Home Blog Page 121

Potpisano još 185 ugovora o dodeli seoskih kuća

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za dodelu besplatnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, potpisano je još 185 ugovora, na osnovu kojih je krov nad glavom dobilo još 300 odraslih ljudi i 125 dece.

Prilikom potpisivanja, ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izneo je podatak da je do danas potpisano ukupno 2.100 ugovora o dodeli seoskih kuća.

Prema njegovim rečima, danas je najviše kuća dodeljeno u Somboru – 13, zatim u Pirotu, Merošini, Vladičinom Hanu, a u centralnoj Srbiji prednjači Jagodina, pri čemu najveća dodeljena kuća ima nešto manja od 300 kvadrata.

Ministar je ukazao na to da je prosek lica koja su potpisala ugovore o dodeli bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće manji od 30 godina, i dodao da je interesovanje veliko za sve delove Srbije.

Pročitajte još:

,,To je nešto što budi optimizam, to su mladi ljudi, odlučni, hrabri. Osnovni motiv je osamostaljivanje, želja da se bude svoj na svome i da se odlučuje o svojoj sudbini’’, istakao je Krkobabić.

Pomoćnik predsednika opštine Rekovac Vladimir Stepanović ocenio je da je program dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća značajan za obnovu sela i za podršku mladim ljudima koji žele da ostanu na selu, da tamo formiraju svoje porodice i da planiraju svoj život u budućnosti.

Zamenik predsednika opštine Kanjiža Nebojša Rakić je rekao da je, kada je u pitanju njegova opština, danas potpisano 12 ugovora, kao i da je od početka dodele bespovratnih sredstava postpisano 50 ugovora.

Jedan od dobitnika bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće Nikola Miušković je naveo da će novi dom njegovoj porodici promeniti život.

Energetski portal

Četiri nova vetroparka – investitori zainteresovani za projekte obnovljive energije

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

U naredne tri godine Srbija će dobiti novih 600 megavata obnovljive energije. To je rezultat prve aukcije u našoj zemlji i najveće u regionu za takve projekte na kojoj su se nadmetali domaći i strani investitori. Velika je konkurencija za gradnju novih vetroparkova, a za sada je slabija ponuda za kapacitete solarne energije.

Na prve aukcije za dodelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije investitotori su ponudili gotovo 1,3 milijarde evra ulaganja u energiju vetra i sunca. A najvažnije je što su dostavili i bankarske garancije za njihovu realizaciju.

„Dobili smo veoma povoljne cene, za veći deo kapaciteta skoro duplo manje od tržišnih cena za električnu energiju i što ćemo kroz ove prve aukcije duplo povećati kapacitete naše zelene energije, u odnosu na sada. Takođe generisaćemo investicije u našu zemlju“, kaže ministarka rudarstva i energetike.

Srbija već ima osam vetroparkova snage 398 megavata i dva su u izgradnji. Ove aukcije donose izgradnju još četiri vetroelektrane na području: Pančeva, Kovina, Kovačice i Crnom Vrhu i tri manja solarna parka u Knjaževcu, Lebanu i Čupriji.

Pročitajte još:

„Nažalost i ove aukcije su pokazale da je tržište solara daleko slabije razvijeno od tržišta energije vetra. I da su na potrebni jaki igrači i dobri investitori i u oblasti solarne energije kako bi naredne aukcije koje se očekuju sledeće godine bile konkurentnije. Ako pričamo o 20 hiljada zahteva za priključenje pokazuje da je potecijal ogroman. Aukcije su praksa svih evropski država. Period „fidin tarifa“ je davno završen tako da smo mi sada u jednom modernom aukcijskom svetu i dobro je da postoji trogodišnji plan aukcija“, kaže direktorka „Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije“ Danijela Isailović.

Energtska kriza u Evropi podstakla je gradnju elektrana za proizvodnju energije iz vetra, a posebno iz sunca. Države olakšavaju i privredi, a posebno domaćinstvima, postavljanje solarnih panela.

„Naši troškovi potrošnje električne energije su značano opali. Idemo na zeleno, spasavajući našu planetu. Imamo i električni automobil i ova instalacija košta malo više nego što me je nekada koštalo da napunim auto. Tako da smo zadovoljni“, kaže vlasnik solarnih panela iz Velike Britanije Norman Pit.

Analize pokazuju – svet će u narednih pet godina udvostručiti kapacitete zelene energije. Međutim, prema „Međunarodnoj agenciji za obnovljive izvore energije“, to je nedovoljno da se ispuni Pariski dogovor o smanjenju globalnog zagrevanja i pozivaju na veće korišćenje čiste energije. Do kraja decenije ocenjuju – svet bi godišnje morao da dodaje čak 1.000 gigavata iz obnovljivih izvora.

Izvor: RTS

Pesticidi na bazi hlorpirifosa dozvoljeni samo za šećernu repu

Foto-ilustracija; Usnpash (Lucas Van Oort)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lavi Perchik)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je, nakon konsultacija sa stručnom javnošću, donelo odluku o davanju dozvole za ograničenu i kontrolisanu primenu sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa isključivo za tretiranje šećerne repe.

U saopštenju se naglašava da je svako neovlašćeno korišćenje te vrste preparata za druge kulture zabranjeno zakonom i strogo kažnjivo.

Suočeni sa ozbiljnim problemom opstanka proizvodnje šećerne repe, kao strateške biljne kulture za našu zemlju, Ministarstvo je razmatralo podnete zahteve proizvođača šećerne repe i donelo takvu odluku, uzimajući u obzir preporuke Stručnog saveta za sredstva za zaštitu bilja, kao i praksu koje u ovakvim situacijama koriste i zemlje članice EU.

“Sagledane su sve relevantne činjenice i trenutna situacija vezano za proizvodnju šećerne repe, kao i značaj proizvodnje ove kulture za našu zemlju, a imajući u vidu to da su površine pod šećernom repom značajne, kao i da se radi o strateškom proizvodu, neophodno je da se poljoprivrednim proizvođačima omogući sigurna proizvodnja i prinos. Zbog ukidanja sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne supstance hlorpirifosa, dovedeno je u pitanje suzbijanje repine pipe koja predstavlja značajni ekonomski štetni organizam u šećernoj repi”, navodi se u saopštenju.

Za proizvođače šećerne repe kritička tačka za proizvodnju je od njenog nicanja pa do formiranja prvih listova, kada se pojavljuje repina pipa koja desetkuje usev i za čije suzbijanje u tom momentu ne postoji prihvatljiva, dovoljno efikasna zamena za sredstva na bazi hlorpirifosa.

Na osnovu Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, kojim je propisano da se u slučaju nepredvidivih opasnosti koje mogu prouzrokovati štetni organizmi, a koje nije moguće suzbiti ili ograničiti na odgovarajući način primenom registrovanih sredstava za zaštitu bilja i drugim merama ili usled nestašice registrovanih sredstava za zaštitu bilja na tržištu, rešenjem može odobriti ograničena i kontrolisana primena navedenih sredstava za zaštitu bilja na period od 120 dana.

Takve mere su, takođe, u skladu sa zakonodavnim odredbama EU sa kojima se naše zakonodavstvo usklađuje.

Promet i primena ukinutih sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa dozvoljena je samo za korisnike u šećernoj repi, zbog čega su podnosioci zahteva dostavili spisak pravnih i fizičkih lica koja će koristiti ova sredstva.

Kontrolu nad izvršenjem ovog rešenja sprovodi fitosanitarna inspekcija. Sve neutrošene količine se lageruju kod proizvođača do konačnog uništenja na bezbedan način.

Korišćenje ovih sredstava za zaštitu bilja u drugim kulturama nije dozvoljeno i u suprotnosti je sa odredbama Zakona o sredstvima za zaštitu bilja.

Ukoliko rezultati analiza potvrde prisustvo sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa u spornoj pošiljci breskvi koje su bile namenjene izvozu u Hrvatsku, ta pošiljka će biti uništena, a protiv odgovornih lica biće preduzete sve mere predviđene zakonom.

Energetski portal

Nacionalni park “Durmitor” – posečena sabla stara pola veka

Foto-ilustracija: Unsplash (Shant Dem)
Foto-Ilustracija: Pixabay (marijana1)

U Nacionalnom parku “Durmitor” zabeležena je nezakonita seče stabala u mestu Mioč poljana, neka od njih stara su i nekoliko decenija.

Služba zaštite NP “Durmitor” je povodom ovog događaja preduzela sve zakonom propisane aktivnosti. Ukoliko se dokaže da pored ovog slučaja postoji još neki vid nelegalnih aktivnosti, sva lica, kako zaposleni tako i korisnici zaštićenog prostora, biće sankcionisani u skladu sa zakonom.

Nadzornici službe zaštite Nacionalnog parka “Durmitor”, 11. avgusta 2023. godine, primili su prijavu o mogućoj nelegalnoj seči stabala na lokalitetu Mioč poljana. Odmah po prijavi, nadzornici su izvršili terenski obilazak i, nažalost, utvrdili činjenicu da je pet stabala već posečeno pre njihovog dolaska. 

Pročitajte još:

“Nakon preciznog istraživanja, nadzornici su uspeli da identifikuju lice odgovorno za nelegalnu seču. U skladu sa svojim ovlašćenjima, nadzornik Službe zaštite je napravio detaljan zapisnik o izvršenoj kontroli, u kojem su navedene sve relevantne informacije o identitetu izvršioca i posečenim stablima. Panjevi stabala su žigosani žigom “ŠŠ” (šumska šteta) i evidentirani u knjigu bespravne seče (knjiga panjeva). Sva službena dokumentacija u vezi sa ovim događajem je procesuirana na dalje postupanje nadležnim institucijama, uključujući Upravu policije – Odeljenje bezbednosti Žabljak i Upravu za inspekcijske poslove – inspekciju za šumarstvo”, navodi se na sajtu Nacionalnog parka.

Energetski portal

Zašto svaka ambalaža mora da bude protiv prirode? Šta ako može da se pojede?

Foto-ilustracija: Freepik (KamranAydinov)
Foto-ilustracija: Freepik (azerbaijan_stockers)

Najveći deo prehrambenih proizvoda koji se nalaze u prodavnicama obloženi su pakovanjem za čiju proizvodnju su potrebni vreme i resursi, a koje nakon što kupimo kroz nekoliko dana, ali neretko i nepun dan, završi kao otpad. Nedovoljno dobrim načinom upravljanja otpadom, on umesto da se reciklira – bude prevezen na deponiju, nastavljajući da zagađuje životnu sredinu. Još nepovoljnija mogućnost jeste da završi zabačen u prirodi, a onda su u pitanju čak i stotine godina dok ne bude razgrađen, pa i takav ostaje zagađivač.

