osoblje i ugradnju punjača za električne automobile.

 – Među malim ostrvskim zajednicama obično je teško prekinuti tradiciju, ali u Tilosu smo uvek pozdržavali alternative. Ako mi to možemo učiniti, svako može – dodala je ona.

Izvor: theguardian.com

Doneta odluka o izradi prostornog plana za gasovod od Aleksandrovca do Tutina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela je odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene distributivnog gasovoda Aleksandrovac – Kopaonik – Novi Pazar – Tutin sa elementima detaljne regulacije. Okvirna granica Prostornog plana nalazi se na delovima teritorije grada Novog Pazara i opština Aleksandrovac, Brus, Raška i Tutin.

Osnovni cilj izrade Prostornog plana je obezbeđenje uslova za izgradnju distributivnog gasovoda koji će obezbediti gasifikaciju Turističkog centra Kopaonik, kao i gasifikaciju grada Novog Pazara i opština Brus, Raška i Tutin.

Rok za izradu Nacrta prostornog plana je šest meseci od dana stupanja na snagu ove odluke. Tekst odluke, koja je doneta 14. septembra 2017. godine, možete pogledati u PDF fajlu.

Izvor: ekapija.com

UNDP I MINISTARSTVO OMLADINE I SPORTA: U okviru događaja “Pioniri zelene privrede 2030.” održano finale “zelenih” StartUp ideja

Foto: UNDP Serbia
Foto: UNDP Serbia

StartUp tržište u Srbiji raste u poslednjih nekoliko godina. Male kompanije javljaju se na najčešće u oblasti IT-a, međutim, sa razvojem ekološke svesti kod nas, počinju da rađaju i ideje za poslovanje u oblasti ekologije i zaštite životne sredine.

Foto: UNDP Serbia

Ministarstvo omladine i sporta i Program za razvoj Ujedinjenih Nacija (UNDP) među prvima su prepoznali potencijale razvoja preuzetništva u oblasti ekologije i započeli seriju treninga Green StartUp – obuke za razvoj preduzetničkih veština među mladima u junu mesecu tekuće godine. Obuke su organizovane u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za unapređeno sprovođenje međunarodnih sporazuma iz oblasti zaštite životne sredine koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF) i UNDP uz saradnju sa institucijama Republike Srbije.

Događaj “Pioniri zelene privrede 2030.”, održan 29. septembra u prostorijama UN-a u Beogradu, označio je kraj obuka i finalno izlaganje biznis planova učesnika. Proizvodnja bukovača iz biomase prestale od pripreme kafe, sistem za deljenje bicikala, reciklaža automobilskih filtera – ovo su neke od preduzetničkih ideja iza kojih stoje polaznici treninga za ekološko preduzetništvo.

Foto: UNDP Serbia

Pobedu su odnele „zelene“ ideje koje su, prema mišljenju žirija bile najkompletnije, spremne za implementaciju, imale plan za finansiranje ali i vrlo bitnu stavku – potencijal da zaposle mlade ljude. Budući „zeleni“ preduzetnici su dobili vaučere za nabavku IT opreme koja će im pomoći da pokrenu posla.

Prvo mesto su podelile ideje Zorane Lanc i Borisa Obrovskog na temu termovizijskog snimanja objekata radi smanjenja gubitaka energije i ideja Dejana Letića na temu reciklaža autofiltera za ulje. Nagrađeni su i Milena Tabašević sa predlogom za aplikaciju GreenTrack, Branko Dimitrijević sa idejom za proizvodnju agrobriketa, kao i Aleksa Živković čiji je predlog reciklaža i prevoz pet ambalaže biciklom.

Foto: UNDP Serbia

 – Razvoj zelene privrede Srbiji može doneti nova radna mesta budući da će potražnja za novim veštinama u mnogim sektorima rasti. U saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta podržavamo razvoj veština, znanja i kompetencija ovih mladih ljudi u oblasti zelenog preuzetništva, jer ulaganjem u mlade ljude i u zelenu ekonomiju stvaramo pionire zelene ekonomije 2030 –  kazao je Žarko Petrović, programski analitičar u Programu UN za razvoj u Srbiji i dodao da su nam neophodni „zeleni“ lideri sa odgovarajućim preduzetničkim veštinama kako bismo izveli Srbiju na pravi put ka dostizanju ciljeva održivog razvoja.

Cilj obuke je da mladim vizionarima, zainteresovanim za preduzetništvo i očuvanje životne sredine pruži neophodna znanja i vetar u leđa za pokretanje ekološkog startap preduzeća. Trening je bio namenjen mladim osobama, starosti od 18 do 30 godina, koji spadaju u najugroženiju grupu kada je u pitanju nezaposlenost u Srbiji. Tokom protekla tri meseca, polaznici obuke su učili kako da razviju svoje preduzetničke sposobnosti, pripreme biznis plan i provere rentabilnost svoje ideje. Predstavljanju ideja i proglašenju pobednika, prisustvovali su i predstavnici privatnog sektora, koji su potencijalni izvor finansiranja za buduće preduzetnike.

Izvor: UNDP

Dizajniran uređaj u kom se jestive gljive hrane plastikom koju same razgrađuju (FOTO) (VIDEO)

Foto: Print Screen / Sciencealert.com
Foto: Print Screen / Sciencealert.com

Načinima za uklanjanje otpadne plastike iz životne sredine danas se bave brojni istraživački timovi širom sveta. Nedavno je grupa naučnika realizovala upravo jedan takav projekat – uređaj koji pretvara plastični otpad u jestiv proizvod, zahvaljujući dvema sondama na kojima se uzgajaju gljive, sa sposobnostima razlaganja plastike i akumuliranja njenih otrovnih sastojaka.

Spomenuta tehnologija, nazvana “Fungi Mutarium”, u razvoju je već nekoliko godina, a timu su se pridružili mikrobiolozi, odnosno mikolozi, kako bi se ispitivanja proširila i sa nekim drugim vrstama gljiva, koje bi mogle da poboljšaju efikasnost procesa razgradnje.

Ono što realizaciju “Fungi Mutarijuma” čini tako primamljivom jeste činjenica da ovaj uređaj, osim što koristi gljive da obrađuje sintetički otpad, on istovremeno proizvodi i hranu.

Ideja je proistekla iz studije objavljene 2012. godine na Univerzitetu Jejl, nakon što su istraživači pronašli retku gljivu u Amazonu, koja ima sposobnost razvrađivanja poliuretana – jednog od najčešće korišćenih sastojaka u industriji plastike. Osim navedene sposobnosti razgrađivanja poliuretana, ova gljiva može da opstane u anaerobnim uslovima (bez kiseonika), u okruženju sličnom onom koje se nalazi na dnu deponija.

– Znamo da postoji potencijal da se naš proces ubrza jednostavom optimizacijom njegovih parametara: temperature, vlažnosti, odgovarajuće mikroklime, koji bi podstakli razmnožavanje gljiva i bržu razgradnju plastičnih materijala. Iako je ovo pitanje malo osetljivo, postoji mogućnost da se izvrše određene genetske modifikacije, koje bi ubrzale proces – rekla je Katarina Unger, jedan od austrijskih istraživača angažovanih na projektu.

Foto: sciencealert.com

Kada je u pitanju otpadna plastika, svaki iskorak i moguće rešenje su veoma značajni. Naime, nedavni izveštaji procenjuju da će u narednih 35 godina broj riba u našim okeanima nadmašiti količina plastičnog otpada, a do 2050. godine proizvodnja plastike biće tri puta većeg obima nego 2014. godine.

Spomenuti uređaj sadrži seriju malih belih čaša, napravljenih od agara (želatina dobijenog od morskih algi), skroba i šećera, a unutra su smešteni tanki rezanci plastičnog otpada koji su prethodno sterilisani UV zračenjem. Micelije pečuraka Pleurotus ostreatus i Schizophyllum commune padaju u čaše, gde rastu hraneći se plastičnim otpadom i hranljivim materijama iz zidova čaše.

Naravno, ova zamisao još uvek je na nivou pilot-projekta, i potrebno je sprovođenje brojnih testova, pre nego što uređaj postane komercijalno dostupan. No, prema rečima projektnog tima, za njih je najvažnija činjenica da je uspostavljenja multidisciplinarna saradnja sa istraživačima iz drugih oblasti.

Izvor: sciencealert.com

 

NEMO LINK: Započelo povezivanje Velike Britanije i Belgije podvodnim dalekovodom (FOTO) (VIDEO)

Foto: Nemo Link
Foto: Nemo Link

Projekat Nemo Link je zajednička saradnja britanskog nacionalnog elektroenergetskog sistema i belgijskog operatera Elia System Operator. Ovih dana je na istočnoj obali Velike Britanije, u Kentu,  već počeo da se postavlja 59 km podvodnog prenosnog prekograničnog vodaod  400 kV.

Na ovaj način će se povećati kapaciteti Velike Britanije za uvoz ili izvoz električne energije s kontinenta za 20 odsto, dok se početak radova s belgijske strane očekuje naredne godine.

Ovo je prvi od mnogih planiranih prekograničnih dalekovoda Velike Britanije, a uskoro će biti realizovani projekti povezivanja s Francuskom (dodatnih 3,4 GW na postojećih 2GW), Norveškom (1,4 GW) i Danskom (1 GW), prenosi portal Energetika.

Sve veća povezanost Velike Britanije s Evropom, koja se događa uprkos strahu od Bregzita, povećaće fleksibilnost snabdevanje potrošača.

EasyJet planira da u svoju flotu uvede električne avione (VIDEO)

Foto: Wright Electric
Foto: Wright Electric

Britanska niskotarifna avio-kompanija EasyJet je u sredu saopštila da je ove godine sarađivala sa američkom kompanijom Wright electric i napravila prototip elektičnog aviona sa dometom od 539km (335milja). Novi električni avioni mogli bi da pokriju oko 20% letova ove kompanije.

– Mi i Wright Electric imamo zajedničku ambicijiu da radimo na održivijem avio-saobraćaju. Kao što smo videli na primeru automobilske industrije, avionska industrija će težiti električnoj tehnologiji kako bi smanjila svoj negativan uticaj na životnu sredinu – izjavila je Karolin Mekol, izvršni direktor EasyJet-a.

Takođe je rečeno da je njihova saradnja sa američkom kompanijom deo šire strategije za dekabornizaciju i smanjenje buke iz aviosaobraćaja.

– Po prvi put možemo predvideti budućnost avio-saobraćaja bez mlaznog goriva i uzbuđeni smo što smo deo toga. Sada više nije pitanje da li će biti električnih aviona nego kada – rekla je Mekol.

Evropska komisija je opisala vazduhoplovstvo kao jedan od najbrže rastućih izvora emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Trenutno se sve čini kako bi se rešilo ovo pitanje. Prošle godine je ne primer Solarni Impuls 2 postao prvi avion koji je proputovao ceo svet koristeći samo solarnu energiju.2011 je aviokompanija KLM, obavila svoj prvi komercijalni let koristeći biogorivo. U septembru 2016 aviokompanija je rekla da je potpisala trogodišnji ugovor za letove iz Los Anđelesa na biogorivo.

Održana prezentacija o održivom turizmu u Vranju

Foto: vranje.org.rs
Foto: vranje.org.rs

U Info centru TO Vranje organizovana je prezentacija u skladu sa ovogodišnjom temom Svetskog dana turizma „Održivi turizam – instrument razvoja“.

Prezentacija se sastojala iz predavanja na aktuelnu temu, zatim prikaza promo filma Svetske turističke organizacije i njihove elektronske brošure koja sadrži savete za odgovornog putnika/turistu. Prisutnima je predočen koncept održivog turizma i ovogodišnja poruka „Putuj, uživaj i poštuj!“. Dogovorena je sadržajnija saradnja između Ekonomsko-trgovinske škole i TO Vranje.

Nakon završetka prezentacije, usledila je podela promo flajera ispred Info centra, prolaznicima u pešačkoj zoni.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

U Vrbasu održana ekološka akcija Čuvajmo svoj grad

Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Vrbas danas je održana ekološko-edukativna akcija Čuvajmo svoj grad.

Foto-ilustracija: Pixabay

Akcija je organizovana u susret Dečijoj nedelji i ima za cilj podizanje svesti kod učenika o zaštiti životne sredine. Pored teoretskog dela akcije, deca su imala prilike da razgovaraju sa radnicima PJ Čistoća i da se upoznaju sa mehanizacijom koja se koristi na poslovima uređenja.

Ovu ekološku akciju organizovali su opština Vrbas, JKP Komunalac i Ekološki pokret Vrbas u saradnji sa osnovnim školama.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Regionalna radionica za borbu protiv klimatskih promena u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru petogodišnjeg projekta Lokalni razvoj otporan na klimatske promene koji kao nosilac realizuje Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije uz stručno-savetodavnu podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), u Biznis inovacionom centru u Kragujevcu počela je prva u nizu regionalnih radionica. Pored predstavnika lokalnih samouprava u okruženju, učesnici radionice su predstavnici poslovnog, civilnog i naučno istraživačkog sektora.

Projekat predstavlja mehanizam podrške lokalnim samoupravama, privatnim firmama i nevladinom sektoru za izradu projekata kojima će, na inovativan način, pokušati da reše problem smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, kako bi Srbija postigla svoje ciljeve kojima se obavezala ratifikacijom Pariskog sporazuma u oblasti klimatskih promena i ujedno podigla kvalitet života svojih građana u godinama koje dolaze, objasnila je Darinka Radojević, savetnik u Ministarstvu zaštite životne sredine.

Za projekat Lokalni razvoj otporan na klimatske promene koji je počeo u maju, do kraja novembra 2017. godine biće raspisan javni poziv, a radionice su prilika da se projekat promoviše, predstave koraci u njegovoj realizaciji kao i okvirni kriterijumi za moguća idejna rešenja za učešće na konkursu.

Uz zahvalnost što je Kragujevac prvi grad u kome se održava radionica regionalnog karaktera, Nataša Pešić Radosavljević, načelnik Gradske uprave za upravljanje projektima, ravnomerni i održivi razvoj, je rekla da je Kragujevac grad koji nema puno prilike da se prijavljuje na javne pozive, a posebno pozive susedskih programa, tako da su nam donatori kao što je UNDP jako važni. U naredna dva dana puno će nam značiti tehnička pomoć UNDP, njihova ocena i sugestija u pripremi predloga projektnih ideja i samih projekata, čime ćemo biti spremni za Javni poziv. Imajući u vidu da je poziv usmeren na smanjenje emisije CO2, koji do 2030. godine treba da bude 10 odsto, i obuhvata oblasti kojima se bavi naša uprava a to su energetska efikasnost u okviru održivog razvoja, zatim saobraćaj, poljoprivreda, zaštita životne sredine, mi ćemo se zajedno sa upravom zaduženom za zaštitu životne sredine pripremiti za ovaj poziv, konkurisati i nadamo se dobiti sredstva, kazala je Nataša Pešić Radosavljević.

Cilj projekta Lokalni razvoj otporan na klimatske promene je da podstakne širu zajednicu da predlažu inovativna rešenja koja doprinose borbi protiv klimatskih promena na nivou lokalnih samouprava. To mogu biti različiti projekti koji se odnose i na korišćenje obnovljivih izvora energije, unapređenje energetske efiksanosti, sistema saobraćaja, poljoprivrede, upravljenje otpadom i svi ostali sektori koji emituju gasove sa efektom staklene bašte, pojasnio je Milan Tadić, portfolio menadžer Programa UN za razvoj u Srbiji. Pored toga cilj nam je i da lokalne samouprave prepoznaju potencijal u tim projektima za dalji razvoj, uključivanje šire zajednice u donošenje odluka i bolji, kvalitetniji i zdraviji život na nivou lokalnih samouprava, naveo je Tadić.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Ekspertski sastanci Saveta Evrope u Beogradu

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

Grupa eksperata za zaštićena područja i ekološke mreže u okviru Bernske konvencije Saveta Evrope održala je svoj 8. sastanak, u periodu od 26. do 28. septembra 2017. godine, u Beogradu, u organizaciji Sekretarijata Bernske konvencije u Savetu Evrope i Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

U ovom periodu održan je i 2. sastanak Ad-hoc određene grupe eksperata za izveštavanje o Emerald mreži područja od posebnog interesa za očuvanje.

Na sastanku su učestvovali delegati zemalja ugovornica Bernske konvencije: Jermenije, Gruzije, Islanda, Crne Gore, Republike Moldavije, Norveške, Makedonije, Republike Srbije, Ujedinjenog Kraljevstva, Ukrajine, Ruske Federacije, Estonije i Švajcarske, predstavnici međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija iz Republike Srbije, međunarodni i domaći naučni eksperti.

Grupa eksperata je na ovom sastanku razmatrala izveštavanje o ostvarenom napredku u uspostavljanju Emerald mreže u okviru Bernske konvencije i ocenila u kojoj meri je razvijen mehanizam izveštavanja o stanju očuvanosti vrsta i staništa od evropskog značaja u okviru EU Direktiva o staništima i pticama, uključujući povezanost sa Bernskom konvencijom i kontekstom Emerald mreže.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Regionalno povezivanje radi veće energetske efikasnosti

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da je u Bukureštu potpisan Memorandum između EU i zemalja sa prostora centralne i jugoistočne Evrope o zajedničkom razvoju u oblastima tržišta električne energije, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Antić, koji prisustvuje sastanku ministara energetike zemalja centralne i jugoistočne Evrope u okviru Grupe za gasno povezivanje u centralnoj i jugoistočnoj Evropi (CESEC), istakao je da je prihvaćen novi projekat gradnje gasne interkonekcije Srbija–Rumunija. On je rekao da je na sastanku ocenjeno da je postignut značajan napredak u realizaciji projekata gasne interkonekcije Bugarska–Srbija i pružena podrška početnim aktivnostima za gasnu interkonekciju Srbija–Rumunija. Ministar je ukazao na to da je CESEC, kao mehanizam koji se od svog osnivanja bavi povezivanjem u oblasti gasne infrastrukture, na današnjem zasedanju ocenio realizaciju svih projekata koji se nalaze na listi. Prema njegovim rečima, u završnom dokumentu CESEC konferencije izneta je ocena da je došlo do značajnog napretka u realizaciji projekta interkonekcije sa Bugarskom.

Antić je istakao da je pomenuti projekat od ključnog značaja za diverzifikaciju i sigurno snabdevanje gasom i Bugarske i Srbije, ali i drugih država u regionu, pre svega Bosne i Hercegovine. Kao novi projekat koji je našao svoje mesto na planu i mapi aktivnosti CESEC nalazi se i naša interkonekcija sa Rumunijom, ukazao je on.

Ministar je naglasio da je danas potpisan memorandum kojim se proširuje polje nadležnosti CESEC za povezivanje sa oblasti gasne infrastrukture na oblast električne energije, i to pre svega u kontekstu povezivanja tržišta i sigurnosti snabdevanja, obnovljivih izvora i energetske efikasnosti. Antić je rekao da je veoma značajno da se po tim pitanjima ustanovi daleko snažnija saradnja na nivou čitave jugoistočne Evrope, naravno u korelaciji sa centralnom Evropom i Evropskom komisijom (EK). On je ocenio da činjenica da je ovaj memorandum potpisala EK i deo država članica EU, kao i sedam članica Eneretske zajednice, govori da je reč o inicijativi u širem okviru, koja je u interesu, pre svega, našeg regiona.

Antić je ukazao na to da je region zapadnog Balkana vrlo neefikasno u prošlosti koristio energiju i da energetska efikasnost postaje potencijalno novi energetski izvor. Tu, kako je naveo, treba da koristimo iskustva Evropske unije, ali i fondove EU koji su značajni za ustanovljavanje nacionalnih fondova za energetsku efikasnost.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Toyota i Mazda zajedno prave električne automobile

Foto: Nikkei
Foto: Nikkei

Јapanski autombilski gigant Toyota saopštio je da se udružuje sa Mazdom i snabdevačem delovima, firmom Denso, radi zajedničkog razvoja električnih automobila.

Ovaj potez je usledio pošto Toyota, proizvođač najprodavanijeg hibridnog modela prius, jača razvoj čistih tehnologija, uključujući električna vozila i plug-in hibridne sisteme koji koriste benzin i električnu energiju.

Zajedničko istraživanje, podela troškova i razmena znanja neophodni su radi ispunjavanja sve oštrijih propisa o emisijama štetnih gasova širom sveta, navodi se u zajedničkom saopštenju, preneo je AFP.

Toyota će imatu udeo od 90 odsto u novoj kompaniji koja će biti pokrenuta sledećeg meseca u Nagoji.

Toyota i Mazda u avgustu su dogovorili kapitalno povezivanje kompanija radi olakšavanja zajedničkog razvoja električnih vozila.

Doneta Odluka o izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2017. godini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je odluku o sufinansiranju projekata u oblasti zaštite životne sredine za 2017. godinu.

Konkurs je objavljen 24. maja 2017. godine, a na osnovu sprovedene konkursne procedure i konačne Liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata koju je utvrdila Konkursna komisija za sprovođenje postupka za dodelu sredstava za podršku projektima zaštite životne sredine koje realizuju udruženja i druge organizacije civilnog društva u 2017. godini sufinansiraće se 65 projekata. Na navedeni konkurs pristiglo je ukupno 238 prijava.

Odluku o izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2017. godini možete pogledati na sledećem linku.

Konačnu Listu vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Ministar Trivan sa konzorcijumom za izgradnju regionalne deponije u Vinči

Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je u Vladi Srbije sa predstavnicima francuske kompanije „Suez“ i japanske kompanije „Itoču“, koje će izvoditi radove u Vinči na izgradnji velike regionalne deponije otpada.

Ministar Trivan je rekao da će Vinča biti najveća i najsavremenija investicija ove vrste u regionu sa ulaganjima od preko 300 miliona evra i naglasio da će izgradnjom ove regionalne deponije biti rešeni problemi odlaganja otpada u Beogradu i okolini.

Beograd počinje ostvarenje sna u zaštiti životne sredine koji je sanjao decenijama, istakao je ministar Trivan i dodao da će Ministarstvo zaštite životne sredine i Grad Beograd formirati zajednički komisiju koja će pružati podršku za brzu realizaciju ovog projekta od izuzetnog značaja.

Sastanku u Vladi Srbije prisustvovali su i predstavnici ambasada Francuske i Japana u Beogradu.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević