Home Blog Page 1186

U Negotinu održana radionica: “Opstanak jesetri – prilika za razvoj naše zajednice”

Foto: Nepoznati autor
Foto: Wikipedia

Na dečjem odeljenju Narodne biblioteke “Dositej Novaković” u Negotinu održana je radionica: “Opstanak jesetri – prilika za razvoj naše zajednice”. Radionicu je održala Svetska organizacija za prirodu (WWF).

WWF godinama radi na očuvanju poslednjih populacija jesetri, uključujući i populacije u Dunavskom slivu, a ovaj novi pristup će značajno proširiti napore za spasavanje ove vrste.

WWF zajedno sa partnerima iz regiona Evrope, Azije i Seve2rne Amerike u kojima su jesetre preživele, radi na zaustavljanju prekomernog iskorišćavanja divljih jesetri za kavijar i meso, očuvanju ključnih migratornih ruta, zaštiti i obnavljanju ključnih rečnih staništa, kao i uspostavljanju centara za uzgoj i reintrodukciju (ponovno naseljavanje) divljih populacija jesetri.

Spašavanje jesetri je neverovatno složen izazov, ali ova ambiciozna globalna akcija će im dati priliku da prežive u Dunavu i njegovim pritokama. Kako su kod nas jesetre izuzetno retke, WWF smatra da se treba priključiti programu reintrodukcije i uspostavljanja stručnog monitoringa ove vrste i u našim rekama rečeno je na radionici u Negotinu.

Milisav Pajević 

Za projekte u oblasti zaštite životne sredine i zapošljavanja obezbeđeno preko 2 miliona evra

Foto: vrnjackabanja.gov.rs
Foto: vrnjackabanja.gov.rs

U prostorijama opštine Vrnjačka Banja juče je održana svečana konferencija povodom otvaranja poziva za Program finansiranja prekogranične saradnje Srbije i Crne Gore kroz pretpristupne fondove EU (IPA2).

Cilj ovog programa je promocija zapošljavanja, zaštita životne sredine, promovisanje ublažavanja efekata i prilagođavanja klimatskim promenama, sprečavanje rizika i upravljanje rizikom sa posebnim ciljem zaštite prirodnih resursa.

Na konferenciji je saopšteno da je raspisan novi poziv za projektne predloge u pomenutim oblastima koji je vredan više od 2 miliona evra.

Minimalni iznos donacije po ugovoru je 120 hiljada evra, dok je maksimalni iznos 400 hiljada evra, a korisnik je dužan da obezbedi minimum 15 odsto ukupnog budžeta predloženog projekta iz sopstvenih sredstava.

Rok za dostavljanje kratkog sažetka projekta je 26. januar 2018. godine.

izvor: vrnjackabanja.gov.rs

Sandra Jovićević

Crna Gora učestvuje u ekološkom zbrinjavanju PCB otpada

Foto: cdm.me
Foto: cdm.me

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore učestvuje u projektu UNDP-a Sveobuhvatno ekološki prihvatljivo upravljanje otpadom koji sadrži polihlorovane bifenile (PCB) u Crnoj Gori.

Cilj projekta je da se do kraja 2020. godine identifikuju oprema i otpad, kao i da se analogno tome izradi inventar, kako bi se pristupilo dekontaminaciji ili njegovom trajnom zbrinjavanju. U CEDIS-ovom vlasništvu je oko 5.000 transformatora koji su, u cilju sprovođenja Nacionalnog plana za implementaciju Stokholmske konvencije za period od 2014. do 2021. godine, u obavezi da uzorkuju i analiziraju njihova transformatorska ulja na prisustvo PCB-a.

Član upravnog odbora projekta gospodin Milan Marjanović podsetio je da je protekle sedmice u trafostanici 35/10 kV Centar, urađeno uzorkovanje transformatorskog ulja na sadržaj polihlorovanih bifenila (PCB). Analiza je pokazala da u uzorku uzetom iz trafoa 2 pomenute trafostanice nije zabeleženo prisustvo tog hemijskog jedinjenja koje direktno utiče na zagađenje prostora na kojem bi bio odložen ili rasut.

Marjanović objašnjava da su očekivani rezultati i indikatori projekta konkretni i veoma jasni, a tiču se pravilnog odlaganja i uklanjanja 700 tona otpada koji sadrži PCB i 200 tona zemljišta koje je kontaminirano. Prema njegovim rečima, prva faza projekta obuhvata izmenu zakonske regulative i usaglašavanje sa Evropskim propisima, dok će se u drugoj fazi projekta uraditi Plan upravljanja PCB opremom i otpadom. On je dodao i da su piralenska ulja izuzetno opasni zagađivači životne sredine i da se ne mogu razgraditi ni za 300 godina. Zbog toga je od izuzetne važnosti treća faza projekta koja se tiče izrade i adaptacije skladišta koje zadovoljava tehničke propise u cilju bezbednog skladištenja PCB opreme i otpada.

