Home Blog Page 1186

Esen je „Zelena prestonica“ Evrope za 2017.

stadtgarten_copyright_johanneskassenbergNemački grad Esen je “Zelena prestonica” Evrope za 2017. godinu. Ovu titulu je Evropska komisija dodelila Esenu, želeći da pohvali na taj način tranziciju od teško zagađenog rudničkog centra do grada poznatog po zelenoj  ekonomiji.

Nagrada naglašava i krucijalni značaj aktivnosti u oblasti klimatskih promena u skladu sa pripremama za COP23 – konferenciju o klimatskim promenama koja će biti održana u Bonu u novembru. Domaćin će biti UN, a predsedavajući Fidži uz podršku Vlade Nemačke.

Lord Tomas Kufen, gradonačelnik Esena je ovim povodom izjavio:

“Titula je moćno prepoznavanje Esena kao mesta značajnog za zaštitu životne sredine i zaštitu klimatskih uslova. Nadamo se da Konferencija o klimatskim promenama u Bonu, i Esen kao “Zelena prestonica” mogu poslati pozitivan impuls za promene širom Evrope i i sveta.”

Inače, Esen je nekada važio za najvažniji rudnički centar kada je ugalj u pitanju. Kako bi sačuvao specifičan biodiverzitet izgrađeni su zeleni koridori i osvežena reka Emšer. U nekadašnjoj industrijskoj oblasti fabrike čelika Krupp, izgrađeni su rekreativni centri i biciklističke staze.

Do 2020. godine Esen planira da smanji emisiju CO2 do 40% . Emisije CO2 su već smanjene 29,5% do 2011. u poređenju sa referentnom 1990. godinom.

Tokom 2017. godine biće upriličeno preko 300 aktivnosti u koje će biti uključeno i lokalno stanovništvo.

Izvor: newsroom.unfccc.int

Vesna Vukajlović

I Irak smanjuje proizvodnju nafte

oil-1441845Irak smanjuje proizvodnju nafte za 160.000 barela dnevno u skladu sa odlukom Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Irački ministar za naftu Jabbar A. Allibi tvrdi kako je Irak pokrenuo postupak smanjenja proizvodnje nafte od početka 2017. godine u skladu s rezolucijom zemalja proizvođača unutar i izvan OPEC-a.

„Irak je smanjio proizvodnju za 160.000 barela sirove nafte po danu, a nadam se da ćemo je smanjiti za 210.000 barela dnevno do kraja januara. To je određena količina za Irak koja je dogovorena tokom sastanka OPEC-a u Beču 2016. godine“, rekao je Allibi.

Irački ministar potvrdio je opredjeljenost Iraka da smanji proizvodnju nafte uprkos rekordnoj proizvodnji u 2016. godini.

Prema poslednjem izvještaju OPEC-a, proizvodnja nafte u Iraku iznosila je 4,5 miliona barela dnevno u novembru 2016. godine.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

Britanija želi nuklearni reaktor u Bradvelu

stream_imgVelika Britanija zatražila je od nuklearnog regulatornog tela da započne proces za dobijanje dozvole za nuklearni reaktor u Bradvelu, koji su konstruisali Kineski stručnjaci.

General Nuclear Services (GNS), industrijska saradnja između francuskog EDF-a i i kineske kompanije CGN, želi taj reaktor da izgradi u Eseksu.

Proces koji se zove procena generičke konstrukcije, je službeni  proces odobravanja za novo nuklearno postrojenje, a traje oko četiri godine. Projekt u Bradvelu je u inicijalnoj, predplanskoj fazi koja podrazumeva godine analitičkog rada i javnih konsultacija, kazao je EDF, javlja EMP.

Te dve kompanije bi trebalo da grade NE Hinklej point C, 24 milijarde USD vrednu elektranu, prvu novu nuklearku u Britaniji nakon par desetina godina.

Izvor: energetika-net.com

Vesna Vukajlović

Zeleni trendovi sve jači u građevinarstvu, a dolaze i digitalni prozori

rehRehau, najveći proizvođač polimera u Evropi,  na pramcu je trendova koji su prisutni danas i koji tek dolaze u gradjevinarstvu i stolariji. Kako je na regionalnom skupu sa partnerima istakao direktor za jugoistočnu Evropu za sektor prozora Rehau g. Tomas Klima, Rehau kao zelena kompanija razvija poslovanje u skladu sa najsavremenijim standardima zaštite životne sredine i energetske efikasnosti. Regionalnom sastanku su prisustvovali i g. Nikola Ivošević i g. Predrag Vasiljević iz Rehau Srbija.

Rehau reciklira proizvode koji su završili upotrebni proces, kao stare prozore i cevi, a koristi i materijale koji su zaostaci iz industrijskog procesa proizvodnje. Na razvijenim tržištima se pozitivno “boduje” ekološka proizvodnja i gradnja čiji su elementi dobijeni kroz reciklažu, što je praksa koju je g. Klima predstavio kao mogućnost za uvodjenje i u Srbiji.

Novine se dešavaju i na polju projektovanja, jer kvalitetni i energetski efikasni prozori treba da se usklade i sa adekvatno projektovanim zidovima kako bi “zeleni efekat” i ušteda bili kompletni. U tom smislu je značajno informisati i edukovati sve uključene u proces nabavke i korišćenja. U pitanju su projektanti, kao i monteri, ali i  kreatori regulative i investitori koji pokreću gradjevinske projekte. Investitori pokazuju sve veće interesovanje za ulaganje u kvalitetnije i energetski efikasne proizvode, kao što su vrhunski prozori. Njihov cilj je zadovoljan krajnji korisnik koji dobija najveći benefit: komfor korišćenja savremenog  prostora, primenu brojnih zelenih inovacija, dugotrajnost stolarije i višegodišnje uštede na grejanju i hladjenju.

Prozor za život

Korisnici savremenih prostora očekuju da njihova investicija prati sve duži životni vek, te se od najeminentnijih proizvođača očekuje da kreiraju prozore za život. Gospodin Klima je ukazao da se pravi paralela sa ulaganjem u osiguranje, koje donosi veću korist upravo protekom vremena. Za investitore je dugovečnost takodje bitna, posebno za javne institucije. Prozori moraju imati životni vek od najmanje 30 godina. Praksa da se najveći broj javnih objekata u Srbiji renovira tek decenijama nakon izgradnje ukazuje da upravo stolarija treba da ispunjava uslov trajnosti.

Rehau je još 2004. godine počeo saradnju i transfer znanja u Srbiji. Radio je i sa javnim ustanovama kroz upoznavanje sa najsavremenijim dostignućima u oblasti stolarije, prozora i ugradnje, predstavljajući efikasne i dugotrajne proizvode sa kojima se štedi i kroz manje održavanja. Time težište troškova nije samo u kupovini i ugradnji, već se računa trošak kroz ceo životni ciklus proizvoda, i on se kroz minimalno održavanje višestruko isplati kroz dugi niz godina. Za javni sektor ove uštede su veoma značajne.

Smart prozori  – Digitalna disrupcija stiže i u gradjevinu i stolariju

Prozori za život su već oko nas, ali dolaze velike novine u bliskoj budućnosti. Disruptivne tehnologije postaju sastavni deo proizvodnje stolarije. Digitalizacija ulazi na više načina. Jedan od aspekata digitalizacije u stolariji su smart prozori. Prozori će imati ugradjene dojave za nivo optimalne temperature kod grejanja i hladjenja. Osim toga će imati i druge korisne funkcije kao što je alarm za  požar.

Inovacije u procesu nabavke prozora

Tomas Klima je izneo da u se u digitalizaciji i unapredjenju korisničkog iskustva radi na inoviranju čitavog procesa nabavke prozora i kvaliteta održavanja. Projektuju se digitalne platforme na bazi big data koje poseduju i razmenjuju informacije koje su kupcu potrebne. U procesu kupovine je kupcu na raspolaganju izbor optimalnog proizvođača koji mu je po ceni i kvalitetu najbolji, koji se nalazi u blizini, te sistem može odmah da ih spoji. Sistem dalje računa i optimalnu cenu isporuke i traži najboljeg prevoznika te spaja proces u jedan nesmetani tok. U jednačinu ulazi i najoptimalnije rešenje za montažu, tako da platforma pomaže kupcu da u najkraćem roku pretraži veliku količinu pohranjenih podataka, odabere, isporuči i montira ono što mu najviše odgovara.  Na taj način se i u ovoj industriji stvaraju novi odnosi izmedju svih učesnika u procesu i nove emocije kod kupca, jer je zadovoljstvo kupca znatno veće.

