Home Blog Page 1192

Novi Zeland bi mogao da postane prva zemlja koja će izdavati vize klimatskim izbeglicama

Foto-ilustacija: Pixabay
Foto-ilustacija: Pixabay

Zelena stranka je obećala da će izdavati 100 viza godišnje ljudima koji su ozbiljno pogođeni klimatskim promenama. Sudeći po komentarima ministra za klimatske promene u zemlji, šefa Zelene stranke Džejmsa Šoa, ove vize će se uglavnom izdavati onima koji žive na pacifičkim ostrvima koja će uskoro nestati.

Novi Zeland je ovog meseca imao opšte izbora na kojima je stara vlada zbačena s vlasti. Već je nova premijerka Jacinda Ardern postavila klimatske promene kao prioritet. Pored obećanja da će se čvrsto pridržavati Pariskog sporazuma i učiniti zemlju karbonski neutralnom do 2050. godine, sada razmatra izdavanje posebnih viza onima koju su morali da se presele zbog porasta nivoa mora.

Ako se ova mera primeni, Novi Zeland će postati prva zemlja na svetu koja bi priznala klimatske promene kao službeni razlog traženja azila.

Iako procene variraju, od 1 do 2 milijarde ljudi će biti primorano da napuste svoje domove zbog rasta okeana do 2100. godine. Ove klimatske izbeglice moraju negde da odu, a vlada premijerke Ardern u suštini razmatra da učini Novi Zeland utočištem.

Zasebna kategorija viza za izbeglice na Novom Zelandu i još puno drugih zemalja postoji već neko vreme. Međutim, ljudi kojima su bile odobrene tradicionalno su bežali od rata, ekonomskog kolapsa, progona itd. Klimatske promjene nisu bile na dnevnom redu.

Klimatske promene, fenomen koji prvenstveno uzrokuju bogate i zemlje u razvoju, nesrazmerno pogađaju siromašnije nacije, posebno one koje se nalaze duž obale ili blizu ekvatora. Iako će budućnost biti puna klimatskih izbeglica, čak i iz najbogatijih nacija, može se reći da je ono što Novi Zeland želi da uradi moralno ispravno, a to je da prvo pazi na najrizičnije, piše Robin Endruz za IFLScience.

Izvor: IFLScience

Četiri opštine Republike Srpske potpisale protokol o jačanju energetske efikasnosti

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Početkom ove nedelje predstavnici opština Vlasenica, Istočni Stari Grad, Han Pijesak i Sokolac potpisali su Protokol o saradnji na programu Multi lokal-energetski menadžment za jedinice lokalne samouprave s ciljem obezbeđivanja podrške jedinicama lokalne samouprave za ostvarivanje zakonskih obaveza u oblasti energetske efikasnosti.

Projekt menadžer Saveza gospodin Predrag Pajić izjavio je da projekat sprovodi Savez opština i gradova Republike Srpske, uz podršku Nemačkog društva za međunarodnu saradnju, a sa ciljem unapređenja tehničkih i kadrovskih kapaciteta jedinica lokalne samopurave, u sektoru energetske efikasnosti. On je istakao da se ovim programom omogućuje opštinama da na lakši način uspostave registar svojih objekata, registar potrošnje i da na taj način izrade kvalitetnu osnovu za realizaciju narednih projekata u ovoj oblasti u saradnji sa domaćim i međunarodnim organizacijama.

Kako je dodao, programom je planirano jačanje kapaciteta 12 jedinica lokalne samouprave koje su uključene u Savez opština i gradova Republike Srpske. Opštine će imati priliku da setom obuka i edukacija osnaže sopstvene kapacitete ka uspostavljanju energetskog menadžmenta, uključujući administrativni deo, tehnički deo, uvođenje informacionog sistema i deo koji se odnosi na samo planiranje i izveštavanje, a realizacija programa trajaće do kraja juna sledeće godine.

izvor: srna.rs

Sandra Jovićević

TRIVAN: Zakon o klimatskim promenama važan korak za Srbiju

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan, u petak, 3. novembra, prisustvovao je završnoj konferenciji Tvining projekta „Uspostavljanje mehanizma za sprovođenje Uredbe o mehanizmu monitoringa“. Projekat, koji je zvanično počeo 15. maja 2015. godine, sproveli su Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstvo ekološke i solidarne tranzicije Republike Francuske i Tehnički multidisciplinarni centar za proučavanje zagađenja vazduha (CITEPA). Projekat je trajao dve i po godine, finansirala ga je Evropska unija, uz sufinansiranje od strane Republike Srbije (ukupno 1.2 miliona evra).

