Home Blog Page 121

Sprečimo stradanje divljih životinja!

Foto-ilustracija: Pixabay (zoosnow)
Foto-ilustracija: Pixabay (terforeign)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) će do kraja ove godine, u okviru projekata kojima rukovodi, Balkan DETOX LIFE i Adriatic Flyway 5, održati četiri radionice na teritoriji Srbije. Teme radionica će biti problemi trovanja divljih i domaćih životnja i učestalost ove pojave, pre svega u Vojvodini, kao i nezakonito izlovljavanje i hvatanje ptica, ali i drugih divljih životinja.

U nedavno objavljenoj „Crvenoj knjizi ptica Srbije“ predstavljene su najugroženije vrste ptica. Podaci su prikupljeni za ukupno 352 pouzdano zabeležene vrste, od kojih je bilo moguće analizirati 255 vrsta ptica. Rezultati su alarmantni jer se čak 123 vrste suočava sa rizikom od iščezavanja, a među činiocima koji ih ugrožavaju izdvajaju se lov, krivolov i sakupljanje jedinki (ugrožava 40 vrsta) i zagađenja koja potiču iz poljoprivrede, među kojima i trovanje pesticidima (ugrožava 44 vrste).

Kao posledica ovih problema i nelegalnih aktivnosti u Srbiji svake godine nastrada stotine hiljada divljih životinja.

Pročitajte još:

„Radionica je otvorena za sve građane, institucije i organizacije jer je ovo široko rasprostanjen problem i tiče se podjednako očuvanja biodiverziteta i zdravlja životne sredine kao i direktno zdravlja nas ljudi. Želimo da u različitim krajevima Srbije čujemo iskustva i probleme koji postoje u vezi sa trovanjem, kao i hvatanjem i ubijanjem životinja. Ova lokalna isksustva su veoma bitna kako bismo mogli da sprečimo neke buduće probleme. Radionicu će voditi stručnjaci DZPPS-a koji već godinama unazad rade na sprečavanju ovih ilegalnih aktivnosti“, pojašnjava Slobodan Marković, ornitolog DZPPS-a i jedan od predavača na radionicama.

Zahvaljujući saradnji sa Upravom za poljoprivredu Grada Sremska Mitrovica, prva radionica će se održati upravo u tom gradu, u utorak 31. oktobra 2023. sa početkom u 11.00 časova u Sali 4, zgrade Gradske uprave. Prijava je obavezna i dostupna je ovde.

Druga radionica će biti održana u Bačkoj Topoli, 3. novembra, 2023. u Biblioteci „Eržebet Juhas“ sa početkom od 13.00 časova. Prijava je obavezna i dostupna je ovde.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Otkriven drevni rečni pejzaž ispod ledenog pokrivača Istočnog Antarktika

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Carroll)
Foto: pixabay

Međunarodni istraživački tim, predvođen univerzitetom Daram i Njukasl, mapirao je pomoću satelitskih i radarskih podataka drevni rečni pejzaž za koji se smatra da je formiran ispod ledenog pokrivača Istočnog Antarktika pre najmanje 14 miliona godina.

Ovaj pejzaž nalazi se na oko 300 kilometara unutrašnjosti od tačke gde se danas ledeni pokrivač susreće sa morem. Područje se sastori od tri reke, a reljef je tako dobro očuvan što upućuje na to da se ledeni pokrivač vrlo brzo formirao.

Naučnici i dalje nemaju dovoljno saznanja o ovom ledenom pokrivaču, a njegovo otapanje usled globalnog zagrevanja predstavlja problem za celu planetu.

Pročitajte još:

Procene su da će se planeta zagrejati za dva stepena Celzijusa, zbog čega će nivo mora do 2100. godine porasti za oko pola metra, a najveći doprinos tome upravo će dati topljenje ovog ledenog pokrivača. Zbog toga su ovakva istraživanja i otkrića vrlo značajna, kako bi se što je bolje predvidela budućnost, kada je reč o ovoj temi.

Dodatno, predviđanja su da ukoliko temperatura u daljoj budućnosti bude nastavila da raste, te se poveća za tri do sedam stepeni Celzijusa, ledeni pokrivač bi mogao da se povuče sa ovog područja.

Istočni antarktički ledeni pokrivač predstavlja jedan od dva velika ledena pokrivača na Antarktiku, a ujedno je i najveći na planeti.

Energetski portal

Podrška ratarima kroz razmenu mineralnog đubriva

Foto-ilustracija: Unsplash (Jed Owen)
Foto-ilustracija: Pixabay (die9ov)

Vlada Republike Srbije donela je inovativnu odluku koja ima za cilj podršku ratarima u teškim tržišnim uslovima. Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odlučeno je da će Republička direkcija za robne rezerve realizovati robnu razmenu sa primarnim proizvođačima, nudeći do 36.000 tona mineralnog đubriva NPK za ratarske kulture u zamenu za merkantilnu pšenicu i kukuruz roda 2023. i 2024. godine, saopšteno je na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Ova inicijativa predstavlja dodatnu podršku proizvođačima kako bi bili bolje pripremljeni za novu sezonu setve, obezbeđujući neophodne inpute za uspešnu proizvodnju. Razmena je otvorena za fizička lica i nosioce poljoprivrednih gazdinstava, što će olakšati i unaprediti proizvodne procese mnogih proizvođača.

PROČITAJTE JOŠ:

U teškim periodima, država pokušava da se pokaže kao pouzdan partner, trudeći se da olakša teškoće koje proizvođači mogu doživeti zbog fluktuacija na tržištu.

Očekuje se da će ovaj potez doprineti stabilizaciji tržišta ratarskih kultura i podstaći jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje, čime se unapređuje otpornost sektora na tržišne neizvesnosti i doprinosi održivom razvoju ruralnih zajednica u Srbiji.

Energetski portal

Raspisan Javni poziv za zelene inovacije

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Pozivaju se javna i privatna preduzeća, istraživačke institucije, organizacije civilnog društva, udruženja poljoprivrednika, zadruge, poljoprivredna gazdinstva, lokalne samouprave i upravljače zaštićenih područja da predlože inovativna poslovna rešenja za zelenu tranziciju u sledećim oblastima Zelene agende za Zapadni Balkan:

  • dekarbonizacija (smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte),
  • smanjenje zagađenja životne sredine sa fokusom na čist vazduh,
  • zaštita i očuvanje prirode i biološkog diverziteta,
  • uspostavljanje održivih sistema za snabdevanje hranom i ruralni razvoj.

Ovaj poziv, uz podršku Evropske unije (EU), Švedske i Švajcarske, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, i u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB), objavljuje Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji. Najbolji pristigli predlozi dobiće mentorsku i tehničku podršku za dalji razvoj, dok će za najuspešnije među njima biti obezbeđeno sufinansiranje kako bi se primenili u praksi.

Prijavljivanje na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju se vrši isključivo elektronskim putem, popunjavanjem onlajn formulara ovde. Rok za prijavljivanje je 24. novembar u 16 časova, kada se završava i poslednji ciklus selekcije rešenja za zelenu tranziciju koja će dobiti podršku do kraja ove godine.

Više informacije možete dobiti putem mejla na: zelena.agenda.rs@undp.org ili telefonom na: 062 609 467.

Zahvaljujući podršci EU i Vlade Švajcarske u ukupnom iznosu od 1,8 miliona dolara koja je dodeljena u prethodnim ciklusima ovog javnog poziva, predvodnici zelene tranzicije u Srbiji trenutno realizuju 31 inovativno rešenje. Priče o nekima od njih možete pročitati ovde.

Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju otvoren je u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji’’ koji, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP Srbija

Potamišje: Novi biser Srbije u zaštiti prirodne i kulturne baštine

Foto-ilustracija: Unsplash (gary-bendig)
Foto-ilustracija: Unsplash (olivier-guillard)

Republika Srbija je obogatila svoj spisak zaštićenih prirodnih dobara proglašenjem „Potamišja“ za Predeo izuzetnih odlika, kategorizovano kao prirodno dobro I kategorije međunarodnog, nacionalnog i izuzetnog značaja. Ovo raznoliko područje, koje se prostire na 22.633 hektara, nudi fascinantan mozaik prirodnih bogatstava na teritorijama Zrenjanina, Sečnja, Kovačice i Opova.

Naravno, područje je prepoznatljivo po Tamišu – reci koja  teče dužinom od 118 km kroz Srbiju, tačnije kroz područje Banata i uliva se u Dunav kod Pančeva.

Pre svega, definicija Predela izuzetnih odlika označava područja prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, a neki od njih su Kosmaj, Avala, Vlasina, Subotička peščara, Vlasina, Miruša, Vršaček planine i druge oblasti.

PROČITAJTE JOŠ:

„Potamišje“ je dom impresivnog biodiverziteta koji se ogleda u raznovrsnim ekosistemima poput vlažnih livada i pašnjaka, aluvijalnih šuma, starih delova rečnog toka, odsečenih meandara, bara i šumo-stepa. Područje je bogato sa 606 taksona viših biljaka, brojnim vrstama beskičmenjaka – oko 49 vrsta, potom ribama, vodozemcima, gmizavacima, 257 vrsta ptica i 58 vrsta sisara. Među njima se ističu i strogo zaštićene vrste, kao što je bela roda, koja u ovom području ima 25 odsto svojih gnezdilišta u Srbiji, saopšteno je na Ministarstvu zaštite životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštićena područja, kao što je „Potamišje“, služe kao utočišta za očuvanje biodiverziteta, zaštitu prirodnih staništa i vrsta, kao i promociju održivog korišćenja prirodnih resursa. Takođe, igraju ključnu ulogu u zaštiti ekoloških procesa i obezbeđivanju ekološke ravnoteže.

Osim prirodnih bogatstava, „Potamišje“ se odlikuje i kulturno-istorijskim nasleđem. Memorijalni kompleks Mihajla Pupina, svetski priznatog naučnika rođenog u selu Idvor, dodatno obogaćuje vrednost ovog područja, povezujući naučnu i kulturnu baštinu sa prirodnim lepotama.

Energetski portal

Završetak izgradnje gasne interkonekcije Srbija-Bugarska u prvim nedeljama novembra

Foto-ilustracija: Unsplash (Bernard Hermant)
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Završni radovi na gasnoj interkonekciji između Srbije i Bugarske su u punom jeku, a očekuje se da će biti kompletirani u prvim nedeljama novembra. Do sada je realizovano oko 98 odsto planiranih radova, a nakon njihovog završetka sledi proces dobijanja neophodnih dozvola za puštanje gasovoda u rad.

Projekat gasne interkonekcije ističe se svojom strateškom važnošću za energetsku infrastrukturu Srbije, pružajući mogućnost diversifikacije izvora snabdevanja gasom. Osim pristupa ruskom gasu, nova interkonekcija otvoriće put ka gasu iz Azerbejdžana, kao i prema LNG terminalima u Grčkoj, čime se poboljšava energetska stabilnost i sigurnost zemlje, istakla je resorna ministarka što je navedeno u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

PROČITAJTE JOŠ:

U toku su i pregovori za saradnju sa azerbejdžanskim kompanijama, a u planu je potpisivanje Memoranduma o razumevanju i komercijalnih ugovora do kraja novembra. Ovim potezima nastoje se stvoriti osnove za kontinuirano i diversifikovano snabdevanje gasom preko nove interkonekcije.

Radovi na projektu nastavljaju se energično, sa ciljem da gasovod postane operativan i počne sa snabdevanjem korisnika što je pre moguće, čime će se dodatno ojačati energetska stabilnost Srbije u narednim godinama.

Energetski portal

EU: Stanje cena električne energije i gasa

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Unsplash (KWON JUNHO)

Povećanje cena struje i gasa započelo je i pre dešavanja između Rusije i Ukrajine, a nagli porast zabeležen je u drugoj polovini 2022. godine, međutim sada dolazi do njene stabilizacije.

Kako bi se ublažio pritisak na potrošače, EU je sprovodila različite mehanizme, među kojima su bile i subvencije.

U prvoj polovini 2023. godine, prosečne cene električne energije za domaćinstva u EU nastavile su da pokazuju rast u poređenju sa istim periodom 2022. godine, sa 25,3 evra za 100 kWh na 28,9 evra za 100 kWh. Prosečne cene gasa su takođe porasle u poređenju sa istim periodom 2022. godine, sa 8,6 evra za 100 kWh na 11,9 evra za 100 kWh u prvoj polovini 2023.

Cena bez poreza na struju i prirodni gas je u padu. Države, delimično, povlače svoje mere podrške. Kao rezultat toga, cene krajnjih kupaca sa porezima su nešto veće od prethodnog referentnog perioda, piše Eurostat.

Pročitajte još:

U prvoj polovini 2023. godine, udeo poreza u računima za električnu energiju i gas se smanjio u poređenju sa prvom polugodištem 2022. godine. Udeo poreza u računima za električnu energiju smanjen je sa 23 odsto na 19 odsto, što je smanjenje od četiri odsto, a kada je reč o računima za gas, udeo poreza je smanjen sa 27 odsto na 19 odsto, što predstavljanje smanjenje od osam odsto. Države članice EU, uvele su vladine subvencije, olakšice ili smanjenje poreza i taksi kako bi ublažile visoke troškove energije.

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Cene električne energije su porasle u 22 zemlje EU u prvoj polovini 2023. godine, u poređenju sa istim periodom 2022. godine. U nacionalnoj valuti, najveći porast cena (+953 odsto) zabeležen je u Holandiji. Ovaj porast je povezan s nekoliko faktora: poreske olakšice iz 2022. godine nisu nastavljene u 2023. godini, a istovremeno su se porezi na električnu energiju za domaćinstva udvostručili. U 2023. godini će biti uveden maksimalni cenovni prag, što će značajno smanjiti cene na svim nivoima. Veliki porasti u nacionalnoj valuti takođe su zabeleženi u Litvaniji za 88 odsto, Rumuniji za 77 odsto i Letoniji za 74 odsto.

Veliki pad cena u nacionalnoj valuti zabeležen je u Španiji za 41 odsto, a sledi Danska sa smanjenjem od 16 odsto. Manji padovi su prijavljeni u Portugalu šest odsto, Malti tri odsto i Luksemburgu s gotovo nulom, 0.4 odsto.

Izraženo u evrima, prosečne cene električne energije za domaćinstva u prvoj polovini 2023. bile su najniže u Bugarskoj sa 11,4 evra za 100 kWh, Mađarskoj sa 11,6 evra i Malti sa 12,6 evra, a najviše u Holandiji sa 47,5 evra, Belgiji sa 43,5 evra, Rumunija sa 42,0 evra i Nemačkoj sa 41,3 evra.

Cene gasa rastu u skoro svim članicama EU, pa je tako između prve polovine 2022. i prve polovine 2023. godine, cena gasa porasla u 20 od 24 članice EU koje prijavljuju ove cene.

Cene gasa u nacionalnim valutama, najviše su porasle u Letoniji za 139 odsto, Rumuniji za 134 odsto, Austriji za 103 odsto, zatim Holandiji za 99 odsto i Irskoj za 73 odsto. Na drugom kraju su bile Estonija, Hrvatska i Italija koje su zabeležile pad između 0,6 odsto i 0,5 odsto, dok je u Litvaniji cena ostala nepromenjena.

Izraženo u evrima, prosečne cene gasa za domaćinstva u prvoj polovini 2023. bile su najniže u Mađarskoj i to 3,4 evra za 100 kWh, Hrvatskoj 4,1 evra i Slovačkoj 5,7 evra, a najviše u Holandiji sa 24,8 evra, Švedskoj sa 21,9 evra i Danska sa 16,6 evra.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 27. oktobra 2023. godine do 03. novembra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 212,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 182,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, a imajući u vidu da je tržište derivatima nafte i dalje nestabilno, Vlada Srbije produžila je period važenja ograničenja cena ovog derivata do 30. novembra 2023. godine.

Energetski portal

Usvojene izmene i dopune uredbi o energetski ugroženom kupcu i upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu, koje će većem broju građana omogućiti popust za električnu energiju, gas ili grejanje, usvojene su na sednici Vlade Republike Srbije.

Penzioneri koji imaju ugovor o snabdevanju električnom energijom na svoje ime, a čija penzija ne prelazi 21.766,26 dinara, imaće pravo na dodatno umanjenje računa u iznosu od 1.000 dinara tokom grejne sezone.

Izmenama Uredbe pravo na umanjenje računa za električnu energiju, gas ili grejanje imaće i domaćinstva čiji su članovi ostvarili pravo na uvećanu novčanu pomoć, a omogućeno je i da se pravo na umanjenje računa stiče po službenoj dužnosti, što će biti omogućeno kroz razmenu podataka između nadležnih institucija i snabdevača.

Pročitajte još:

Na sednici je usvojena i Uredba o načinu i postupku upravljanja otpadom od građenja i rušenja, kojom se prvi put propisuje način upravljanja otpadom koji nastaje izvođenjem građevinskih i drugih radova na izgradnji i rušenju objekata, adaptacijama, renoviranju, rekonstruisanju objekata, izgradnji, održavanju i zameni infrastrukturnih objekata, kao i iskopima za stambenu, industrijsku i putnu infrastrukturu.

Foto-Ilustracija: Pixabay (hhach)

Kako se navodi na sajtu Vlade, poslednjih godina primetna je ekspanzija građevinskih radova i povećan broj gradilišta na kojima se bez izuzetka generiše velika količina otpada, što je dovelo do potrebe da se propišu jasni postupci upravljanja ovom vrstom otpada od njegovog nastanka pa do zbrinjavanja – konačnog odlaganja ili reciklaže.

Takođe, usvojena je i izmenjena i dopunjena Uredba o utvrđivanju plana smanjenja ambalažnog otpada za period od 2020. do 2024. Godine, koja ima za cilj da unapredi upravljanje komunalnim ambalažnim otpadom i podstakne razvoj infrastrukture za odvojeno sakupljanje ambalažnog otpada iz domaćinstva i sektora usluga, malih trgovina i ugostiteljstva.

Izmene Uredbe donose se kako bi se zbrinuo ambalažni otpad nastao od ambalaže koja nije reciklabilna, kao što su višeslojna plastika, metalizirana višeslojna plastika i drugo.

Energetski portal

Sajam Energetike i Ekologije 2023 – Pouzdana energija za zdraviji život

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Međunarodni sajam energetike i Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa EcoFair predstaviće se posetiocima od 28. do 30. novembra 2023, u Hali 1 Beogradskog sajma.

Osamnaesto izdanje Sajma energetike, respektabilne sajamske manifestacije sa UFI licencom, treba da okupi stručnjake, preduzeća, kompanije, organizacije i druge zainteresovane strane iz industrije energije kako bi se prikazala najnovija dostignuća, povezali profesionalci iz sektora, obrazovali posetioci o energetskim temama i promovisala održiva energetska praksa.

Među temama počasna mesta pripadaju izvorima energije, energetskoj efikasnosti, pametnim mrežama, skladištenju energije, uslugama i rešenjima koja mogu pomoći u poboljšanju održivosti i sigurnosti u sektoru energetike i druge inovacije. U prvom redu su i poslovne mreže i partnerstava, jer kompanije mogu da se povežu s potencijalnim klijentima, dobavljačima i investitorima kako bi ostvarile nove poslovne mogućnosti.

Jedan od prioritetnih ciljeva je promocija održive energije i zaštite životne sredine – isticanje značaja održive energije, obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija gasova staklene bašte (solarna energija, vetar, biomasa, geotermalna energija…).

S obzirom na to da je energetski sektor vrlo dinamično područje „podložno“ brojnim novostima i inovacijama, za očekivati je da izlagači posvete pažnju i „trendovskim“ temama i problemima kao što su baterijske tehnologije i skladištenje energije (npr. razvoj novih metoda skladištenja energije poput vodonika ili termalnih sistema), potom digitalizacija energetskog sektora, koja uključuje pametne mreže, Internet of Things (IoT) uređaje i veštačku inteligenciju, što pomaže u boljem upravljanju energetskim sistemima, optimizaciji potrošnje energije i praćenju performansi, te npr. električna vozila i inovativna infrastruktura punjenja.

Foto: Beogradski sajam

I 19. izdanje Sajma ekologije Ecofair okuplja različite činioce iz sistema zaštite životne sredine – institucije, proizvođače opreme, distributere, reciklere, operatere, deponije, lokalne samouprave, komunalna preduzeća, generatore otpada, stručnu javnost – radi podsticanja kompanija, organizacija i pojedinaca da predstave svoje održive prakse, proizvode i rešenja koja doprinose zaštiti životne sredine. To može uključivati obnovljive izvore energije, recikliranje i upravljanje otpadom, energetsku efikasnost, zelenu gradnju, inovativne tehnologije i druge ekološki prihvatljive inicijative.

Akcenat ove manifestacije je na finansiranju i upravljanju projektima u sektoru zaštite prirodne sredine, investicionim projektima i upravljanju otpadom, prečišćavanju i upravljanju otpadnim vodama, industrijskoj bezbednosti te domaćem zakonodavstvu u vezi sa ovom problematikom.

Konačno, tradicionalno zajednički nastup Energetike i Ekologije omogućava povezivanje i promociju održivih energetskih rešenja i ekoloških praksi kroz promociju obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost, upravljanje otpadom i reciklažu, kao i kroz predstavljanje ekološki svesnih proizvoda i usluga. Već i zbog činjenice da Sajam energetike predstavlja različite održive izvore energije, kao što su solarna energija, vetar, hidroelektrane, biomasa, geotermalna energija i drugi, koji su ekološki prihvatljivi jer smanjuju emisije gasova staklene bašte i negativan uticaj na životnu sredinu u poređenju s tradicionalnim izvorima energije kao što su fosilna goriva.

U praksi, sajmovi energetike i ekologije udruženim snagama obezbeđuju prostor za promociju ekološki svesnih proizvoda i usluga. To može uključivati energetski efikasne kućanske aparate, vozila s niskom emisijom, održive građevinske materijale, proizvode bez štetnih hemikalija itd. Ovaj segment sajma može da se fokusira na edukaciju i informisanje potrošača o ekološki prihvatljivim opcijama koje mogu da doprinesu očuvanju životne sredine.

Izvor: Beogradski sajam

Logistika i transport – u srcu privrede

Foto; Confindustria Serbia
Foto: Confindustria Serbia

Logistika i transport predstavljaju srž i integralni deo onoga što čini konkuretnost jedne privrede bilo gde u svetu. Privreda Srbije je izuzetno zainteresovana za transportno i logističko povezivanje, a transportni pravac Italija-Slovenija-Hrvatska najbrži put Srbije ka EU, istaknuto je na  skupu „Transport i logistika: u srcu privrede“, koji je u Privrednoj komori Srbije okupio više od 200 privrednika iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je za Vladu Srbije razvoj  logistike jedan od prioriteta. On je poručio da u vremenu velike ekonomske krize možemo da opstanemo samo ako se privrede regiona drže zajedno.

,,U ovom trenutku smo završili 445 kilometara auto-puteva, i gradimo 461 kilimetar, a nedavno smo potpisali dva nova ugovora za izgradnju skoro 300 kilometara auto-puteva. Razlog zbog čega to radimo je poboljšanje putne infrastrukture pošto smo se opredelili da ekonomiju razvijamo putem putne infrastrukture. To će nam omogućiti više investicija, ravnomerniji razvoj u zemlji i bolje povezivanje sa susedima“, rekao je Vesić.

Pročitajte još:

Foto: Confindustria Serbia

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Mihailo Vesović istakao je da je privreda Srbije izuzetno zainteresovana za transportno i logističko povezivanje kao i da je transportni pravac Italija-Slovenija-Hrvatska najbrži put Srbije ka EU.

,,Potrebno je da razgovaramo o novim tehnologijama, intermodalnim terminalima i mogućnostima koje će drastično povećati konkuretnost i smanjiti cene transporta i logistike. Srbija je zemlja koja je izvozno orijentisana i koja je deo međunarodnih dobavljačkih lanaca“, rekao je Vesović.

Predsednik Konfindustrije Srbija Patricio Dei Tos istakao je da logistika i saobraćaj čine od 10 do 15 odsto cene proizvoda koji se prodaju. On je dodao da se Srbija nalazi u središtu svetskih događanja, a da sama volja da se sastanu na jednom mestu predstavnici Slovenije, Hrvatske i Italije pokazuje veliki entuzijazam i želju da se dalje razvija privreda u ovom delu Evrope.

,,Ako uspemo da dalje razvijemo digitalizaciju, logistiku, saradnju carina i zelenu transformaciju postaćemo konkurentni na tržištima širom sveta“, rekao je on.

Predsednica Slovenačkog poslovnog kluba, Danijela Fišakov rekla je da se usled čestih dinamičnih promena, sektori transporta i logistike neprestano razvijaju, što je motivisalo potrebu za organizovanjem ovakovg značajnog događaja. Najavila je veliki broj govornika i stručnjaka iz ove oblasti, što je jasan pokazatelj prošlogodišnjeg uspeha.

„Na današnjoj konferenciji će govoriti čak 45 vrhunskih eksperata u ovoj oblasti. Sigurna sam da će ova konferencija sve nas podstaći na pokretanje nekih zajedničkih inicijativa koje će produbiti saradnju u regionu i uneti u nju novu svežinu. Zahvaljujem našim panelistima, sponzorima i partnerima jer bez vaše čvrste podrške danas ne bismo bili svi ovde okupljeni i u ovolikom broju“, rekla je Fišakov. 

Foto: Confindustria Serbia

Ambasador Slovenije Damjan Bergant je istakao da za Sloveniju logistika i transport predstavljaju veoma bitnu temu.

,,Slovenija se nalazi na raskršću Evrope, i ima veliki interes za privrednu saradnju sa Srbijom sa kojom želi da unapredi odnose u logistici. Nadamo se da ćemo zajedno biti deo železničke infrastrukture od Srbije ka Italiji. Suguran sam da će to doprineti većoj saradnji Srbije sa EU i zemljama regiona“, rekao je Bergant.

Pomoćnik direktora u Predstavništvu Hrvatske gospodarske komore u Srbiji Marija Radulović  istakla je da će se na današnjem događaju održati panel na temu „žene u logistici“ koji je vrlo atraktivan.

,,Žene u ovom sektoru su jako pozitivno prihvatile učešće na današnjem događaju“, istakla je ona.

Konferenciju „Transport i logistika: u srcu privrede“ su u partnerstvu organizovali Privredna komora Srbije, Udruženje italijanskih industrijalaca Konfindustrija Srbije, Slovenački poslovni klub i Hrvatska gospodarska komora.

Izvor: Confindustria Serbia

Koliko je hektara tropske šume nestalo?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryk Porras)
Foto-ilustracija: Unsplash (Deb Dowd)

Dva nedavna izveštaja daju sliku globalne borbe protiv krčenja šuma, sugerišući da agresivan tempo gubitka šuma širom sveta ugrožava ciljeve zaštite i podmlađivanja šuma do 2030. godine. Ove publikacije Svetskog fonda za divlje životinje (WWF) naglašavaju da uprkos čvrstim obavezama koju je napravilo preko 130 nacija, koje predstavljaju 85 odsto svetskog šumskog pokrivača, da bi se smanjila krčenje šuma.

U uznemirujućem otkriću, statistika iz 2022. pokazuje da je na planeti uništeno 16,3 miliona hektara šume, uz gubitak primarne tropske šume na 10,1 milion hektara. Čak 96 odsto ovog gubitka desilo se u tropskim oblastima, što ove regione stavlja u poseban položaj, govore podaci objavljeni na sajtu WWF-a. Ovo je važno pitanje ako se uzme u obzir da osim bogatstva flore i faune, prašume su vitalni upijači ugljenika, pri čemu tropske prašume čuvaju četvrtinu ugljenika u našoj kopnenoj biosferi.

Brzo krčenje šuma predstavlja pretnju globalnoj klimatskoj stabilnosti. Konkretno, ogromne tropske šume – Amazona, ali Konga i Azijsko-pacifičkog regiona – su pod intenzivnim stresom, a klimatske posledice mogu biti velike. 

PROČITAJTE JOŠ:

Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT

Izveštaji WWF-a takođe naglašavaju značajnu neravnotežu u globalnoj raspodeli javnih sredstava, s obzirom na to da na očuvanje šuma godišnje ode neznatnih 2,2 milijarde dolara, što nije mnogo u poređenju sa ulaganjima u druge sektore. Nedovoljno finansiranje dodatno ometa napore autohtonih zajednica i lokalnog stanovništva koje igra ključnu ulogu u zaštiti tropskih šuma. I ranije smo spominjali kako se procenjuje se da u svetskim prašumama živi oko milion autohtonih ljudi i lokalnih zajednica, koji su često najbolji čuvari ovih ekosistema. Značajno je da ove prašume imaju nižu stopu krčenja šuma kada njima upravljaju ove lokalne zajednice.

Jasna direktiva je da su hitne, suštinske akcije neophodne ako se zajednička globalna vizija za očuvanje šuma želi ostvariti u predviđenom roku.

Energetski portal

Mangrove – nevidljivo prirodno bogatstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Maisey)

Uobičajeno je da nailazimo na informacije o tome zbog čega je važno i alarmantno sačuvati okeane, reke, brazilsku amazonsku prašumu, močvare i druga staništa, a da li ste čuli za mangrove šume? Ova vegetacija nedovoljno je poznata široj javnosti, štaviše mnogi je smatraju bezvrednom. Nije za čuđenje to što se na njihovoj zaštiti ne radi dovoljno, kad se područja čiji je značaj opštepoznat i dalje degradiraju.

Šta su mangrove šume?

Mangrove predstavljaju jedinu vrstu drveća koja može da opstane u slanoj vodi. Interesantnog i upečatljivog izgleda, zbog svog gustog korenja koje se nalazi i iznad površine zemlje. Donji delovi stabla i korenja nalaze se pod morskom vodom, dok je ostatak drveta iznad nivoa mora.

Višestruki značaj

Naizgled drveće koje se ne smatra živim u pogledu doma za živi svet, onima koji se zagledaju malo bolje pružiće sliku bogatog biodiverziteta. Opstanak preko 1.500 vrsta zavisi od mangrova, a usled njene degradacije, oko 15 odsto od ovog broja vrsta je ugroženo. Informacije koje sam pronašla na sajtu UNEP-a, pokazuju da bi gotovo polovina sisara koji žive ili se hrane u ovim šumama mogla da izumre u narednim godinama, a neke od ranjivih životinja su tigar i jaguar. Gusto korenje ispod nivoa mora, predstavlja mrestilište za mnoge vrste riba i beskičmenjaka, a dom je i za puževe, rakove, škampe i školjke. Takođe, gusto granje pogodno je za gnežđenje i odmor ptica. Koralni grebeni koji su izuzetno ugroženi, a od vitalnog značaja za okeane, svoje sklonište takođe pronalaze ovde.

Osvrćući se na prethodno navedeno, bogata flora i fauna važna je za ishranu lokalnog stanovništva. Zemlje u razvoju se u velikom oslanjaju na ribu kao izvor proteina, a mangrove šume važne su za opstanak mnogih vrsta riba u ovim područjima. Ne treba izostaviti da su ova područja ispunjena raznovrsnim instektima, pa tako i medonosnim pčelama.

Mangrove šume nisu za zajednice značajne samo u pogledu sigurnosti hrane, već ih štite od vremenskih nepogoda. Kako se nastanjuju duž obale, gusto granje i korenje ublažava udare talasa i vetra, a takođe štiti i obalu od erozije. Ono što treba posebno istaći jeste podatak da imaju sposobnost da apsorbuju mnogo veće količine ugljen-dioksida od kopnenih šuma.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Zbog čega su ugrožene?

Na početku sam napisala da mnogi nisu upoznati sa važnosti očuvanja ove vegetacije, zbog čega smatraju njegovu prenamenu dobrom odlukom. Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO), objavila je podatak da je kroz prethodnih 40 godina uništeno preko 50 odsto mangrova zbog prekomernog razvoja industrije škampa. Nije samo reč o ovog vrsti industrije, već i šire – poljoprivreda i uzgoj ribe. Još je tužnije znati da se ove obalne šume uništavaju iz turističkih razloga, između ostalog zbog lepšeg pogleda na okean.

Porast nivoa mora, koji je uzrokovan klimatskim promenama, predstavlja još jednu pretnju. Razlog je jednostavan, ovo drveće raspoređeno je na način da je ono koje više podnosi morsku so, dublje u moru, dok se ono kojem odgovara manja količina morske vode, prostire više na obalskom delu. Ukoliko nivo mora nastavi da raste, drveće će biti pod vodom više nego što bi trebalo.

Dosadašnji način obnove mangrova nije bio dovoljno uspešan, svega 20 odsto posađenih stabala je uspelo da se održi. Ipak, lepe vesti za kraj bloga dolaze sa obale u Indoneziji – lokalno stanovništvo je uz pomoć istraživača uspelo da pronađe način kako da se procenat poveća na preko 70 odsto. Naime, plime i oseke nisu dale vreme mladom stablu da ojača svoje korenje, kako bi se učvrstilo u tlo, već su ga odnosile. Sada, osmišljen je morski zid od prirodnih materijala koji se postavlja okolo, kako bi zaštitio sadnice i dopustio im da se oporave.

Katarina Vuinac

Osnovano Udruženje za OIE u Severnoj Makedoniji

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)
Foto: EP

Povodom osnivanja makedonskog Udruženja za obnovljive izvore energije MARES u Skoplju je održana konferencija „Osnaživanje sutrašnjice: Put prema obnovljivoj zelenoj tranziciji“. 

Na konferenciji koja je okupila predstavnike iz oblasti obnovljivih izvora enerige iz regiona razgovaralo se o mogućnostima zelene tranzicije, tržištima elektične energije, distributivnoj mreži, izazovima finansiranja projekata OIE.

Kako je rečeno jedan od osnovnih ciljeva energetske politike Republike Severne Makedonije je privlačenje investicija za izgradnju energetskih objekata i povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, odnosno ulaganje u zelenu energiju koja će doprineti zaštiti životne sredine i ublažavanju klimatskih uticaja. 

Krešnik Bekteši, ministar ekonomije kaže da je Vlada krajem 2019. godine usvojila Strategiju razvoja energetike do 2040. godine kao jedan od najvažnijih strateških dokumenata za zemlju u oblasti energetike i održivog razvoja. Kako je pojasnio u Severnoj Makedoniji solarne elektrane proizvode struju za 198.000 domaćinstava. 

“Tokom dve godine, čak 685 elektrana dobilo je dozvolu za rad, a one, prema računici, mogu da snabdevaju strujom više od 160.000 domaćinstava”, rekao je Bekteši i dodao da ove godine počinje realizacija nekoliko velikih investicionih projekata.

Pročitajte još:

Predsednik Regulatorne komisije za energetiku RKE Marko Bislimovski istakao je da Severna Makedonija nema drugu opciju nego da izvrši brzu tranziciju, a to se može postići ulaganjima u obnovljive izvore energije.

Foto: EP

Generalni sekretar MARES-a, Violeta Nikolova, istakla je da je svrha konferencije da se izgradi most između privatnog i državnog sektora.

Na održanim panelima stručnjaci su razgovarali o trenutno najaktuelnijim temama. Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX učestvovao je na panelu na kom se govorilo o električnim mrežama, skladištima energije i izazovima koje donosi povezivanje. On je rekao da MT-KOMEX razvija projekte iz obnovljivih izvora energije na području Srbije i Bosne i Hercegovine. 

“U Srbiji smo potpisali prvi PPA ugovor za solarnu elektranu. Nastavljamo razvoj projekata, trenutno pokrivamo 60 odsto tržišta u Srbiji”, rekao je Kostić i dodao da su baterijski sistemi skladištenja neophodni i da se tek očekuje njihova ekspanzija.

On se nadovezao i na razvoj elektromobilnosti i na neophodnost dobre mreže punjača za vozila na struju. Spomenuo je i kompaniju Charge&GO koja radi na razvoju mreže punjača u Srbiji. Kostić je istakao da u mreži trenutno ima 68 punjača za električna vozila i njegovim tim nastavlja sa postavljanjem punjača.

Udruženja za obnovljive izvore energije MARES je osnovano pod pokroviteljstvom Evropske banke za obnovu i razvoj, a podršku im pruža i Udruženje OIE Srbija. Strateški ciljevi novoosnovanog Udruženja jesu održiva proizvodnja energije, zaštita životne sredine, energetska strategija i nezavisnost, promocija investicija, zastupanje članova i drugo.

Energetski portal

Srpska jabuka stiže do Kine, sprema se start i za južnoameričko tržište

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ovogodišnji Frut-net forum jugoistočne Evrope u Beograd je doveo predstavnike vodećih evropskih kupaca i distributera svežeg voća i povrća iz Mađarske, Švedske, Italije, Poljske, Belgije i drugih zemalja. Da su srpskim proizvođačima voća i povrća potrebni takvi partneri, potvrđuje prisustvo velikog broja firmi.

Među kupcima je i „Revergrup“ sa godišnjim obrtom od 82 milijarde evra i sa prodavnicama u Nemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Litvaniji.

„Interesuje nas svo voće i povrće, u tom periodu godine kada ga nema na tržištima na kojima mi nosimo robu“, kaže Gordan Tolevski iz „Eurogrup Italija“.

Voće i povrće, prema podacima Privredne komore Srbije učestvuje sa 25 odsto u ukupnom agrarnom izvozu. Polovina od toga se plasira upravo na tržište EU.

„Tržište voća i povrća, veoma bitno tržište za celokupnu privredu i poljoprivredu Srbije obuhvata značajan deo našeg izvoza u poljoprivredi, koja je možda i najzdravija grana srpske privrede, jer beleži dugogodišnji suficit“, rekao je Mihailo Vesović iz PKS.

Pročitajte još:

„U narednom periodu zajedno sa našim projektom „Velika i mala preduzeća“ podržavaćemo mala i srednja preduzeća koja se bave proizvodnjom raznih produkata od voća i povrća“, kaže Naida Zečević Bin, direktorka kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj USAID – Srbija.

Među najtraženijem je srpska jabuka, a ova godina je za proizvođače rodna. Biće kažu negde oko pola miliona tona, raznih sorti. Dok su u zasadima pre 10-12 godina dominirale sorte koje se traže u Rusiji, osvajanjem evropskog, a zatim i tržišta Bliskog i Dalekog istoka kaleme se i sorte prilagođene tamošnjim ukusima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Hulsey)

„Mislimo da ćemo sledeće sezone, od avgusta da krenemo sa prvim isporukama za kinesko tržište. Naravno, tu ne treba da se zaustavimo, treba da otvaramo neka druga tržišta. Na primer, zanimljivo je tržište Južne Amerike“, ukazuje Gojko Zagorac, predsednik srpske asocijacije proizvođača jabuka.

„Luk i šargarepa su roba koja ne trpi prevelik transport, zato što je to roba koja je obično jeftina i svaki cent je jako bitan, zbog čega smo pretežno orijentisani na okolna tržišta, oko Srbije, ali recimo naša firma proizvodi i konzumnu višnju koja je proizvod koji ima veću cenu“, kaže Nandor Vereš iz zadruge Agrosoj iz Neuzine.

Budžetom za narednu godinu za poljoprivredu je namenjeno oko 105 milijardi dinara. Prvi put će celokupan iznos biti usmeren na podsticajne mere i subvencije jer će, kako obećavaju u resornom ministarstvu, svi dugovi prema poljoprivrednicima biti izmireni do kraja godine.

Izvor: RTS

Završena revitalizacija HE „Đerdap 1“

Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)
Foto-ilustracija: Pixabay (falco)

Revitalizacija hidroelektrane „Đerdap 1“ je uspešno završena, u toku su primopredajna ispitivanja i najkasnije do polovine novembra očekuje se sinhronizacija i uključivanje u elektroenergetski sistem, navodi se u saopštenju „Elektroprivrede Srbije”.

Ovih dana pokrenuta je prva vrtnja poslednjeg revitalizovanog agregata A3 i „Đerdap 1“ sa šest modernizovanih i jačih „mašina“ spreman je da iskoristi potencijal Dunava.

„„Đerdap 1“ je više od pet decenija ponos naše hidroenergetike i uspešno urađenom revitalizacijom biće to sigurno i narednih 30 do 40 godina. Dobili smo povećanu snagu, manji obim održavanja i višedecenijsku pouzdanost”, rekao je Dušan Živković, v. d. generalnog direktora „Elektroprivrede Srbije“.

Kako je istakao revitalizacijom HE „Đerdap 1“ ukupna snaga njenih šest agregata povećana je na 1.140 megavata, a povećanjem nominalne aktivne snage svakog agregata sa 171 na 190 megavata EPS je dobio jednu novu elektranu, snage oko 100 megavata.

Pročitajte još:

„Nastavićemo revitalizacije u hidro sektoru i u narednom periodu, a najznačajniji projekti su modernizacija „Vlasinskih hidroelektrana“, HE „Bistrica“, „Potpeć“ i „Đerdap 2“. Značaj revitalizacije hidroelektrana EPS-a prepoznala je i Evropska unija, koja je kroz program Western Balkan Investments Framework (WBIF) dodelila EPS-u bespovratna sredstva od 49 miliona evra za finansiranje četiri projekta obnovljivih izvora energije. Od toga, 16,1 milion evra namenjeno je za revitalizaciju „Vlasinskih hidroelektrana“, rekao je Živković.

Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)

HE „Đerdap 1“, najveća hidroelektrana u sistemu „Elektroprivrede Srbije“, proizvodi oko polovine ukupne električne energije iz hidro sektora EPS-a. Obimne radove na revitalizaciji HE „Đerdap 1“ obavili su stručni timovi „Elektroprivrede Srbije”, HE „Đerdap”, stručnjaci domaćih naučnih institucija i ruske firme „Silovije mašini”. Agregat A3 zaustavljen je 1. septembra 2022, posle više od 51 godine rada. Najveći deo koji je montiran u jednom komadu na A3 je rotor glavnog generatora težine 610 tona i prečnika 14,15 metara. Radno kolo trubine sa šest lopatica težine 350 tona je najatraktivniji deo koji se montira u jednom komadu. U svaki agregat ugrađeno je oko 40 kilometara energetskih i signalnih kablova. U revitalizovane agregate ugrađena je najmodernija oprema domaćih i svetskih proizvođača.

Glavni isporučilac opreme je ruska firma „Silovije mašini“ iz Sankt Petersburga, a deo opreme revitalizovan je u domaćim fabrikama. Koliki je ovo ogroman posao ilustruje podatak da je demontirano 1.300 tona rotirajuće i 950 tona statične opreme. Izvođači radova bili su radnici HE „Đerdap 1“, „Goša montaže“, „Đerdap usluga“, ATB Sever iz Subotice, „Jadran“, „Kolubara Metal“ kao i stručnjaci instituta „Nikola Tesla“, „Mihajlo Pupin“, dok je kontrola metala poverena Institutu za ispitivanje materijala iz Beograda.

Energetski portal