Izvor: Rehau

 

 

 

Blokada reka može da onemogući snabdevanje gorivom

bg-dunav_620x0Snabdevanje tržišta Srbije gorivom nije ugroženo u uslovima ledenog talasa koji je zahvatio zemlju i region, ali može doći do određenih poremećaja ako prekid plovidbe Dunavom i Savom i problemi u železničkom saobraćaju budu potrajali, upozorava Udruženje naftne industrije Srbije (UNKS).

Tome, kako se navodi u saopštenju UNKS-a, treba dodati i probleme u radu pojedinih rafinerija kao i probleme u transportu kroz druge zemlje.

„Snabdevanje tržišta Srbije nije ugroženo, ali ukoliko prekid plovidbe Dunavom i Savom i problemi u železničkom saobraćaju budu potrajali, može doći do poremećaja. Ovome treba dodati i probleme u radu pojedinih rafinerija kao i probleme u transportu kroz druge zemlje“, navodi se u saopštenju.

Izvor: tanjug.rs i blic.rs

V.Vukajlović

 

Nemački grad dobio električni autobus

%d0%bf%d1%80%d0%b5%d1%83%d0%b7%d0%b8%d0%bc%d0%b0%d1%9a%d0%b5

Grad Ahen u Nemačkoj dobio je autobus na električni pogon.

Električni autobus jedan je od 15 autobusa koji će saobraćati u ovom gradu, a do kraja ove godine u saobraćaj će ih biti uključeno šest. Isporula ostalih autobusa očekuje se do kraja 2018. godine.

Sredstva za nabavku električnih autobusa obezbedio je grad Ahen, a deo je obezbeđen i iz saveznog proračuna za podsticanje komunalnih investicija.

izvor: energetika-net.com

foto: autobusi.net

Sandra Jovićević

„Severni tok“ prevezao 43,8 milijardi kubnih metara gasa

259406 gas

Tranzitni kapacitet gasovoda „Severni tok“ u 2016. godini bio je popunjen oko 80 odsto, što je novi rekord u njegovom dosadašnjem radu.

Preko ovog gasovoda je 2016. godine iz Rusije u Evropu prevezeno 43,8 milijardi metara kubnih prirodnog gasa. Tokom 2015. godine prevezeno je 39,1 miijardi kubnih metara gasa, što je prosečno 71 odsto kapaciteta, dok je 2014. godine prevezeno 23,8 milijardi metara kubnih gasa, što je iznosilo 65 odsto kapaciteta.

Najmanje gasa je bilo prevezeno na početku rada, u 2013. godini i to 23,8 milijardi metara kubnih gasa, što je bilo 43 odsto kapaciteta. Do sada je gasovod isporučio ukupno 154,4 milijarde kubnih metara gasa.

izvor: energetika-net.com

foto: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Najveća potrošnja električne energije od kada postoji ERS

frU Republici Srpskoj tokom jučerašnjeg dana (10.januar 2017.) ostvarena je najveća potrošnja električne energije – 16.794 megavat-časa od kada postoji Elektroprivreda Republike Srpske /ERS/, potvrdio je Srni izvršni direktor za tehničke poslove u ovom energetskom preduzeću.

Izvor: srna.rs

V.V.

Snabdevanje energentima u Srbiji stabilno

Foto: zelenasrbija.rs

mre-zelenasrbija-rs_-300x216

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je da je energetska situacija stabilna, a da u ovom trenutku svi potrošači imaju električnu energiju.

Kako je istakao, za „Beogradske elektrane“ ovo je četrdeseti dan rada u režimu 24 sata dnevno, a cele prošle grejne sezone bilo je 42 takva dana. Ministar je istakao i da je snabdevanje gasom, koje je klјučno za toplotni sistem i za sistem dalјinskog grejanja u Beogradu i najvećem broju gradova, stabilno. Kako je rečeno, juče je potrošeno oko 14,5 miliona metara kubnih gasa, a Javno preduzeće „Srbijagas“ vrlo uspešno obezbeđuje snabdevanje tim energentom.

Kada su u pitanju ostale toplane u Srbiji, manji broj njih radi i dalјe na mazut ili na ugalј i oni imaju zalihe za nekih 15 do 20 dana.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Rekordna proizvodnja TE Plomin u Hrvatskoj

plKako su juče preneli mediji u Hrvatskoj, oba bloka TE Plomin u 2016. godini ukupno su proizvela 2.357.523 MWh električne energije, što je rekordna proizvodnja na lokaciji od kada postoje TE Plomin 1 i 2.

 TE Plomin 1 proizveo je 818.335 MWh uz 7.873 sati rada na mreži što je za 6% više od plana i reč je o rekordnoj proizvodnji prvog bloka elektrane u 45 godina, koliko je u pogonu. TE Plomin 2 je proizvela 1.539.188 MWh uz 8.235 sati rada na mreži što je za 2% veća proizvodnja od planirane.

Direktor elektrane Mihajlo Mirković je krajem godine  ocenio da je 2016. bila odlična godina, posebno za blok 1, koji je ove godine oborio rekorde, a kada se sabere proizvodnja oba bloka, ona će u 2016. biti rekordna. TE Plomin 1 ima dozvolu za proizvodnju do kraja 2018., jer je ograničen dozvolom za životnu sredinu koja prestaje da važi. „Teško nam je da se oprostimo od tako dobrog proizvođača, trebalo bi jako mnogo da se uloži, jer elektrana nema jedinicu za odsumporavanje. Bilo je u planu da će TE Plomin 1 raditi do puštanja u pogon bloka C koji nije izgrađen“, kazao je Mihajlović dodavši da će postupati u skladu s odlukama Uprave, koja će doneti odluke o TE Plomin 1 tokom ove godine.

Izvor: energetika-net.com

V.Vukajlović

HE „Itapu“ po proizvodnji električne energije rekorder u svetu

78448-004-f6c7c18d

Hidroelektrana „Itapa“ u Brazilu u 2016. godini ostvarila je rekordnu proizvodnju električne energije od 103,09 TWh.

Ovo je i najveća proizvodnja električne energije iz hidroelektrana u svetu, iako je HE „Tri doline“ u Kini najsnažnija hidroelektrana na svetu sa 22,5 GW.

Hidroelektrana „Itapu“ ima snagu od 14 GW, njena pogonska efikasnost iznosi 96 odsto, dok 97 odsto ukupnog protoka vode bude iskorišćeno za proizvodnju električne energije.

izvor: energetika-net.com

foto: britanicca.com

Sandra Jovićević

Raspisan poziv za drugu fazu „Programa EE u javnim zgradama“ u CG

energetska efikasnost energetska-efikasnost.me

Ministarstvo ekonomije Crne Gore u okviru druge faze „Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama“ objavilo je javni poziv za pretkvalifikacioni postupak za izbor ponuđača za tender za izvođenje radova na primeni mera energetske efikasnosti.

Poziv je objavljen za Osnovnu školu „Milan Vukotić iz Golubovca, Gimnaziju „Slobodan Škerović iz Podgorice, JU Resursni centar „1. jun“ iz Podgorice i JU Resursni centar za decu i mlade „Podgorica“ iz Podgorice.

Cilj programa je unapređenje energetske efikasnosti i poboljšanje uslova za boravak i rad korisnika u odabranim obrazovnim, socijalnim i administrativnim objektima, koji su u nadležnosti Ministarstva prosvete, Uprave za imovinu i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Rok za dostavljanje ponuda je 15. februar 2017. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: energetska-efikasnost.me

Krk deo Deklaracije o pametnim ostrvima

krk-potpisao-pristupnicu-za-ekipu-pametni-otoci_ca_large

Gradonačelnik Krka gospodin Darijo Vasilić potpisao je Deklaraciju o pametnim ostrvima (Smart Islands Declaration).

Ovom deklaracijom se Gradska uprava i formalno obavezala na stvaranja što uspešnije ostrvske zajednice za inovativnu i održivu Europu, odnosno na promociju održive mobilnosti, pametno upravljanje vodnim resursima, promociju cirkularne ekonomije, smanjenje fosilnih goriva, povećanje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Inicijativa Pametna ostrva inspirisana je projektom Evropske komisije Pametni gradovi i zajednice.

izvor: novilist.hr

Sandra Jovićević

Water&Solar100 – Solarni šporet nove generacije

552Prethodne verzije solarnih šporeta ste morali da pomerate kako bi njihova centralna tačka bila u direktnoj vezi sa suncem. Iako je to naizgled jednostaban potez, kritičari tvrde da je to jedan od razloga zbog kog korisnici odustaju od kuvanja na njemu.

Wilfred Leslie Owen Fritz je proveo nekoliko poslednjih godina u pronalaženju rešenja da ukloni tu „neprijatnost“ pomeranja šporeta. Uspeo je da razvije tehniku koja sunčeve zrake prati automatski, dozvoljavajući korisniku da šporet ne pomera.

Radeći zajedno sa kolegama i studentima sa nemačkog i južnoafričkog Univerziteta napravio je solarni šporet sa automatskim praćenjem sunčevih zraka kao i sa kontrolama za temperaturu i vreme. Dok je radio na usavršavanju ovog šporeta shvatio je da bi bilo još efikasnije ako bi uređaj mogao da prečišćava vodu i da steriliše medicinsku opremu – onda bi imao i komercijalnu i kućnu upotrebu.

Water&Solar100, kako su nazvali ovaj šporet, je lagan, sklopiv, prenosiv i može da generiše električnu energiju, puni baterije i da steriliše vodu i medicinske instrumente u ruralnim oblastima u kojima je alternativna oprema nedostupna. Fritz kaže da ovaj uređaj postaviti bilo gde i da će on automatski pratiti mesto na kom su sunčevi zraci najkoncentrisaniji.

Ovaj šporet je kao pilot projekat postavljen na nekoliko lokacija uključujući i jedno sirotište u Kejptaunu. Trenutno je potrebno 200 eura samo da bi se jedan ovakav šporet proizveo u Kini. Fritz smatra da bi se troškovi proizvodnje smanjili za 50% ukoliko bi se proizvodnja preselila u Južnu Afriku.

Za Fritz-a i njegovog kolegu Kallis-a, koji su odrasli u marginalizovanim zajednicama, ovaj solarni šporet  je samo jedan od način da se poboljšaju uslovi za život milionima ljudi širom Južne Afrike.

Nevena Đukić

Foto: Wilfred Fritz, theguardian.com

Energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih postrojenja u BiH

fedmin2101Na osnovu člana 78. i člana 79. stav (3) Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine  („Službene novine Federacije BiH“, br. 66/13 i 94/15) i čl. 20. i 28. zatim, na osnovu Uredbe o postupku, kriterijumima, formi i sadržaju zahteva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja („Službene novine Federacije BiH“, broj 27/14), (u daljem tekstu: Uredba), ministarstvo izdaje saopštenje.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije,  sprovodeći pravne norme, obaveštava javnost i zainteresovane strane da uvid u zahteve mogu obaviti u Ministarstvu. Komentare i primedbe na zahteve za izdavanje i produženje  Energetske dozvole, mogu dostaviti u pisanoj formi za pojedinačne projekte,  do 20.01.2017. godine. U prilogu pogledajte koje kompanije su podnele zahteve za izgradnju solarnih fotonaponskih elektrana.

Izvor: fmeri.gov.ba

V.V.

 

EnPC-INTRANS – Jačanje kapaciteta za ugovaranje energetskih usluga na evropskim tržištima u tranziciji

ecJedan od projekata koji je aktuelan u Srbiji do 1.marta 2017. godine je EnPC INTARNS. U pitanju je Ugovor o donaciji u okviru programa Horizon 2020. Na sajtu Stalne konferencije gradova i opština možete naći više detalja.

Opšti cilj EnPC-INTRANS projekta je povećanje korišćenja energetski efikasnih tehnologija u javnim zgradama i sektoru usluga na način kojim bi se privatni sektor podstakao na učešće u inovativnim finansijskim šemama i time investirao u energetsku efikasnost.

Specifični cilj EnPC-INTRANS projekta je jačanje kapaciteta u javnom sektoru na lokalnom nivou za uspostavljanje i korišćenje EnPC modela finansiranja investicija u energetski efikasnije tehnologije u javnom i sektoru usluga.

EnPC-INTRANS koncept unapređenja kapaciteta i alata zajednički su razvili partneri na projektu na osnovu međunarodne, interdisciplinarne i međusektorske saradnje i razmene koncepata, ideja i iskustava. Koncepti i alati za obuku koji proisteknu iz ovog projekta sprovodiće se i prikazati u devet partnerskih zemalja, i to u Hrvatskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Letoniji, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Ukrajini, i predstaviće se ekspertima i zainteresovanim stranama u svih 28 država članica  EU u cilju daljeg širenja rezultata. Očekivani rezultati su : obučeni eksperti, zainteresovane strane i lokalni donosioci odluka će se angažovati na pokretanju i razvoju novih projekata u partnerskim zemljama i šire. Kontakt osoba u SKGO je miodrag.gluscevic@skgo.org

Izvor: skgo.org

V.V.