Home Blog Page 1187

ABB isporučuje 117 stanica za punjenje elektromobila za nemačke autoputeve

Foto: ABB
Foto: ABB

ABB će isporučiti 117 stanica za punjenje električnih vozila nemačkom energetskom koncernu EnBV, saopštila je ova švajcarska inženjerska kompanija.

Sve više ovakvih stanica postavlja se na autoputevima širom Evrope što bi trebalo da obezbedi lakše punjenje nove generacije električnih vozila sa baterijama velikog dometa koje proizvođači kao što su Tesla, Porše i BMW plasiraju na tržište.

Kompanija ABB do sada je isporučila više od 5.000 mrežnih sistema za punjenje putničkih i komercijalnih elektrovozila širom sveta, a očekuje se da do kraja ove godine punjači iz ABB-ovog kontigenta za nemačke autoputeve budu ugrađeni na benzinskim stanicama lanca Tank&Rast.

I dok je evropska mreža stanica za punjenje donedavno bila dostupna vlasnicima elektromobila samo u većim gradovima, danas se u sve većem broju država širom Starog kontinenta ova mreža širi i van urbanih sredina.

 

 
 

Predstavljen novi alat za održivo izveštavanje o efikasnosti zgrada u Hrvatskoj

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Hrvatski savet za zelenu gradnju organizovao je stručnu radionicu na temu novog EU alata za održivo izveštavanje o efikasnosti zgrada – Level’s. Stručna radionica pod nazivom A Common European Language for Sustainable Building Assessment održala se 9. novembra 2017. godine u saradnji sa jednom od kompanija članica Hrvatskog saveta za zelenu gradnju, Sika Croatia.

Radionica je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske, a održane su prezentaciju na temu Održive gradnje – indikatori uticaja građevine na održivi razvoj. Prezentovan je i rad Svetskog saveta na temu Level(s)-a, a objašnjena je i upotreba ovog novog alata. Predstavljene su i kompanije koje svojim radom i proizvodima podržavaju održivost, a održani su i okrugli stolovi o emisiji gasova sa efektom staklene bašte, proceni životnog ciklusa, efikasnosti resursa, efikasnosti vode i otpornosti.

Na radionici su doneseni i važni zaključci vezani uz indikatore uticaja građevine na održivi razvoj.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Trivan na Konferenciji UN u Bonu o promeni klime

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan, boraviće u trodnevnoj poseti Nemačkoj, gde će predvoditi delegaciju Republike Srbije koja će od 14. do 17. novembra u Bonu učestvovati u radu Konferencije Ujedinjenih nacija (UN) o promeni klime.

U okviru Konferencije koja je počela 6. novembra i traje do 17. ovog meseca, održava se 23. zasedanje Konferencije država članica Okvirne konvencije UN o promeni klimeCOP 23, 13. zasedanje Konferencije država članica Kjoto protokola, kao i zasedanje radnih tela vezano za sprovođenje Sporazuma o klimi u Parizu.

U delu programa Konferencije koji se održava na visokom nivou, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan obratiće se 15. novembra učesnicima i predstaviti politiku i aktivnosti Srbije u borbi protiv klimatskih promena i prilagođavanju novim klimatskim uslovima.

Na marginama Konferencije, 16. novembra Trivan će predsedavati ministarskom sastanku Saveta za regionalnu saradnju.

Konferencija o klimatskim promenama u Bonu okuplja predstavnike vlada 197 država članica Konvencije o klimatskim promenama, organizacija civilnog društva, privrednika i stručnjaka. Glavni ciljevi Konferencije su utvrđivanje potrebnih modaliteta i procedura za praćenje sprovođenja Sporazuma o klimi u Parizu, a svojim učešćem Srbija će dokazati posvećenost ovim međunarodno usaglašenim ciljevima, radi smanjenja sve pogubnijih posledica promene klime, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Biomasno – ogrevno drvo podeljeno socijalno najugroženijim porodicama u Rumi

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Podela biomasnog – ogrevnog drveta, koje je srušeno i posečeno nakon olujnog vetra 17. septembra ove godine, socijalno najugroženijim porodicama u opštini Ruma privodi se kraju.