Jedna britanska kompanija ponudila je nekoliko rešenja, a zahvaljujući jednom od njih u budućnosti bismo mogli da određene proizvode jedemo, a zatim to učinimo i sa njihovim omotom.

Jestiva folija

Kako bi se smanjilo zagađenje jednokratkom plastikom, kompanija je razvila 100 odsto biljnu, vegansku i bezglutensku jestivu foliju na bazi proteina graška. Prvi takav omot napravljen je za kocku za supu jedne kompanije, a rezultat je – kocka supe rastvara se u vrućoj vodi, zajedno sa omotom, bez promenjenog ukusa i kvaliteta. Proizvođači ove kocke za supu, rekli su da ukoliko bi biljni omotač bio dostupan svim kupcima njihovog proizvoda, godišnje bi moglo da se smanji upotreba jednokratne plastike za preko 15 tona. Treba uzeti u obzir činjenicu da je reč samo o malom omotu kocke za supu i to jednog proizvođača, koji je izuzetno lagan. Ovo upućuje na još veće količine smanjenja plastike koja će završiti u prirodi, ukoliko se trend razvoja ove tehnologije nastavi.

Biorazgradivi premaz za papir

Sve veći broj kompanija prelazi na papir, kao alternativan materijal za ambalažu, kojim se zamenjuje plastika. Ipak, kako bi papirna ambalaža bila izdržljivija, koriste se i premazi koji su često na bazi nafte. Britanska kompanija osmislila je premaze na bazi biljnih proteina, koji mogu da se koriste na različitim podlogama, među kojima je i papir. Premazi ne doprinose zagađenju životne sredine i potpuno su biorazgradivi.

Sve što je potrebno da svet preokrenemo prema povoljnom pravcu već nam se pruža. Veliki značaj imaju biljke i njihova dobro osmišljena upotreba, te nam ovakve inovacije pružaju nadu da će jednog dana sva plastična ambalaža biti zamenjena alternativnim prirodnim materijalima.

Katarina Vuinac

U Vojvodini nevreme uništilo hektare šuma

Foto: EP
Foto-ilustracija: Pixabay

Sredinom jula olujni vetar naneo je veliku štetu, kako na građevinskim objektima, tako i na šumama. Šteta je naneta u vidu vetroloma i vetroizvala na velikim površinama, čak 1.300 ha potpuno devastirane šume, kao i na pojedinačnim stablima 15.000 hektara. Procenjuje se da je na navedenoj površini uništeno preko 450.000 m3 topole i hrasta.

Na šumama na području kojim gazduje JP „Vojvodinašume“ Petrovaradin potrebno je u što kraćem roku sanirati nastale štete.

Kako poručuju iz ovog preduzeća zbog toga će angažovati svu raspoloživu mehanizaciju i radnu snagu.

“Sa aspekta bezbednosti rada na sanaciji vetroloma i vetroizvala je veoma rizičan, pogotovo za sekače. Rad u sanaciji se u potpunosti razlikuje u odnosu na rad u redovnim sečama. U sanacijama se seku izlomljena stabla koja leže jedni preko drugih i koja su pri tom napregnuta. U navedenim uslovima seča će se vršiti radnim mašinama koje su specijalizovane za seču stabala – harvesteri. Harvesteri će u punom kapacitetu biti angažovani pri saniranju šteta, prvenstveno na onim područjima gde postoji veliki rizik za povredu sekača”, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Kako je ranije najavljivano u područjima gde je uništen veliki broj stabala biće urađeno plansko pošumljavanje.

Energetski portal

Proglašena vanredna situacija na celoj teritoriji opštine Petrovac na Mlavi

Foto: Opština Petrovac na Mlavi
Foto-ilustracija: Unsplash (Nazrin B Va)

Na celoj teritoriji opštine Petrovac na Mlavi proglašena je vanredna situacija zbog obilnih padavina.

Prema procenama juče ujutru palo je 120 litara vode po metru kvadratnom, a najjači udar padavina bio je između 5 i 7 časova, navodi se na zvaničnom sajtu Opštine.

Padavine su prouzrokovale porast nivoa reka na vodama I i II reda i njihovim jakim bujičnim pritokama i potocima, veliku zapunjenost  nanosom korita, zatim pojavu podzemnih voda, kao i zapunjenost kišne kanalizacije.

Kako se navodi, odluka o proglašenju vanredne situacije doneta je sa ciljem omogućavanja angažovanja potrebne mehanizacije subjekata od posebnog značaja, kao i dodatne mehanizacije koja će učestvovati na otklanjanju opasnosti i popravci oštećene infrastrukture.

Nakon što se voda bude povukla, počeće se sa sanacijom najkritičnijih deonica.

Energetski portal

Na prve aukcije prijavilo se 16 investitora

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Na prve aukcije za dodelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije prijavilo se 16 investitora sa ukupnim kapacitetom elektrana od 816,48 MW, od čega je za popunjavanje kvote ponuđeno 602,8 MW, dok procenjena vrednost investicija svih elektrana iznosi 1,26 milijardi evra.

O ozbiljnosti dobijenih ponuda svedoči to što su zainteresovane kompanije dostavile bankarske garancije i novčane depozite u vrednosti većoj od 18 miliona evra, što garantuje njihovu nameru da projekte i realizuju. 

Od ukupnog broja prijavljenih investitora, u fazu nadmetanja kvalifikovalo se 11 učesnika. U postupku aukcija za vetroelektrane četiri investitora su popunila kvotu, a u postupku aukcija za solarne elektrane tri.  Najniža ponuđena cena iznosi 64,48 evra po megavat-satu (€/MWh) za vetroelektrane, odnosno 88,65 evra po megavat-satu za solarne elektrane

„Aukcije za dodelu tržišnih premija za ukupno 450 MW su najveće aukcije koje se odjednom sprovode u regionu Zapadnog Balkana i prve aukcije u okviru trogodišnjeg plana podsticaja kroz koji ćemo obezbediti ukupno 1.300 MW iz zelene energije. Možemo biti izuzetno zadovoljni odzivom investitora, koje predstavlja najbolje priznanje za rad na unapređenju zakonskog okvira i ujedno pokazuje poverenje koje Republika Srbija uživa kod investitora kad je reč o ulaganjima u sektor zelene energije. Ostvarene cene za najveći deo kapaciteta su skoro dvostruko niže od trenutnih tržišnih cena, tako da imamo dosta razloga da budemo zadovoljni, pogotovo što ćemo dobiti dodatnih 550 MW, a što će udvostručiti ukupne trenutne kapacitete zelene energije u Srbiji. Ovo je veoma važno za ekonomski rast naše zemlje, jer će generisati investicije u vrednosti od više od milijardu evra u narednih nekoliko godina“, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, navodi se u saopštenju. 

Pročitajte još:

Ona je podsetila da je postupak aukcija digitalizovan i da se odvija preko portala oieaukcije.mre.gov.rs, čime je obezbeđen efikasan i transparentan izbor projekata. 

Naglasila je da je uspešno sprovođenje procesa aukcija važan korak u procesu prelaska na čistije izvore energije, povećanja proizvodnje električne energije i ostvarivanja veće sigurnosti snabdevanja građana i privrede.

Tržišna premija je podsticaj za proizvodnju električne energije kojom država štiti proizvođača od promene tržišnih cena u odnosu na cenu koju proizvođač ponudi na aukciji tako što isplaćuje razliku između ponuđene cene na aukciji i tržišne cene. Ako tržišne cene budu veće od ponuđene cene proizvođača na aukciji, proizvođač će razliku platiti državi. Prema trenutnim projekcijama, država će prihodovati kroz prve aukcije, na nivou od nekoliko miliona evra godišnje pored svih drugih koristi koje aukcije donose.

Energetski portal

U Popisu poljoprivrede 2023. biće angažovano oko 3.000 popisivača

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Javni poziv (konkurs) za prijavljivanje kandidata za popisivače objavljen je na veb-sajtu Zavoda (stat.gov.rs) i sajtu Popisa (popispoljoprivrede.stat.gov.rs), kao i u sredstvima javnog informisanja.

Građani koji su zaintresovani za rad u Popisu u svojstvu popisivača mogu da se prijave isključivo popunjavanjem elektronske prijave na pomenutim sajtovima do 21. avgusta (do 20 časova) 2023. godine.

Uslovi koje kandidati treba da ispune jesu državljanstvo Republike Srbije, prebivalište ili prijavljeno boravište u Republici Srbiji, zatim najmanje 18 godina starosti u trenutku popunjavanja prijave, stečeno najmanje trogodišnje srednje obrazovanje, kao i da kandidat nije osuđivan, da protiv njega nije pokrenuta istraga i da se protiv njega ne vodi krivični postupak.

Pročitajte još:

Podrazumeva se poznavanje rada na računaru (MS Office, internet) i mogućnost pristupa internetu tokom perioda angažovanja.

Proces selekcije prijavljenih kandidata se vrši u tri faze:

  1. Izbor prijavljenih kandidata za popisivače za predaju dokumentacije i intervju;

2. Rangiranje prema bodovima ostvarenim prilikom prijave i na intervjuu;

3. Selekcija nakon ostvarenog uspeha na obuci.

Detaljna objašnjenja u vezi sa angažovanjem popisivača mogu se naći u Proceduri za izbor popisivača.

Energetski portal

Nastavak saradnje Srbije i Japana

Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)
Foto: Vlada Republike Srbije

O odnosima Srbije i Japana i mogućnostima dalje saradnje, razgovarali su ministar finansija Siniša Mali i novopostavljeni ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura.

Tom prilikom, ministar je izrazio nadu da će odnosi sa Japanom, koji je naša prijateljska zemlja, biti intenzivirani, naglasivši da je Srbija finansijski stabilna i da mnogo ulaže u infrastrukturu, auto-puteve i energetiku.

On je napomenuo da je energetika sektor u kojem nam je Japan partner, dodavši da je svaka investicija iz te zemlje dragocena i dobrodošla, jer sa njom dolazi i najnovija tehnologija.

Sagovornici su, kao jedan od najvažnijih projekata na kojima bi Srbija i Japan mogli da sarađuju, istakli planiranu izgradnju reverzibilne hidro-elektrane „Bistrica“, strateškog projekta u sektoru energetike.

Imamura je izrazio zadovoljstvo zbog toga koliko se Srbija razvila od 2004. godine, kada ju je poslednji put posetio, dodavši da Japan putem Inicijative za saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana podržava proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji i želi da bude podrška stabilnom razvoju i promociji regionalne saradnje.

Ambasador je naveo da je Japan energetski efikasna zemlja i da će rado sa Srbijom podeliti svoje iskustvo i tehnologije, dodavši da je ta zemlja zainteresovana za to da kao partner bude deo planiranih infrastrukturnih projekata u Srbiji, u kojoj japanske firme već zapošljavaju 3.000 ljudi.

Energetski portal

POVRATAK NUKLEARNE ENERGIJE U EU: Sve više zemalja naklonjeno ovom rešenju za dostizanje cilja dekarbonizacije

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Nuklearna energija se vraća na energetsku scenu Evropske unije, nakon tri godine intenzivnih pregovora, čime se ova vrsta energije zvanično pridružila listi „prelaznih“ energija u zelenoj taksonomiji EU od 1. januara 2023.

Nakon glasanja kojim se potvrdio stav Evropskog parlamenta o tom pitanju u julu 2022. godine, kopredsedavajuća grupe Ujedinjene levice, Manon Obri, izjavila je da je ova odluka „smislena za buduće rokove i glasanje o klimatskim pitanjima“.

Međutim, sa efektima energetske krize, izazvane ratom u Ukrajini, zemlje članice EU – koje su sve odlučile da se distanciraju od upotrebe ruskog gasa – postale su otvorenije ka ideji o nuklearnim elektranama.

U Francuskoj, a posebno u zemljama istočne EU, nuklearna energija se sve više posmatra kao održivo rešenje za postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine.

Pročitajte još:

Obnovljivi izvori energije na nivou EU

Ipak, razvoj obnovljivih izvora energije ostaje glavni prioritet na nivou EU.

Tri meseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 18. maja 2022. Evropska komisija je predložila povećanje cilja EU za obnovljivu energiju na 45 odsto do 2030. godine, što je kasnije, u septembru, odobrio Evropski parlament.

Francuska je u Savetu zauzela prilično neobičan stav, podržavajući cilj od 45 odsto, ali samo ako se zemljama sa niskougljeničnim električnim miksom – što je šifra za nuklearnu energiju – odobri niži cilj.

Ideja je odbijena, a cilj je posledično snižen na 42,5 odsto tokom političkog sporazuma postignutog sa Evropskim parlamentom o trećoj reviziji Direktive o obnovljivoj energiji (RED III).

Iako niko nije posebno zadovoljan rešenjem, diskusije su pokazale uticaj koje zemlje naklonjene nuklearnoj energiji imaju na institucionalne pregovore na nivou EU.

Vodonik dobijen iz nuklearne energije

Ovaj novootkriveni uticaj pronuklearnih zemalja takođe se ogledao u diskusijama o vodoniku sa niskim sadržajem ugljenika, koje su dobile neočekivanu političku dimenziju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Millot)

Od septembra 2022. godine, francuska ministarka energetike Agnes Panije-Runašer pojavila se u ofanzivi.

U pismu koje je otkrio EURACTIV Francuska, Panije-Runašer je pozvala Evropsku komisiju da prizna doprinos nuklearnog vodonika u ciljevima navedenim u RED III. Za Pariz, cilj je bio da se spreči da ciljevi obnovljivog vodonika ugroze proizvodnju vodonika sa niskim sadržajem ugljenika iz nuklearnih izvora.

Krajem marta 2023. godine, nakon višemesečnih pregovora između zemalja EU i unutar Evropskog parlamenta, politički sporazum o RED III prihvatio je i obnovljivi i niskougljenični vodonik.

Ali, iako je ovo izgledalo kao pobeda Francuske, uslovi koji su nametnuti da bi vodonik dobijen iz nuklearne energije doprineo postizanju ciljeva EU, bili su toliko strogi da su bili praktično nedostižni.

Posle mesec i po dana oklevanja, Pariz je u poslednjem trenutku blokirao konačno usvajanje RED III, zakazano za sredinu maja, jer sporazum nije dao dovoljne garancije u vezi sa vodonikom dobijenim iz nuklearne elektrane – iako odluka o blokiranju usvajanja direktive nije išla na ruku svima u francuskom taboru.

Francuska je 16. juna konačno dobila zvaničnu deklaraciju Evropske komisije u kojoj se priznaje uloga nuklearne energije u postizanju ciljeva dekarbonizacije privrede EU – što je posledica intenzivnih godina lobiranja, potpomognutih francuskim uspostavljanjem pronuklearnog saveza sa 14 zemalja EU i (eventualno) još nekih.

„Nuklearni savez“

Na rubu neformalnog energetskog saveta EU u Stokholmu krajem februara, Francuska je okupila 10 drugih zemalja članica EU oko novog koncepta: sastanka za odbranu interesa nuklearne energije u EU. Ista grupa se sastala u Briselu krajem marta, a pridružile su im se Belgija i Italija kao posmatrači.

Iako je sastanak pokrenuo zemlje koje su se zalagale protiv nuklearne energije, formirajući rivalsku grupu pod nazivom „Prijatelji obnovljivih izvora energije“, to nije zaustavilo misiju Francuske – Panije-Runašer je ponovo sazvao grupu u Parizu sredinom maja, kojoj su se pridružile još tri zemlje EU i Velika Britanija. Zajedno su se dogovorili da izgrade „30 do 45 novih velikih reaktora“ i malih modularnih reaktora poznatih kao SMR.

Komesarka EU za energetiku Kadri Simson, koja je prisustvovala sastanku, zamoljena je da podrži razvoj „zajedničkih inicijativa“ za realizaciju ovih projekata.

Grupa se ponovo sastala u Valjadolidu sredinom jula. Sastanak je rezultirao novom deklaracijom, pozivajući Evropsku komisiju da ravnopravno tretira nuklearne i obnovljive izvore energije prilikom predstavljanja budućih predloga zakona o klimi.

Zakon o neto nultoj industriji

Photo-illustration: Pixabay

Međutim, u međuvremenu su se u Briselu otvorila još dva fronta. Prvi se odnosi na predlog Zakona o neto nultoj industriji (NZIA), koji je Komisija predstavila sredinom marta, u kojem se navodi lista preferiranih tehnologija za razvoj industrije sa niskim sadržajem ugljenika u celoj Uniji.

U početku, nuklearna energija nije bila uključena na listu takozvanih „strateških“ tehnologija poput vetra, sunca ili elektrolizera, koje ispunjavaju uslove za regulatorne pogodnosti prema NZIA, uključujući 40 odsto za proizvodnju na evropskom tlu.

Sredinom jula, nakon lobiranja mnogih poslanika iz celog političkog spektra (socijalisti, centristi i konzervativci), izvestilac o uredbi NZIA u Evropskom parlamentu ponudio je nuklearnoj energiji podjednak tretman koji imaju i druge tehnologije.

Za sada, izveštaj nemačkog konzervativnog poslanika Kristijana Elera (EPP) još nije izglasan, a zemlje članice EU još nisu dale svoje mišljenje. Neke zemlje se mogu protiviti Elerovim zaključcima, kao što je Nemačka, koja nerado prihvata finansiranje nuklearne energije iz fondova EU.

Ceo tekst možete da pročitate ovde

Izvor: EURACTIV

OSNAŽIVANJE GRAĐANA DA POSTANU KUPCI-PROIZVOĐAČI SOLARNE ENERGIJE

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto: GIZ

Srbija pravi značajne korake ka čistijoj i efikasnijoj energetskoj budućnosti uz podršku nemačke vlade kroz program Nemačke razvojne saradnje.

Projekat Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji, koji realizuje Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike Republike Srbije, ima za cilj da unapredi i približi građanima model kupac-proizvođač u sistemu snabdevanja električnom energijom. Ova inicijativa doprinosi transformaciji energetskog pejzaža Srbije, osnažujući najpre građane da sami postanu aktivni učesnici u energetskoj tranziciji.

Najveći doprinos energetskoj održivosti daje se kada se u solarnu elektranu investira tek nakon primene mera energetske efikasnosti. Prvo treba smanjiti potrošnju električne i gubitke toplotne energije, preći na efikasnije sisteme hlađenja i grejanja, a zatim se orijentisati i na sopstvenu proizvodnju iz čistih izvora.

U FOKUSU:

Model kupac-proizvođač, uveden u praksu prošle godine, omogućava domaćinstvima, stambenim zajednicama i privredi da postanu proizvođači čiste energije za sopstvenu upotrebu, zadržavajući mogućnost da koriste i struju iz distributivne mreže kada „nema sunca“, odnosno kada nemaju sopstvenu proizvodnju ili je ona nedovoljna, ali i da svoje viškove čiste energije predaju u mrežu putem dvosmernog brojila.

Foto: GIZ

Decentralizacija i demokratizacija proizvodnje električne energije omogućava građanima da direktno daju doprinos dekarbonizaciji i očuvanju životne sredine. Srbija ima odličan potencijal za korišćenje solarne energije – čak 30–40 odsto više osunčanosti nego Nemačka, ali daleko smo od instaliranih kapaciteta koji tamo postoje. Srećom, tokom protekle decenije došlo je do značajnog pada cena fotonaponskih sistema, te će nam put ka omasovljenju primene solarnih elektrana biti kraći i lakši, makar sa aspekta dostupnosti.

Drugi benefit koji građani mogu da imaju kao kupci-proizvođači su i finansijske uštede, jer značajan deo struje za sopstvene potrebe sada mogu da obezbede sami, te da manje kupuju od garantovanog snabdevača. Najveća ušteda se pravi kada se maksimalno troši sopstvena struja, u periodu dana kada je proizvodnja iz solarne elektrane najveća, što zahteva izvesne promene navika. Uz dobro projektovanje kapaciteta krovne solarne elektrane, prilagođenu potrošnju i subvencije za izgradnju koje daje Ministarstvo, u saradnji sa lokalnim samoupravama, elektrane se domaćinstvima mogu isplatiti i za manje od osam godina, a životni vek im je bar 25 godina. Uz očekivana poskupljenja električne energije periodi isplativosti će biti i kraći.

Foto. GIZ

Domaćinstva imaju dodatnu prednost – mogu da prave i „zalihe kilovat-časova“ u vreme kada je im je proizvodnja u solarnoj elektrani veća nego potrošnja, te višak kilovat-časova mogu da predaju u distributivnu mrežu, što im distribucija beleži kroz neto-merenje. Te „zalihe“ mogu da iskoriste do kraja obračunskog perioda koji traje od aprila jedne do kraja marta naredne godine. Međutim, ova praksa stvara pritisak na mrežu i snabdevača, jer prave se viškovi u doba godine kada je potrošnja u čitavom sistemu manja, a „zalihe“ se pak povlače onda kada je potrošnja najveća i proizvodnja struje najskuplja, te je održivost ovog načina obračuna upitna.

Iako energija sunca jeste obnovljiva, ona je varijabilan izvor energije. Proizvodnja u solarnoj elektrani je moguća samo tokom dana, a i tada, kada naiđe oblak, ona osetno opada. Kada kupcu-proizvođaču ponestane struje iz sopstvene proizvodnje, može razliku da povuče iz mreže. No, šta se dešava kada kupci-proizvođači imaju viškove, i to više njih u isto vreme? Svi viškovi čiste energije idu u mrežu kao prioritetan izvor u energetskom miksu, a garantovani snabdevač ih dopunjuje iz sopstvene proizvodnje u termo i hidro elektranama.

Izvor: GIZ

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Niška „Mediana“ kupuje podzemne kontejnere za skoro 250.000 evra

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

50 novih podzemnih kontejnera trebalo bi da uskoro bude postavljeno u Nišu, pošto je JKP Mediana raspisala tender vredan skoro 250.000 evra, preko kojeg traži firmu koja će kontejnere nabaviti i postaviti. Tačne lokacije za sada nisu navedene.

Prepuni kontejneri i male divlje deponije – neki su od problema na koje se Nišlije stalno žale i Južnim vestima preko aplikacije “Prijavi problem”.

Na pojedinim lokacijama, koje u tenderskoj dokumentaciji još nisu istaknute, taj problem mogao bi da bude rešen pošto Mediana planira da po Nišu rasporedi 50 novih podzemnih kontejnera.

Pročitajte još:

Iz tog preduzeća zahtevaju da kontejneri imaju nožnu komandu, da su nepropusni za vodu i da iz njih ne može da curi tečnost, kao i da prostor za otpad bude tri kvadrata.

Otvor za ubacivanje otpada treba da je minimalnih dimenzija 500 x 500 milimetara i da je pristupačan osobama sa invaliditetom i deci. Metalni poklopac iznad otvora za ubacivanje otpada treba da je konstruktivno rešen tako da se posle korišćenja sam zatvara prigušivanjem i nikada ne može ostati u otvorenom položaju, odnosno bez potrebe da ga korisnik sam zatvara posle upotrebe, kako se ne bi pospešivao ulazak vazduha, što bi moglo izazvati eventualni požar u kontejneru, širenje neprijatnih mirisa iz kontejnera i ulazak atmosferskih padavina – piše u dokumentaciji.

Procenjena vrednost 50 takvih kontejnera je 29.200.000 dinara, što je oko 250.000 evra, a rok za slanje ponuda je 13. septembar.

Izvor: Južne vesti

Raspisan javni poziv za podsticaje za nabavku kvalitetnih priplodnih grla

Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)
Foto-ilustracija: Pixabay (BorgMattisson)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku kvalitetnih priplodnih grla za unapređenje primarne stočarske poljoprivredne proizvodnje, koji će trajati do 15. septembra 2023. godine.

Podsticaji se odnose na nabavku kvalitetnih priplodnih grla goveda, ovaca i koza i svinja, kao i pčelinjih matica.

Životinja koja je predmet zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje treba da bude obeležena i registrovana u skladu sa zakonom kojim se uređuje veterinarstvo  i da ima pedigre, odnosno uverenje o poreklu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stočarstvo.

Pročitajte još:

Najviši ukupni iznos podsticaja koji podnosilac može da ostvari po zahtevu za jednu kalendarsku godinu iznosi:

3.000.000 dinara – za nabavku kvalitetnih priplodnih grla ovaca i koza, svinja i pčelinjih matica,

5.000.000 dinara – za nabavku kvalitetnih priplodnih grla goveda (junica tovnih rasa, junica mlečnih i kombinovanih rasa, bikova tovnih rasa uzrasta, steonih junica),

10.000.000 dinara – za nabavku kvalitetnih priplodnih grla goveda (bikova mlečnih i kombinovanih rasa).

Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti prijave za podsticaje na portalu ePodsticaji.

Energetski portal

U septembru počinje prijava za subvencije za zamenu stolarije i izolaciju objekata – ko može da konkuriše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)

Posebna savetnica za energetsku efikasnost u Ministarstvu rudarstva i energetike Maja Vukadinović rekla je za RTS da je procedura za prijavljivanje građana jednostavna i da nema promena u odnosu na prethodne godine.

,,Mi očekujemo da već u prvoj nedelji septembra bude raspisan javni poziv za građane. To građani mogu da prate na internet stranici jedinica lokalne samouprave. Takođe, mogu da odu u samu opštinu. Mogu pozvati i Ministarstvo. Od građana se očekuje samo da popune obrazac gde treba da navedu podatke o svom domaćinstvu, zatim da navedu mere za koje nameravaju da apliciraju“, navela je Maja Vukadinović.

Dodala je da je potrebno da podnosioci prijave budu vlasnici objekta, a ukoliko nisu vlasnici, treba da dobiju pisanu saglasnost vlasnika, a potrebno je dostaviti i račun za struju za prethodni mesec u kojem se vidi da je potrošnja struje bila najmanje 30 kilovata.

Pročitajte još:

Maja Vukadinović je navela da mogu da konkurišu svi građani, bez obzira na to da li žive u kućama ili stambenim zgradama, a da je potrebno da objekat bude nastanjen, da nije reč o vikendicama.

Građani će moći da konkurišu za zamenu stolarije i kotlova, izolaciju, a prvi put može da se konkuriše i za više mera, a ne samo za pojedinačne.

,,Postoji mogućnost da se konkuriše za pojedinačnu meru, kada će nivo subvencija biti niži, do 50 procenata. Pa smo mi, imajući u vidu veliku zainteresovanost građana da promovišemo taj program tako što smo predvideli viši procenat subvencije ukoliko se neko prijavi za više različitih mera“, navela je Vukadinovićeva.

Subvencije za više mera i do 65 odsto

Objasnila je da će, ukoliko se neko prijavi za zamenu stolarije i izolaciju, ostvariti subvencije do 55 odsto, a ako se uz to ugrade solarni paneli ili kolektori, subvencije će iznositi do 65 odsto.

Maja Vukadinović je navela da se ove godine prijavila 131 lokalna samouprava, a da njihovo prijavljivanje zavisi od sredstava koja su odvojena za tu namenu.

Dodala je kako u Beogradu u program nisu ušle samo tri opštine – Novi Beograd, Čukarica i Savski venac i da su obećale da će se prijaviti na narednom konkursu.

Govoreći o žalbama, Maja Vukadinović je navela da građani koji nisu zadovoljni mogu da se žale komisijama u lokalnim samoupravama, a da im na raspolaganju stoji i Ministarstvo rudarstva i energetike.

Napomenula je da očekuju veliki odziv, kao i da će građani za subvencije moći da se prijave tokom cele godine.

Izvor: RTS

Crna Gora: Subvencije za projekte zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)
Foto-ilustracija: Pixabay

Fond za zaštitu životne sredine ( Eko – fond ) raspisao je dva javna konkursa za dodelu sredstava u cilju realizacije projekata koji su u vezi sa zaštitom životne sredine čija ukupna vrednost iznosi 360 000 hiljade evra.

Konkursi su namenjeni lokalnim samoupravama kao i nevladinim organizacijama koje se bave očuvanjem životne sredine.

Predmet Javnog konkursa za dodelu bespovratnih sredstava za realizaciju projekata uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu (tzv. ,,divljih deponija”) namenjen je isključivo lokalnim samoupravama i privrednim društvima registrovanim za pružanje komunalnih usluga.

Govoreći o sredstvima za realizaciju ovog Javnog konkursa, 300.000 evra obezbeđena su od strane Eko-fonda. Maksimalni iznos sredstava podrške Eko-fonda koje korisnik može da ostvari po ovom Javnom konkursu je 80 odsto prihvatljivih i opravdanih troškova ukupne vrednosti ulaganja, odnosno maksimalno do 34.000 eura, u šta mora da bude uključen PDV, dok preostali iznos od najmanje 20 odsto ukupnih troškova snosi korisnik sredstava.

Pročitajte još:

Po ovom Javnom konkursu jedinica lokalne samouprave može samostalno ili preko komunalnog preduzeća da podnese jednu prijavu za dodelu bespovratnih sredstava za projekat uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu kojom može biti obuhvaćena jedna ili više lokacija na kojima se nalazi ”divlja deponija”, odnosno nije moguće da se sa dva ili više projekata odvojeno jave opština i komunalno preduzeće iz iste opštine, navodi se na sajtu Eko-fond.

Pored ovog, Eko – Fond raspisao je i javni konkurs za dodelu sredstava za NVO sektor i projekte iz oblasti zaštite, očuvanja i unapređivanja životne sredine, kao i borbe protiv klimatskih promena.

Pravo na subvenciju Eko-fonda prema ovom Javnom konkursu mogu da ostvare isključivo nevladine organizacije registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama sa prebivalištem, boravištem ili sedištem u Crnoj Gori, a koje su registrovane u Registru NVO koje se vodi kod Ministarstva javne uprave najmanje 12 meseci, zaključno sa danom objave konkursa i čiji projekat će se u potpunosti realizovati na teritoriji države Crne Gore.

Opredeljeni iznos Eko-fonda za dodelu bespovratnih sredstava za projekte nevladinih organizacija po ovom Javnom konkursu iznosi 60.000 evra, odnosno 12.000 evra po korisniku. Maksimalni iznos sredstava koji korisnici mogu da ostvare po ovom javnom konkursu ne može da bude veći od 80 odsto prihvatljivih i opravdanih troškova projekta, sa uračunatim PDV-om, dok preostala sredstva do ukupnog iznosa troškova projekta, od najmanje 20 odsto, kroz kofinansiranje obezbeđuje korisnik.

Nevladine organizacije prijavljuju se na Javni konkurs isključivo na jednu od prioritetnih oblasti koje su definisane predmetom konkursa, pod uslovom da je prioritetna oblast definisana kroz ciljeve i delatnosti u Statutu organizacije.

Energetski portal