Home Blog Page 124

SLOW SHOPPING: KONCEPT BUDUĆNOSTI KOJI SU #VREMEZA PORTAL I AVA SHOPPING PARK PREDSTAVILI NA DANU IZDVOJENOM SAMO ZA DAME

Foto: Novaston
Foto: Novaston

Na LADIES DAY koji su organizovali portal za SlowLiving&Loving www.vremeza.com i AVA SHOPPING PARK, predstavnice print i digital medija iskusile su koncept slow shoppinga uz saradnike portala koji su im pružili korisne savete o izboru odgovarajuće odeće za jogu i sport,  kako da koriste dekoraciju za feng shui koncept, koje proizvode za makeup da koriste i kako da se spreme za gluten-free letovanje.

„Slow shopping je novi način da sagledate svoju strategiju kupovine. Umesto da žurite da kupite neki artikal čim se pojavi želja ili potreba, da trčite kroz tržne centre i skoro mahnito se gurate među rafovima i na kasama, slow shopping podstiče potpuno drugačiji tempo: cilj je usmereno iskustvo kupovine koje se završava samo stvarima koje zaista želite da uđu u vaš dom, koje neguju vaše celovito biće i koje će biti trajne i korisne i za vašu energiju“, izjavila je Jasmina Stojanović, osnivačica portala www.vremeza.com

„U zajedničkom događaju kojeg smo organizovali sa AVA šoping parkom, kao društveno odgovornim šoping centrom, koji pre svega misli na svoje posetioce, preveli smo ovaj koncept i kao „lagani šoping“ u kom uživamo, istražujemo, zabavljamo se a ujedno smo svesni svojih potreba i negujemo i telo i duh“, istakla je Jasmina.

Predstavnice print i digital medija dan i druženje su započele uz fenomenalne Starbucks Srbija kafe i napitke po želji, a posebno su uživali u novim ukusima (proverite u AVA SHOPPING PARKU koji su).

U Nike radnji je učiteljica joge i osnivačica škole ShivaShakti, Dragana Balić, pokazala koja odeća za jogu je najbolja i zašto treba da vodimo računa o materijalima.

„Nike ima pokret Move to Zero i obuću prave od recikliranih materijala, što je nama koji se bavimo jogom i živimo prirodnim i zdravim načinom života vrlo zanimljivo“, izjavila je Dragana.

Pročitajte još:

Uvek moderni aktuelni komadi adidas privukli su pažnju gošći koje neguju sportski stil. U Beosport official je Isidora Čakarmiš, fitnes trener Dgyum teretane koja neguje personalni pristup, objasnila je koji su topovi su dobri za aktivan trening ali i šta da biramo za donji deo odeće za trening.

„Uvek gledajte da ne bude preterano kratko, kada birate biciklističke na primer, radi udobnosti ali da ne bude ni mnogo dugačko da se ne biste grejali“, savetuje Isidora.

Odeća neće promeniti svet, ali žene koje je nose – hoće“, izjavila je Anne Klein, dizajnerka koja je promenila stil oblačenja 60-ih i ’70-ih u Americi, a mi smo ovim druženjem to potvrdili.

Jelena Dejanovska, feng shui ekspert i BaZi konsultant je u Sinsay demonstrirala kako da pomoću dekorativnih detalja poboljšamo energiju u domu aktivirajući feng shui koncept.

„Svima koji žele da svoj dom organizuju po principu Feng shui-a neophodno je da znaju Pet elemenata a to su Voda, Drvo, Zemlja, Vatra, Metal. Svaki od njih predstavlja određeni kvalitet energije koja može biti sadržana u predmetu. Na primer, ako je element Zemlja potreban, možemo odabrati kvadratni oblik stola ili stolica ili ga zastupiti u prostoru nekom od nijanse žute boje“, savetuje Jelena.

U Galen pharm su nas sa osmehom dočekali i tu je Ana Kovačević, profesionalni makeup artist i osnivač Obuke realnog šminkanja ispričala kakva je to dobra makeup rutina.

„Svuda se priča o moći prekrivanja šminkom, a šminka realno treba da naglasi ono sto je lepo na nama i na tome treba da nam je fokus. Mnogo je žena koje našminkane žele sebi da liče na sebe i to je najveća lepota. Žene imaju potrebu da odvoje vreme za sebe, a ujedno da to vreme bude lepo, lako i korisno“, poručuje Ana.

Milena Marić, savetnica za bezglutensku ishranu, influenserka i autorka profila debela_bezglutenka koje suplemente da koristimo ako smo intolerantni na gluten.

„Za putovanja su veoma važni suplementacija i vitamini. Moj izbor je Terranova brend – bez glutena, bez aditiva, dobijaju se postupkom liofilizacije iz čistog organskog bilja“, preporučila je Milena.

Gigagtron nam je predstavio nove sprave za fitnes, a LC Waikiki široki izbor odeće za mame i decu.