Odlukom Opštinskog veća opštine Ruma po tri metra kubna biomasnog drveta dobiće 14 porodica.

– Sa ovom isporukom završavamo planirani posao. Iz nečeg lošeg, kao što je bila oluja 17. septembra ove godine, kada su stabla i popadala, napravili smo nešto dobro i korisno. Drva su isečena i spremna za cepanje, a ako bude više drveta nego što je procenjeno pomoći ćemo i više od ovih 14 porodica – izjavio je Slađan Mančić, predsednik opštine Ruma.

Opština Ruma je do sada na ovaj način pomogla oko 50 porodica, a svaka porodica je dobila po tri kubna metra drveta. Drvo koje će danas dobiti porodice iz Rume i nekoliko sela rumske opštine su posečena u Borkovačkoj šumi.

Inače, opština Ruma je angažovala šumarskog inženjera koji je obeležio sva stabla koja su mogla da se iseku, kao i ona koja su bila bolesna. Seču svih obeležnih stabala, prevoz i distribuciju do najugroženijih porodica obavilo je Javno preduzeće „Stambeno“ iz Rume.

Milisav Pajević

Rani javni uvid povodom izrade Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita „Jadar“

Rani javni uvid održaće se u trajanju od 15 dana, od 15. do 29. novembra ove godine na zvaničnim internet stranicama ministarstva nadležnog za poslove prostornog planiranja i jedinica lokalnih samouprava u obuhvatu planskog dokumenta, odnosno u zgradama skupština grada Loznice i opštine Krupanj.

Ministarstvo nadležno za poslove prostornog planiranja, kao nosilac izrade predmetnog prostornog plana organizuje rani javni uvid u cilju upoznavanja javnosti sa opštim ciljevima i svrhom izrade plana, mogućim rešenjima za razvoj prostorne celine, očekivanim efektima planiranja i dr.

Pozivaju se organi, organizacije i javna preduzeća koji su ovlašćeni da utvrđuju uslove za zaštitu i uređenje prostora i izgradnju objekata, da daju mišljenje u pogledu uslova i neophodnog obima i stepena procene uticaja na životnu sredinu.

Pravna i fizička lica mogu dostaviti primedbe i sugestije u pisanoj formi Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture – Sektor za prostorno planiranje i urbanizam, Nemanjina 22-26, 11 000 Beograd, u toku trajanja ranog javnog uvida, zaključno sa 29. novembrom ove godine. Primedbe i sugestije pravnih i fizičkih lica koje evidentira nosilac izrade predmetnog prostornog plana mogu uticati na planska rešenja.

Milisav Pajević

MET MAKGRAT: Ostrvska zelena priča o elektromobilima

Foto: Met Makgrat
Foto: Met Makgrat

Sa Metom Makgratom, novinarom BBC-ja koji je specijalizovan za izveštavanje o temama iz oblasti nauke i ekologije, razgovarali smo o koracima koji se preduzimaju u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi se ublažile očigledne klimatske promene izazvane povećanom koncentracijom ugljen dioksida.

Otkako je početkom ove godine Evropska komisija upozorila vladu Ujedinjenog Kraljevstva da je vazduh u 16 mahom gradskih područja lošeg kvaliteta, zapretivši pokretanjem procesa pred Sudom pravde ukoliko britanske vlasti hitno ne preduzmu mere u koje spadaju smanjenje obima saobraćaja, prelazak na električna vozila i smanjenje emisije gasova iz dizel vozila, u ostrvskim medijima ne jenjava polemika o efektima neodložnih mera. Gradonačelnik Londona Sadik Kan izjavio je da će se u ovom gradu uskoro uvesti jedan od najstrožih standarda za emisiju štetnih gasova što podrazumeva i novi namet za prolazak vozilom kroz centralni deo Londona koji će morati da plate vlasnici vozila na dizel i naftu koja su proizvedena pre 2005. godine i ne ispunjavaju Euro 4 standard. Protivnici najavljenih mera mahom potežu argument da vazduh u gradu neće biti čistiji te da će željeni efekat izostati, budući da od svih vozila koja prolaze glavnim ulicama ove metropole samo sedam odsto spada u grupu pogođenu ovim dodatnim nametom.