Projekat Sveobuhvatno ekološki prihvatljivo upravljanje otpadom koji sadrži polihlorovane bifenile (PCB) u Crnoj Gori uvršten je i u pretpristupne pregovore za Poglavlje 27 u pregovorima za pristup Evropskoj uniji, a budžet izdvojen za projekat iznosi 23 miliona dolara, od čega Globalni fond za životnu sredinu izdvaja 3,5 miliona dolara, a ostatak obezbeđuju Vlada i partneri na projektu.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Sutra počinje novi krug eko kviza „Prljavo ili čisto – nije isto”

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća” i u školskoj 2017/2018. godini organizuje eko-kviz na temu „Prljavo ili čisto – nije isto” za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola.

Svečano otvaranje nove sezone eko-kviza održaće se u petak, 17. novembra, sa početkom u 10 časova u prostorijama Direkcije JKP „Gradska čistoća” u Ulici Mije Kovačevića 4. Toga dana takmičiće se osnovne škole „Stevan Sremac” (Palilula), „1300 kaplara” (Zvezdara), „Bora Lazić” (Vlaška) i „Drinka Pavlović” (Stari grad).

Cilj eko-kviza je podizanje nivoa svesti osnovaca o značaju životne sredine i nivoa informisanosti o reciklaži i ekologiji. Takmičenja će biti održavana petkom u popodnevnim časovima u prostorijama Direkcije JKP „Gradska čistoća” u Ulici Mije Kovačevića 4. Ispred svake škole nastupa ekipa od četiri člana i to po jedan učenik petog, šestog, sedmog i osmog razreda. Prvoprijavljene osnovne škole su u obavezi da u određenom roku pre početka realizacije kviza dostave po deset pitanja i tačnih odgovora za svaki od razreda iz oblasti reciklaže, zaštite životne sredine i ekologije.

Za najbolje učesnike eko-kviza JKP „Gradska čistoća” obezbedilo je vredne nagrade, a najbolja škola predstavljaće grad Beograd na narednom republičkom takmičenju koje će se održati u maju 2018. godine.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Hrvatska izdvaja još 342 miliona kuna za projekte energetske efikasnosti

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru poziva Energetska sanacija zgrada i korišćenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju delatnost vaspitanja i obrazovanja do sada je potpisano 175 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za obnovu i razvoj.

Poziv resornog Ministarstva bio je otvoren za prijave u razdoblju od 22. novembra 2016. godine do 20. februara 2017. godine. U toku je ugovaranje 214 projekata kojima će se dodeliti više od 342 miliona kuna bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Pregled dosad potpisanih ugovora možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Prezentacija rezultata projekta „Zeleni prsten Bora”

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U okviru Ekoloških dana Bora, 16. novembra u 18 časova u Narodnoj biblioteci Bor, održaće se prezentacija rezultata projekta „Zeleni prsten Bora” i rezultata istraživanja zlotskog pećinskog sistema kao podršku aktivnostima na formiranju novog Nacionalnog parka Južni Kučaj – Beljanica.

– Projekat „Zeleni prsten Bora” ima za cilj da unapredi ekološku svest i znanja mladih o bio i geodiverzitetu, zaštiti i održivom korišćenju prirodnih vrednosti, a posebno onih kojima okolina Bora obiluje – kaže Nataša Ranđelović iz Društva mladih istraživača Bora.

Za 20 učenika osnovnih i srednjih škola 14. oktobra organizovane su radionice o bio i geodiverzitetu i metodama terenskog istraživanja u okviru spomenika prirode Lazarev kanjon i Lazareva pećina, a realizovali su ih Robert Mišić, rukovodilac Centra za istraživanje Lazareve pećine, i Nataša Ranđelović, nastavnik biologije.

Pomoć u terenskom delu rada pružili su Aleksandar Bogosavljević, nastavnik biologije OŠ „Stanoje Miljković” iz Brestovca, Jugoslav Đorđević iz Udruženja građana “Village” i Snežana Đoševska iz Društva mladih istraživača Bora.

Posmatrane su i fotografisane geomorfološke specifičnosti područja, raznovrsnost flore sa posebnim osvrtom na endemite i relikte, diverzitet faune i gljiva i prikupili materijale za suve i mokre zbirke.

Učenici su imali priliku da nauče kako speleolozi istražuju pećine i kako izrađuju 3D mape speleoloških objekata.

Realizaciju projekta „Zeleni prsten Bora” finansiralo je tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Studenti Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu u poseti Arhus centru Subotica

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Nakon obilaska gradskog prečistača otpadnih voda u Subotici, 13. novembra Regionalni Arhus centar Subotica tradicionalno su posetili studenti Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.

Buduće inženjere zaštite životne sredine pozdravila je Snježana Mitrović, rukovodilac Arhus centra i Udruženja TERRA’S koja je, između ostalog, rekla da je sada već tradicionalna poseta dokaz značaja postojanja ovakvih organizacija koje mladima pružaju informaciju i neformalan oblik obrazovanja.

Da bi spoznali važnost primene Zakona o Arhuskoj konvenciji u praksi, prikazan im je film u kojem je poseban akcenat dat na oblast upravljanja otpadom: kako se rešavaju problemi građana, ali i o Regionalnoj deponiji Subotica koja bi trebalo da krene u probni rad početkom 2018. godine.

Emitovan im je i film „Prošlost, sadašnjost i budućnost Palićkog i Ludaškog jezera”, autora Nikole Tumbasa.

To je bio uvod u stručno predavanje, Mišela Rohmana, diplomirani hidrolog, koji je došao u Suboticu 2011. godine preko projekta nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), angažovanog kao savetnik za sanaciju jezera Palić i Ludoš pri preduzeću „Park Palić“. Između ostalog. osvrnuo se na potpisan sporazum o finansiranju predloženih mera iz „Plana za unapređenje ekološkog stanja Palićkog jezera i njegove okoline“, a ukupna vrednost investicije je 7,5 miliona evra, od čega je donacija Vlade Nemačke 6,5 miliona evra.

 – Dosta je urađeno, ali se nalazimo pred još većim izazovima kada počne sprovođenje investicije –  Rohman je izjavio o dosadašnjim aktivnostima – od sprovođenja eksproprijacije zemljišta oko jezera do sanitarnog izlova ribe, koja je pokazala katastrofalne rezultate: više od 90 odsto je invazivna vrsta ribe, babuška.

Projekat „Implementacija Arhuske konvencije u oblasti upravljanja otpadom” Udruženja TERRA’S podržan od strane Ministarstva zaštite životne sredine.

Milsav Pajević

Uređenje mini urbanih celina u Novom Sadu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U sklopu uređenja mini urbanih celina u Novom Sadu, radnici JP „Gradskog zelenila“ priveli su kraju radove na 1500 kadratnih metara ispred Mesne zajednice „Narodni heroji“ na uglu ulica Branimira Ćosića i Majevičke.

Posađeno je 17 mladih stabala: po četiri ukrasne vrbe, žalosne dofore, belog jasena i japanske trešnje, kao i jedan hrast lužnjak. Ovu površinu krase i 432 sadnice ukrasnog šiblja, 240 perena i jednogodišnje cveće na 24 kvadratna metra. Površina postojećeg travnjaka je rekostruisana na 161 metar kvadratni i posejana je trava na još 88 kvadratnih metara.

Kako bi se sprečilo uništavanje travnjaka, podignute su pešačke staze koje zauzimaju oko 100 kvadratnih metara i to na mestima kojima su građani proteklih godina najčešće prolazili. Postavljeno je po pet klupa i korpi za otpatke.

Radove je finansirala Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada. Novosadsko „Gradsko zelenilo“ najavljuje projekte uređenja zelenila u mini urbanim sredinama u ulici Modene i u blizini robne kuće na Staroj Detelinari.

Milisav Pajević

Osnovna škola u Arapovcu dobija grejanje

Foto: Milisav Pajević

Osnovna škola u Arapovcu, koja je područna škola Osnovne Škole “Slobodan Penezić Krcun” iz Junkovca, dobiće grejanje.

Savet mesne zajednice Arapovac pokrenuo je inicijativu da se u okviru kompletne rekonstrukcije škole dobije i grejanje čime bi se stvorili kvalitetniji uslovi za boravak i rad najmlađih.

 – Dobra saradnja gradske opštine Lazarevac i Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu Grada Beograda rezultirala je uspehom i već se izvode radovi na rekonstrukciji grejanja u ovoj školi. Veliki doprinos u ovom projektu dalo je JP „Toplifikacija“ i JP Direkcija za izgradnju Lazarevca – rekao je Bojan Sinđelić, predsednik gradske opštine Lazarevac prilikom obilaska radova u školi u Arapovcu.

Osnovna škola u Arapovcu je bila u izuzetno lošem stanju, a radovi na njenoj rekonstrukciji traju već desetak godina. Pored novog krova, stolarije, podova ali i sportskog terena sada je rešen i problem grejanja što je od ključnog značaja za decu koja je pohađaju.

Milisav Pajević

Lideri u razvoju i proizvodnji kamiona i autobusa s alternativnim pogonima

Photo: Volvo

 

Foto: Volvo

Zemni gas, biogas, struja akumulirana u baterijama – to su samo neki od energenata kojima poznati svetski proizvođač komercijalnih vozila sve uspešnije zamenjuje fosilna goriva i time postiže dvostruki efekat: smanjenje eksploatacionih troškova i osetno manji uticaj na čovekovu okolinu. Još u daleko predvečerje prve energetske krize, sredinom sedamdesetih godina prošlog veka, u grupi Volvo dalekovido su zaključili da se era jeftine nafte približava kraju, da će je vremenom biti sve manje, ali i da produkti sagorevanja „crnog zlata” sve ozbiljnije i obilnije zagađuju čovekovu okolinu.

Zato su u razvojnim odeljenjima svih članica koje posluju pod znakom Volvo pre četiri decenije krenuli u opsežne eksperimente s pogonskim sistemima koji u doglednoj budućnosti mogu da zamene „klasičare” – pre svih, dizel motore veće snage.

Na temelju intenzivnog laboratorijskog razvoja i brojnih eksploatacionih ispitivanja, u Geteborgu su zaključili da je prirodan, zemni gas (metan) ekonomski najisplativija i za brzu realizaciju najizglednija zamena za dizel. Osim što ga ima u velikim količinama (po nepotvrđenim istraživanjima, svetske rezerve su pri sadašnjoj potrošnji dovoljne za period duži od 400 godina), što je nekoliko puta jeftiniji od drugih fosilnih goriva, što je infrastruktura za korišćenje sve razvijenija i geografski sve raširenija, jedna od najznačajnijih prednosti jeste da produkti njegovog sagorevanja imaju mali uticaj na čovekovu okolinu.

S takvim „performansama” zemni gas je, u komprimovanom ili tečnom stanju, veoma dobro alternativno gorivo koje Volvo preporučuje za pogon gradskih autobusa, a u novije vreme, i za pokretanje distributivno-komunalnih kamiona. Recimo, Volvo serijski ugrađuje u najnoviju generaciju srednje teških kamiona FE, prvenstveno namenjenih za regionalni i lokalni prevoz, uz najmodernije dizel motore i pogonski agregat od 320 KS koji sagoreva komprimovani zemni gas.

„Gasni” motor emituje toliko malu količinu čvrstih čestica da mu prečistač (filter) za čađ uopšte nije potreban. To znači da nisu potrebni ni drugi sistemi za naknadno čišćenje izduvnih gasova, a ni druga pomoćna sredstva, poput agensa AdBlue. Kada koristi biogas, Volvo FE CNG u atmosferu emituje čak 70 odsto manje ugljen-dioksida (CO2) nego isti kamion sa konvencionalnim dizel motorom. Kupcima se nudi mogućnost da na šasiju „gasnog” kamiona bude ugrađeno osam ili šest rezervoara za sabijeni (komprimovani) gas, što dopušta radnu autonomiju do 400 km pri lakoj distribuciji robe, a do 250 km pri otežanom sakupljanju komunalnog otpada. Po tovarnim performansama i standardnoj opremi, kamion s pogonom na zemni gas je praktično identičan s „blizancem” koji sagoreva dizel, ali uz značajne prednosti – ekomičniji je i „zeleniji” od klasičnog „naftaša”.

Foto: Volvo

Prema procenama razvojnih stručnjaka Volvo Trucks, zemni gas ima velike šanse i kao „dopunsko” gorivo, koje će učiniti da klasični dizel motori postanu ekonomičniji, ali, pre svega, ekološki „podobniji”, što će reći da manje zagađuju okolinu. Već desetak godina Volvo eksperimentiše sa sistemima koji u konvencionalne dizel motore ubrizgavaju do 25 odsto tečnog metana ili biogasa. Kada posebno prilagođen dizel motor sagoreva tečni metan, emisija ugljen-dioksida se smanjuje za 10 odsto, a kada se kao dopunski energent koristi biogas, to smanjenje može da iznosi čak 70 odsto.

Velika očekivanja Volvo Trucks ima i od biogasa, koji može da se dobija ne samo iz biološki razgradljivog otpada (biljne mase-šumskih ostataka, ostataka povrća i voća u procesu pripremanja hrane, stajskog đubriva), već i od nusproizvoda nekih industrijskih postrojenja. Recimo, za pokretanje jedne verzije solo kamiona iz svoje najteže familije – FH, Volvo je koristio biogas proizveden iz crne tečnosti koja je nusproizvod nastao u procesu proizvodnje papirne pulpe. Na temelju iskustava Volvoa, ali i stručnjaka iz drugih kompanija koje se bave sličnim istraživanjima, nadležne službe Evropske unije procenjuju da bi do 2030. godine bio-DME (dimetil-etar, C2H6O) mogao da zameni čak polovinudizel goriva koje se trenutno troši za drumski transport tereta!
I dok motore koji sagorevaju zemni gas nudi većina konkurenata, a mnogi eksperimentišu sa drugim alternativnim gorivima, kamionska Volvo divizija prednjači u razvoju, a autobuska divizija u proizvodnji vozila sa hibridnim, dizel/električnim pogonom. Još 1995. godine na ulicama Geteborga, „rodnog grada” Volvo automobila i komercijalnih vozila, osvanuli su prvi, po formi sasvim originalni, a s pogonom još neobičniji prototipovi – kamion i autobus na struju i dizel! U narednih 12 godina tehnologija hibridnog pogona je toliko usavršena da je Volvo 2007. godine već mogao da ponudi (pred)serijski napravljene kamione i autobuse s kombinovanom pogonskom grupom – elektro i dizel motorom.

Skromni, racionalni i ekološki vrlo osvešćeni Šveđani procenjuju da razvoj kamiona s hibridnim pogonom još nije dostigao nivo velikoserijske primene, pa su u proteklih deset godina u Geteborgu marljivo usavršavali hibridnu „tehniku” ugrađenu u kamione za distribuciju i komunalne delatnosti – pre svega, za prikupljanje i odvoženje smeća. S njihovim dovođenjem na proizvodne trake se nastavilo punim tempom, ali se istovremeno eksperimentisalo i sa hibridnim pogonom na najtežim, a po obimu produkcije i prodaje najmasovnijim Volvo kamionima – za dugolinijski transport, konkretno na familiji FH.

U maju prošle godine predstavljena je prva verzija koncept kamiona, a krajem februara ove godine i druga, dodatno poboljšana. Osim unapređene aerodinamike, smanjenog otpora pri kotrljanju i manje mase, nova verzija ima i hibridni pogon – jedan od prvih tog tipa ugrađen u teške „drumske krstarice” za dugolinijski, međunarodni transport.

Na osnovu putnih ispitivanja, stručnjaci iz Volvoa procenjuju da bi u prevozima na dugim relacijama hibridni pogonski sklop mogao da omogući dizel, odnosno drugom motoru sa unutrašnjim sagorevanjem, isključivanje i do 30  odsto vremena tokom vožnje. Time se može uštedeti 5–10 odsto goriva, u zavisnosti od tipa ili specifikacije vozila, mase, ciklusa vožnje i topografije. Napredna rešenja na koncept tegljaču pružaju opciju vožnje u potpuno električnom režimu – do 10 km, kada praktično nema zagađivanja okoline, a cela transporta kombinacija (vučno + vučeno vozilo) emituje nizak nivo buke.

Hibridna tehnologija ugrađena u koncept tegljač omogućava obnavljanje – rekuperaciju električne energije pri vožnji nizbrdo – na nagibima većim od 1 odsto ili pri kočenju. Tako dobijena struja se šalje u akumulatore i koristi za pogon kamiona u potpuno električnom režimu – na ravnim ili putevima sa manjim nagibima. Napredna verzija sistema predvidivog angažovanja pogonskog sklopa – I-See, koji je razvio Volvo Trucks (i već serijski ugrađuje u najtežu familiju FH), dodatno je prilagođena hibridnim pogonskim sklopovima, pa analizirajući topografiju nadolazećeg terena precizno određuje najekonomičnije i najefikasnije uključivanje/angažovanje dizel i električnog motora, kao i optimalno vreme iskorišćenja obnovljene energije. U kombinaciji sa drugim poboljšanjima na konvencionalnim verzijama, najimpresivniji efekti još uvek eksperimentalne hibridne tehnologije za teške kamione jesu ukupno smanjenje potrošnje goriva i emisije CO2 za oko 30 odsto!

Ali, to su sjajni energetski i ekološki rezultati koje već postižu druga, velikoserijska vozila sa Volvo znakom – gradski autobusi! Sa bezmalo 4.300 prodatih „elektrifikovanih” autobusa iz produkcije u Evropi i iz severnoameričke kompanije-ćerke Nova Bus, Volvo Buses je apsolutni svetski lider u ovoj oblasti! Prve serijski napravljene autobuse sa hibridnim pogonskim sistemom Volvo je isporučio 2010. godine. Iz godine u godinu kontinuirano se uvećavaju i prodaju i asortiman vozila s alternativnim pogonskim rešenjima, pa danas kompanija Volvo Buses za javni gradski prevoz nudi sveobuhvatna sistemska rešenja sa kombinovanim ili čisto električnim pogonom – dizel-električne hibridne autobuse, električne hibride i potpuno električne autobuse. Dizel-električni hibridi su dostupni u konvencionalnoj konfiguraciji od 12 metara, kao zglobni autobusi, ali i kao „spratne” verzije (dabl-dekeri).

I da na kraju, makar delimično, demistifikujemo jednu od trenutno najperspektivnijih alternativnih tehnologija za pokretanje Volvo autobusa za gradski prevoz (ali i Volvo kamiona): „zelene” autobuse u Čačku (kao i na ulicama brojnih gradova u 22 države sveta) pokreće paralelni hibridni pogonski sistem razvijen i proizveden u Volvou. Čine ga Euro V četvorocilindarski dizel motor Volvo radne zapremine 4,76 litara sa 215 KS i 800 Nm maksimalnog obrtnog momenta i elektromotor snage 120 kW sa istim maksimalnim obrtnim momentom – od 800 Nm. Prenos na zadnje točkove obavlja Volvo I-SAM sistem koji uključuje automatizovani I-Shift menjač sa 12 stepeni prenosa. Cela pogonska grupa je montirana u liniji, u levom zadnjem delu šasije (slično klasičnim autobusima s dizel pogonom). „Paket” litijum-jonskih baterija je montiran odmah iza prednjeg levog točka. Ova pogonska grupa je opremljena i StopStart sistemom, koji, kada su baterije dovoljno napunjene, isključuje sve motore dok vozilo miruje, čime se dodatno smanjuju potrošnja i emisija izduvnih gasova…

Volvo hibridni autobus iz mesta polazi skoro bešumno, budući da je za start vozila angažovan elektromor koji pokreće samo struja. Kada vozilo postigne brzinu od 15–20 km/h uključuje se i povremeno opet isključuje klasičan dizel motor čija je uloga da dopuni litijum-jonske baterije u kojima se akumulira struja za pogon elektromotora. Struja se akumulira i pri svakom kočenju Volvo hibridnog autobusa… U tome se krije sva hibridna „čarolija” Volvoa.

Foto: Volvo

Od početka aprila Volvo tehnologija hibridnog pogona „vozi” i u Srbiji. Čačak je prvi grad u našoj državi, na Balkanu, pa i u širem okruženju u kojem se za lokalni prevoz putnika koristi 10 Volvo autobusa najsavremenije tehnologije – s kombinovanim dizel-električnim pogonom. Već u prvim danima eksploatacije potvrdili su fabrički deklarisane parametre: potrošnja im je za trećinu manja od klasičnih dizelaša, a u sličnoj srazmeri je manja i emisija štetnih gasova.

– Na jednoj od najopeterećnijih linija, Sloboda–Slatina, dužine 18 kilometara, na kojoj se dnevno preveze od tri do pet hiljada putnika, autobus Volvo 7705 LH Hybrid je pokazao sve prednosti hibridnog pogona u odnosu na klasična vozila pokretana dizel-motorima: naši vozači su s njime ostvarili prosečnu potrošnju od 29 litara na 100 km, dok je potrošnja autobusa sličnih prevoznih performansi s konvencionalnim dizel-motorom oko 45 litara na 100 km – kaže glavni dispečer gradskog i prigradskog saobraćaja u kompaniji Autoprevoz-Čačak, Marko Živković.

– Ali, za naše sugrađane je od većeg značaja to što je u sličnoj srazmeri, dakle za trećinu, smanjena emisija štetnih izduvnih gasova. Naši hibridni prvenci proizvode i znatno manje buke, ne samo pri polasku već i tokom kontinuirane vožnje – dodaje gospodin Živković.

Sadržaj je prvobitno objavljen u osmom broju biltena Energetskog portala, pod nazivom EKO-MOBILNOST, koji je izašao 1. jula 2017. godine.

Evropa dobija još 180 brzih stanica za punjenje električnih vozila

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Američki mediji saopštili su da će Evropa dobiti još 180 brzih stanica za punjenje električnih vozila.

Kako se navodi, kompanije E.ON i Clever imaju u planu da izgrade 180 ovakvih stanica u Zapadnoj Evropi, od Italije do Norveške. Prve stanice trebalo bi da budu puštene u rad već sledeće godine, a očekuje se da će međusobno biti udaljene oko 180 kilometara.

Vrednost projekta iznosiće oko 12 miliona evra, a biće obezbeđena iz sredstava Evropske unije.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Radovi na proširenju proticajnog profila Južne Morave

Foto: Wikipedia / Bojan Lazarevic
Foto: Wikipedia/Bojan Lazarevic

JVP ,,Srbijavode” u Nišu izvodi radove na proširenju proticajnog profila reke Južne Morave. Prva faza podrazumeva hitne sanacione radove na sanaciji kanala postavljanjem novih ustava kod Zlatokopačkog mosta sa čišćenjem korita Južne Morave. Vrednost prve faze radova je oko 30 miliona dinara.

Druga faza se odnosi na sanacione radove na nadvišenju desnoobalnog nasipa uzvodno od Zlatokopačkog mosta do uliva u Trebešinjsku reku, kao i na sanaciju levoobalnog nasipa od Železničke stanice prema ušću Vranjske reke. Vrednost druge faze radova je blizu 25 miliona dinara.

Završetkom radova višegodišnji problem izlivanja Južne Morave tokom poplava biće rešen. Investitor je JPV ,,Srbijavode”.

Milisav Pajević

Održan „Timočki naučni tornado – TNT” u Boru

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Manifestacija „Timočki naučni tornado – TNT” u organizaciji Društva mladih istraživača Bora, a u saradnji sa Tehničkom školom, Tehničkim fakultetom, Muzejom rudarstva i metalurgije, Regionalnim centrom za talente i Udruženjem „Village” održana je po šesti put u Osnovnoj školi  „3. oktobar” u Boru.

„Timočki naučni tornado – TNT” počeo je pozorišnom predstavom „Luka nauka i TNT”, koju su učenici zaječarske Osnovne škole „Desanka Maksimović” izveli u Muzičkoj školi u Boru.

– Održavanje ove manifestacije je jako bitno za opštinu Bor, kao i uključivanje lokalne samouprave u organizaciju ovakavog festivala, jer se već šesti put dešava da su entuzijasti postavili ovakvu jedinstvenu smotru znanja u istočnoj Srbiji. Ideja je pre šest godina krenula iz Bora, ali polako osvaja i okolne gradove”, rekao je na otvaranju manifestacije,  Aleksandar Milikić, predsednik opštine Bor.

Manifestacija festivala nauke održana je u Osnovnoj školi „3. oktobar” i okupila je veliki broj dece, naučnog podmlatka, ali i nastavnika, profesora i predstavnika ustanova i institucija.

– Naša škola ima i ove godine tu čast da bude domaćin ovog festivala. Ovakve manifestacije i služe da kod dece probude interesovanje za nauku, zaštitu životne sredine i da kod njih probude interesovanje za nova otkrića, istakla je Snežana Savićević, direktorka Osnovne škole  „3. oktobar”.

Više hiljada posetilaca Šestog festivala nauke u Boru prisustvovalo je raznim eksperimentima, pogledalo kako nastaje crna mamba, šta je to žderka mesožderka, duga u mleku, ćelija na domaći način, oblak u boci, ali i da videlo mnoge druge prezentacije iz istorije, matematike, biologije, fizike i hemije.

Foto: Milisav Pajević

Domaćin, pokretač i glavni organizator ove manifestacije, Društvo mladih istraživača kaže da je i ove godine rekord u broju prezentacija i posetilaca, oboren.

– Zadovoljna sam što raste i broj učesnika i broj posetilaca. Na zanimljiv način smo promovisali nauku i zaštitu životne sredine, prikazano je preko 300 ogleda iz više od 20 naučnih oblasti.  Dobro je i što su se u ovu priču uključile i neke nove ustanove, a imamo i sve više novih naučnih oblasti koje pokrivamo prezentacijama, kaže Nataša Ranđelović iz Društva mladih istraživača u Boru.

Festival dečje nauke se iz Bora seli u Zaječar.

– Zahvaljujući dobroj saradnji sa Društvom mladih istraživača iz Bora, naša škola je prvo nastupila jedne godine u Boru, a već naredne smo mi ovo isto organizovali u Zaječaru. I ove godine „Timočki naučni tornado” biće u Zaječaru 18. novembra, kaže Nebojša Milijić, direktor Osnovne škole „Desanka Maksimović”.

„Timočki naučni tornado – TNT” podržan je od strane Ministarstva prosvete i nauke, Ministarstva zaštite životne sredine, Centra za promociju nauke i kompanije Rakita.

Milisav Pajević

Održan Info dan „Mladi i životna sredina“

Foto: jugmedia.rs
Foto: jugmedia.rs

Krajem prošle nedelje u Nišu i Kragujevcu održan je info dan na temu „Mladi i životna sredina“.

Tokom ovog događaja održane su prezentacije na temu „Smernice za pripremu projekata u oblasti zaštite životne sredine“ i „Strateški okvir i izvori finansiranja projekata u oblasti zaštite životne sredine“, a prisutni su se upoznali i sa trendovima u oblasti životne sredine.

Glavni cilj radionica bio je da se poveća učešće mladih u aktivnostima zaštite životne sredine u lokalnim zajednicama u Srbiji i da oni postanu nosioci promene na putu ka efikasnijoj zaštiti prirode, boljem upravljanju otpadom, unapređenju kvaliteta vazduha, obnovljivim izvorima energije i uvođenju zelene privrede.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Predstavljen ekološki projekat SKAR u Vršcu

Foto: evrsac.rs
Foto: evrsac.rs

U Hemijsko-medicinskoj školi u Vršcu održana je deseta radionica u okviru projekta SKAR projekta pod nazivom Sakupljaža, kalkulaža, ambalaža i reciklaža (SKAR).