Jedinstvenu shopping AVAnturu zaokružile su u restoranu Balkan gde su nas dočekali sa izborom menija za vegetarijance ali i nacionalnim jelima koja su potpis ovog restorana. Enterijer u toplim detaljima i tonovima, ukusi koji su pružali uživanje i perfektna usluga, upotpunili su lepotu ovog druženja i povezivanja.

„U prirodi, podno Avale, posmatrale smo oblake kako se razilaze i smejale koliko je lepo i lako uživati u lepoti i verovati u moć dobre energije da uvek donese Sunce. Poneli smo sa sobom i krilaticu ovog druženja: #VremeZa tebe je najbolje provedeno vreme“, istakla je Aleksandra Kožul, direktorka komunikacija kompanije Novaston, koja upravlja AVA Shopping Parkom.

Izvor: Novaston

Potpisan Protokol o saradnji u oblasti bezbednosti saobraćaja i vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)
Foto: Agencija za bezbednost saobraćaja RS

U cilju bržeg i efikasnijeg ostvarivanja ciljeva iz delokruga zajedničkih aktivnosti i izražene potrebe za deljenjem podataka i informacija, kao i edukacije iz oblasti bezbednosti u saobraćaju direktor Agencije za bezbednost saobraćaja, Branko Stamatović, i predsednica „Srpske Asocijacije uvoznika vozila i delova“, Aleksandra Đurđević, potpisali su danas Protokol o saradnji.

Protokol je potpisan u cilju unapređenja saradnje u oblasti bezbednosti vozila u saobraćaju i sprovođenja bezbednosnih servisnih kampanja (kampanje opoziva vozila), načina dostavljanja informacija o fabričkim stanjima vozila i načina kontrole tehničke ispravnosti uređaja i opreme na vozilu za različite marke i tipove vozila, saradnje u oblasti homologacije i propisa koji se odnose na tehničke uslove vozila u saobraćaju, saradnja i razmena informacija i statističkih podataka o tržištu i registrovanim vozilima u Srbiji, načina ispitivanja prepravljenih i vozila iz uvoza i informisanje i zajedničko učešće u projektima i manifestacijama od zajedničkog interesa.

Pročitajte još:

Prilikom potpisivanja Protokola o saradnji Branko Stamatović i Aleksandra Đurđević zaključili su da će najveću korist od potpisivanja ovog Sporazuma imati građani Republike Srbije, jer će im na tehničkom pregledu biti dostupne informacije o potrebi za sprovođenjem bezbednosnih servisnih kampanja, odnosno imaće informacije o mogućnostima za besplatnim servisnim intervencijama na vozilima koje će biti rađene u ovlašćenim servisima u Republici Srbiji.

Izvor: Srpska Asocijacija uvoznika vozila i delova

EU posvećena napretku Srbije

Foto: Media EU info
Foto: Media EU info

Evropska unija podržava projekte za poboljšanje kvaliteta života građana kroz unapređenje lokalne i poslovne infrastrukture, socijalne inkluzije kao i zaštite životne sredine, a tim povodom, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Nikola Bertolini posetio je projekte u Sokobanji, Paraćinu i Svilajncu, navodi se u saopštenju Media EU info.

Postrojenje za preradu voze za piće, jedan od projekata, 2019. godine rekonstruisano je uz pomoć EU sredstava kada je izgrađeno i preko 2.700 metara nove primarne vodovodne mreže. EU je u ovaj projekat uložila skoro 750.000 evra.

„Ovde u Sokobanji vidimo da se investicije realizuju u skladu sa potrebama. A kako je turistička opredeljenost Sokobanje važna za ekonomski razvoj ove opštine od suštinskog je značaja da se sačuva priroda i obezbedi stabilno vodosnabdevanje tokom cele godine, i takve projekte EU podržava“, rekao je Nikola Bertolini.

Foto: Media EU info

Prema rečima predsednika opštine Sokobanja Miodraga Nikolića, ovo je jedna od većih investicija EU u opštini koja im je pomogla u rešavanju pitanja vodosnabdevanja, a ono što sledi jeste izgradnja fabrike za otpadne vode, projekat koji je takođe podržan sredstvima Evropske unije kao i rešavanje pitanja separacije i skladištenja otpada.

Kako se navodi u saopštenju, u Paraćinu je predstavnik Delegacije EU obišao radove na izgradnji amfiteatra i dečjeg igrališta koje Evropska unija finansira sa 170.000 evra preko EU PRO Plus programa, kako bi se uredile javne površine u centralnom delu opštine.

„Drago mi je da tokom prve posete Paraćinu mogu da vidim kako se uz EU podršku realizuje ovaj važan projekat koji se tiče zelene urabnizacije’’, rekao je Nikola Bertolini i dodao da su razgovarali i o drugim projektima koji se tiču zaštite životne sredine, obrazovanja i ekonomskog razvoja a koji su važni za dalji razvoj opštine.

Prilikom obilaska projekata u Paraćinu, obišli su i industrijsku zonu „Zmič“ gde EU nastavlja podršku unapređenju poslovne infrastrukture kroz izradu tehničke dokumentacije koja će obuhvatiti putnu infrastrukturu, hidrotehničke i elektro instalacije i saobraćajnu signalizaciju.