EP: Sa kakvim problemima se suočavaju vlasti u pokušaju da smanje zagađenje u gradskim sredinama, a prevashodno u Londonu, gde su izmerene i visoke koncentracije azotnog oksida?

Met Makgrat: Problem zagađenja poprimio je veoma ozbiljne razmere u UK budući da je devedestih godina prošlog veka naša vlada davala podsticaje za kupovinu dizel vozila, pa ona danas čine gotovo polovinu ukupnog broja vozila u UK. Ne radi se samo o privatnim vozilima, već i o kombijima, taksijima i svim drugim vozilima za transport robe. Većina lokalnih samouprava prema ovom problemu odnosi se tako što zapravo pred njim zatvara oči. Ipak, procesi koji su vođeni pred našim sudovima naterali su vlasti da se posvete rešavanju problema zagađenja. London je svetska metropola u kojoj milioni ljudi žive i rade, a većina predstavnika vlasti svesna je da postoji opasnost od sve većeg broja tužbi. Novi gradonačelnik nesumnjivo pokušava da reši problem, pa je tako uveo mere kojima je stvorena ogromna gradska zona u kojoj je manja emisija štetnih gasova, a i pomenuta dodatna taksa za starija vozila koja prolaze centralnom zonom biće uvedena tokom ove godine. Nema sumnje da će to značajno uticati na smanjenje zagađenja. Što se tiče drugih sredina, ili pak ostatka UK, moram reći da je promene teže sprovesti. Evo jednog primera, prošle godine je centralna vlada obavestila lokalne vlasti da je na raspolaganju tri miliona funti za rešavanje problema zaga­đenosti vazduha, koje bi trebalo raspodeliti među lokalnim samoupravama, a samo London je potrošio 180 miliona funti. Dakle, vlada se baš i ne bavi ovim problemom na sveobuhvatan način, a lokalne samouprave na kojima je odgovornost njegovog rešavanja nemaju dovoljno sredstava, pa ga tako niko i ne rešava. U ovom trenutku, mogli bismo reći da vlada sedi na tempiranoj bombi i ona će morati nešto da preduzme, ali tačno šta će učiniti, to niko ne zna.

EP: Jedan od načina za smanjenje emisije štetnih gasova jeste i povećanje broja električnih vozila. Kakve podsticaje daje vaša država za kupovinu ovih vozila?

Met Makgrat: Kupac dobija subvenciju od 5.000 funti. Va­žno je istaći da je većina puteva pokrivena mrežom punjača pa vozači električnih automobila mogu da putuju po čitavoj zemlji jer se stanice sa punjačima nalaze na svakih tridesetak kilometara. Tako da je sasvim očekivano da prodaja elektromobila raste. Iako su svi zadovoljni prodajom, ona i dalje ne može da dosegne razmere plasmana elektromobila u Norveškoj koja je svetski lider u ovoj oblasti. Zanimljivu priču sam čuo nedavno od jednog kolege koji je kupio kola na benzin i čekao na njegovu isporuku, što je ranije bilo nezamislivo. Nekada su ljudi kupovali dizel vozilo kao svoj porodičan auto, i bilo je uobičajeno da čekate na njegovu isporuku, a danas se dešava da morate da čekate na isporuku automobila na benzin čitavih šest nedelja. Očigledno se događa promena u načinu razmišljanja, pa ljudi odustaju od kupovine dizel vozila i vraćaju se automobilima na benzin, ili pak kupuju hibridna vozila, čija je prodaja takođe značajno porasla. Zaista mislim da smo svedoci promene u svesti ljudi. Danas ljudi više razmišljaju o zagađenju i zabrinuti su zbog toga što im se deca voze u porodičnim automobilima koja troše dizel, ili što putuju u školu u autobusima na dizel gorivo, jer su tako često izložena štetnim gasovima. Mislim da je sve to uticalo da dođe do prodora i da je ideja o kupovini hibridnog ili električnog vozila sve prihvatljivija. A ako uzmete u obzir sve činjenice, Velika Britanija je danas čistija nego što je bila pre 20 godina. A i vazduh je čistiji.

Foto: Met Makgrat

EP: Koliko se u UK koriste obnovljivi izvori energije?

Met Makgrat: Prošle godine dobili smo 20 odsto električ­ne energije iz obnovljivih izvora, od čega najveći udeo čini sunčeva energija. Iz nuklearnih elektrana dobijamo takođe 20 odsto električne energije, a svi drugi izvori obezbeđuju nam ostatak neophodne energije. Naša zemlja zbog svog položaja ima mogućnost da iskoristi snagu vetra, kako na kopnu tako i na moru. Kad je reč o biomasi, u kojoj naša zemlja ne oskudeva, opravdanost njene upotrebe je pod znakom pitanja, budući da sagorevate drvo koje ste pak dobili sečom šuma.

EP: Šta je sve potrebno sprovesti u jednoj zemlji da bi mogla da se očekuje veća zastupljenost električnih automobila?

Met Makgrat: Potreban je sveobuhvatan pristup i strategija ako želite da imate više elektromobila. Neophodno je da razvijete tržište elektromobila, ali na razvoj situacije u ovoj oblasti utiču i druge stvari, pa moramo sačekati još neke promene da se dese: baterije moraju da budu bolje, Tesla mora da napravi novo, jeftinije vozilo. Škoda je najavila početkom godine da će do 2020. godine sva vozila biti hibridna, a to je veoma dobra vest. Siguran sam da ćemo biti očevici izuzetno velikih promena u narednih deset godina. Pojaviće se i elektromobili kojima neće upravljati vozači, već za to biti odgovoran program za upravljanje.

EP: Naposletku, da li mislite da je realno očekivati da Republika Irska, kao što je to najavljeno, sasvim prestane sa upotrebom fosilnih goriva za dobijanje električne energije do 2030?

Met Makgrat: Republika Irska ima mogućnost da dobije više energije nego što može da potroši, bilo iz vetra, uglja ili nekog drugog izvora. Kad je reč o klimi i mogućim promenama koje bi prelazak na obnovljive izvore energije izazvao, veliki problem predstavlja to što smo mi poljoprivredna zemlja, i postoji opasnost da životinje, naročito krave, budu ugrožene izgradnjom elektrana čije je pogonsko gorivo vetar, voda i drugo. Moguće je da taj cilj bude dosegnut u nekom trenutku, budući da imamo razne načine proizvodnje električne energije, ali ne verujem da će Irska poneti titulu zemlje koja je odustala od fosilnih goriva u potpunosti do propisanog roka. Čak i da se taj cilj dosegne, to je samo mali deo jedne znatno šire slike.

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Priredila: Tamara Zjačić

Promovisana Arhuska konvencija u Beranama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Beranama je 10. novembra 2017.god. u organizaciji Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Arhus centra organizovan edukativni seminar za predsednike mesnih zajednica o Arhuskoj konvenciji.

Kako je Arhus centar uspostavljen upravo da promoviše odgovarajuće zakonodavstvo održavanjem radionica, treninga, seminara, prvenstveno za predstavnike mesnih zajednica, medija, ekoloških i drugih udruženja o implementaciji Arhuske konvencije, tema seminara je bila Promovisanje odredbi Arhuske konvencije sa ciljem njene proaktivnije primene u praksi.