Ministar Trivan, zahvalio je partnerima iz Francuske, na pomoći da se Tvining projekat uradi na najbolji mogući način. Objasnio je da on suštinski pomaže izradu Zakona o klimatskim promenama koji je jedan od najvažnijih zakona koji će biti donešen.

 – Adaptacija na klimatske promene usloviće promene u svim sektorima. Nema sektora i društva koji neće morati da se prilagodi klimatskim promenama i utoliko je značaj ovog projekta neverovatan – naglasio je Trivan.

 – Ovo je jedan veoma važan korak napred za Srbiju u pogledu prilagođavanja, ne samo vezano za klimatske promene, nego i prilagođavanja evropskim standardima životne sredine. Iza ovog zakona koji će u dogledno vreme biti pred skupštinom, slediće čitav niz akata, naročito akcioni plan, koji će odrediti šta će tačno institucije, privreda i ostali morati da urade da bi dostigli one standarde koji će zakonom biti predviđeni. Bilo koji subjekt posle perioda prilagođavanja neće moći da prodaje svoje usluge ili proizvode bez da su u to ugrađeni osnovni ekološki principi, uključujući električnu energiju. Ovaj zakon jedan je od preduslova naše evropske integracija sa jedne strane i sa druge strane za prilagođavanje naše privrede međunarodnim privrednim i ekonomoskim okolnostima. Period koji je bio iza nas bio je priprema na ovo što dolazi i Ministarstvo će svima pomoći, pre svega privredi da se prilagodi onim uslovima koji će tek doći – izjavio je ministar Trivan.

Opšti cilj projekta bio je podrška Republici Srbiji u transponovanju i sprovođenju zakonodavstva EU u oblasti klimatskih promena kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i poboljšanje infrastrukture izveštavanja, radi usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u oblasti klimatskih promena i ispunjavanja obaveza prema zahtevima Sekretarijata UNFCCC. Glavni rezultati projekta su nacrt Zakona o klimatskim promenama i unapređeni administrativni i institucionalni kapaciteti Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Izvor: ekologija.gov.rs

KATASTROFALNA POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA: Kaspijsko jezero polako nestaje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rezultati nove studije otkrivaju da najveće jezero na Zemlji u poslednje dve decenije lagano isparava, što naučnici povezuju sa visokim temperaturama i klimatskim promenama.

Nivo vode u Kaspijskom jezeru je u periodu od 1996. do 2015. godine godišnje opadao za skoro 7 cm (sveukupno 1.4 metra u tom periodu), pokazali su rezultati istraživanja. Trenutni nivo vode u Kaspijskom moru je samo jedan metar iznad najnižeg nivoa dosad, koji je zabeležen kasnih 1970-ih godina.

Isparavanje Kaspijskog mora je povezano sa povećanim temperaturama vazduha na površini. Prema podacima studije, prosečne temperature površine godišnje iznad Kaspijskog mora su porasle za skoro 1 stepen Celzijusa između dva vremenska perioda: od 1979-1995. godine i 1996-2015. godine. Podizanje temperature je rezultat klimatskih promena, objašnjavaju autori studije koja je objavljena u časopisu Geophysical Research Letters.

Isparavanje izazvano podizanjem temperatura izgleda da je glavni uzrok trenutnog pada nivoa vode, trenda koji će se verovatno nastaviti zagrevanjem planete.

Nova studija je započela nakon što su Jianli Chen iz Centra za istraživanje svemira na Univerzitetu Teksas u Ostinu i Klark Vilson, geofizičar iz Džeksonove škole za geofiziku takođe sa Univerziteta Teksas u Ostinu zajedno sa drugim istraživačima koristili Kaspijsko jezero kako bi analizirali podatke dva satelita misije Grejs koja je pokrenuta 2002. godine.

(Agencije)

BUGARSKA: Produžen rad reaktora u Kozloduju za još 30 godina

Izvor: Ивайло Борисов
Izvor: Ивайло Борисов/Wikipedia

Jedan od dva reaktora u bugarskoj nuklearnoj centrali sovjetske tehnolgije Kozloduj, dobio je u petak, 3. novembra,  odobrenje da radi još 30 godina, saopštilo je Ministarstvo energetike u Sofiji.

Bugarsko regulatorno telo za nuklearna pitanja doneo je tu odluku na osnovu ispitivanja koje su pre godinu dana obavile ruska kompanija Rosenergoatom i francuska EDF. One su analizirale taj reaktor od 1.000 megavata i izdale sertifikat da može da radi do 2047. godine. Narednih godina biće doneta odluka o produženja rada drugog reaktora u toj atomskoj centrali, jedinoj nuklearnoj centrali u Bugarskoj, koji je trebalo da radi do 2021. godine.

 – Naša centrala poštuje najviše bezbednosne zahteve i može da radi dodatnih 30 godina – rekla je ministarka energetike, Temenužka Petkova, na svečanosti u prisustvu predstavnika EDF-a i Rosatoma.

Centrala Kozloduj na Dunavu ima reaktore sovjetske proizvodnje. Ova centrala proizvodi oko trećine energije koju troši Bugarska. Četiri najstarija reaktora te centrale, koje je Brisel ocenio nesigurnim, zatvorena su prilikom ulaska Bugarske u EU 2007. godine.

Izvor: Agencija

Zamena PVC stolarije u Srbiji i dalje preskupa

Ilustracija: Pixabay

Potrebno je uložiti i do 2.000 evra za zamenu prozora.

Troškovi zagrevanja domaćinstava u Srbiji su znatno viši nego što bi trebalo da budu. Glavni razlog za to je dotrajala stolarija, kao i loša ili nikakva izolacija.

Nesumnjivo je da bi se ulaganjem u zamenu prozora i vrata, kao i izolaciju spoljnih zidova, smanjili troškovi za grejanje, ali je to za kućni budžet građana Srbije i dalje preveliki zalogaj. Naime, potrebno je uložiti čak i više od 2.000 evra da bi se uradila zamena PVC stolarije.

Ono što dodatno otežava celu situaciju je i činjenica da nema ni povoljnih kredita za te namene, s dužim rokom plaćanja, manjim učešćem ili grejs-periodom.

Počela kampanja za Evropu bez uglja

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilusration: Pixabay

U četvrtak, 2. novembra, u 28 evropskih zemalja počela  je kampanja za Evropu bez uglja – Europe Beyond Coal.

Cilj kampanje je ubrzavanje napuštanja upotrebe uglja, prelazak na obnovljive izvore energije, kao i suzbijanje klimatskih promena i zagađenja vazduha.

Kako se navodi, organizacije u okviru Europe Beyond Coal od 2016. godine potpomogle su zatvaranju 16 termopostrojenja širom Evrope, a zatvaranje 39 termoelektrana je u najavi.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

Održivo korišćenje geotermalnih resursa šansa za razvoj opštine Bogatić

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Budimpešti je 18. oktobra održan sastanak partnera međunarodnog projekta “Danube region leading geothermal energy (DARLINGe)” na kom je potpisan Sporazum o učešću Opštine Bogatić u navedenom projektu.

U realizaciji projekta učestvuje 15 partnera iz šest država u okruženju. Projekat je predstavljen geološkim institutima, univerzitetima, industrijskom sektoru, razvojnim agencijama iz oblasti energetike, ministarstvima i opštinama. Vodeći partner na projektu je Mađarski geološki i geofizički institut,a ispred stručnog tima Rudarsko-geološkog fakulteta je prof. dr Dejan Milenić.

 – Upotreba geotermalnih izvora je najveća razvojna šansa Bogatića – kaže Nenad Beserovac, predsednik opštine Bogatić.

Projektom su obuhvaćeni centralni i jugoistočni delovi Dunavske regije, ukupne površine oko 92.000 kilometara kvadratnih i to: južni delovi Mađarske, severoistočni delovi Slovenije, severni delovi Hrvatske, zapadni delovi Republike Srpske i centralni i severni delovi Bosne i Hercegovine i severni delovi Srbije (Vojvodina, Mačva i severni deo grada Beograda) i zapadni delovi Rumunije. Ukupna vrednost projekta je 2.525.760 evra.