Foto: Media EU info

U Svilajncu je Bertolini sa predsednikom Opštine, Predragom Milanovićem, obišao novoizgrađenu zgradu za socijalno stanovanje izgrađenu u okviru programa „Podrška Evropske unije socijalnom stanovanju i aktivnoj inkluziji“ koja je pružila novi dom za 25 porodica koje pripadaju najosetljivijim društvenim grupama.

Pored novoizgrađene zgrade, posetio je i Novu zonu privređivanja gde je EU investirala 200.000 evra u izgradnju pristupnih puteva i komunalne infrastrukture i tako pomogla dolazak novih investitora. Značajnu podršku od 2,7 miliona evra EU je obezbedila i za regulaciju korita reke Resave kako bi Svilajnac bio zaštićen od poplava, navodi se u saopštenju.

Prema njegovim rečima, opština koja je dobro razvijena bliska je Evropskoj uniji, a to je slučaj i sa Svilajncem.

Predsednik opštine Svilajnac Predrag Milanović, rekao je da je Evropska unija najveći donator opštini, što potvrđuje činjenica da bez tih sredstava opština ne bi mogla da se oporavi od poplava 2014. godine.

Energetski portal

Nakon remontne sezone TENT B spreman za zimsku sezonu

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)
Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)

U remontnoj sezoni u Termoelektrani „Nikola Tesla B’’ u Obrenovcu koja je trajala tokom aprila i maja, obavljeni su standardni remontni zahvati na oba bloka ove termoelektrane.

Prema rečima Vojislava Arsovskog, pomoćnika glavnog inženjera Sektora za održavanje u TENT B, na kotlovskom postrojenju oba bloka obavljeni su remontni radovi na cevnom sistemu kotla, na kanalima aerosmeše, kanalima dimnog gasa, pomoćnim kotlovskim sistemima, odnosno remont mlinova, dozatora, dodavača, ventilatora, elektrofiltera.

,,Na turboagregatima obavljena je standardna revizija propusnih ventila, ležajeva kondenzatora, ležajeva turboagregata, kondenzatora, zagrejača niskog i visokog pritiska, kao i napojnih pumpi’’,  rekao je Arsovski za časopis EPS Energija.

Pročitajte još:

Takođe, na postrojenjima van mašinske hale urađeni su i dodatni nestandardni zahvati, kao što je odmuljivanje vodozahvata na crpnoj stanici na obali Save, a rekonstruisana je i pontonska zavesa i zamenjeni su piloni.

Na turbini turbonapojne pumpe blok B1, urađena je druga nestandardna aktivnost, u okviru koje su montirane rotorske lopatice zadnjeg reda na oba fluksa ove turbine. Kako navodi Arsovski, u poslednjih 10 do 15 godina ove poslove radile su druge firme, a ovog puta majstori iz trubinske grupacije TENT B su sami realizovali poslove.

Tokom ovogodišnje remontne sezone je pružena prilika da se vidi stanje postrojenja nakon godinu dana korišćenja visokokaloričnog uvoznog uglja, koji je značajnim delom iz Indonezije i iz Bosne i Hercegovine, navodi se u časopisu.

Govoreći o uvoznom uglju, do sada su beležena pozitivna iskustva.

Abrazija koja se pojavila na kotlovskom postrojenju na delovima kanala aerosmeše, takođe je sanirana tokom remonta.

,,Na bloku B1 urađen je „test B“, kojim su potvrđeni svi projektni parametri zadati tokom kapitalnog remonta ovog bloka 2021. godine. Time je uspešno zaokružena priča o drugoj fazi njegove revitalizacije. Trenutno pripremamo tendersku dokumentaciju i tehničku specifikaciju za kapitalni remont bloka B2, koji je planiran za 2025. godinu’’, zaključio je Arsovski za časopis i dodao da će nakon završene remontne sezone oba bloka, TENT B dočekati spremno predstojeću zimsku sezonu.

Energetski portal

Koliko su smanjene emisije u ekonomiji EU?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Emisije gasova staklene bašte u ekonomiji Evropske unije u prvom kvartalu 2023. godine iznosile su 941 milion tona ekvivalenta CO2, što je za 2,9 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, piše Eurostat.

Poređenjem istih perioda, u prvom kvartalu 2023. godine istovremeno je došlo do povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Gledajući prema ekonomskim sektorima, domaćinstva su odgovorna za 24 odsto emisija, industrija za 20 odsto, struja i snabdevanje gasom za 19 odsto, zatim poljoprivreda za 13 odsto i na kraju transport za 10 odsto emisija.

Prema podacima Eurostata, u poređenju sa prvim kvartalom 2022. godine, najveći pad emisija zabeležen je u sektoru snabdevanja električnom energijom i gasom i to za 12,3 odsto, dok je u sektoru transporta došlo do najvećeg povećanja od 7,2 odsto.

Pročitajte još:

U prvom kvartalu 2023. godine u gotovo svim zemljama Evropske unije smanjene su emisije u poređenju sa istim periodom 2022. godine. Zemlje u kojima nije došlo do smanjenja emisija su Irska u kojoj je došlo do povećanja za 9,1 odsto, Letonija sa povećanjem od 7,5 odsto, zatim Slovačka sa 1,9 odsto, Danska sa 1,7 odsto, Švedska sa 1,6 odsto i Finska sa povećanjem od 0,3 odsto.

Sa druge strane države članice koje su zabeležile najveće smanjenje emisija su Bugarska i to za 15,2 odsto, Estonija za 14,7 odsto i Slovenija za 9,6 odsto.

Od 21 zemlje članice Evropske unije, koje su smanjile svoje emisije, 15 njih je istovremeno uspelo da to ostvari i povećanje BDP-a.

Energetski portal

ZNAKOVNI JEZIK OBOGAĆEN POJMOVIMA O ŽIVOTNOJ SREDINI: Sada je moguće ravnopravno učešće na konferencijama

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Sricanje dugih, složenih naučnih pojmova ili nemogućnost učestvovanja u debatama o klimatskim promenama za gluvu decu, nastavnike i naučnike sada odlazi u prošlost.

Nove zvanične znakove na britanskom znakovnom jeziku (BSL) dobilo je oko 200 pojmova iz oblasti životne sredine i posvećeni su biodiverzitetu, ekosistemima, fizičkom okruženju i zagađenju. Postoji onlajn video video rečnik koji demonstrira termine.

Naučnici i stručnjaci za znakovni jezik, koji stoje iza ažuriranja ovih simbola, nadaju se da će novi vokabular omogućiti gluvim osobama da u potpunosti učestvuju u ovim diskusijama, bilo da se radi o naučnoj laboratoriji ili učionici.

,,Pokušavamo da stvorimo savršene znakove koji vizualizuju naučne koncepte’’, objašnjava dr Odri Kameron, vođa projekta znakovnog jezika na Univerzitetu u Edinburgu.

Kako je objasnila za BBC, preko 10 godina je bila uključena u istraživanje, išla na brojne sastanke, ali nikada nije bila zaista uključena jer nije mogla da razume šta ljudi govore.

Nastavnik biologije iz Glazgova Liam MekMulkin, koji je bio uključen u radionice za kreiranje znakova, objasnio je da je lepota znakovnog jezika, posebno za nauku, u tome što je to vizuelni jezik.

A, potom je to i ilustrovao. Iskoristio je znak za „fotosintezu„, jednu ravnu šaku koja predstavlja list, dok projektuje prste – poput sunčevih zraka – sa druge ruke.

,,Kada ovo uradim, pomeram ruku sunca prema ruci lista, možete videti da lišće apsorbuje energiju’’, objasnio je on.

Reči koje su nedostajale

Rečnik je dizajniran da podrži gluvu decu u školama. I, kako je objasnila Melisa (13), gluva učenica u redovnoj školi u Glazgovu, znaci zaista pomažu da razumeju šta se dešava oko njih.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Melisa je pokazala i razliku između napornog ispisivanja “gasova staklene baste” (G-R-E-E-N-H-O-U-S-E G-A-S-E-S) i korišćenja novog znaka koji uključuje pomeranje zatvorenih pesnica okolo poput molekula gasa u vazduhu.

,,Sa znakom vidim da se nešto dešava sa gasom’’, rekla je ona.

Mekmalkin, Melisin nastavnik nauke, takođe gluv, dodao je da ljudi koji čuju stalno uče i stiču znanje, ali gluvi propuštaju toliko informacija. Zato je toliko važno koristiti znakovni jezik na časovima nauke u školama jer omogućava gluvoj deci da uče na svom prirodnom jeziku.

Koliko je pozitivan uticaj na decu posvedočila je i dr Kameron, koja je ispričala da je posmatrala čas na kom su petogodišnjaci učili o tome kako stvari lebde ili tonu.

,,Učili su kako će stvari koje su manje guste plutati, što je prilično složeno“, a učitelj je koristio znak za ‘gustinu’ ’’, rekla je.

Doktorka je mislila da deca neće razumeti, ali kada im je posle predavanja postavljeno pitanje “zašto stvari lebde ili tonu” svi su koristili znak za gustinu i tada joj je bilo jasno koliki uticaj ovo ima na njih.

Profesor Džeremi Sanders, predsednik odbora za raznolikost i inkluziju Kraljevskog društva, koji delimično finansira projekat, izrazio je nadu da će ovi novi znakovi inspirisati i osnažiti sledeću generaciju studenata koji koriste BSL i omogućiti naučnicima da podele svoj vitalni rad sa svetom.

Izvor: EURACTIV

Uskoro tender za 20 „zelenih pumpi“ za električne automobile

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-marais)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je danas da će Srbija sledeće nedelje raspisati tender za izgradnju 20 „zelenih pumpi“ za električne automobile na postojećim auto-putevima.

Prema njegovim rečima ideja je da 20 odmorišta postanu mesta gde će moći da se napune električni automobili, ali i napravi pauza uz kafu ili druge sadržaje koji već postoje na benzinskim stanicama. 

„Deo će ostati za parkiranje automobila, samo će biti uređen, dok će na drugom delu onome ko pobedi na tenderu biti dozvoljeno da postavi najmanje 10 brzih elektropunjača. Imaće mogućnost da napravi pravu ‘zelenu pumpu’, koja će imati svoj restoran, kafić, prodavnicu“, rekao je Vesić, prenose domaći mediji.

Pročitajte još:

On je naveo da trenutno na auto-putevima postoji osam električnih punjača i dodao da se trenutno rekonstruiše 26 naplatnih rampi, gde će na većini biti postavljeni ti punjači.

„Sa ovih 20 mesta, imaćemo novih 200 punjača na auto-putevima i mi ćemo kao zemlja biti opremljeniji elektropunjačima od mnogih zemalja EU“, kazao je Vesić.

Ministar je dodao i da u nedavno usvojenim izmenama Zakona o planiranju i izgradnji stoji da svi koji imaju regularne pumpe, moraju na određeni broj mesta za točenje goriva da imaju i elektropunjač. To praktično znači da neće biti pumpe na auto-putu bez dva ili tri punjača.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 18. avgusta 2023. godine do 25. avgusta 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 202,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 189,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Potpisano još 185 ugovora o dodeli seoskih kuća

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za dodelu besplatnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, potpisano je još 185 ugovora, na osnovu kojih je krov nad glavom dobilo još 300 odraslih ljudi i 125 dece.

Prilikom potpisivanja, ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izneo je podatak da je do danas potpisano ukupno 2.100 ugovora o dodeli seoskih kuća.

Prema njegovim rečima, danas je najviše kuća dodeljeno u Somboru – 13, zatim u Pirotu, Merošini, Vladičinom Hanu, a u centralnoj Srbiji prednjači Jagodina, pri čemu najveća dodeljena kuća ima nešto manja od 300 kvadrata.

Ministar je ukazao na to da je prosek lica koja su potpisala ugovore o dodeli bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće manji od 30 godina, i dodao da je interesovanje veliko za sve delove Srbije.

Pročitajte još:

,,To je nešto što budi optimizam, to su mladi ljudi, odlučni, hrabri. Osnovni motiv je osamostaljivanje, želja da se bude svoj na svome i da se odlučuje o svojoj sudbini’’, istakao je Krkobabić.

Pomoćnik predsednika opštine Rekovac Vladimir Stepanović ocenio je da je program dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća značajan za obnovu sela i za podršku mladim ljudima koji žele da ostanu na selu, da tamo formiraju svoje porodice i da planiraju svoj život u budućnosti.

Zamenik predsednika opštine Kanjiža Nebojša Rakić je rekao da je, kada je u pitanju njegova opština, danas potpisano 12 ugovora, kao i da je od početka dodele bespovratnih sredstava postpisano 50 ugovora.

Jedan od dobitnika bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće Nikola Miušković je naveo da će novi dom njegovoj porodici promeniti život.

Energetski portal

Četiri nova vetroparka – investitori zainteresovani za projekte obnovljive energije

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

U naredne tri godine Srbija će dobiti novih 600 megavata obnovljive energije. To je rezultat prve aukcije u našoj zemlji i najveće u regionu za takve projekte na kojoj su se nadmetali domaći i strani investitori. Velika je konkurencija za gradnju novih vetroparkova, a za sada je slabija ponuda za kapacitete solarne energije.

Na prve aukcije za dodelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije investitotori su ponudili gotovo 1,3 milijarde evra ulaganja u energiju vetra i sunca. A najvažnije je što su dostavili i bankarske garancije za njihovu realizaciju.

„Dobili smo veoma povoljne cene, za veći deo kapaciteta skoro duplo manje od tržišnih cena za električnu energiju i što ćemo kroz ove prve aukcije duplo povećati kapacitete naše zelene energije, u odnosu na sada. Takođe generisaćemo investicije u našu zemlju“, kaže ministarka rudarstva i energetike.

Srbija već ima osam vetroparkova snage 398 megavata i dva su u izgradnji. Ove aukcije donose izgradnju još četiri vetroelektrane na području: Pančeva, Kovina, Kovačice i Crnom Vrhu i tri manja solarna parka u Knjaževcu, Lebanu i Čupriji.

Pročitajte još:

„Nažalost i ove aukcije su pokazale da je tržište solara daleko slabije razvijeno od tržišta energije vetra. I da su na potrebni jaki igrači i dobri investitori i u oblasti solarne energije kako bi naredne aukcije koje se očekuju sledeće godine bile konkurentnije. Ako pričamo o 20 hiljada zahteva za priključenje pokazuje da je potecijal ogroman. Aukcije su praksa svih evropski država. Period „fidin tarifa“ je davno završen tako da smo mi sada u jednom modernom aukcijskom svetu i dobro je da postoji trogodišnji plan aukcija“, kaže direktorka „Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije“ Danijela Isailović.

Energtska kriza u Evropi podstakla je gradnju elektrana za proizvodnju energije iz vetra, a posebno iz sunca. Države olakšavaju i privredi, a posebno domaćinstvima, postavljanje solarnih panela.

„Naši troškovi potrošnje električne energije su značano opali. Idemo na zeleno, spasavajući našu planetu. Imamo i električni automobil i ova instalacija košta malo više nego što me je nekada koštalo da napunim auto. Tako da smo zadovoljni“, kaže vlasnik solarnih panela iz Velike Britanije Norman Pit.

Analize pokazuju – svet će u narednih pet godina udvostručiti kapacitete zelene energije. Međutim, prema „Međunarodnoj agenciji za obnovljive izvore energije“, to je nedovoljno da se ispuni Pariski dogovor o smanjenju globalnog zagrevanja i pozivaju na veće korišćenje čiste energije. Do kraja decenije ocenjuju – svet bi godišnje morao da dodaje čak 1.000 gigavata iz obnovljivih izvora.

Izvor: RTS

Pesticidi na bazi hlorpirifosa dozvoljeni samo za šećernu repu

Foto-ilustracija; Usnpash (Lucas Van Oort)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lavi Perchik)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je, nakon konsultacija sa stručnom javnošću, donelo odluku o davanju dozvole za ograničenu i kontrolisanu primenu sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa isključivo za tretiranje šećerne repe.

U saopštenju se naglašava da je svako neovlašćeno korišćenje te vrste preparata za druge kulture zabranjeno zakonom i strogo kažnjivo.

Suočeni sa ozbiljnim problemom opstanka proizvodnje šećerne repe, kao strateške biljne kulture za našu zemlju, Ministarstvo je razmatralo podnete zahteve proizvođača šećerne repe i donelo takvu odluku, uzimajući u obzir preporuke Stručnog saveta za sredstva za zaštitu bilja, kao i praksu koje u ovakvim situacijama koriste i zemlje članice EU.

“Sagledane su sve relevantne činjenice i trenutna situacija vezano za proizvodnju šećerne repe, kao i značaj proizvodnje ove kulture za našu zemlju, a imajući u vidu to da su površine pod šećernom repom značajne, kao i da se radi o strateškom proizvodu, neophodno je da se poljoprivrednim proizvođačima omogući sigurna proizvodnja i prinos. Zbog ukidanja sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne supstance hlorpirifosa, dovedeno je u pitanje suzbijanje repine pipe koja predstavlja značajni ekonomski štetni organizam u šećernoj repi”, navodi se u saopštenju.

Za proizvođače šećerne repe kritička tačka za proizvodnju je od njenog nicanja pa do formiranja prvih listova, kada se pojavljuje repina pipa koja desetkuje usev i za čije suzbijanje u tom momentu ne postoji prihvatljiva, dovoljno efikasna zamena za sredstva na bazi hlorpirifosa.

Na osnovu Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, kojim je propisano da se u slučaju nepredvidivih opasnosti koje mogu prouzrokovati štetni organizmi, a koje nije moguće suzbiti ili ograničiti na odgovarajući način primenom registrovanih sredstava za zaštitu bilja i drugim merama ili usled nestašice registrovanih sredstava za zaštitu bilja na tržištu, rešenjem može odobriti ograničena i kontrolisana primena navedenih sredstava za zaštitu bilja na period od 120 dana.

Takve mere su, takođe, u skladu sa zakonodavnim odredbama EU sa kojima se naše zakonodavstvo usklađuje.

Promet i primena ukinutih sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa dozvoljena je samo za korisnike u šećernoj repi, zbog čega su podnosioci zahteva dostavili spisak pravnih i fizičkih lica koja će koristiti ova sredstva.

Kontrolu nad izvršenjem ovog rešenja sprovodi fitosanitarna inspekcija. Sve neutrošene količine se lageruju kod proizvođača do konačnog uništenja na bezbedan način.

Korišćenje ovih sredstava za zaštitu bilja u drugim kulturama nije dozvoljeno i u suprotnosti je sa odredbama Zakona o sredstvima za zaštitu bilja.

Ukoliko rezultati analiza potvrde prisustvo sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa u spornoj pošiljci breskvi koje su bile namenjene izvozu u Hrvatsku, ta pošiljka će biti uništena, a protiv odgovornih lica biće preduzete sve mere predviđene zakonom.

Energetski portal

Nacionalni park “Durmitor” – posečena sabla stara pola veka

Foto-ilustracija: Unsplash (Shant Dem)
Foto-Ilustracija: Pixabay (marijana1)

U Nacionalnom parku “Durmitor” zabeležena je nezakonita seče stabala u mestu Mioč poljana, neka od njih stara su i nekoliko decenija.

Služba zaštite NP “Durmitor” je povodom ovog događaja preduzela sve zakonom propisane aktivnosti. Ukoliko se dokaže da pored ovog slučaja postoji još neki vid nelegalnih aktivnosti, sva lica, kako zaposleni tako i korisnici zaštićenog prostora, biće sankcionisani u skladu sa zakonom.

Nadzornici službe zaštite Nacionalnog parka “Durmitor”, 11. avgusta 2023. godine, primili su prijavu o mogućoj nelegalnoj seči stabala na lokalitetu Mioč poljana. Odmah po prijavi, nadzornici su izvršili terenski obilazak i, nažalost, utvrdili činjenicu da je pet stabala već posečeno pre njihovog dolaska. 

Pročitajte još:

“Nakon preciznog istraživanja, nadzornici su uspeli da identifikuju lice odgovorno za nelegalnu seču. U skladu sa svojim ovlašćenjima, nadzornik Službe zaštite je napravio detaljan zapisnik o izvršenoj kontroli, u kojem su navedene sve relevantne informacije o identitetu izvršioca i posečenim stablima. Panjevi stabala su žigosani žigom “ŠŠ” (šumska šteta) i evidentirani u knjigu bespravne seče (knjiga panjeva). Sva službena dokumentacija u vezi sa ovim događajem je procesuirana na dalje postupanje nadležnim institucijama, uključujući Upravu policije – Odeljenje bezbednosti Žabljak i Upravu za inspekcijske poslove – inspekciju za šumarstvo”, navodi se na sajtu Nacionalnog parka.

Energetski portal

Zašto svaka ambalaža mora da bude protiv prirode? Šta ako može da se pojede?

Foto-ilustracija: Freepik (KamranAydinov)
Foto-ilustracija: Freepik (azerbaijan_stockers)

Najveći deo prehrambenih proizvoda koji se nalaze u prodavnicama obloženi su pakovanjem za čiju proizvodnju su potrebni vreme i resursi, a koje nakon što kupimo kroz nekoliko dana, ali neretko i nepun dan, završi kao otpad. Nedovoljno dobrim načinom upravljanja otpadom, on umesto da se reciklira – bude prevezen na deponiju, nastavljajući da zagađuje životnu sredinu. Još nepovoljnija mogućnost jeste da završi zabačen u prirodi, a onda su u pitanju čak i stotine godina dok ne bude razgrađen, pa i takav ostaje zagađivač.

Jedna britanska kompanija ponudila je nekoliko rešenja, a zahvaljujući jednom od njih u budućnosti bismo mogli da određene proizvode jedemo, a zatim to učinimo i sa njihovim omotom.

Jestiva folija

Kako bi se smanjilo zagađenje jednokratkom plastikom, kompanija je razvila 100 odsto biljnu, vegansku i bezglutensku jestivu foliju na bazi proteina graška. Prvi takav omot napravljen je za kocku za supu jedne kompanije, a rezultat je – kocka supe rastvara se u vrućoj vodi, zajedno sa omotom, bez promenjenog ukusa i kvaliteta. Proizvođači ove kocke za supu, rekli su da ukoliko bi biljni omotač bio dostupan svim kupcima njihovog proizvoda, godišnje bi moglo da se smanji upotreba jednokratne plastike za preko 15 tona. Treba uzeti u obzir činjenicu da je reč samo o malom omotu kocke za supu i to jednog proizvođača, koji je izuzetno lagan. Ovo upućuje na još veće količine smanjenja plastike koja će završiti u prirodi, ukoliko se trend razvoja ove tehnologije nastavi.

Biorazgradivi premaz za papir

Sve veći broj kompanija prelazi na papir, kao alternativan materijal za ambalažu, kojim se zamenjuje plastika. Ipak, kako bi papirna ambalaža bila izdržljivija, koriste se i premazi koji su često na bazi nafte. Britanska kompanija osmislila je premaze na bazi biljnih proteina, koji mogu da se koriste na različitim podlogama, među kojima je i papir. Premazi ne doprinose zagađenju životne sredine i potpuno su biorazgradivi.

Sve što je potrebno da svet preokrenemo prema povoljnom pravcu već nam se pruža. Veliki značaj imaju biljke i njihova dobro osmišljena upotreba, te nam ovakve inovacije pružaju nadu da će jednog dana sva plastična ambalaža biti zamenjena alternativnim prirodnim materijalima.

Katarina Vuinac

U Vojvodini nevreme uništilo hektare šuma

Foto: EP
Foto-ilustracija: Pixabay

Sredinom jula olujni vetar naneo je veliku štetu, kako na građevinskim objektima, tako i na šumama. Šteta je naneta u vidu vetroloma i vetroizvala na velikim površinama, čak 1.300 ha potpuno devastirane šume, kao i na pojedinačnim stablima 15.000 hektara. Procenjuje se da je na navedenoj površini uništeno preko 450.000 m3 topole i hrasta.

Na šumama na području kojim gazduje JP „Vojvodinašume“ Petrovaradin potrebno je u što kraćem roku sanirati nastale štete.

Kako poručuju iz ovog preduzeća zbog toga će angažovati svu raspoloživu mehanizaciju i radnu snagu.

“Sa aspekta bezbednosti rada na sanaciji vetroloma i vetroizvala je veoma rizičan, pogotovo za sekače. Rad u sanaciji se u potpunosti razlikuje u odnosu na rad u redovnim sečama. U sanacijama se seku izlomljena stabla koja leže jedni preko drugih i koja su pri tom napregnuta. U navedenim uslovima seča će se vršiti radnim mašinama koje su specijalizovane za seču stabala – harvesteri. Harvesteri će u punom kapacitetu biti angažovani pri saniranju šteta, prvenstveno na onim područjima gde postoji veliki rizik za povredu sekača”, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Kako je ranije najavljivano u područjima gde je uništen veliki broj stabala biće urađeno plansko pošumljavanje.

Energetski portal

Proglašena vanredna situacija na celoj teritoriji opštine Petrovac na Mlavi

Foto: Opština Petrovac na Mlavi
Foto-ilustracija: Unsplash (Nazrin B Va)

Na celoj teritoriji opštine Petrovac na Mlavi proglašena je vanredna situacija zbog obilnih padavina.

Prema procenama juče ujutru palo je 120 litara vode po metru kvadratnom, a najjači udar padavina bio je između 5 i 7 časova, navodi se na zvaničnom sajtu Opštine.

Padavine su prouzrokovale porast nivoa reka na vodama I i II reda i njihovim jakim bujičnim pritokama i potocima, veliku zapunjenost  nanosom korita, zatim pojavu podzemnih voda, kao i zapunjenost kišne kanalizacije.

Kako se navodi, odluka o proglašenju vanredne situacije doneta je sa ciljem omogućavanja angažovanja potrebne mehanizacije subjekata od posebnog značaja, kao i dodatne mehanizacije koja će učestvovati na otklanjanju opasnosti i popravci oštećene infrastrukture.

Nakon što se voda bude povukla, počeće se sa sanacijom najkritičnijih deonica.

Energetski portal

Na prve aukcije prijavilo se 16 investitora

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Na prve aukcije za dodelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije prijavilo se 16 investitora sa ukupnim kapacitetom elektrana od 816,48 MW, od čega je za popunjavanje kvote ponuđeno 602,8 MW, dok procenjena vrednost investicija svih elektrana iznosi 1,26 milijardi evra.

O ozbiljnosti dobijenih ponuda svedoči to što su zainteresovane kompanije dostavile bankarske garancije i novčane depozite u vrednosti većoj od 18 miliona evra, što garantuje njihovu nameru da projekte i realizuju. 

Od ukupnog broja prijavljenih investitora, u fazu nadmetanja kvalifikovalo se 11 učesnika. U postupku aukcija za vetroelektrane četiri investitora su popunila kvotu, a u postupku aukcija za solarne elektrane tri.  Najniža ponuđena cena iznosi 64,48 evra po megavat-satu (€/MWh) za vetroelektrane, odnosno 88,65 evra po megavat-satu za solarne elektrane

„Aukcije za dodelu tržišnih premija za ukupno 450 MW su najveće aukcije koje se odjednom sprovode u regionu Zapadnog Balkana i prve aukcije u okviru trogodišnjeg plana podsticaja kroz koji ćemo obezbediti ukupno 1.300 MW iz zelene energije. Možemo biti izuzetno zadovoljni odzivom investitora, koje predstavlja najbolje priznanje za rad na unapređenju zakonskog okvira i ujedno pokazuje poverenje koje Republika Srbija uživa kod investitora kad je reč o ulaganjima u sektor zelene energije. Ostvarene cene za najveći deo kapaciteta su skoro dvostruko niže od trenutnih tržišnih cena, tako da imamo dosta razloga da budemo zadovoljni, pogotovo što ćemo dobiti dodatnih 550 MW, a što će udvostručiti ukupne trenutne kapacitete zelene energije u Srbiji. Ovo je veoma važno za ekonomski rast naše zemlje, jer će generisati investicije u vrednosti od više od milijardu evra u narednih nekoliko godina“, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, navodi se u saopštenju. 

Pročitajte još:

Ona je podsetila da je postupak aukcija digitalizovan i da se odvija preko portala oieaukcije.mre.gov.rs, čime je obezbeđen efikasan i transparentan izbor projekata. 

Naglasila je da je uspešno sprovođenje procesa aukcija važan korak u procesu prelaska na čistije izvore energije, povećanja proizvodnje električne energije i ostvarivanja veće sigurnosti snabdevanja građana i privrede.

Tržišna premija je podsticaj za proizvodnju električne energije kojom država štiti proizvođača od promene tržišnih cena u odnosu na cenu koju proizvođač ponudi na aukciji tako što isplaćuje razliku između ponuđene cene na aukciji i tržišne cene. Ako tržišne cene budu veće od ponuđene cene proizvođača na aukciji, proizvođač će razliku platiti državi. Prema trenutnim projekcijama, država će prihodovati kroz prve aukcije, na nivou od nekoliko miliona evra godišnje pored svih drugih koristi koje aukcije donose.

Energetski portal