Ovom prilikom, u cilju uspostavljanja viših demokratskih prava društvene zajednice, prisutni su upoznati sa Arhuskom konvencijom, pravima koje iz nje proizilaze, kao i načinom na koji građani mogu svoja Ustavom garantovana prava ostvariti. Akcenat je stavljen na drugi stub Arhuske konvencije i uključivanje javnosti u procese donošenja odluka, gde su predsednici mesnih zajednica kao predstavnici građana prepoznati kao ciljna grupa, u nastojanju da se doprinese osnaživanju kapaciteta samih građana, u smislu što aktivnijeg učešća u Javnim raspravama, kada su u pitanju odluke koje se odnose na životnu sredinu.

Prisutni su izrazili zahvalnost prema Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, kao i Arhus centru Berane, na održavanju edukativnog seminara, kao i pružanju podrške i u prethodnom periodu, sa željom da se edukacija o pravima građana iz oblasti životne sredine nastavi i u narednim prilikama.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Uspešna implementacija projekta energetske efikasnosti u BiH

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Predstavnici Svetske banke posetili su Ministarstvo prostornog uređenja FBiH povodom implementacije projekta „Energetska efikasnost u BiH“.

Federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić izjavio je da je realizacija ovog projekta zadovoljavajuća, jer se obnavljaju stari objekti povećanjem energetske efikasnosti, čime se štedi energija i ostvaruju bolji uslovi za rad.

U okviru projekta u protekloj godini je sanirano 18 javnih objekata, dok će u ovoj godini biti povećana energetska efikasnost do 19 javnih objekata. Rezultati praćenja potrošnje energije već pokazuju stvarne prednosti energetske efikasnosti, što jeste jedan od ključnih ciljeva projekta.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Smanjena proizvodnja energije u crnogorskim hidroelektranama

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Crne Gore saopštila je da je proizvodni učinak crnogorskih hidroelektrana u prvih osam meseci ove godine manji između 40 i 50 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, usled velike suše.

Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom, Darko Krivokapić, istakao je da su skromni rezultati hidroenergetskih objekata EPCG još drastičniji ukoliko se uporede sa projektovanim vrednostima za taj period godine. On je naveo da je za osam meseci hidroelektrana Perućica proizvela oko 295 GWh električne energije ili 42 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je u istom periodu HE Piva sistemu isporučila oko 257 GWh, odnosno 50 odsto manje u odnosu na prošlu godinu. U julu je HE Perućica proizvela oko 7 GWh električne energije, čak 73 odsto manje od planiranog, a HE Piva oko 20 GWh ili 68,5 odsto manje od bilansom projektovanih količina energije.

On je izjavio da se ovakvi nedostaci obezbeđuju iz uvoza i vetroelektrana, a okosnicu čini proizvodnja Termoelektrane Pljevlja koja je za osam meseci proizvela 765,5 GWh, 14 odsto više od proizvodnje tokom prošle godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Radovi na rekonstrukciji korita i obale reke Kolubare

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ovih dana se izvode radovi na rekonstrukciji korita i obale reke Kolubare, oštećenih u poplavama 2014. godine.

Radovi se sprovode od reke Obnice, kod Kazneno-popravnog zavoda do mesta gde se Obnica i Jablanica sastaju i prave reku Kolubaru. Zemljani radovi na delu toka reke Jablanice će biti urađeni u dužini od jednog kilometra, a za Obnicu će se uraditi poseban program u 2018. godini za eksproprijaciju zemljišta u dužini od 1,5 kilometara. Sada se radi izgradnja novog korita, dužine 1,1 kilometra od Obilaznice do „Austroterma“, oko 400 metara novog korita iza teniskih terena i fudbalskog stadiona na Pećini i rekonstrukcija 2,5 kilometra od „Austroterma“ do mosta kod „Granda“.

Izvođač radova  je konzorcijum koji čine francuska firma „Sade“, beogradska „Hidrotehnika“ i valjevska „Erozija“.

Investiciju vrednu 4,2 miliona evra finansira Delegacija Evropske unije u Srbiji.

Milisav Pajević

Počinje akcija besplatne podele sadnica građanima Srbobrana, Turije i Nadalja

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Javno komunalno preduzeće „Graditelj“ počev od 13. novembra organizovaće akciju besplatne podele sadnog materijala građanima Srbobrana, Turije i Nadalja.

U ponudi su sadnice sledećih vrsta: koprivić, jasen beli, piramidalni hrast, jarebika, lalino drvo, platan, lipa, javor, ligustrum i kovrdžava vrba.

Podela sadnog materijala građanima vršiće se na Rasadniku, u Turijskoj ulici, a prema odluci o dodeli sadnica, svako domaćinstvo može uzeti pet sadnica, a za preuzimanje je potrebno imati važeću ličnu kartu.

Sadnice se preuzimju radnim danima od sedam do 14 časova, a subotom od sedam do 11 sati.

Milisav Pajević

ENERGETSKE ZADRUGE: Prilika za razvoj obnovljivih izvora energije u lokalnim samoupravama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zadruge se u praksi zemalja Jugoistočne Evrope vezuju za poljoprivredu, dok se na energetskom tržištu ovaj oblik poslovanja nešto ređe sreće. Ipak, osnovanje energetskih zadruga predstavlja priliku da lokalna zajednica uzme učešće na tržištu proizvodnje i snabdevanja energijom, na kom češće posluju velike energetske kompanije i investitori.

Prilikom osnivanja zadruga, članovi zadruge ulažu sopstvena sredstva za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije (najčešće male solarne elektrane, biogasna postrojenja, hidroelekrane i vetroparkove), a neretko deo sredstava biva prikupljen zahvaljujući pokretanju crowdfunding kampanja. Raspoređivanje ostvarene dobiti vrši se proporcionalno uloženim sredstvima od strane zadrugara, uz obavezno reinvestiranje dela dobiti u dalji razvoj zadruge. Energetske zadruge funkcionišu na demokratskim principima, što podrazumeva da svaki od članova zadruge ima jednako pravo glasa prilikom donošenja odluka u poslovanju.

Svrha stvaranja energetskih zadruga je proizvodnja električne energije u okviru lokalnih zajednica, kako bi benefiti ostvareni od proizvodnje električne energije ostajali u lokalnim samoupravama i na taj način podsticali njihov dalji razvoj. Stvaranje energetskih zadruga doprinosi očuvanju životne sredine, a dodatnu ekonomsku pogodnost predstavlja i otvaranje novih radnih mesta, kroz ulaganje u obnovljive izvore energije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kroz ovaj vid poslovanja, moguća je i kontrola energetskog siromaštva, koje nastaje zbog otežanog kontrolisanja cene električne energije, koje često bivaju povećane na tržištu zbog nemogućnosti neke zemlje da proizvede dovoljne količine za sopstvene potrebe. Dobra ilustracija navedenog je ne tako davna situacija u Albaniji, kada je u avgustu 2017. godine bila prinuđena da uveze približno 80 odsto električne energije, zbog dugotrajnih suša, budući da se najveći procenat električne energije za potrebe ove zemlje proizvodio upravo iz hidroelektrana.