U okviru radionice učenicima je predstavljena tematika upravljanja otpadom, sa posebnim naglaskom na problem ambalažnog otpada, te njegovom negativnom uticaju na životnu sredinu sa jedne strane, ali i na ekonomska vrednost otpada sa druge strane. Osim teoretskog dela, radionica je imala i praktični deo u okviru koga su đaci imali priliku da nauče kako da obave proračun količina nastalog ambalažnog otpada u svom gradu, kao i u svojoj školi. U cilju promovisanja reciklaže, kao ilustracija dobre prakse i inspiracija za učesnike radionice da i sami naprave nešto slično, emitovan je i video materijali koji su napravili učenici osnovnih i srednjih škola u SAD.

Projekat SKAR sprovode članovi Departmana za inženjerstvo zaštite životne sredine (Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad) uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih američkih država.

izvor: evrsac.rs

Sandra Jovićević

Uspešno predstavljen Prvi dvogodišnji ažurirani izveštaj Srbije prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime

Foto: klimatskepromene.rs
Foto: klimatskepromene.rs

Republika Srbija uspešno je u Bonu tokom 23. zasedanja Konferencije država članica Okvirne konvencije UN o promeni klime (COP23) pred međunarodnom zajednicom predstavila Prvi dvogodišnji ažurirani izveštaj prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime, tokom radionice posvećene razmeni stavova (Facilitative Sharing of Views).

Naime, na Konferenciji održanoj 2007. godine odlučeno da se uvede princip određene „provere” kvaliteta izveštaja koje države članice Konvencije dostavljaju, a na Konferenciji održanoj 2010. godine da se u ovaj proces uključe dvogodišnji ažurirani izveštaji zemalja u razvoju, među kojima je i Republika Srbija. Zvanični naziv ovog procesa je proces Međunarodnih konsultacija i analize (u daljem tekstu: ICA od International consultation and analysis). Kroz ICA, zapravo, se povećava transparentnost akcija na smanjenju emisija GHG koje države preduzimaju i prikazane su i izveštajima i doprinosa njihovih efekata globalnim emisijama GHG. U osnovi cilj ICA je identifikacija potreba, kako bi se unapredio kvaitet sledećih izveštaja i akcija u borbi protiv klimatskih promena, uopšte.

ICA proces se sastoji iz dva dela: tehničke analize i zajedničke razmene iskustava i informacija. Tehničku analizu izveštaja vrši tim eksperata, odrđen od strane Konvencije, dok se razmena iskustava i informacija realizuje na događaju koji organizuje Konvencija tokom zvaničnih sastanaka.

Dvogodišnji ažurirani izveštaj Republike Srbije prema Konvenciji prošao je tehničku analizu tokom 2016. godine, dok će, po zahtevu Konvencije, javno predstavljanje dokumenta, u okviru razmene iskustava i informacija pod ICA, održano je 10. novembra 2017. godine.

Na događaju su učestvovale države članice Okvirne konvencije UN o promeni klime koje su uz posredovanje Sekretarijata konvencije postavljale pitanja i davale komentare na navedeni izveštaj Srbije.

Pitanja su se odnosila kako na modalitete prikupljanja podataka o emisijama GHG u okviru Nacionalnog inventara, tako i na mehanizme provere kvaliteta tih podataka, institucionalni okvir u domenu klimatskih promena, kao i uspostavljanje sveobuhvatnog sistema monitoringa, izveštavanja i verifikacije.

Postavljena su pitanja u vezi sa konkretnim aktivnostima koje će dopirneti smanjenju emisija i projekcijama smanjenja emisija. Pored toga, pitanja su se odnosila i na značaj regionalne saradnje u oblasti klimatskih promena.

Republika Srbija uspešno je odgovorila na sva postavljena pitanja. U odgovorima je naveden niz mera i aktivnosti koje Vlada Srbije i resorno Ministarstvo preduzimaju u cilju unapređenja procesa izrade izveštaja i unapređenja kvaliteta podataka koji se nalaze u inventaru GHG koji Agencija za zaštitu životne sredine priprema na godišnjem nivou. Takođe, objašnjeno je da će se institucionalne poteškoće otkloniti kada novi zakonski okvir u domenu klimatskih promena bude stupio na snagu, što seočekuje tokom 2018. godine. Samim tim obezbediće se i osnovni preduslov za uspostavljanje sveobuhvatnog sistema monitoringa, izveštavanja i verifikacije u skladu sa relevantnim zakonodavstvom EU.

Za predstavljanje Prvog ažuriranog izveštaja prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime dobijene su pohvale država učesnica sastanka, a posebno od predstavnika SAD, Indije i Republike Austrije.

izvor: klimatskepromene.rs

Sandra Jovićević