Ovim projektom Opština Bogatić dobiće sredstva u iznosu oko 30.000 evra, koja će biti iskorišćena za izradu Studije o detaljnim geotermalnim istraživanjima i oceni mogućnosti proizvodnje toplotne i električne energije iz geotermalnih resursa na teritoriji opštine Bogatić.

Milisav Pajević

Hrvatska pokrenula Facebook stranicu o EU Ecolabel znaku

Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske pokrenulo je na Facebooku stranicu „EU Ecolabel Hrvatska“ kako bi se poslovni sektor i javnost što bolje upoznali sa ovim prestižnim znakom zaštite okoline Evropske unije.

Znak zaštite okoline EU Ecolabel službena je dobrovoljna oznaka Evropske unije kojom se označavaju proizvodi i usluge sa manje nepovoljnim uticajem na okolinu tokom životnog ciklusa, u odnosu na slične ili iste proizvode i usluge iz iste skupine proizvoda. Potrošači se mogu potpuno pouzdati u logotip znaka EU Ecolabel jer svaki proizvod prolazi zahtevan postupak provere njegovog uticaja na okolinu u svim fazama životnog ciklusa.

Iako je program dodele EU Ecolabel dobrovoljan, znak je izrazito konkurentan i stotine kompanija širom Evropske unije priključuju se programu i za svoje proizvode dobijaju znak EU Ecolabel. Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju preuzet je program dodele znaka EU Ecolabel, a nacionalno telo za realizaciju programa je Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Počelo čišćenje divljih deponija u Nišu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Realizacijom Programa čišćenja i uređenja divljih deponija na teritoriji grada Niša, koji je usvojen od strane Gradskog veća, u 2017. godini predviđeno je čišćenje 30 divljih deponija na teritoriji svih gradskih opština, ukupne zapremine oko 3.537 m3, kao i uređenje i ozelenjavanje šest lokacija na kojima su očišćene divlje deponije.

Za sve aktivnosti predviđene Programom izdvojeno je ukupno 6.964.080,16 dinara iz sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine, predviđenih Odlukom o budžetu Grada Niša za 2017. godinu, od čega je za čišćenje divljih deponija izdvojeno 3.974.077,70 dinara, a za uređenje očišćenih deponija i izradu i postavljanje tabli sa upozorenjem „Zabranjeno bacanje otpada“ ukupno 2.990.002,46 dinara. Dva miliona planirano je za oplemenjivanje prostora kada deponije budu očišćene. Od toga je posebno za Opštinu Crveni Krst, na kojoj je utvrđen najveći broj divljih deponija (15) predviđen utrošak od oko 1.789.851,79 dinara za čišćenje deponija ukupne procenjene zapremine od oko 1593 m3, kao i ozelenjavanje raščišćenih površina u iznosu od 413.606,15 dinara.

U planu je i obezbeđivanje dovoljno kontejnera i posebnih lokacija za sakupljanje kabastog otpada, kako bi građani imali gde da odlože otpad, jer su u najvećem broju slučajeva divlje deponije upravo produkt nemogućnosti građana da adekvatno uklone otpad, šut i druge nus produkte.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Uz pomoć energetske efikasnosti do 70 odsto uštede energije u zgradarstvu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Sarajevu je održana konferencija o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu Jump-Start REE.

Cilj konferencije jeste pokretanje dijaloga između ključnih interesnih grupa radi pronalaženja efikasnog modela za finansiranje mera energetske efikasnosti u stambenom sektoru u BiH. Na konferenciji su predstavljena dosadašnja iskustva u ovoj oblasti u BiH, primeri dobre prakse iz regiona, kao i novi programi međunarodnih finansijskih institucija i donatora u BiH.

Kako je rečeno, ključne aktivnosti ovih projekata su stvaranje radnih mesta u energetskom sektoru, unapređenje životnog standarda i uslova života za porodice sa niskim primanjima. Istaknuto je i da se kroz mere energetske efikasnosti može ostvariti više od 70 odsto ušteda u energiji.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

KINA: Biodizel napravljen od otpadnog ulja prvi put u prodaji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U saradnji sa gradskom upravom Šangaja, petrohemijska kompanija “Sinopecgroup” ponudila je na jednoj od svojih benzinskih stanica u ovom gradu biodizel proizveden od otpadnog jestivog ulja.

Ovaj biodizel košta manje od običnog dizela, a kompanija planira povećanje obima proizvodnje i proširenje prodaje na druge stanice u gradu i na području Pudonga.

Prema planovima, biodizel bi se koristio u autobusima javnog gradskog prevoza, kamionima komunalnih službi i vozilima drugih javnih preduzeća. Spomenuti projekat značajan je za Šangaj, jer se u ovom gradu stvara oko 150 tona otpadnog jestivog ulja godišnje.

Ranije su brojni restorani morali da plaćaju za zbrinjavanje otpadnog ulja, a sada bi mogli da zaradjuju zahvaljujući ovom vidu biomase, koju će prodavati novoj gradskoj kompaniji za reciklažu.

Izvor: energetika-net.com

BMW: Napravljen stohiljaditi električni automobil i3

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Nemačkoj je, nepune četiri godine nakon početka proizvodnje, izrađen stohiljaditi primerak BMW-ovog električnog automobila i3. Početkom 2018. godine, na tržištu će se pojaviti redizajnirana verzija ovog vozila.

Proizvodnja i3 započela je 2013. godine. Bio je to prvi serijski izrađen električni automobil iz BMW-ove game.

Ovaj model, koji je pre svega namenjen vožnji u gradskim uslovima, sklapa se u Lajpcigu, gde se svakog dana napravi oko 120 automobila. Tokom 2016. godine proizvedeno je ukupno 26.631 primeraka.

Model i3 predstavlja važan iskorak u zaokretu kompanije BMW, koja je ranije izrađivala automobile koji poseduju motore sa unutrašnjim sagorevanjem, ka proizvođaču koji će uskoro u ponudi imati više novih modela na električni pogon, kao i plug-in hibridne verzije svih aktuelnih vozila.

– Krajnji cilj je da BMW postane jedan od najuspešnijih svetskih snabdevača automobilskog tržišta vozilima koja za pogon koriste električnu energiju – rekli su iz sedišta ove kompanije u Minhenu.

Trenutno, BMW u svom podbrendu sa oznakom “i” pored modela i3 ima i sportski plug-in hibrid i8, a u 2018. se očekuje početak proizvodnje i modela BMW i8 Roadster.

Sa punom baterijom BMW i3 ima autonomiju od 156 km, a sa dodatnim, malim benzinskim motorom, koji služi isključivo za generisanje električne energije može da pređe oko 290 km. U varijanti sa dodatnim “benzincem”, automobil je nešto sporiji (postiže ubrzanje do 100 km/h za 7,7 s).

BMW i3s može da se pohvali novim Sport modom vožnje i jačim elektromotorom koji isporučuje 186 ks, što je 15-ak konjskih snaga više u odnosu na agregat iz prethodne verzije modela i3. BMW i3s od 0 do 100 km/h stiže za 6,9 s, dok je maksimalna brzina elektronski ograničena na 160 km/h.

Izvor: b92.net

ITALIJA: Do 2025. ugasićemo elektrane na ugalj

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Italija se pridružila trendu smanjenja korišćenja uglja u Evropskoj uniji, saopštivši da do 2025. godine planira postepeno da ugasi termoenergetska postrojenja koja koriste spomenuti energent.

Prema planovima nove energetske strategije, skoro trećina ukupne potrošnje energije biće pokrivena iz obnovljivih izvora, a intenziviraće se i korišćenje vozila na alternativni pogon.

Odluka Vlade Italije da potpuno prestane sa korišćenjem uglja za proizvodnju električne energije, usledila je nakon sličnih planova Portugalije, Holandije i Velike Britanije, a objavljena je neposredno pred klimatski samit Ujedinjenih nacija, koji se u novembru održava u Bonu.

Najveća italijanska energetska kompanija “Enel” već je objavila da više neće ulagati u nove elektrane na ugalj.

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku iz 2016. godine, u Italiji se 15 odsto električne energije dobija iz uglja, 42 odsto iz gasa, a 39 odsto iz obnovljivih izvora. U zemljama članicama te agencije obnovljivi izvori obezbeđuju 24 odsto struje u proseku.

Cilj Italije je da do 2030. godine poveća udeo obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije na 48 do 50 odsto, u proizvodnji toplotne energije na 28 do 30 odsto, i u transportu na 17 do 19 odsto.

Energetske kompanije u 26 od 28 zemalja članica EU potpisale su u aprilu 2017. godine inicijativu kojom su obećali da neće postojati nove termoelektrane nakon 2020. godine. Grčka i Poljska su jedine zemlje koje nisu potpisale inicijativu.

Izvor: croenergo.eu

Održan okrugli sto o energetskom siromaštvu u BiH

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll i udruženjem „Eko forum“ iz Zenice, organizovao je okrugli sto pod nazivom „Energetsko siromaštvo u BiH“, koje predstavlja jedan od ključnih problema današnjice.

Prema proceni Evropske komisije u Evropi živi između 50 i 125 miliona ljudi koji su energetski siromašni, a pretpostavlja se da je u Evropi energetski siromašan svaki sedmi stanovnik. Energetsko siromaštvo negativno utiče na zdravlje građana, doprinosi zagađenju i degradaciji životne sredine, ugrožava imovinsku bezbednost, smanjuje dostupnost obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama i zadovoljavanju mnogih drugih pojedinačnih i opštih potreba.

Na okruglom stolu je prezentovan dokument „Energetsko siromaštvo u BiH“, koji sadrži informacije o uzrocima, znakovima i posledicama energetskog siromaštva, rezultate ankete o potrošnji energije u domaćinstvima u BiH, kao i moguće odgovore na energetsko siromaštvo.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana sednica neformalne Zelene parlamentarne grupe

Foto: skupstinavojvodine.gov.rs
Foto: skupstinavojvodine.gov.rs

Zelena parlamentarna grupa u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine održala je svoju 3. po redu sednicu. Na sednici su razmotrena aktuelna pitanja o potrebi zaštite životne sredine u susret otvaranju Poglavlja 27 u okviru pregovaračkog procesa između Republike Srbije i Evropske unije.

Predstavnica Ministarstva za evropske integracije Vlade Republike Srbije Milena Malešević Homen ukazala je članovima Zelene parlamentarne grupe da je naša zemlja uprkos velikim obavezama i drastičnom manjku sredstava, u pogledu dostizanja evropskih standarda u oblasti zaštite životne sredine napravila snažne praktične i političke iskorake. Ona je naglasila da se u međunarodnoj zajednici cene napori i rezultati koje je Republika Srbija postigla u toj oblasti proteklih godina. Od ključnog značaja za uspeh su podizanje svesti o značaju zaštite životne sredine, sveobuhvatan pristup uz učešće svih aktera u ovoj oblasti, razumni rokovi i pomoć evropskih partnera, što se pre svega odnosi na to da imamo dobre projekte i partnere sa kojima ćemo moći da prisutupimo odgovarajućim evropskim fondovima, kazala je Milena Malešević Homen.

Predsednica Zelene parlamentarne grupe Branislava Jeftić naglasila je da je jedan od glavnih ciljeva rada ove grupe poslanika da se njeni članovi ali i svi drugi pokrajinski poslanici što više edukuju i upoznaju sa svim bitnim temama iz oblasti zaštite životne sredine, kako bi svoja iskustva mogli da prenesu na terenu, odnosno u lokalnim samoupravama u kojima su birani. U tom smislu, akcenat je stavljen i na aktivnu saradnju sa svim relevantnim institucijama, organima, nevladnim organizacijama i drugim činiocima u oblasti zaštite životne sredine, kao i na stalno podizanje svesti o značaju ove teme, rečeno je na sednici.

Predstavljene su i aktivnosti Pokrajinske vlade u okviru uređenja i čišćenja Velikog bačkog kanala. Naglašeno je da se u saradnji sa republičkom Vladom i evropskim fondovima preduzimaju značajne aktivnosti na rešavanju ovog velikog ekološkog problema. Strategija za rešavanje problema podeljena je u tri faze. U prvoj fazi je 2015. godine završena izgradnja kolektora u Crvenki. U drugoj fazi predviđena je izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Vrbasu, dok je u trećoj fazi koja je ocenjena i kao najteža, planirano čišćenje nataloženog mulja u kanalu, što iziskuje obezbeđivanje 20 miliona evra, koliko je potrebno za ovaj posao.

izvor: skupstinavojvodine.gov.rs

Sandra Jovićević