Home Blog Page 1209

Nemacko-kineski konzorcijum zainteresovan za toplovod Kakanj-Sarajevo

Foto: Youtube / Print Screen
Foto: Youtube / Print Screen

Realizacijom projekta snabdevanja toplotnom energijom iz termoelektrane Kakanj, osiguralo bi se dugoročno pouzdano grejanje domaćim energetskim resursom područja do Sarajeva, uključujući i ovaj grad, zaključeno je na sastanku zainteresovanih strana, koji je inicirala Savezna privredna komora. Sastanku su prisustvovali predstavnici Elektroprivrede BiH, Vlade FBiH, Vlade ZDK-a, Vlade KS-a, JP Toplane Sarajevo, Fonda za zaštitu okoline i JP Autoputevi FBiH.

Uzimajući u obzir sve procedure koje zakon nameće za realizaciju ovog projekta, na sastanak je pozvan i konzorcijum Engineering Dobersek GmbH (Nemačka) – Kina CAMC Engineering Co. Ltd. iz grupe SINOMACH (Kina), koji su na listi 100 projekata u FBiH ovaj prepoznali kao značajan.

Gosti iz Nemačke i Kine predstavili su zajednički predlog operacionalizacije projekta kroz dva modela finansiranja koji ne odudaraju od osnovnih finasijskih parametara projekta iz prezentacije JP Elektroprivrede BiH, kojom se potvrđuje kvalitet izrađene studije. Kompanije su izrazile spremnost uključenja u trenutku kada investicione procedure propisane zakonima dozvoljavaju.

Takođe, zaključeno je da realizacija projekta stvara okvir za razvoj kogeneracije visoke efikasnosti u TE Kakanj preko primarnih energetskih ušteda, na osnovu korisne potrebe za grejanjem, a da projekat ima dobre finansijske rezultate – za dati model finansiranja u odnosu na 20 odsto sopstvenih sredstava i 80 procenata kreditnih sredstava, devetogodišnji rok otplate.

JP Elektroprivreda BiH ima u pripremi Protokol o regulisanju odnosa zainteresovanih strana za realizaciju projekta,  o čemu su se Vlada ZDK i zainteresovane opštine sa teritorije tog kantona već pozitivno izjasnile. U JP Elektroprivreda BiH očekuju izjašnjenje Vlade Kantona Sarajevo sa svojim opštinama da bi se moglo pristupiti potpisivanju protokola i daljim procedurama u izradi idejnog preojekta, saopšteno je iz Privredne komore Federacije.

Izvor: energetika.ba

Povećan budžet za projekat iskorišćenja biomase za grejanje Energy Wood III

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore saopštilo je da će budžet za realizaciju programa Energy Wood III, koji počinje uskoro, umesto prvobitno planiranih 50 hiljada evra, iznositi 85 hiljada evra.

Iz Ministarstva su agenciji Mina-business kazali da su se odlučili da povećaju budžet programa za 35 hiljada evra prepoznajući značaj i potrebu za takvom vrstom projekata, uspešne rezultate u prethodnom periodu, kao i veliko interesovanje građana. Istaknuto je i da se očekuje da će u okviru projekta u domaćinstvima u Crnoj Gori biti ugrađeno više od 150 sistema za grejanje. Tokom prethodne dve faze ugrađeno je ukupno 775 sistema za grejanje na moderne oblike biomase.

Program Energy Wood III omogućava podizanje beskamatnih kredita u iznosu do 3,5 hiljada evra, sa maksimalnim periodom otplate do pet godina, za ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase – pelet i briket. Pored obezbeđivanja povoljnih beskamatnih kredita za građane za ugradnju sistema za grjanje na moderne oblike biomase, ciljevi programa Energy Wood III su i postizanje ekonomskih i energetskih ušteda kroz uvođenje visoko-efikasnih tehnologija, doprinos smanjenju emisija štetnih gasova kroz korišćenje energenata koji imaju manje štetan uticaj na životnu sredinu, stvaranje tržišta za veću upotrebu sistema za grejanje na moderne oblike biomase.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Javna rasprava o Regionalnoj deponiji Pirot krajem oktobra

Foto: jkpdeponijapirot.rs
Foto: jkpdeponijapirot.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JKP „Regionalna deponija Pirot“ – Pirot, podneo zahtev za davanje saglasnosti na ažuriranu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat regionalne sanitarne deponije čvrstog komunalnog otpada na lokaciji „Muntina padina“ u Pirotu.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama resornog Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, na službenom sajtu Ministarstva i u prostorijama Gradske uprave Pirot.

Javna rasprava i prezentacija predmetne studije biće održana 25. oktobra 2017. godine sa početkom u 12 časova u prostorijama Gradske uprave Pirot.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Takmičenje za uštedu energije i vode u školama „Navike promeni – školu opremi“

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

U cilju promocije energetske efikasnosti i uštede energije i vode u javnim objektima, organizuje se regionalno takmičenje za osnovne i srednje škole sa područja Tuzlanskog kantona (Bosna i Hercegovina) i Brodsko-posavske županije (Hrvatska) „Navike promeni – školu opremi“.

Takmičenje ima za cilj pokazati da se električna i toplotna energija i voda u školama može uštedeti bez ikakvih dodatnih investicija, samo promenom ponašanja.

Trajanje takmičenja je četiri meseca, a biće proglašena dva pobednika, odnosno dve škole – iz Tuzlanskog kantona i Brodsko-posavske županije. Pobednici će dobiti fotonaponski sistem za proizvodnju električne energije i solarnu labaratoriju.

Takmičenje se organizuje u okviru projekta Pametne škole u saradnji između Centra za razvoj i podršku (CRP) iz Tuzle, Vlade Tuzlanskog kantona i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, Brodsko-posavske županije i Upravnog ureda za obrazovanje, sport i kulturu Brodsko-posavske županije, udruženja Zelena akcija iz Zagreba i Brodskog ekološkog društva (BED) iz Slavonskog Broda.

Sve zainteresovane škole mogu se prijaviti do 3. novembra 2017. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: zelena-akcija.hr

KONKURS ZA ARHITEKTE: Traži se idejno rešenje balkanskog eko-centra na Zelenom vencu

Foto: Stattwerk
Foto: Stattwerk

Raspisan je anketni konkurs, otvorenog tipa, za idejno urbanističko-arhitektonsko rešenje balkanskog eko-centra na Zelenom vencu u Beogradu. Od učesnika se očekuje da ponude projekte koji uključuju zelene fasade – vertikalne bašte i korišćenje obnovljivih izvora energije, koji će obezbediti energetsku samostalnost objekta. Konkurs je raspisao projektantski biro Stattwerk d.o.o. iz Beograda, ogranak istoimene nemačke kompanije.

Organizator želi da raspisivanjem konkursa podstakne domaće arhitekte da razmišljaju o održivoj arhitekturi i da doprinesu realizaciji prvog zelenog, energetski nezavisnog solitera na Balkanu.

Projektni predlozi rekonstrukcije dela gradskog bloka na Zelenom vencu, trebalo bi da sadrže rešenja za sadržaje planiranog objekta: apartmane, restoran, bar i vidikovac kao i poslovni prostor namenjen isključivo ekološki orijentisanim kompanijama, edukativni eko-centar i garažni prostor. Pravo učešća imaju diplomirane arhitekte, koje poseduju državljanstvo Republike Srbije ili žive i rade na njenoj teritoriji, kao i firme koje deluju u oblasti arhitekture i urbanizma u zemlji.

Neto nagradni fond konkursa za diplomirane arhitekte iznosi 19.500 evra u dinarskoj protivvrednosti. Najbolja rešenja očekuju sledeće nagrade: prva – 10.000 evra, druga u iznosu od 3.000, treća – 2.000, četvrta i peta u iznosu od po 1.000 evra, dok će radovi od 6 do 10. mesta dobiti nagrade od po 500 evra.

Foto: Stattwerk

Uporedo je raspisan i konkurs za studente arhitektonskih fakulteta na teritoriji Republike Srbije, sa namerom da ih podstakne da razmišljaju o održivim arhitektonskim projektima za dobijanje rešenja dizajna fasade. Radovi treba da budu u skladu sa zelenom i energetski efikasnom arhitekturom. Stattwerk d.o.o. je pripremio novčane nagrade za troje najboljih studenata – 1500 evra u dinarskoj protivvrednosti za najbolji rad i po 500 evra za drugo i treće mesto. Takođe, troje studenata će biti nagrađeno i šestomesečnim plaćenim praksama u projektnom birou Stattwerk d.o.o. u Beogradu.

Konkursi su otvoreni od 2. oktobra do 25. nobembra 2017, a kompletne informacije i konkursna dokumentacija, nalaze se na sledećoj internet stranici.

Održana manifestacija „Dan zelenog pojasa“

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

U Kladovu i Donjem Milanovcu, 24. i 25. septembra 2017. godine, održana je manifestacija „Dan zelenog pojasa“, kako bi se obeležio dan kada je pokrenuta evropska inicijativa za zaštitu prirode područja koja se prostiru duž bivše „Gvozdene zavese“.

Inicijativa „Zeleni pojas Evrope“ je pokrenuta budući da je zbog višedecenijskog hladnog rata, na liniji razdvajanja Istočnog i Zapadnog bloka stvorena zelena zona u kojoj je bujala divlja priroda. Zeleni pojas je dug 12.500 km, od Barencovog mora na rusko-norveškoj granici, preko Baltičke obale, Srednje Evrope i Balkana, Jadranskog i Jonskog, pa sve do Crnog mora postao je utočište mnogobrojnim ugroženim divljim vrstama i očuvanim staništima.

Tim povodom organizovan je dvodnevni program, koji je počeo u prepodnevnim satima u nedelju 24. septembra u Kladovu biciklističkom turom do staništa retkih ptica na lokalitetu Mala vrbica. Istog dana, manifestacija je svečano otvorena susretom predstavnika opština Majdanpek i Kladovo iz Srbije i Dobrete Turn Severina iz Rumunije, nakon koga je održan skup u prostorijama Kulturnog centra Kladovo. Na skupu je predstavljena inicijativa „Zeleni pojas Evrope“ i kao prirodna dobra izdvojena kao biseri ovog pojasa: Nacionalni park „Đerdap“ u Srbiji i Nacionalni park „Iron Gate“ u Rumuniji. Događaj je bio propraćen i bogatim kulturno-umetničkim programom u okviru koga je otvorena i internacionalna izložba fotografija „Balkan Green Belt“. U radu skupa učestovovali su predstavnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije, biolog Milivoje Krvavac i Nataša Panić, rukovodilac Grupe za obrazovno-izdavačku delatnost i komunikacije. Događaj je nastavljen sutradan kroz tematske radionice u prostorijama JP „Nacionalni park Đerdap“ u Donjem Milanovcu.

Manifestaciju „Dan zelenog pojasa“ organizovali su Centar za kulturu Kladovo i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine u saradnji sa Nemačkom fondacijom za životnu sredinu (DBU), Nemačkom organizacijom za tehničku saradnju (GIZ) i Evropskom asocijacijom Zelenog pojasa i Fondacijom „EuroNatur“.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Srbija radi na uređivanju 17 deponija

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je da se upravljanje otpadom u razvijenom svetu podrazumeva i da donosi novac, ali da u Srbiji to još nije slučaj. Na konferenciji „Zelena ekonomija i sistemsko upravljanje otpadom u Srbiji“ on je istakao da Srbija još nije napravila svih 26 planiranih regionalnih deponija i da se radi na potpunom uređivanju 17 deponija, koje na nasavremeniji način rešavaju odlaganje komunalnog otpada.

 – Lokalne samouprave, koje su do skoro odbijale da se na njihovoj teritoriji nađu regionalne deponije, sada ih žele, jer su shvatile da upravljanje takvom deponijom ne samo da čuva životnu sredinu, nego je i unosan posao koji donosi novac – naglasio je ministar Trivan.

Prema njegovim rečima, model za ostatak zemlje može biti način na koji je Beograd sproveo upravljanje otpadom, kroz javno-privatno partnerstvo o čemu je potpisan koncesioni ugovor sa francusko-japanskim konzorcijumom „Suez-Itoču“. Ministar Trivan je precizirao da će u nadležnosti Beograda ostati otpad kao resurs, a da će tretman otpada biti urađen po najnovijim čistim tehnologijama, reciklažom i spaljivanjem nereciklabilnog otpada za proizvodnju energije.

On je dodao i da će ministarstvo razmatrati važeću Strategiju upravljanja otpadom, kako bi se videlo da li je potrebna neka izmena radi prilagođavanja trenutnim uslovima poslovanja privrede.

Ministar Trivan je, takođe, naglasio da je u Srbiji privreda najveći zagađivač, ali da istovremeno i najviše investira u zaštitu životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Srbija će povećati procenat zaštićenih prirodnih područja

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan najavio je da će u Srbiji uskoro biti povećan procenat zaštićenih prirodnih područja. Na obeležavanju 20 godina od proglašenja Specijalnog rezervata prirode Zasavica, on je istakao da je došao na ovaj značajan jubilej kako bi podržao ljude koji već dve decenije uspešno upravljaju ovim rezervatom.

Država je upravljanje Zasavicom pre dve decenije poverila udruženju Mladih gorana Sremske Mitrovice na čiji je predlog ovo područje i zaštićeno. Oni pokazuju koliko je važan kontinuitet u radu i ljubavi prema prirodi bez čega nema ni rezultata i zaista mi je zadovoljstvo da konstatujem kako je Zasavica jedna od najlepših slika koje o Srbiji postoje u svetu, rekao je ministar Trivan.

On je dodao da su prirodna bogatstva Zasavice samo deo onoga što ima Srbija i podsetio da naša zemlja spada u 40 najbogatijih područja u svetu po raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta.

Ministar Trivan je naglasio da Srbija mora i ima potrebu da poveća teritoriju pod zaštitom. Naše ministarstvo postoji manje od tri meseca, a već ovih dana ćemo proglasiti još neka područja zaštićenim, čime će se za gotovo jedan procenat povećati prostor koji štitimo i to ćemo nastaviti i dalje da radimo, poručio je ministar Trivan.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Indija i Rusija grade nuklearnu elektranu u Bangladešu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Indija u saradnji sa Rusijom gradi svoju prvu nuklearnu elektranu u inostranstvu.

Kako je saopšteno, ove dve zemlje će u Bangladešu izgraditi NE Rooppur kapaciteta 2,4 GW, na temelju sporazuma iz 2014. godine. Planira se da prvi od dva reaktora krene sa radom 2023. godine, a drugi između 2024. i 2025. godine.

Ruska kompanija Rosatom će izgraditi i održavati postrojenje, snabdevati je nuklearnim gorivom i prema dogovoru preuzimati 22,5 tona nuklearnog otpada godišnje iz svakog reaktora. Takođe će razvijati program osposobljavanja radnika za projekat, a prema dogovoru Rusije i Indije nastojaće se koristiti materijali, oprema i usluge indijske industrije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

STIGLA JE ŽIRAFA 2.0: Mobilna elektrana za punjenje električnih vozila pomoću vetra i sunca (FOTO) (VIDEO)

Foto: Print Screen / futurism.com
Foto: Print Screen / futurism.com

Jedan od glavnih razloga zašto se ljudi još uvek ne odlučuju za kupovinu električnih automobila predstavlja ograničena infrastruktura za njihovo punjenje.

Energetska revolucija koja podrazumeva zaokret ka obnovljivim izvorima energije, uključuje i korišćenje mobilnih sistema koji imaju integrisane baterije i koriste energiju sunca i vetra za proizvodnju električne energije. Zahvaljujući kompanijama kao što je Tesla, ovaj energetski ekosistem se polako, ali sigurno uspostavlja, a baterije za električna vozila takođe mogu da posluže i za mrežno napajanje.

Mobilna elektrana u obliku žirafe, koju je razvila švedska kompanija InnoVentum, jedno je od mogućih rešenja koje bi moglo da pomogne u stabilizaciji proizvodnje energije.

 – “Giraffe 2.0” vetro-solarna elektrana može energijom da snabde sve – od vašeg e-vozila do privatne kuće, koristeći čiste energetske tehnologije. Elektrana se sastoji od drvene konstrukcije koja podržava do 24 solarna panela, kao i vetrogeneratora, montiranog na visini od 12 metara – navode iz ove kompanije.

Ova mobilna elektrana može proizvesti dnevno oko 38 kWh. Zavisno od prosečne godišnje brzine vetra i insolacije, približna proizvodnja na godišnjem nivou bila bi 13,8 MWh (10,000 – 20,000 kWh). Ovaj kapacitet mogao bi da bude iskorišćen za punjenje električnih vozila ili za napajanje domaćinstava. Oblik žirafe, koji kompanija InnoVentum naziva “pametnim raspoređivanjem” solarnih panela, pomaže da se dobije višečasovna izloženost suncu tokom dana.

Kako infrastruktura punjača za električna vozila nastavlja širenje, “Giraffe 2.0” predstavlja rešenje koje bi punjače moglo da učini pristupačnijim, instalirajući ih na mesta gde postojeće elektrodistributivne mreže još uvek ne mogu doći. Umesto plaćanja troškova instalacije punjača visokog kapaciteta, “Giraffe 2.0” predstavlja alternativu u vrednosti približno 55,000 evra – a ova cena može da se snizi korišćenjem vetra i solara.

Izvor: futurism.com

TILOS: Prvo grčko ostrvo koje će se u potpunosti napajati na vetar i solarnu energiju

Foto: Wikipedia / freddie boy
Foto: Wikipedia/freddie boy

Ostrvo Tilos u Dodekanezu dugogodišnji je rezervat prirode. Uskoro bi ovo grčko “zeleno ostrvo” trebalo da snabdeva energija proizvedena iz obnovljivih izvora.

Dok hodate Tilosom, veća je verovatnoća da se sretnete sa jarebicima, retkim orhidejima i ugroženim orlovima, nego sa ljudima. Celo ostrvo prirodni je rezervat, sa preko 150 vrsta ptica selica i stanarica, oko 650 biljnih vrsta, a stanovništvo čini 500 lokalaca. Tilos duguje svoj izvanredni biodiverzitet mreži podzemnih izvora koji hrane pet močvara – ali takođe mnogo duguje i pokojnom gradonačelniku Tasosu Aliferisu, posvećenom zaštitniku životne sredine, zahvaljujući kome je Tilos zaradio reputaciju “zelenog ostrva Grčke”.

Aliferis je zabranio lov 1993. godine (on je takođe sklopio prve istospolne brakove u Grčkoj 2008. godine, pre nego što su on postali legalni širom cele zemlje 2015. godine). Današnja gradonačelnica, Maria Kama, nastavila je da podstiče održivi razvoj i štiti ljudska prava. Ona je takođe nastavila i sa upućivanjem otvorenog poziva porodicama izbeglica da se naseljavaju na Tilosu, sarađujući sa nevladinom organizacijom SolidarityNow i UNHCR-om, u cilju obezbeđivanja smeštaja, kurseva jezika i mentorskih programa. Na ovaj način, izbegličkim porodicama bi se pomoglo da lakše dobiju azil, i uspostave saradnju sa lokalnim stanovništvom, pri razvoju organske poljoprivredne delatnosti.

 – Želeli bismo da ožive tradicije poput pravljenja sira i sakupljanja lekovitog bilja, koje su zamrle usled smanjivanja broja stanovnika. Integrišući izbeglice u našu malu zajednicu, možemo podstaći lokalnu ekonomiju i eko-turizam – kaže Kama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Uskoro bi Tilos mogao da postane još zeleniji kao prvo ostrvo na Mediteranu koji će koristi energiju vetra i sunca.

Ostrvo se trenutno snabdeva električnom energijom proizvedenom iz fosilnih goriva, iz susednog Kosa, preko podmorskog kabla koji je podložan prekidima. Nestašice električne energije čest su problem na ostrvu. Instaliranjem jedne vetroturbine i malog solarnog parka, Tilos kreira hibridnu mikro-mrežu, koja će ovo ostrvo pohraniti energijom. Instalacije su u toku i osamnaestomesečni pilot projekat počinje u septembru, u sklopu velikog projekta, vrednosti 15 miliona evra, koji je u velikoj meri finansirala Evropska komisija. Na kraju, Tilos bi mogao da izvozi višak energije Kosu, a krajnji cilj je iniciranje sličnih projekata na drugim malim ostrvima u Evropi.

Finansijska podrška takođe je obezbeđena za Tilos Park, neprofitno stambeno udruženje osnovano radi zaštite i unapređenja prirodnog i kulturnog nasleđa ostrva, i nadogradnju Informativnog centra, gde posetioci mogu preuzeti karte pešačkih i planinskih biciklističkih staza, kao i najboljih mesta za susret sa retkim pticama, ili se prijaviti za vožnju kanuom i kajakom. Uprava ostrva se nada da će akcije koje sprovode povećati broj posetilaca, koji je trenutno na 13.000 ljudi godišnje, a da će naročito privući one sa razvijenom svešću o životnoj sredini.

 – Postoji mnogo odanih posetilaca koji dolaze već 30 godina. Sada smo mnogo više zainteresovani da privučemo mlade, koji za Tilos čuju zbog projekata obnovljive energije. Oni vole ono što mi radimo i žele da podrže ostrvo – dodala je ona – kaže Kama.

Kama se takođe nada da će popularnost ostrva među turistima generisati dodatna sredstva za istaliranje solarnog osvetljenja na ulicama, uvođenje sistema električnih bicikala i motocikala za opštinsko osoblje i ugradnju punjača za električne automobile.

 – Među malim ostrvskim zajednicama obično je teško prekinuti tradiciju, ali u Tilosu smo uvek pozdržavali alternative. Ako mi to možemo učiniti, svako može – dodala je ona.

Izvor: theguardian.com

Doneta odluka o izradi prostornog plana za gasovod od Aleksandrovca do Tutina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela je odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene distributivnog gasovoda Aleksandrovac – Kopaonik – Novi Pazar – Tutin sa elementima detaljne regulacije. Okvirna granica Prostornog plana nalazi se na delovima teritorije grada Novog Pazara i opština Aleksandrovac, Brus, Raška i Tutin.

Osnovni cilj izrade Prostornog plana je obezbeđenje uslova za izgradnju distributivnog gasovoda koji će obezbediti gasifikaciju Turističkog centra Kopaonik, kao i gasifikaciju grada Novog Pazara i opština Brus, Raška i Tutin.

Rok za izradu Nacrta prostornog plana je šest meseci od dana stupanja na snagu ove odluke. Tekst odluke, koja je doneta 14. septembra 2017. godine, možete pogledati u PDF fajlu.

Izvor: ekapija.com

UNDP I MINISTARSTVO OMLADINE I SPORTA: U okviru događaja “Pioniri zelene privrede 2030.” održano finale “zelenih” StartUp ideja

Foto: UNDP Serbia
Foto: UNDP Serbia

StartUp tržište u Srbiji raste u poslednjih nekoliko godina. Male kompanije javljaju se na najčešće u oblasti IT-a, međutim, sa razvojem ekološke svesti kod nas, počinju da rađaju i ideje za poslovanje u oblasti ekologije i zaštite životne sredine.

Foto: UNDP Serbia

Ministarstvo omladine i sporta i Program za razvoj Ujedinjenih Nacija (UNDP) među prvima su prepoznali potencijale razvoja preuzetništva u oblasti ekologije i započeli seriju treninga Green StartUp – obuke za razvoj preduzetničkih veština među mladima u junu mesecu tekuće godine. Obuke su organizovane u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za unapređeno sprovođenje međunarodnih sporazuma iz oblasti zaštite životne sredine koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF) i UNDP uz saradnju sa institucijama Republike Srbije.

Događaj “Pioniri zelene privrede 2030.”, održan 29. septembra u prostorijama UN-a u Beogradu, označio je kraj obuka i finalno izlaganje biznis planova učesnika. Proizvodnja bukovača iz biomase prestale od pripreme kafe, sistem za deljenje bicikala, reciklaža automobilskih filtera – ovo su neke od preduzetničkih ideja iza kojih stoje polaznici treninga za ekološko preduzetništvo.

Foto: UNDP Serbia

Pobedu su odnele „zelene“ ideje koje su, prema mišljenju žirija bile najkompletnije, spremne za implementaciju, imale plan za finansiranje ali i vrlo bitnu stavku – potencijal da zaposle mlade ljude. Budući „zeleni“ preduzetnici su dobili vaučere za nabavku IT opreme koja će im pomoći da pokrenu posla.

Prvo mesto su podelile ideje Zorane Lanc i Borisa Obrovskog na temu termovizijskog snimanja objekata radi smanjenja gubitaka energije i ideja Dejana Letića na temu reciklaža autofiltera za ulje. Nagrađeni su i Milena Tabašević sa predlogom za aplikaciju GreenTrack, Branko Dimitrijević sa idejom za proizvodnju agrobriketa, kao i Aleksa Živković čiji je predlog reciklaža i prevoz pet ambalaže biciklom.

Foto: UNDP Serbia

 – Razvoj zelene privrede Srbiji može doneti nova radna mesta budući da će potražnja za novim veštinama u mnogim sektorima rasti. U saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta podržavamo razvoj veština, znanja i kompetencija ovih mladih ljudi u oblasti zelenog preuzetništva, jer ulaganjem u mlade ljude i u zelenu ekonomiju stvaramo pionire zelene ekonomije 2030 –  kazao je Žarko Petrović, programski analitičar u Programu UN za razvoj u Srbiji i dodao da su nam neophodni „zeleni“ lideri sa odgovarajućim preduzetničkim veštinama kako bismo izveli Srbiju na pravi put ka dostizanju ciljeva održivog razvoja.

Cilj obuke je da mladim vizionarima, zainteresovanim za preduzetništvo i očuvanje životne sredine pruži neophodna znanja i vetar u leđa za pokretanje ekološkog startap preduzeća. Trening je bio namenjen mladim osobama, starosti od 18 do 30 godina, koji spadaju u najugroženiju grupu kada je u pitanju nezaposlenost u Srbiji. Tokom protekla tri meseca, polaznici obuke su učili kako da razviju svoje preduzetničke sposobnosti, pripreme biznis plan i provere rentabilnost svoje ideje. Predstavljanju ideja i proglašenju pobednika, prisustvovali su i predstavnici privatnog sektora, koji su potencijalni izvor finansiranja za buduće preduzetnike.

Izvor: UNDP

Dizajniran uređaj u kom se jestive gljive hrane plastikom koju same razgrađuju (FOTO) (VIDEO)

Foto: Print Screen / Sciencealert.com
Foto: Print Screen / Sciencealert.com

Načinima za uklanjanje otpadne plastike iz životne sredine danas se bave brojni istraživački timovi širom sveta. Nedavno je grupa naučnika realizovala upravo jedan takav projekat – uređaj koji pretvara plastični otpad u jestiv proizvod, zahvaljujući dvema sondama na kojima se uzgajaju gljive, sa sposobnostima razlaganja plastike i akumuliranja njenih otrovnih sastojaka.

Spomenuta tehnologija, nazvana “Fungi Mutarium”, u razvoju je već nekoliko godina, a timu su se pridružili mikrobiolozi, odnosno mikolozi, kako bi se ispitivanja proširila i sa nekim drugim vrstama gljiva, koje bi mogle da poboljšaju efikasnost procesa razgradnje.

Ono što realizaciju “Fungi Mutarijuma” čini tako primamljivom jeste činjenica da ovaj uređaj, osim što koristi gljive da obrađuje sintetički otpad, on istovremeno proizvodi i hranu.

Ideja je proistekla iz studije objavljene 2012. godine na Univerzitetu Jejl, nakon što su istraživači pronašli retku gljivu u Amazonu, koja ima sposobnost razvrađivanja poliuretana – jednog od najčešće korišćenih sastojaka u industriji plastike. Osim navedene sposobnosti razgrađivanja poliuretana, ova gljiva može da opstane u anaerobnim uslovima (bez kiseonika), u okruženju sličnom onom koje se nalazi na dnu deponija.

– Znamo da postoji potencijal da se naš proces ubrza jednostavom optimizacijom njegovih parametara: temperature, vlažnosti, odgovarajuće mikroklime, koji bi podstakli razmnožavanje gljiva i bržu razgradnju plastičnih materijala. Iako je ovo pitanje malo osetljivo, postoji mogućnost da se izvrše određene genetske modifikacije, koje bi ubrzale proces – rekla je Katarina Unger, jedan od austrijskih istraživača angažovanih na projektu.

Foto: sciencealert.com

Kada je u pitanju otpadna plastika, svaki iskorak i moguće rešenje su veoma značajni. Naime, nedavni izveštaji procenjuju da će u narednih 35 godina broj riba u našim okeanima nadmašiti količina plastičnog otpada, a do 2050. godine proizvodnja plastike biće tri puta većeg obima nego 2014. godine.

Spomenuti uređaj sadrži seriju malih belih čaša, napravljenih od agara (želatina dobijenog od morskih algi), skroba i šećera, a unutra su smešteni tanki rezanci plastičnog otpada koji su prethodno sterilisani UV zračenjem. Micelije pečuraka Pleurotus ostreatus i Schizophyllum commune padaju u čaše, gde rastu hraneći se plastičnim otpadom i hranljivim materijama iz zidova čaše.

Naravno, ova zamisao još uvek je na nivou pilot-projekta, i potrebno je sprovođenje brojnih testova, pre nego što uređaj postane komercijalno dostupan. No, prema rečima projektnog tima, za njih je najvažnija činjenica da je uspostavljenja multidisciplinarna saradnja sa istraživačima iz drugih oblasti.

Izvor: sciencealert.com

 

NEMO LINK: Započelo povezivanje Velike Britanije i Belgije podvodnim dalekovodom (FOTO) (VIDEO)

Foto: Nemo Link
Foto: Nemo Link

Projekat Nemo Link je zajednička saradnja britanskog nacionalnog elektroenergetskog sistema i belgijskog operatera Elia System Operator. Ovih dana je na istočnoj obali Velike Britanije, u Kentu,  već počeo da se postavlja 59 km podvodnog prenosnog prekograničnog vodaod  400 kV.

Na ovaj način će se povećati kapaciteti Velike Britanije za uvoz ili izvoz električne energije s kontinenta za 20 odsto, dok se početak radova s belgijske strane očekuje naredne godine.

Ovo je prvi od mnogih planiranih prekograničnih dalekovoda Velike Britanije, a uskoro će biti realizovani projekti povezivanja s Francuskom (dodatnih 3,4 GW na postojećih 2GW), Norveškom (1,4 GW) i Danskom (1 GW), prenosi portal Energetika.

Sve veća povezanost Velike Britanije s Evropom, koja se događa uprkos strahu od Bregzita, povećaće fleksibilnost snabdevanje potrošača.

EasyJet planira da u svoju flotu uvede električne avione (VIDEO)

Foto: Wright Electric
Foto: Wright Electric

Britanska niskotarifna avio-kompanija EasyJet je u sredu saopštila da je ove godine sarađivala sa američkom kompanijom Wright electric i napravila prototip elektičnog aviona sa dometom od 539km (335milja). Novi električni avioni mogli bi da pokriju oko 20% letova ove kompanije.

– Mi i Wright Electric imamo zajedničku ambicijiu da radimo na održivijem avio-saobraćaju. Kao što smo videli na primeru automobilske industrije, avionska industrija će težiti električnoj tehnologiji kako bi smanjila svoj negativan uticaj na životnu sredinu – izjavila je Karolin Mekol, izvršni direktor EasyJet-a.

Takođe je rečeno da je njihova saradnja sa američkom kompanijom deo šire strategije za dekabornizaciju i smanjenje buke iz aviosaobraćaja.

– Po prvi put možemo predvideti budućnost avio-saobraćaja bez mlaznog goriva i uzbuđeni smo što smo deo toga. Sada više nije pitanje da li će biti električnih aviona nego kada – rekla je Mekol.

Evropska komisija je opisala vazduhoplovstvo kao jedan od najbrže rastućih izvora emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Trenutno se sve čini kako bi se rešilo ovo pitanje. Prošle godine je ne primer Solarni Impuls 2 postao prvi avion koji je proputovao ceo svet koristeći samo solarnu energiju.2011 je aviokompanija KLM, obavila svoj prvi komercijalni let koristeći biogorivo. U septembru 2016 aviokompanija je rekla da je potpisala trogodišnji ugovor za letove iz Los Anđelesa na biogorivo.