Krajem oktobra, posetili smo seminar posvećen energetskim zadrugama, koji je regionalna nevladina organizacija “Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC)” iz Sarajeva, u saradnji sa Heinrich Boll Fondacijom iz Bosne i Hercegovine organizovala na Ohridu. Tema seminara bila je fokusirana na potencijale i razvoj energetskih zadruga u zemljama zapadnog Balkana, sa akcentom na zemlju domaćina i susednu Albaniju. Tokom ovog događaja, prisutnima je prezentovan poslovni model energetskih zadruga, potencijali korišćenja obnovljivih izvora energije, ali i uspešna realizacija na primeru dobre prakse iz postojeće energetske zadruge “Zelena enegetska zadruga (ZEZ)”, koja je tokom 2013. uspostavljena u Zagrebu, u Hrvatskoj. Ovaj vid edukacija ima cilj da podstakne predastavnike lokalnih samouprava, ali i nevladin sektor, na aktivno promišljanje o načinima snabdevanja električnom energijom, koji svakako podrazumevaju povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije na lokalu.

U Republici Srbiji još uvek nema osnovanih energetskih zadruga, iako se u prethodnim godinama pojavljivalo više sličnih inicijativa. Jedna od takvih je i projekat „Lokalni razvoj u oblasti obnovljive energije: energetske zadruge“, koji je sprovela nevladina organizacija ORCA, a bio je usmeren na stvaranje uslova za uvođenje poslovnog modela energetskih zadruga na lokalnom nivou u Republici Srbiji. Kroz istraživanja, obuke i druge vidove neformalne edukacije, organizacija je nastojala da doprinese uspostavljanju energetskih zadruga u našoj zemlji.

Širom Evrope, broj novoosnovanih zadruga je u neprestanom porastu, a one svakako imaju potencijal da budu jedan od značajnih pokretača održivog razvoja i u Republici Srbiji.

M. N.

Drugo zasedanje Mešovite komisije za ekonomsku saradnju sa Republikom Poljskom

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Na drugom zasedanju Mešovite komisije za ekonomsku saradnju sa Poljskom koje je održano 7. novembra 2017. Godine u Poljskoj, razmatrana su sva aktuelna pitanja ekonomske saradnje između delegacije Republike Srbije koju je prevodio Stevan Nikčević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija i delegacije Republike Poljske koju je predvodio Tadeuš Košćinski, državni sekretar u Ministarstvu razvoja Republike Poljske.

Kada je reč o oblasti zaštite životne sredine, rečeno je da je saradnja između Republike Poljske i Republike Srbije posebno važna zbog pomoći i podrške poljske strane u procesu harmonizacije propisa Republike Srbije sa EU propisima, kao i njihove implementacije (transfer iskustva, informacija i znanja), za specifične oblasti životne sredine (finansiranje zaštite životne sredine, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, odgovornost za štetu u životnoj sredini i dr.). U tom cilju je od posebnog značaja uspostavljanje kontakata sa resornim ministarstvom Republike Poljske, u cilju razmene informacija i zajedničkih mogućnosti za ostvarivanje obostrano korisne saradnje u oblasti zaštite životne sredine. U oblasti evropskih integracija istaknut je značaj pružanja pomoći Republici Srbiji u delu iskorišćenja pretpristupnih fondova EU za infrastrukturne projekte i pokretanja saradnje i u oblasti pripreme projekne dokumentacije, za izgradnju infrastrukturnih projekata u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama, kao i remedijacije kontaminiranih lokacija. U oblasti upravljanja vodama, uključujući i otpadne vode, kao i čišćenja odnosno remedijacije zagađenih vodotokova za Republiku Srbiju je posebno važan transfer znanja i tehnologija.

U oblasti klimatskih promena potvrđena je potreba za prenosom iskustava Republike Poljske u vezi sprovođenja direktive kojom se uspostavlja sistem trgovine emisionim jedinicama gasova sa efektom staklene bašte (Emission Trading Directive (ETD) – 2003/87/EC) kao i primene tehnologija od značaja za borbu protiv klimatskih promena.

U okviru Karpatskog regiona bilateralna saradnja će se unapređivati u okviru „Karpatske konvencije”, naročito kroz razvoj programa saradnje u oblasti zaštite prirodnih dobara i putem direktnih kontakata između specijalizovanih ustanova u oblasti zaštite prirode.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Radovi na kanalskoj mreži i zaštiti od poplava u Mačvi

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Radovi na kanalskoj mreži i zaštiti od poplava obavljaju se ove jeseni u opštini Bogatić.

Po projektu za koji su sredstva za tekuću godinu, u visini od 15 miliona dinara, obezbeđena od strane Ministarstva poljoprivrede, između Bogatića i Klenja, trebalo bi da počne dalje kopanje Srednjemačvanskog kanala. U toku su poslovi na čišćenju Zelene Bare u Glušcima, kanala koji prima vodu iz Ravnja, Radenkovića, Baira i Bogatića i vuče je na Ravanicu, odnosno u reku Savu.

Sredstva za radove na oba kanala, u visini od 36 miliona dinara, obezbeđena su od strane Ministarstva poljoprivrede.

Na proleće će započeti i radovi na izgradnji nasipa u mačvanskim selima na obali reke Drine. Planirano je da poslovi po ovom projektu, za koje je sredstva u iznosu od pet miliona evra obezbedila Evropska unija, budu završeni do 2019. godine.

Milisav Pajević

U Novom Sadu pola tone stakla prikupljeno za reciklažu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U akciji prikupljanja staklene ambalaže ispred prostorija JKP „Čistoća“ u Novom Sadu koja je organizovana 8. novembra Novosađani su doneli oko 500 kilograma stakla.

Direktor JKP „Čistoća“, Vladimir Zelenović, rekao je da će akcija, koja se organizuje sa kompanijom „Sekopak” d.o.o. biti nastavljena.

– Svake srede ispred JKP „Čistoća“, na Sentandrejskom putu broj 3, naši sugrađani će moći da odlažu staklo koje ćemo prikupljati i usmeravati na dalju reciklažu. Ubuduće ćemo ovakve akcije organizovati i u prigradskim naseljima – najavio je Zelenović.

Inače, u sličnoj akciji prošle srede sakupljeno je oko 350 kilograma starog stakla za reciklažu.

Milisav Pajević

 

Državni sekretar Ivan Karić u obilasku Centra za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić posetio je Šabac, gde je predstavljen rad Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda čija je izgradnja pomognuta sredstvima iz IPA fondova EU. Postrojenje je obišao u zajedničkoj poseti sa šefom Delegacije Evropske unije Semom Fabricijom, državnim sekretarom Ministarstva poljoporivrede Republike Srbije Senadom Mahmutovićem i gradonačelnikom Šapca Nebojšom Zelenovićem.

Kako su se imali prilike uveriti članovi delegacije, značaj rada ovog strateškog modernog objekta komunalne infrastrukture koji zadovoljava evropske standarde u prečišćavanju i zaštiti voda za građane Šapca i okoline je nemerljiv. Njime se unapređuje vodosnabdevanje nizvodno od Save, obezbeđuje prečišćavanje voda, kao i otpadnih voda za industriju, što otvara nove razvojne šanse za lokalnu zajednicu, a građanima obezbeđuje kvalitetniji i zdraviji život.

U okviru posete Šapcu održan je i radni sastanak na kome je konstatovano da je završena linija prerade mulja, čime je zaokružen sistem vodosnabdevanja i prerade otpadnih voda u ovom području. Ovim je, kako je istakao državni sekretar Ivan Karić, obezbeđeno da se mulj zbrinjava na ekološki bezbedan, i ekonomski efikasan način.

S obzirom na značaj ovakvih projekata za postizanje evropskih standarda u oblasti životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine će podržati nove projekte kojima će se rešavati problemi prečišćavanja otpadnih voda i održivog upravljanja vodnim resursom, naglasio je Karić.

U Šapcu je ovom prilikom uručena i vredna oprema za odbranu od poplava, obezbeđena u okviru realizacije projekta „Zajednički doprinos unapređenju transnacionalne pripremljenosti za vanredne situacije u slivu reke Save“ finansirana sredstvima iz IPA fondova Evropske unije.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević