Home Blog Page 121

Poštovanje propisanih mera za suzbijanje i sprečavanje daljeg širenja AKS

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Schipper Vera)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom protekle nedelje broj žarišta na kojima je dijagnostifikovana afrička kuga svinja smanjio se na 10 opština, a u narednim danima očekuje se odjava bolesti na još osam žarišta, što ukazuje da mere koje se sprovode na terenu donose rezultate i da se smanjuje intenzitet ove bolesti.

Odjava bolesti, kao i sve druge mere koje se sprovode od strane nadležnih službi na terenu, u skladu su sa strukom i zakonskim propisima.

“Povodom sadržaja koji se pojavio na društvenim mrežama, u kojem se šire zlonamerne neistine i obmanjuju šire mase, poručujući građanima da se ne pridržavaju protokola i mera koje nalaže zakon i Uprava za veterinu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede apeluje na sve građane da se o zvaničnim informacijama o afričkoj kugi svinja, o protokolima, procesima i merama koje se sprovode isključivo informišu putem zvaničnih kanala komunikacije Ministarstva i Uprave za veterinu – sajtova i društvenih mreža”, navodi se u saopštenju

Pročitajte još:

Afrička kuga svinja je zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja, a glavni faktori koji povećavaju rizik od širenja su neadekvatne mere biološke sigurnosti i ljudsko ponašanje. Iz tog razloga iz Ministarstva još jednom apeluju na građane da ne šire dezinformacije i neistine kako bi  prevenirali obmanu naroda i dalje širenje bolesti, usled sprečavanja službenih lica da obavljaju propisane dužnosti.

“Još jednom pozivamo vlasnike i držaoce svinja da svaku promenu zdravstvenog stanja prijave veterinaru, kako bi se izvršila brza dijagnostika bolesti i u što kraćem periodu preduzele sve neophodne mere u cilju sprečavanja širenja afričke kuge svinja, jer jedino zajedničkim delovanjem i odgovornim ponašanjem u skladu sa propisima, možemo zaustaviti ovu bolest”, poručuju iz Ministarstva.

Energetski portal

Analiza Grinpisa: uprkos zelenim frazama, fosilne kompanije ulažu sitniš u zelenu energiju!

Foto-ilustracija: Pixabay (tudor-radu)
Photo-illustration: Pixabay

Izvještaj pod naslovom The Dirty Dozen: The Climate Greenwashing of 12 European Oil Companies (srp. “Prljavih dvanaest: klimatske floskule 12 evropskih naftnih kompanija”), analizira godišnje izveštaje za 2022. godinu šest globalnih naftnih giganata i šest evropskih naftno-gasnih kompanija, među kojima je i INA Grupa, te okriva da tek mizernih 0.3 odsto njihove ukupne proizvodnje energije dolazi iz obnovljivih izvora. Isto tako, svega 7.3 odsto (6.57 milijardi evra) ulaganja ovih dvanaest kompanija u 2022. godini je za zelenu energiju, dok je 92.7 odsto (81.52 milijarde evra) potrošeno na uobičajene fosilne projekte pa čak i širenje fosilnog poslovanja, navodi se u izveštaju Grinpisa.

,,Dok se u svetu i našem neposrednom okruženju suočavamo sa toplotnim udarima, katastrofalnim poplavama i olujama bez presedana, naftni biznis i dalje se grčevito drži svoje destruktivne poslovne prakse kojom podstiču klimatsku krizu. Njegovi planovi za dekarbonizaciju prazna su ljuska – umesto da nam isporučuju nasušno potrebnu čistu energiju, oni nam podvaljuju šarene laže i zelene fraze. Odbijanje naftnog megabiznisa da počne šuštinski da se menja je zločin protiv klime i budućih naraštaja. Vlade moraju da prestanu da drže lestvicu fosilnim kompanijama, uvedu strogu regulativu i počnu da već danas razvijaju plan za ukidanje fosilnih goriva, jer se naftne kompanije neće promeniti same od sebe”, izjavio je Jakub Gogolevski, finansijski stručnjak u Grinpisu CEE.

Pročitajte još:

Kako se navodi u izveštaju Grinpisa, naftni biznis podriva napore za očuvanje klime smišljeno koristeći koktel zelenog pranja (grinvošing), promovišući opasna kvazi rešenja kao što su hvatanje i skladištenje ugljenika (CCS) ili kompenzacija ugljenika, obmanjujući grafikone sopstvenih prioriteta i aktivnosti, i objavljivanje delimičnih rezultata kako bi se zamaglila stvarnost. Nema naznaka bilo kakve promene temeljne orijentacije fosilne industrije koja bi joj omogućila značajniju ulogu u energetskoj tranziciji. Prema ovom izveštaju BP, Equinor, Wintershall Dea i TotalEnergies zapravo su u 2022. smanjili investicije u niskougljenične i obnovljive proizvode u odnosu na 2021. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay (Robzor)

,,Ni INA tu nije izuzetak, pa tako njenom poslovnom strategijom i dalje dominira fosilna orijentacija, a spominjanje održivosti, klimatske krize ili energetske tranzicije uglavnom ostaje na načelnom niovu. Istovremeno, INA beleži rekordne prihode i dobit: za godinu dana neto dobit joj je porasla gotovo 100 odsto, a u odnosu na prosek prethodne tri godine više od 400 odsto”, istakao je Zoran Tomić, direktor kancelarije Grinpisa u Hrvatskoj.

Premda je većina od dvanaest analiziranih kompanija javno izrazila predanost postizanju cilja “neto nulte emisije” do 2050. godine – i nastavila da uveranja javnost kako ulaže u obnovljive izvore energije – nijedna od njih nije izradila koherentnu strategiju za postizanje tog cilja. Velika većina njih namerava ili da zadrži ili čak pojača proizvodnju nafte i gasa barem do 2030, navodi se u izveštaju Grinpisa.

Grinpis poziva vlade EU na strogo regulisanje poslovanja industrije fosilnih goriva kako bi se sprečile još razornije posledice klimatskih promena, kao i na izradu jasnog i obvezujućeg plana za postupno ukidanje nafte i gasa u celoj Evropi, počevši od izuzetno zagađujućih sektora prevoza (što čini dve trećine potrošnje nafte u EU). Takve regulatorne mere takođe moraju da uključuju i obavezu ulaganja u istinski zelenu infrastrukturu.

Izvor: Greepeace

VODONIK EKOLOŠKO GORIVO BUDUĆNOSTI

Foto: ljubaznošću Jasmine Grbović Novaković
Foto: ljubaznošću Jasmine Grbović Novaković

Osnivanje Centra izuzetnih vrednosti za vodoničnu energetiku i obnovljive izvore energije CONVINCE rezultat je sistematskih dugogodišnjih istraživanja na polju materijala za primenu u energetici i zaštiti životne sredine u Institutu za nuklearne nauke Vinča. U okviru šire slike ispitivanje osobina materijala sa potencijalnom primenom u skladištenju vodonika u čvrstom stanju zauzima posebno mesto, pre svega zbog značaja koji vodonik kao industrijska sirovina ima danas, kao i zbog potencijala i buduće uloge zelenog vodonika u energetici i dekarbonizaciji industrije u okviru paradigme „vodonične ekonomije“. Postojeće primene vodonika se kreću od hemijske industrije, dobijanja metanola, hidrogenizacije biljnih ulja do industrije čelika. O mogućoj budućoj primeni vodonika u domenu transporta – velike radne mašine, dugodometni avioni, brodovi, vozovi i kamionski transport, razvijanju tanka za skladištenje vodonika i njegovim prednostima u industriji i energetici razgovarali smo sa Jasminom Grbović Novaković, rukovodiocem Centra izuzetnih vrednosti CONVINCE Instituta za nuklearne nauke Vinča.

„Primena vodonika moguća je i u oblasti energetike (dugoročno čuvanje energije, neprekidni izvori i izolovana stabilna napajanja, industrijski izvori toplote itd.). Prognoze aktuelnih analiza razvoja vodonične energetike i mogućih primena vodonika se uglavnom oslanjaju na ograničenja povezana sa gasovitim skladištenjem. Ovaj problem može biti prevaziđen skladištenjem vodonika u čvrstom stanju, to jest hemijskim vezivanjem vodonika u formi metalnih hidrida“, kaže Jasmina Grbović Novaković.

U FOKUSU:

Istraživači su razvili tank za skladištenje vodonika u čvrstom stanju, tzv. pilot postrojenje. Kako ono radi i na koji način gorivo budućnosti može da se primeni?

Foto: ljubaznošću Jasmine Grbović Novaković

Čuvanje vodonika u čvrstom stanju predstavlja alternativu konvencionalnim načinima skladištenja, pre svega zbog uklanjanja bezbednosnih rizika. Vodonik se hemijski vezuje u materijalu iz koga ne može da izađe bez povišenja temperature pod kontrolisanim uslovima. Gustina skladištenja može biti jako visoka – kod nekih materijala gustina uskladištenog vodonika odgovara skladištenju u gasovitom stanju pod pritiskom od 600 bara! Tank koji je dizajniran i konstruisan u Centru CONVINCE radi po principu vezivanja u čvrstom stanju, sa aktivnim prahom hidrida u formi presovanih cilindara i kontrolisanim dovođenjem, odnosno odvođenjem toplote, u zavisnosti od toga da li se tank puni ili prazni. Ovakav tank je tipično spregnut sa gorivnom ćelijom u cilju proizvodnje i skladištenja električne energije.

Kako bi funkcionisao automobil na čvrsti, odnosno hibridni vodonik?

 Za razliku od električnih vozila kod kojih se elektromotori napajaju direktno iz baterija, kod vozila na vodonik moguća su dva scenarija. Prvi je korišćenje vodonika u modifikovanim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, a drugi funkcioniše na principu sprega vodonični tank – gorivna ćelija. Oslobođena električna energija se koristi za napajanje elektromotora vozila. Postojeća tehnološka rešenja podrazumevaju korišćenje gasovitog vodonika uskladištenog u kompozitnim bocama pod jako visokim pritiskom. Korišćenjem tankova sa vodonikom u čvrstom stanju prevenira se mogućnost eksplozije usled mehaničkog oštećenja tankova uz stotinak puta niže radne pritiske, dok čak i mehaničko oštećenje i pucanje tanka neće izazvati značajno curenje vodonika, čak i ako vozilo zahvati plamen.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

ENERGETIKA 2023 – ENERGETSKA NEZAVISNOST REGIONA U SVETLU GLOBALNIH POREMEĆAJA

Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Tradicionalno 38. međunarodno Savetovanje, koje će biti održano od 12. do 15. septembra na Zlatiboru, ostvariće značajan i pozitivan uticaj na dalji razvoj nauke i energetskog sektora u celini, kako u Srbiji tako i u regionu. Ovogodišnji skup pod nazivom ENERGETIKA 2023 – ENERGETSKA NEZAVISNOST REGIONA U SVETLU GLOBALNIH POREMEĆAJA – Nova realnost daće odgovore na mnoga važna pitanja.

“Naša Savetovanja su definitivno dostigla takav nivo da predstavljaju avangardu energetskog sektora jer sučeljavanje nauke i struke sa energetskim kompanijama i industrijom povezanom sa energetikom, omogućava duboku analizu i unapređenje primenjenih i budućih tehnologija, postojećeg regulatornog okvira i ekonomsko – finansijskog ambijenta”, poručuju organizaotori.

Strateški ciljevi energetske tranzicije, koji se u osnovi svode na dekarbonizaciju sektora uz široko korišćenje obnovljivih izvora energije, delom su potisnuti u drugi plan zbog zaoštrenog pitanja sigurnosti i bezbednosti isporuke energije i energenata. 

Dugoročni ciljevi energetske tranzicije ostaju konstante i zato struka mora da analizira sve aspekte kako bi se pronašla optimalna trajektorija kretanja ka dekarbonizovanim sektorima: energetike, saobraćaja, grejanja / hlađenja, industrije,… 

Potrebno je odgovoriti u kojoj meri sektor domaćinstva treba da nosi teret energetske tranzicije. Struka treba da odgovori i na pitanje da li je i nuklearna energetika „zelena energetika“, što sve više zagovara interesna grupa država sa nuklearnim elektranama

Foto-ilustracija: Pixabay (makunin)

Otvoreno pitanje je svakako i da li energetičari umeju da planiraju i zatim da uspešno upravljaju  energetskim sistemima u kojima je 100 odsto obnovljivih izvora… Kakva će uloga skladišta energije biti u svemu tome, da li će, pored reverzibilnih hidroelektrana, baterijska skladišta biti ključna i nezaobilazna i kakvi su trendovi razvoja u toj oblasti? 

Može li se to uraditi bez primene vodoničnih tehnologija i ako ne može koji deo finalne potrošnje će pokriti vodonik. Da li trećinu, ili manje, ili čak više od trećine. Pred nama je radikalna transformacija energetike koja ne može da uspe bez primene holističkog koncepta, odnosno bez integralne energetike u najširem smislu reči. 

Puna digitalizacija sektora je nasušna potreba da bi se izgradila pametna energetska infrastruktura u kojoj je decentralizacija proizvodnje jedan od važnih principa, jer institucije kupac – proizvođač i energetska zadruga, odnosno mikromreža, omogućavaju da lokalno proizvedeni zeleni kWh električne energije ne opterećuju prenosne mreže, neke su od tema o kojima će se govoriti. 

Tokom nekoliko dana Savetovanja govoriće se o:

  •       strateško planiranje u uslovima energetske tranzicije;
  •       pravična energetska tranzicija
  •       analiza aktuelne krize u energetskom sektoru;
  •       nove mogućnosti finansiranja energetske tranzicije sa specifičnostima regulative u energetici;
  •       savremeni elektroenergetski sistemi i pametne (smart) tehnologije;
  •       savremene tehnologije u korišćenju uglja, nafte i prirodnog gasa i u proizvodnji toplotne i električne energije;
  •       analiza energetskih sistema (savremene analitičke metode i alati za modeliranje energetskih sistema, energetske ankete, sistemske analize, rezultati);
  •       povezanost zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i optimalnog energetskog razvoja;
  •       ekološki, ekonomski i socijalni efekti korišćenja obnovljivih izvora energije;
  •       održivi razvoj energetike sa aspekta smanjenja uticaja na klimatske promene;
  •       softverski alati u službi povećanja brzine i kvaliteta projektovanja, gradnje i eksploatacije, kao i energetske efikasnosti energetske i procesne opreme i postrojenja;
  •       savremena naučna istraživanja, tehničko-tehnološka unapređenja  i inovacije u energetskom sektoru; 
  •       savremeni sistemi upravljanja i automatske regulacije u energetici i procesnoj tehnici;
  •       studentski akademski projekti i 
  •       promotivno-marketinške prezentacije i izložbe o energo-dostignućima u energoprivredi, industriji, poljoprivredi, komunalnim sistemima, saobraćaju, zgradarstvu, obnovljivim i novim izvorima energije.

Za detaljan program Savetovanja pogledajte ovde.

Energetski portal

Schneider Electric Serbia Business Run 7. septembra u Nišu

Foto: Saša Đorđević
Foto: Schneider Electric

Pod sloganom „samo održivo“ poslovna trka Schneider Electric Serbia Business Run biće održana u četvrtak, 7. septembra u 18 časova u Nišu.

Biznis trka u Nišu je treća u nizu Serbia Business Run događaja i predstavlja najveću sportsko-poslovnu manifestaciju u ovom gradu. Za ovogodišnju trku u Nišu prijavljeno je preko 1500 trkača iz 102 kompanije.

Veroljub Zmijanac, izvršni direktor serije je povodom trke u Nišu rekao: “Neverovatno nam je kako Niš dobro reaguje na aktivni tim bilding i ponosan sam što svake godine trka i naš tim raste. Zahvaljujući odličnom radu i našoj saradnji sa DELI prostorom, Naučno-tehnološkim parkom u Nišu, opštinom Crveni Krst i drugim partnerima, trka će ove godine izaći na ulice grada Niša, a mi koji dolazimo jedva čekamo i njen kraj i proslavu na Letnjoj pozornici. Vidimo se”.

„Ovogodišnji Business Run u Nišu definitivno je kruna naše saradnje i posvećenosti tima. Business Run 2023 u Nišu obara sve rekorde, sa brojkama koje potvrđuju vrednosti koje promoviše niška trka. Ovako veliko interesovanje za trku pokazuje da kompanije razumeju ideju i cilj trke, a to je da se povezujemo, družimo i stvaramo partnerstva među sobom. Ovo je najznačajniji sportsko-poslovni događaj na jugu Srbije!“ izjavio je Nenad Stojanović, direktor DELI prostora, partnera trke.

Pročitajte još

Foto: Raša Aleksić

U biznis trkama učestvuju zaposleni iz kompanija, udruženja, javnih preduzeća, škola i fakulteta i drugih organizacija, bez ograničenja pola i maksimalnog broja učesnika. Svaku kompaniju predstavlja jedan kompanijski tim. 

Za timski plasman potrebno je minimum tri učesnika, a ukoliko kompanija ima samo jednog predstavnika, on/ona se takmiči u individualnom plasmanu. I ove godine zaposlene očekuje bogat startni paket, a nakon istrčanih ili ishodanih 5k biće održana After Work & Run žurka koju će ove godine nastupiti bend Blackbarries

Priliku da uživaju u druženju i bodrenju kolega imaće i svi oni koji ne trče. U navijački paket uključeno je prisustvo na odličnoj žurci sa kolegama, kao i kupon za hranu i piće. 

Kompanije i njihovi zaposleni se takmiče u sledećim kategorijama: Najbrži tim (najbolje zbirno vreme prva tri trkača u timu), NajFIT kompanija – kompanija sa najviše finišera, Najbrži kolega i Najbrža koleginica. Najbolje očekuju pehari kao i robne nagrade partnera.

Schneider Electric, svetski lider u oblasti upravljanja energijom i ponosni sponzor čuvenog maratona u Parizu, i ove godine je partner najvećeg sportsko-poslovnog događaja u Srbiji. Kao kompanija koja na globalnom nivou važi za jednu od najodrživijih, Schneider Electric nastavlja da bude pokrovitelj ovog događaja, sa jasnim ciljem da do 2025. godine, Serbia Business Run postane najveći sportsko-poslovni događaj u regionu koji je potpuno održiv. 

Foto: Raša Aleksić

Rad na postizanju ovog ambicioznog cilja počeo je tokom 2022. godine, uvođenjem inovativnih tehnoloških rešenja poput solarnih panela, pametnih solarnih klupa, reciklažnog sistema na svakoj trci, te digitalnog startnog paketa. Reciklirano je više od 400kg PET i MET materijala i obezbeđeno 100kW solarne struje. Ceo događaj je dodatno ozelenjen kroz Trku za šume, humanitarni događaj kroz koji su kompanije donirale 250 odraslih stabala, zasađenih na Savskom keju u Beogradu u decembru 2022.

Posle trke u Nišu Serbia Business Run biće održan u Beogradu, u četvrtak, 21. septembra. 

Ideja događaja jeste širenje svesti o zdravlju i zdravim životnim stilovima kroz trčanje kao idealnom načinu rekreacije. Serbia Business Run tradicionalno podržavaju kompanije koje su zdrav način života i aktivnost zaposlenih prepoznale kao suštinske vrednosti. Ipak, kako je reč o vrednostima koje su jednako značajne za sve, tako je i Serbia Business Run mesto za sve kompanije i sve zaposlene. 

Pored naslovnog sponzora partneri događaja su i Intersport i Herbalife. Svaka od kompanija, pored toga što je stala iza događaja, njemu direktno i doprinosi kroz zanimljive aktivacije ili poklone za učesnike. Do sada je na događajima učestvovalo više od 750 kompanija i 16.000 zaposlenih.  

Više o trci u Nišu: https://serbiabusinessrun.com/nis/

Izvor: Schneider Electric

Toplotni talas doneo nove rekordne temperature okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Secan)
Foto-ilustracija: Pixabay (FotoshopTofs)

Najviša prosečna temperatura površine okeana na svetu zabeležena je ovog leta. Na Floridi je temperatura dostigla neverovatnih 38°C, Severni Atlantik je dostigao vrhunac u julu, a Sredozemno more zabeležilo je istorijski maksimum od 28,7°C. Postoji više uzroka ovakvog stanja, ali jedan od njih su oslabljeni vetrovi iznad SahareTrenutni klimatski obrazac El Ninja pogoršava situaciju, a slabiji vetrovi su doveli do smanjenja saharske prašine, koja tradicionalno ublažava temperaturu mora, navodi se na sajtu UNEP-a.

Kako temperatura okeana raste, određenim vrstama sve je teže da prežive. Oni koji ne mogu da migriraju u hladnije vode ili da se brzo prilagode, suočavaju se sa značajnim stresom ili izumiranjem. Neke vrste mogu migrirati prema polovima ili u dublje vode u potrazi za nižim temperaturama. Ova promena može poremetiti lokalne ekosisteme, potencijalno uvodeći nove predatore ili konkurente.

Pročitajte još:

Prekomerna toplota je često povezana i sa višim nivoima CO2. Okean apsorbuje značajnu količinu ovog CO2. Fenomen povezan sa ovim procesima poznat je kao zakiseljavanje okeana. Kiselost utiče na morska stvorenja poput mekušaca, korala i nekih vrsta planktona, što im otežava formiranje i održavanje svojih struktura. Beringovo more je svedočilo naglom padu populacije snežnih rakova na Aljasci sa 11 milijardi na manje od 2 milijarde u roku od četiri godine. 

Photo-illustration: Unsplash (Manuel Sardo)

Prema studiji UN iz 2021. godine, morski toplotni talasi su se udvostručili od 1982. do 2016. i intenzivirali od 1980-ih. Sagorevanjem fosilnih goriva oslobađaju se ogromne količine gasova staklene bašte, pri čemu veliki deo ove  toplote apsorbuju okeani. Što topliji okean, to manja sposobnost da apsorbuje CO2, što pojačava koncentraciju gasova staklene bašte u atmosferi.

Rastuće morske temperature takođe izazivaju katastrofu na kopnu, što dovodi do ozbiljnih vremenskih pojava poput uragana.

Energetski portal

Luxor Solar – najkvalitetniji solarni moduli

Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)
Foto: Luxor Solar

Kompanija Luxor Solar je sertifikovan proizvođač solarnih modula. Svoj portofolio obogatili su tehnologijom heterojukcijskih ćelija, vrhunskim solarnim modulima visoke klase.

Tehnologija heterojukcijskih ćelija ima nekoliko prednosti u poređenju sa trenutnim tehnologijama. Zahvaljujući primeni ove nove tehnologije solarni moduli su efikasniji, izdržljiviji i garantuju veću efikasnost po površini, kao i tokom celog veka trajanja modula.

Tehnologija heterojukcije je zasnovana na N-dopiranoj kristalnoj silicijumskoj pločici, koja je obložena vrlo tankim amorfnim kristalnim slojevima.

Fotonaponske ćelije se odlažu u svojoj strukturi sloja u negativno naelektrisanim ćelijama N-tipa i pozitivno naelektrisanim ćelijama P-tipa.

Foto: Luxor Solar

Ako je osnovni sloj dopiran borom (boron eng), to je ćelija P-tipa i ima jedan elektron manje od silicijuma. To stvara električnu rupu i nosioci pozitivnog naboja preovlađuju. Kod ćelija N-tipa, osnovni sloj je dopiran fosforom, te ima jedan elektron više od silicijuma, što stvara slobodne elektrone.

Ovakva ćelijska struktura daje veću efikasnosti u odnosu na konvencionalne ćelijske tehnologije. Slobodni elektroni omogućavaju veću efikasnost ćelija N-tipa. Oni su odgovorni za izuzetno male gubitke snage i sprečavaju pojave kao što su PID (potencijalno indukovana degradacija) i LID (degradacija izazvana svetlom).

Pročitajte još:

Heterojukcione ćelije kombinuju prednosti dve tehnologije. Kristalno ćelijsko jezgro N-tipa omogućava da se više direktne sunčeve svetlosti pretvori u električnu energiju. Slojevi amporfnih ćelija takođe obezbeđuju bolje ponašanje na svetlosti i značajno veću otpornost na visoke temperature.

Foto: Luxor Solar

Heterojukcione ćelije postižu optimalnu bifacijalnost zahvaljujući svojoj simetričnoj strukturi. Indirektno svetlo solarna ćelija apsorbuje sa obe strane. Faktor bifacijalnosti solarnih modula Heterojuction je do 95 odsto.

Korišćenjem solarnih modula Luxor Solar Heterojuction, možete efikasno smanjiti svoje BOS troškove. U poređenju sa konvencionalnim solarnim modulima, HJT moduli generišu +3 odsto više energije i još +8 odsto veći prinos tokom perioda od 30 godina na istoj površini.

Prednosti serije Luxor ECO LINE HJT GG BIF su: solarni moduli ekstra klase, izuzetnog kvaliteta za ekološki osvešćene kupce.

Izvor: Luxor Solar

Italija: 26. Sajam zelenih tehnologija ECOMONDO

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Privredna komora Srbije – Centar za cirkularnu ekonomiju i ove godine organizuje za privredne delegacije Republike Srbije posetu 26. Sajmu zelenih tehnologija ECOMONDO, koji će biti održan od 7. do 10. novembra ove godine u Riminiju u Italiji.

Ecomondo je referentna sajamska manifestacija u Evropi i Mediteranu, koja okuplja vodeće kompanije u oblasti ekoloških usluga, inovativnih tehnologija i industrijskih rešenja iz domena cirkularne ekonomije.

Programom sajma obuhvaćeno je: upravljanje vodama, odlaganje i reciklaža otpada, tekstil, bioenergija, zaštita zemljišta i poljoprivreda, transport i održivi gradovi.

Posebnu vrednost sajma Ecomondo predstavlja kvalitetan i raznovrstan stručni program (konferencije, seminari, prezentacije i ostale vrste edukativnih događaja), koji imaju za cilj da istraže glavne tehnološke, regulatorne i tržišne inovacije u oblasti cirkularne i bioekonomije, povezanih privrednih sektora, upravljanja otpadom, vodnim resursima, kao i monitoringa & kontrole i prevencije rizika po životnu sredinu.

U prošlogodišnjem izdanju sajma učestvovalo je 1.405 izlagača na 130.900m² izložbene površine. Sajam je posetilo 79.200 posetilaca uživo, oko 260.000 putem digitalne platforme, a održano je 181 stručnih događaja.

Više informacija o sajmu možete da pronađete ovde

Izvor: Privredna komora Srbije

Ražnjevi se ponovo gnezde na Zasavici!

Foto: Wikipedia (Gabriele Iuvara)
Foto: Wikipedia (Malivoja)

Prilikom redovnog monitoringa i obilaska kolonije čaplji na području SRP “Zasavica” korišćen je dron kako bi što kvalitetnije izvršili evidenciju prisutnih vrsta i brojnosti istih. Kako je tokom proleća na prostoru rezervata, a posebno vodoplavnog pašnjaka Valjevac, ražanj (Plegadis falcinellus) gotovo svakodnevno beležen pojedinačno i u grupama do 10 ptica bilo je očekivano da se ptice verovatno gnezde u postojećoj mešovitoj koloniji čaplji.

Nakon pregleda snimaka i posmatranja u kasnim popodnevnim satima ustanovljeno je prisustvo najmanje pet gnezdećih parova koji su svoja gnezda imali u nižim slojevima vrba iva. Takođe, utvrđeno je gnežđenje najmanje dva para čaplji govedarki (Bubulcus ibis) koje su koloniju čaplji na Zasavici naselile prvi put tek 2021. godine.

Pročitajte još:

Sa ovim nalazom broj savremenih gnezdarica na Zasavici porastao je na 113!

,,Ražanj se inače na Zasavici poslednji put gnezdio krajem 19. veka i to u brojnosti od 250 parova. Nije poznato kada su tačno nestali, ali nakon sredine 20. veka više nisu bili beleženi na gnežđenju. Prva savremena posmatranja bila su 2008. godine, a nakon toga su usledila sve učestalija posmatranja, kao i formiranje mešovite kolonije čaplji 2012. godine u Sadžaku. Iako je bio očekivan, povratak ražnja nas sve ohrabruje i ukazuje da vredi raditi na zaštiti prirode, kao i da staralac rezervata Pokret gorana Sremske Mitrovice uspešno radi svoj posao“, navodi Marko Šćiban, ornitolog Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Zaštita Mrtvice kao prilika za ruralni razvoj

Photo-illustration: Unsplash (Kazuend)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Zaštita prirode i biodiverziteta, uz omogućavanje razvoja lokalnih zajednica koji ne šteti prirodi, neki su od osnovnih principa zaštite prirode. Tako je i u slučaju predloženog zaštićenog područja Park prirode „Kanjon reke Mrtvica sa okolinom“, naglasili su iz Eko Tima.

„Osim zaštite vrednih vrsta i staništa, predloženo zaštićeno područje može stimulisati lokalni ekonomski razvoj te doprineti unapređenju putne i komunalne infrastrukture. U konačnom, zaštitom reke Mrtvice će se poboljšati kvalitet života u okolnim selima, a očuvana priroda će doneti koristi svim građanima Crne Gore„, ističu u saopštenju. 

Napominju da je kanjon reke Mrtvice jedan je od najlepših kanjona u Evropi.

„Zbog svojih jedinstvenih prirodnih vrednosti i bogatstva biodiverzita prepoznat je u nizu nacionalnih strategija kao izuzetno vredno prirodno područje od nacionalnog značaja“, istakli su iz Eko Tima. 

To su, napominju, potvrdila i istraživanja Agencije za zaštitu životne sredine sprovedena tokom 2022. godine, na temelju kojih je predloženo da se to područje proglasi parkom prirode.

„Kako u Evropi tako i širom sveta, praksa je da zaštićena područja osim zaštite prirode donose i koristi za lokalne zajednice. Zbog toga je posebno važno da su lokalne zajednice uključene u procese zaštite nekog područja od samog početka, kao što je to bio slučaj sa zaštitom reke Mrtvice. Iako je razumljivo da deo meštana može biti zabrinut oko nekih specifičnosti zaštite, važno je da se informišu i učestvuju u procesu javne rasprave. Ne smemo propustiti priliku za pozitivne promene koje mogu doprineti oživljavanju sela uz Mrtvicu“, ističe Milija Čabarkapa, izvršni direktor nevladine organizacije Eko Tim.

U predloženom Parku prirode, određene su, kažu iz Eko Tima, dve zone zaštite, zona sa režimom zaštite II stepena i zona sa režimom zaštite III stepena, dok zona sa režimom najstrožeg stepena zaštite nije predložena, kako bi se izbegli potencijalni konflikti s potrebama lokalnih zajednica.

„Štaviše, oko 80 odsto predloženog zaštićenog područja je u III zoni zaštite, što u praksi znači da dosadašnji način života meštana i tradicionalni načini korišćenja prirodnih resursa neće biti ograničeni“, poručuju. 

Pročitajte još:

„Pored očuvanja prirodnih vrednosti, ciljevi Parka prirode su i podrška načinu života i ekonomiji koja je u skladu sa očuvanjem prirode i zaštitom društvenog i kulturnog miljea zajednice. Štaviše, održavanje tradicionalnog korišćenja resursa je jedan od ciljeva zaštite, što iziskuje uključivanje vlasnika i korisnike resursa u aktivnosti Parka. Osim toga, sigurno je kako će se uz efikasno upravljanje budućim zaštićenim područjem i kroz izradu planova upravljanja pospešiti razvoj seoskog turizma, povećati atraktivnost i vrednost područja, kao i stvoriti nove perspektive za mlade ljude koji razmišljaju o povratku na selo. Svemu tome zaštićena područja nisu prepreka, ona samo mogu doprineti razvoju i usmeriti ga na način da od nega imaju koristi i priroda i šire društvo“, zaključuje Čabarkapa.

Iz Eko Tima poručuju da s obzirom na to da je Crna Gora izabrala da bude ekološka država, zaštita prirode mora biti dugoročna vizija razvoja zemlje.

„Dugoročnim ulaganjem u očuvanje prirodnih bogatstava naše zemlje stvaramo preduslove za njen uspešan razvoj, na korist svih građana“, zaključili su iz Eko Tima. 

Izvor: RTCG

Solarni park u Živinicama na mreži od kraja 2024.

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Gradonačelnik Živinica Began Muhić održao je sastanak sa predstavnicima Elektroprivrede BiH, na kojem je razgovarano o aktivnostima koje se provode u cilju realizacije projekta izgradnje solarnih elektrana na području Živinica ukupne snage 60 MW, na degradiranom rudničkom zemljištu.

Prema riječima Muhića navedeni projekat izgradnje solarnih elektrana je od kapitalnog značaja za Grad Živinice koji nagoveštava jednu novu epohu energetske tranzicije, proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora.

Realizacija projekta započela u maju mesecu ove godine, a ukupna vrednost je oko 90 miliona KM. Investitor je JP Elektroprivreda BiH putem EBRD-a koji će biti finansijer projekta izgradnje solarnih elektrana.

Pročitajte još:

Prema rečima predstavnika Elektroprivrede BiH aktivno se radi na relizaciji navedenog projekta, te se očekuje da će solarne elektrane biti u funkciji eksploatacije do kraja 2024. godine.

Grad Živinice će imati direktnu korist realizacijom ovog projekta jer će fotonaponske elektrane biti priključene na distributivnu mrežu i sva dobijena energija će biti potrošena u Živinicama, odnosno biće usmerena za potrebe privrede i građana Živinica. Osim toga biće povećana potreba za dodatnom radnom snagom, odnosno otvoriće se mogućnost i prekvalifikacije.

Poznato je da će od 2026. privreda biti opterećena dodatnim nametima, a navedeni projekat će omogućiti privrednicima da za svoju proizvodnju koriste energiju iz obnovljivih izvora, kako bi među prvima dobili zelene certifikate koji će ih osloboditi plaćanja dodatnih nameta.

Pored ove investicije u Gradu Živinice se relaizuje nekloliko projekata koji imaju za cilj ohrabriti privredne subjekte i građane da se kroz subvencije za izgradnju solarnih panela na vlastitim pogonima počne proizvoditi energija iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe.

Izvor: eKapija

Godina loših klimatskih rekorda i apela prirode

Foto-ilustracija: Unsplash (jo-anne-mcarthur-)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandre Boucey)

Tekuća 2023. godina mogla bi biti upamćena po mnogim oborenim rekordima – ostavljajući svedočanstva brzih, dinamičnih i nepredvidivih promena klime

Godina je počela toplom zimom, sa temperaturama iznad proseka za to doba godine i izostankom snežnog pokrivača, što nije bilo specifično samo za naše prostore. Nacionalni meteorološki zavod u Francuskoj saopštio je da je 2022. godina završena nekim od najtoplijih dana koje je ta zemlja iskusila u to doba godine, dok su iz švajcarske nacionalne meteorološke i klimatske službe, saopštavali da su januarski toplotni rekordi zabeleženi na nekoliko stanica na delovima Alpa, gde su zbog toplih vetrova sa jugozapada, dnevne temperature iznosile su i do 20,9 stepeni.

Tokom februara, bilo je reči o analizima koje su upozoravale na obim morskog leda, koji je u tom momentu pokazivao da je tokom čitavog januara ove godine led bio na najnižem ikada zabeleženom nivou za ovo doba godine od 1979. kada se započelo sa evidencijama. Alarmantna je i nedavna objava švajcarske meteorološke službe – morala je dosegnuti do 5.298 metara nadmorske visine u Alpama da bi izmerila temperaturu od 0°C.

Pročitajte još:

Već početkom maja, šumski požari u Kanadi buknuli su ranije nego što se očekivalo, ostavljajući za sobom samo pepeo i dim. Kako su meseci odmicali, vatra se širila na ostale provincije, da bi se ovog leta beležile nezapamćene razmere šumskih požara. Nedavno je registrovano preko 13 miliona hektara izgorele šume, što je skoro pa duplo nadmašilo prethodni rekord pre više od 30 godina.  Nedavno smo pisali kako je i Vašington izgubio 30.000 hektara šume za manje od dana. Bolja situacija trenutno nije ni na Havajima, gde je više od 100 ljudi izgubilo život.

Foto-ilustracija: Unsplash (marcus-kauffman)

Na evropskom kontinentu, Grčka je doživela ogromne gubitke, i već se nedeljama takođe bori sa velikim požarima čiji su uzrok visoke temperature, suv vazduh i jak vetar. Ostrva Rodos, Evija i Krf naročito su pogođena.

Iako često pošteđen ekstremnih vremenskih uslova, Balkan je doživeo nezapamćene oluje. Slovenija, suočena s razornim poplavama, gledala je kako njene zajednice nestaju pod vodom. Šteta se procenjuje na čak 500 miliona evra. Olujni vetar koji je pogodio pre svega Zagreb, Slavoniju, potom i Vojvodinu, uništavalo je poljoprivredna dobra i infrastrukturu. Za mnoge na ovim prostorima, superćelijske oluje su potpuno nepoznata pojava.  Samo Bačka Palanka i Novi Sad imale su na stotine hiljada oštećenih stabala.

Na globalnom nivou, 2023. donosi tužne rekorde. Prva nedelja jula zabeležena je kao najtoplija ikada – sa prosečnom temperaturom od 17,18°C. Toplotni talasi pogodili su južne delove SAD-a, sever Afrike i Kinu, ali ni okeani nisu pošteđeni – prosečna temperatura površine okeana oborila je rekorde sa čak 20,96°C.

Zaključak je jasan: dok nastavljamo da ignorišemo očigledna upozorenja, priroda nas podseća na moguće posledice, naglašavajući potrebu za hitnom i koordinisanom globalnom akcijom. 

Milica Vučković

Objavljene nove cene goriva

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 25. avgusta 2023. godine do 1. septembra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 202,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 189,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Za mala i srednja preduzeća bespovratno 27 miliona evra

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Vlada Srbije zajedno sa Evropskom unijom je obezbedila 27 miliona evra bespovratnih sredstava za mala i srednja preduzeća. Ova sredstva mogu se iskoristiti za unapređenje proizvodnje kupovinom nove opreme.

Preduzeća mogu da konkurišu za pomoć u iznosu do 25 odsto neto vrednosti opreme, maksimalno do 5.000.000 dinara.

Sredstva se mogu koristiti za nabavku nove proizvodne opreme ili mašina, transportno-manipulativnih sredstava uključenih u proces proizvodnje i unutrašnjeg transporta, novih delova i specijalizovanih alata za mašine, mašina i opreme za unapređenje energetske efikasnosti i ekoloških aspekata proizvodnje, kao i građevinske mehanizacije za potrebe obavljanja građevinskih radova, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarstvo privrede je raspisalo konkurs za podršku za razvojne projekte, proširenje proizvodnje, startap preduzeća i za mlade, dok će konkurs za žensko preduzetništvo biti raspisan 28. avgusta.

Energetski portal

Izmenjen rok za podnošenje zahteva za organsku biljnu proizvodnju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto:

Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju za 2023. godinu, koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo 24. jula 2023. godine na svom zvaničnom sajtu, prvobitno je trebalo da bude otvoren do 25. avgusta.

Novom odlukom, Javni poziv se menja u delu koji se odnosi na rok za podnošenje zahteva.

U skladu sa ovim Javnim pozivom zahtev za odobravanje prava na podsticaje podnosi se do 6. septembra 2023. godine.

Podsetimo, podsticaji za organsku biljnu proizvodnju iznose 63.000 dinara po hektaru i poljoprivredno gazdinstvo može konkurisati najviše za 20 hektara obradive zemlje.

Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti prijave za podsticaje na portalu ePodsticaji.

Energetski portal

Zvanično otvorena najveća plutajuća morska vetroelektrana na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Brigitta Schneiter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)

U Norveškoj je zvanično otvorena najveća plutajuća morska vetroelektrana na svetu.

Prva je vetroelektrana koja će proizvedenom električnom energijom snabdevati naftne i gasne platforme i na taj način doprineti njihovom smanjenju emisija.

Procene su da će kapacitetom od 88 megavata obezbediti 35 odsto potrebne električne energije za pet platformi Snorre A i B i Gullfaks A, B i C, prenose svetski mediji.

Na ovaj način godišnje bi emisije ugljen-dioksida trebalo da budu smanjene za 200.000 tona.

Pročitajte još:

Vetropark čini 11 vetroturbina, koje su postavljene na plutajuće podloge usidrene na oko 140 kilometara od obale, na dubinam između 260 i 300 metara.

U ostvarenju postavljenog cilja – dostizanja neto nule do 2050. godine, Norveška se obavezala da će uspostaviti 30 GW energije vetra na moru do 2040. godine.

Energetski portal