Home Blog Page 1164

Prošla godina značajna za srpsku energetiku

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je za Tanjug da je prošla godina za srpsku energetiku najbolja u investicionom smislu, dok je izgradnja novog bloka B3 u Kostolcu najvažniji energetski događaj nakon više decenija.

On je podsetio na to da je u Termoelektrani Kostolac, zajedno sa partnerima iz Kine, 20. novembra 2017. godine počela izgradnja novog bloka B3 snage 350 MW, čija vrednost iznosi 613 miliona dolara.

Dodao je i da je u 2017. godini započeta i gradnja velikih vetroparkova, dok se trenutno realizuju projekti za dobijanje 500 MW iz snage vetra. Takođe, u Naftnoj industriji Srbije započeta je izgradnja postrojenja Duboka prerada, u vrednosti od 300 milona evra koji je ključan projekat druge faze modernizacije Rafinerije nafte u Pančevu. Prema njegovim rečima, potpisan je ugovor za izgradnju toplodalekovoda Obrenovac–Beograd, a počeli su i radovi na izgradnji postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TENT-u A u Obrenovcu.

Antić je podsetio na to i da je puštena u rad deonica Transbalkanskog koridora za prenos električne energije duga 68 kilometara, od Pančeva do Rešice u Rumuniji, doneta odluka o proširenju podzemnog skladišta gasa Banatski dvor, otvoren novi kop u Kolubari – Polje G.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Globalno zagrevanje utiče i na domovinu Deda Mraza

Foto: pixabay

Laponija okupira srećno mesto u našoj imaginaciji kao zimska zemlja čuda gde žive irvasi, patuljci i Deda Mraz.

Prava Laponija se, doduše, suočava sa sve mračnijom stvarnošću usled klimatskih promena.

Pored toga što je to ime Švedske i Finske provincije, Laponija je engleski naziv za region iznad Arktičkog kruga koji se proteže preko Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Nova istraživanja su ukazala na disproporcijalno povećanje temperatura u ovom regionu, gde temperature rastu duplo brže nego što je globalni prosek.

Rovaniemi, administrativni glavni grad Finske provincije Laponije uradio je odličan posao kapitaliziranja ove oblasti proglasivši je rodnim mestom Deda Mraza, gde se on može posetiti 365 dana u godini. Doduše, Deda Mraz je ovde pridošlica, s obzirom da je njegova rezidencija izgrađena tek 1950. godine. Ovaj čitav region je dom narodu pod nazivom Sami. Zbog svojih niskih temperatura većina Laponije čini netaknutu diljinu, i upravo ta divljina pruža Sami ljudima priliku da se bave tradicionalnim uzgojem irvasa.

Kako se temperature povećavaju i počinju da utiču na netaknutu okolinu, budućnost i prosperitet svih stanovnika Laponije, od Sami ljudi do Deda Mraza je ugrožena.

Dr Stefani Lefrer je stručnjak za ponašanje irvasa i došla je u Laponiju pre 18 godina. Od tada, kaže, primetila je dramatične promene u vremenskim šablonima koje ostavljaju velike posledice na faunu.

“Na mom prvom terenu, 300 km iznad Arktičkog Kruga, 31. oktobra bilo je minus 20 stepeni, to se više ne dešava, u poslednje vreme na jugu Finske imamo takozvani crni božić, tj. božić bez snega.”

Temprature u Finskoj podigle su se za 2 stepena celzijusovih od sredine XIX veka. “Zabrinuta sam kao naučnik ali kao i individualac koji je fasciniran arktikom”, rekla je Dr Lefrer.

Ove promene su naročito problematične za one koji razumeju ove predele najbolje, Sami ljude. Njihova čitava kultura fokusira se na prirodu i irvase ali danas samo 10 posto populacije se bavi uzgojem Irvasa. Nepredvidivi vremenski uslovi, tj. kiša koja je zamenila sneg u najhladnijim mesecima, dovode do toga da se na zemlji formira sloj leda. S obzirom da se irvasi prehranjuju lišajevima koji inače preživljavaju ispod tankog snežnog prekrivača ove promene onemogućavaju im da dođu do izvora hrane. Dešavalo se da izumiru čitava krda samo zato što nisu mogli da se prehrane. Oni se oslanjaju na njih za mesto, kožu, proizvode od rogova i prevoz, i sa njima ne bi izumrla samo vrsta nego i čitava kultura.

Nisu samo Sami ljudi ugroženi promenom klime. Na severu Finske, turizam je osnova regionalne ekonomije, ali porast temperatura prete da naruše sliku “zimske zemlje čuda”. Kasna pojava snega neophodnog za zimske aktivnosti i sve veća nepredvidivost vremenskih uslova predstavljaju nove izazove za finski turizam. Neke agencije pokušavaju da diverzifikuju svoje ponude tako što uključuju i letnje aktivnosti zimi. Postoje osnovani strahovi da će globalno zagrevanje ugroziti glavnu privredu ove regije, a naročito pojave “crnog božića” i da domovina Deda Mraza više neće biti zimska atrakcija.

Milan Zlatanović

 

Povećana cena gasa u Bugarskoj

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bugarsko Poverenstvo za regulaciju energetike i vodoprivrede (KEVR) odobrilo je porast cena gasa za 2,75 odsto od januara 2018. godine.

Tako će gasna kompanija Bulgargaz kupcima isporučivati gas po ceni 0,1803 evra po metru kubnom, odnosno 17 evra po MWh bez poreza i dodatnih troškova.

Pre nekoliko dana najavljeno je da tokom sezone grejanja 2017/2018 neće biti poskupljenja električne i toplotne energije za grejanje za domaćinstva.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Miroslav Tadić: Ujedinjene nacije snažno podržavaju tranziciju Srbije ka eko-mobilnosti

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pomaže tranziciju Republike Srbije kroz ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja (SDG), koji usmeravaju prioritetne oblasti razvoja u svetu do 2030. godine. Kroz niz projekata i programa koji se sprovode u saradnji sa vladinim institucijama, lokalnim samoupravama, privatnim i civilnim sektorom, UNDP se duže od decenije aktivno zalaže za uspostavljanje i razvoj urbane mobilnosti u gradovima širom naše zemlje. Zašto je uspostavljanje održivog saobraćaja od izuzetnog značaja i koji su mogući načini za delovanje, potrudili smo se da saznamo od Miroslava Tadića, portfolio menadžera UNDP-a u Srbiji.

EP: U kojoj meri je uspostavljanje održivog transporta važno u prilagođavanju klimatskim promenama i ublažavanju njihovih efekata? Koliko razvoj eko-mobilnosti može doprineti smanjenju emisije CO2 i drugih gasova staklene baste (GHG)?

Miroslav Tadić: Na zasedanjima Okvirne konvencije UN o promeni klime, zaključeno je da upravo urbane sredine predstavljaju najveći dodatni potencijal za smanjenje emisije GHG, posebno u odnosu na težnje da se porast srednje globalne temperature zadrži ispod 2 °C do kraja veka. To je prvenstveno važno u odnosu na obaveze koje države preuzimaju potpisivanjem i ratifikacijom Sporazuma iz Pariza. Bitno je napomenuti da je i Republika Srbija ratifikovala ovaj međunarodni sporazum u maju 2017. godine.

Značajna uloga gradova u borbi protiv klimatskih promena naglašena je i u Globalnom izveštaju o emisijama GHG koji priprema Program UN za životnu sredinu (tzv. ,,Global Emissions Gap Report”). Samim tim, saobraćaj dobija na još većoj važnosti, ne samo kao problem, već kao potencijal za smanjenje emisije. Na nivou EU računa se da saobraćaj doprinosi čevrtini ukupnih emisija GHG, a svakako je vodeći zagađivač vazduha u urbanim sredinama. Kao odgovor na ovaj izazov, EU je strateški planirala da značajno smanji emisije GHG iz sektora saobraćaja i da se usmeri na put niskougljenične mobilnosti. To podrazumeva strateško opredeljenje da se do polovine veka emisije iz sektora saobraćaja smanje za 60 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Republika Srbija, kao država kandidat za članstvo u EU, svakako mora da prati, ne samo globalne, već naročito i trendove u EU. Trebalo bi da motiv za smanjenje emisije iz sektora saobraćaja bude mnogo veći i da prvenstveno brinemo o zdravlju ljudi i kvalitetu životne sredine urbanih područja.

Foto: Samo ne autom

EP: Ima li upotreba električnih automobila smisao, ako se za punjenje baterija još uvek koristi energija dobijena iz fosilnih goriva?

Miroslav Tadić: U principu je efekat svakako manji i samo privremeno odlaže neizbežne posledice u vidu povećanja emisija GHG. Idealno bi bilo da se paralelno sa uvođenjem električnih automobila, povećava udeo obnovljivih izvora u primarnoj proizvodnji energije. Srbija ima ambiciozan cilj da do 2020. godine dosegne 27 odsto energije iz obnovljivih izvora. To u kombinaciji sa postojećim brojem električnih vozila u Srbiji (koji je veoma mali) svakako nije dovoljno da bi se značajno pokazao efekat smanjenja emisija GHG iz sektora saobraćaja. Trenutno stanje u oblasti uvođenja električnih automobila ima veći edukativni značaj u odnosu na praktičan, što se opet može smatrati progresivnom merom. Mnogo važnija trenutna mera jeste unapređenje kvaliteta voznog parka prelaskom na mnogo efikasnije motore sa nižim emisijama.

EP: Da li se u procesu uspostavljanja održivog saobraćaja u budućnosti oslanjate na masovniju upotrebu električnih vozila u našoj zemlji, ili veći potencijal vidite u dostupnijim održivim prevoznim sredstvima poput bicikala?

Miroslav Tadić: S obzirom na zahtevnu infrastrukturu koju je potrebno uspostaviti radi efektivnijeg i masovnijeg uvođenja električnih automobila na tržištu Republike Srbije, najveći trenutni potencijal jeste u razvoju biciklizma. To podrazumeva da se bicikli posmatraju kao vid alternativnog prevoza, a ne samo kao sredstvo za rekreaciju. Sve veći broj novih biciklističkih staza upravo govori tome u prilog. Takođe, biciklističke staze postavljaju se i u novim i rekonstruisanim ulicama što je još jedan ohrabrujući podatak. U Skupštini grada Beograda nedavno je održana konferencija evropskih zemalja, partnera u biciklizmu, uz podršku Ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine, Ministarstva zdravlja, Ministarstva omladine i sporta, Pokrajinske vlade Vojvodine, Grada Beograda, privatnog i nevladinog sektora. Na skupu je istaknuto i da je u toku priprema logistike za izradu Strategija bicklilizma, kao i Nacionalnog Akcionog plana transporta, životne sredine i zdravlja. Osim toga, Beograd, kao najveća urbana celina, pripremio je Studiju o bezbednosti biciklista u saobraćaju. Ove informacije, kao i veliki broj aktivnih udruženja biciklista, ukazuju na činjenicu da je biciklizam zaista važna poluga u merama održivog saobraćaja, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou.

Foto-ilustracija: Pixabay

Većina velikih gradova u svetu suočava se sa problemima transporta, počevši od povećanja saobraćajnih gužvi i sve većeg broja saobraćajnih nesreća, pa sve do stalnog zagađenja bukom i visokim nivoima emisije štetnih gasova, uključujući i emisije gasova sa efektom staklene bašte. Saobraćaj trenutno učestvuje sa 30 odsto od ukupne potrošnje energije u EU. Polovina ukupnog goriva koje se koristi u drumskom saobraćaju sagori u gradovima. Oko 98 odsto tržišta energije koje se odnosi na saobraćaj zavisi od nafte, od čega se najveći deo (75 odsto) odnosi na drumski saobraćaj. Iz ovih podataka, evidentno je da saobraćaj značajno doprinosi klimatskim promenama i da je istovremeno i značajan faktor u merama borbe protiv klimatskih promena. Razvoj održivih vidova saobraćaja upravo je direktan doprinos smanjenju emisije GHG u urbanim sredinama u kojima je intenzitet saobraćaja i najveći.

EP: U saradnji UNDP-a i Ministarstva energetike, pre nekoliko godina sproveden je projekat „Podrška održivom saobraćaju u Beogradu“, finansiran od strane Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF). Možete li kratko da se osvrnete na rezultate realizacije ovog projekta?

Miroslav Tadić: Projekat je bio pionirski poduhvat da se uvede koncept planiranja održive urbane mobilnosti. S tim u vezi, pripremljen je prvi Plan održive urbane mobilnosti za grad Beograd, sproveden je niz kampanja za podizanje svesti javnosti o značaju održivih vidova prevoza, posebno biciklizma, utvrđeni su bezbedni putevi do škola za najmlađe sugrađane i postavljena je horizontalna i vertikalna signalizacija u blizini nekoliko škola u centru Beograda. Takođe, rekonstruisane su i obeležene biciklističke staze ka Avali i Bojčinskoj šumi. Na osnovu rezultata ovog projekta, Beograd je nastavio sa promovisanjem biciklizma, obeležavanjem biciklističkih staza, obeležavanjem zona usporenog saobraćaja u blizini škola i dr. Takođe, tokom projekta je realizovana kampanja ,,Bicikliraj Beogradom”, čiji efekat je prvenstveno bio vidljiv u domenu veće posvećenosti donosilaca odluka u promovisanju alternativnih vidova urbane mobilnosti. Jedan od bitnih segmenata projekta odnosio se na obuke vozača javnog gradskog prevoza za tzv. ,,eko-vožnju” – pokazalo se da ovaj vid obuke može da donese značajne uštede goriva i sredstava u budžetima javnog gradskog prevoza.

Takođe, projekat je iznedrio i Vodič za održivu urbanu mobilnost, kao pomoćno plansko sredstvo za sve lokalne samouprave koje žele da sprovedu slične mere i aktivnosti na svojoj teritoriji. Sve u svemu, projekat je predstavljao odličan uvod i podršku daljim aktivnostima koje Beograd sprovodi u domenu smanjenja negativnih efekata saobraćaja po životnu sredinu, zdravlje i bezbednost ljudi.

U maju ove godine UNDP je bio jedan od organizatora akcije ,,Samo ne autom”. Ovaj vid aktivnosti veoma je značajan i sa aspekta društveno odgovornog poslovanja u Republici Srbiji. Cilj ove akcije bio je da podstakne poslodavce da podrže korišćenje alternativnih vidova prevoza od strane zaposlenih. Naravno, akcija je i prilika da svaki pojedinac vrlo jednostavno odgovori na izazove klimatsklih promena, prostim korišćenjem bicikla ili pešačenjem na svom putu do i sa radnog mesta. Omasovljavanjem ovakvih aktivnosti, pojačaće se i njihov efekat na održivi razvoj saobraćaja, smanjiće se emisija štetnih gasova, ali i unaprediće se kvalitet života građana.

EP: Nedavno je početak projekta Climate Smart Urban Development obeležen uvodnom radionicom, prilikom koje ste najavili program izazova u koji bi trebalo da bude uključena i lokalna zajednica. Može li se izazovom smatrati i razvoj putne infrastrukture za održivi saobraćaj u našoj zemlji?

Miroslav Tadić: Saobraćaj je svakako deo planiranja lokalnog razvoja otpornog na klimatske promene. Potrebno je imati u vidu da sektor saobraćaja, koliko god bio uzročnik klimatskih promena, i sam svakako trpi posledice promena klime. S tim u vezi, planiranje mera održivog saobraćaja po- trebno je vršiti uz uvažavanje budućih promena klime, tako da ovaj sektor postane i otporan na klimatske izazove.

Intervju vodila: Marija Nešović

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Objavljeni rezultati likovnog konkursa posvećenog ozonskom omotaču u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske objavilo je rezultate likovnog konkursa o ozonskom omotaču.

Kako je navedeno u saopštenju, na konkurs je pristigao 141 likovni rad, a nagrađeni su učenici drugog i trećeg razreda osnovnih škola iz Karlovca, Siska i Kostrene.

Resorno ministarstvo Hrvatske svakog 16. septembra obeležava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Cilj edukativnog likovnog konkursa je edukacija dece o važnosti realizacije Montrealskog protokola o materijama koje oštećuju ozonski omotač.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Energetski sistem stabilan tokom praznika

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je prilikom posete AD “Elektromreža Srbije” (EMS) da je ceo energetski sistem Srbije stabilan, da su obezbeđene zalihe svih energenata i da je novogodišnja noć protekla bez i jednog problema.

Antić je, zajedno sa direktorom EMS-a Jelenom Matejić, obišao zaposlene u Nacionalnom dispečerskom centru tog preduzeća, gde je u kontrolnoj sobi proverio stanje celokupnog energetskog sistema Srbije. Nije bilo nikakvih problema, niti u prenosu niti u distribuciji, kao ni u radu toplana u Beogradu i širom Srbije, a takođe nije zabeležen nijedan problem, istakao je on izrazivši veliko zadovoljstvo zbog takve situacije kao i zbog pripremljenosti energetskih kompanija za praznike i zimu.

Matejić je istakla da je prošla godina bila radna i uspešna i da u 2018. zbog toga može da poruči građanima Srbije da će EMS nastaviti da brine o njima i da mogu da računaju na stabilan prenos električne energije.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Od 1784. do danas: Od parne lokomotive do “čistog” voza koji juri preko 1000 km na čas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ilon Mask, izvršni direktor Tesla motors, o čijim dostignućima na polju električnih vozila imate priliku često da čitate, jedan je od idejnih tvoraca super-brzog voza Hyperloop, koji bi se kretao kroz vakuumske cevi razvijajući brzinu preko 1000 km/h. Kompaniji Tesla se u osmišljavanju ovog projekta pridružila i kompanija SpaceX. Mask izum opisuje kao hibrid konkorda, pruge i stola za hokej u vazduhu.

Pre nekoliko dana, srpskim medijima prolomila se vest da će jedna od stanica ovog voza biti upravo Beograd. Naša prestonica bi na taj način bila povezana sa drugim svetskim gradovima, što bi predstavljalo veliki plus za turizam. Ukoliko se odlučite da od Beograda do Beča putujete Železnicama Srbije, do konačne destinacije bilo bi vam potrebno 15 sati. Ako se, pak, planovi Tesla motors i SpaceX sprovedu u delo, u Beču ste za 37 minuta, što je za čak sat vremena kraće i od leta avionom. Pored toga, ovaj način transporta bio bi čistiji od avio. Fascinantno, zar ne?

Mask je svoj super-brzi voz zasnovao na sistemu vrlo brzog tranzita (VHST, od very high-speed transit), predstavljenom još davne 1972. godine kada je on imao tek godinu dana. Ova tehnologija kombinuje magnetni voz i cevi niskog pritiska. Iako su mnoge od prvobitnih ideja VHST unapređene, srž je ostala istovetna – za premeštanje stvari (ili ljudi) koriste se tuneli i kapsule. Kroz cevi smanjenog pritiska, kapsule pod pritiskom bi “plutale” na vazdušnim ležajevima koje bi pokretali linearni elektromotori i kompresori. Sistem bi se napajao solarnim panelima postavljenim na vrhu cevi. Tuneli bi mogli da budu postavljeni i iznad i ispod zemlje.

Razvoj brze železnice su kroz istoriju ometala dva faktora – upravljavanje trenjem i aerodinamički otpor. Konstruisanjem magnetnih, levitirajućih vozova koji bi se kretali kroz tunele u potpunosti ili delimično bez vazduha, na obe teškoće stavljena je tačka i omogućeno je dostizanje maksimalnih brzina od preko 1000 km/h. Ipak, visoka cena sistema magnetne levitacije (maglev) i teškoća održavanja vakuuma na velikim razdaljinama mogle bi da spreče realizaciju izgradnje ovih neobičnih “pruga”. Maglev tehnologiju koriste i japanski vozovi koji razvijaju brzine od 500 km/h. Prema navodima Ilona Maska, Hyperloop bi mogao da se koristi na Marsu. S obzirom na to da gravitacija ove planete iznosi tek jedan odsto gravitacije zemlje, cevi niskog pritiska ne bi bile potrebne, samo pruga.

Veliki broj ekonomista i stručnjaka za transport skeptičan je prema cifri od 6 milijardi dolara i tvrdi da ona dramatično potcenjuje troškove projektovanja, razvoja, izgradnje i testiranja potpuno novog oblika prevoza. Baš zato što ovaj projekat izuskuje mnogo novčanih sredstava, kompanije koje su učestvovale u njegovom osmišljavanju, svoju ideju učinile su open-source, što znači da ohrabruju druge da je uzmu i unaprede.

Kritike Hyperloop ne tiču se jedino ekonomskih izdataka za uspostavljanje voznih linija, već i mogućeg neprijatnog i zastrašujućeg iskustva vožnje. Putnik se nalazi u uskoj kapsuli bez prozora koja se kreće kroz zapačaćeni čelični tunel. Izložen je nultoj gravitaciji (duže izlaganje ovoj pojavi kod čoveka može da izazove poremećaje sistema ravnoteže i metabolizma, povraćanje, gubitak mišićne snage, a po izlasku iz njenog dejstva i probleme sa stajanjem i hodom), visokom nivou buke kao posledici ogromnih brzina i vibracijama. Dodatno zaziranje od Maskovog voza izazivaju nedoumice u vezi sa bezbednošću korisnika – šta ako se oprema pokvari ili se dogodi nesreća i kako sprovesti vanrednu evakuaciju iz vozila. Naučnici su izrazili zabrinutost i zato što se nadzemni (ili podzemni) tuneli čine kao primamljiva meta za teroriste. Čak i svakodnevna prljavština mogla bi da predstavlja problem za funkcionisanje ovakvog sistema.

Projekat je za sada u fazi testiranja. Da li će Beograd pre da dobije metro ili Hyperloop, pokazaće vreme.

Jelena Kozbašić

Istraživanje: Da li bi organska poljoprivreda mogla da nahrani 9 milijardi usta?

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema proračunima Ujedinjenih nacija (UN), globalna populacija će do 2050. godine da dostigne 9 milijardi. Pojedinci tvrde da je iz tog razloga potrebno udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju. Da li je organska poljoprivreda sposobna da nahrani svih 9 milijardi gladnih stomaka?

Savremeni, konvencionalni načini uzgajanja biljaka fokusiraju se na povećanje roda useva korišćenjem sintetičkih pesticida i đubriva. Nije nepoznanica da oni negativno utiču na životnu sredinu jer višak azota isparava i uvećava efekat staklene bašte ili dospeva do vodenih tokova nepovoljno utićući na njihov ekosistem. Organska poljoprivreda, s druge strane, veštačke tretmane zemljišta zamenjuje prirodnim, zdravijim i sigurnijim za prirodnu okolinu, poput rotacije biljaka uzgajanih na istoj teritoriji. Ipak, prinosi organske proizvodnje su niži, što znači da se na istoj površini dobije manje organskog paradajza nego neorganskog. Ovo dovodi u pitanje njenu sposobnost da snabde hranom ceo svet.

U novembru 2017. godine, u časopisu Nature Communications, objavljen je članak koji se bavi organskom poljoprivredom kao održivim načinom za obezbeđivanje hrane čitavoj planeti. Ipak, potpuni preobražaj poljoprivredne delatnosti iz konvencionalne u organsku zahteva od svetskog stanovništva drastične promene i više zemljišta, ali značajno redukuje upotrebu pesticida i nivo azota.

Istraživači su došli do saznanja da bi za apsolutan zaokret od veštačkog tretiranja useva ka prirodnom bilo potrebno od 16 do 33 odsto više zemlje. Ali ukoliko iz bilo kojeg razloga nismo spremni da farmerima ustupimo tolika prostranstva plodnog tla, trebalo bi da upola smanjimo bacanje hrane. Kada bismo sve postojeće uzgajivače stoke usmerili ka organskoj proizvodnji, to bi ozbiljno izmenilo našu ishranu – količina proteina dobijenih iz mesa pala bi sa 38 na 11 odsto.

Tu bi u pomoć mogle da nam priteknu mahunarke. Ne samo da grašak, pasulj, soja i kikiriki obiluju proteinima i da bi mogli da predstavljaju supstitut za one izgubljene iz mesa, već “hrane” tlo azotom čiji bi nivo bio smanjen prestankom upotrebe đubriva koji je jedan od postulata organske poljoprivrede. Na taj način, mahunarke bi doprinele plodnosti zemljišta i rastu biljaka.

Autori izveštaja su ukazali na potrebnost upravljanja ostacima hrane i međuzavisnost pašnjaka, useva i stočnog fonda i ljudske potrošnje. Nijedna od ovih stavki pojedinačno ne vodi održivoj budućnosti na polju ishrane, ali njihovom kombinacijom bismo mogli da dostignemo taj ideal.

Ipak, pojedini naučnici izrazili su skepticizam prema ovim nalazima. Naglasili su da je teško napraviti čak i grube procene veličine svetskih poljoprivrednih sistema i kako ona varira i da je gotovo neizvodljivo prognozirati buduće nutricione potrebe stanovništva i udeo organske poljoprivrede u njihovom obezbeđivanju.

Jelena Kozbašić

Palić: Rezultati anketnog istraživanje na temu otpada

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Nedavno su predstavljeni rezultati dvomesečnog projekta “Implementacija Arhuske konvencije u oblasti upravljanja otpadom” koje je Udruženje TERRA’S realizovalo u saradnji sa Regionalnim Arhus centrom Subotica. Tom prilikom je akcenat dat i na anketno istraživanje koje je sprovela Mina Milovanović spoljna sardanica Udruženja TERRA’S.

Tokom oktobra i novembra prošle godine sprovedeno je anketno istraživanje na temu otpada. Ispitanici su bili poljoprivrednici uz obale jezera Palić i Ludaš, kao i zaposleni u turističko-ugostiteljskim objektima koji se nalaze na samoj obali Palićkog jezera.

Konstatovano je da većina poljoprivrednika ambalažu od pesticida ili hemijskih zaštitnih sredstava baca u kontejnere zajedno sa ostalim otpadom, ali ima i onih koji je spaljuju, a samo jedan ispitanik je odgovorio da sa iskorišćenom ambalažom od pesticida postupa u skladu sa propisima, odnosno da je ispere tri puta pre nego što je odloži na mesto gde to neće biti štetno ni po ljude, a ni po životnu sredinu.

Milisav Pajević

Srećnu novu godinu želi vam redakcija Energetskog portala! (VIDEO)

U 2018. godini želimo više eko-zdravlja i održivog razvoja u našim parkovima, šumama i njivama, više eko-mobilnosti na ulicama i putevima naše zemlje, zeleniju arhitekturu u našim gradovima, a svima nama da živimo i udišemo čistiji vazduh punim plućima.

2017. godina najzelenija za Veliku Britaniju

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Povećano oslanjanje na obnovljive izvore enegrije dovelo je do toga da Velika Britanija nikada nije bila čistija ni zelenija i na sjajnom je putu da postigne još bolje ciljeve 2018. godine.

Prema Nacionalnoj mreži, kompaniji koja proizvodi električnu energiju, 2017. godina je bila najzelenija do sada.

U ovoj godini, 13 različitih rekorda je oboreno, kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

Ovi rezultati uključuju prvi dan nakon industrijske revolucije, bez energije dobijene iz uglja, najviše energije dobijene od sunca kao i najveća dnevna količina energije dobijena iz vetra.

Britanski energetski sektor je četvrti najčistiji u Evropi i sedmi u čitavom svetu. Oni i dalje kaskaju za Nemačkom koja je intenzivno ulagala u obnovljive izvore energije i čak je u jednom momentu plaćala korisnike u periodu novogodišnjih praznika da koriste energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.

Ova postignuća rezultat su velike javne podrške i ulaganja u zelenu energiju. Vlada Velike Britanije subvencionisala je kopnena i morska postrojenja za proizvodnju energije iz vetra, kao i postrojenja za dobijanje solarne energije, što je dovelo do toga da cena obnovljive energije pada i da 1/3 ukupne energije koju Velika Britanija proizvodi dolazi iz obnovljivih izvora energije.

U saradnji sa Svetskim fondom za prirodu i Evropskim fondom za odbranu okoline, Nacionalna mreža radi na tome da predvidi trendove potražnje kako bi učinili distribuciju energije efikasnijom.

Eksperti iz Nacionalne mreže, ocenili su da su ovo dobri rezultati ali da još uvek treba poraditi na smanjenju emisija ugljenika i smatraju da se to može postići samo uz kontinuiranu podršku vlada. Vlada je objavila svoju nacionalnu strategiju u oktobru u kojoj se nalazi 50 mera koje bi trebalo da unaprede energetsku efikasnost.

Doduše, potpredsednica Zelene partije, Karolajn Lukas opisala je plan kao “šablon za neuspeh” i smatra da nije adekvatan kako bi rešio problem emisija. Cilj da se prekine sa upotrebom petroleja i dizela do 2040. godine nije dovoljno ambiciozan i stručnjaci smatraju da bi to trebalo postići već do 2030. godine. “To je veliki zadatak sa ogromnim uticajem i stvarno bi trebalo saznati u detalje kako Vlada to pokušava da postigne”.

Milan Zlatanović

 

Projekat „Ja selektujem! A ti?“, okrenut informisanju građana Užica

Udruženje nastavnika „Opstanak” iz Užica koje okuplja biologe koji žive i rade na teritoriji Zlatiborskog okruga, u cilju podizanja ekološke svesti i savesti učenika, ali i sugrađana osmislilo je i realizovalo projekat „Ja selektujem! A ti?”, okrenut informisanju građana.
– Mala promena u ponašanju pojedinca, kumulativno može imati sjajne ekološke efekte, a informisanje sugrađana o prednostima reciklaže treba da dovede do promene odnosa prema otpadu, od „đubre” prema  „sirovina”, kaže Dušica Ristović, zamenica predsednika Udruženja nastavnika „Opstanak” i dodaje da je ovaj projekat jedan u nizu, kojim žele postići da, u godinama koje dolaze,  primarna selekcija postane poželjna navika građana Užica.
Za pet godina koliko se primarna selekcija otpada u školama odvija, na deponiju je stiglo 160 tona selektovanog otpada, a to znači papira, plastike, tetrapaka i limenki. Od ukupne količine,  papira je 106 tona, plastike oko 38 tona i tetrapaka i limenke više od 17 tona.

Projekat  „Ja selektujem! A, ti?” podržali su Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije i Grad Užice.

Milisav Pajević

U Beču prvo jelka a posle struja i grejanje

Foto: EurocommPR
Foto: EurocommPR

U glavnom gradu Austrije novogodišnje jelke koje su odslužile svoje se termički obrađuju a od njih stvara struja i toplotna energija. Prošle godine je oko 700 tona tj. 160.000 jelki ostavljeno na sabirnim mestima. Proizvedena energija (više od 1.700 MWh) bila je dovoljna da se 975 domaćinstava jedan mesec snabde strujom i 2.280 domaćinstava sa toplotnom energijom.

Od 27. decembra 2017. do 14. januara 2018. Bečlije imaju na raspolaganju 530 javnih sabirnih mesta za stručno uklanjanje novogodišnjih jelki čime se bavi služba magistratskog odeljenja MA 48 a jelke se mogu predati i na mestima za odlaganje otpada. Od 27.12. sa izuzetkom 1. gradske opštine, napravljena su privremena sabirna mesta za jelke koja se mogu pronaći i na onlajn-planu grada kao i na aplikaciji MA 48. Sabirna mesta za jelke u 1. opštini, zbog novogodišnje staze biće na raspolaganju tek od 2. januara 2018. godine.

Od početka sakupljanja iskorišćenih jelki 1990. godine u Beču je stručno uklonjeno 11.200 tona tj. više od 2,5 miliona jelki.

Kineski automobili uskoro će da jezde solarnim autoputem

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od jednog od najvećih zagađivača životne sredine Kina je u 2017. godini uznapredovala do države o kojoj smo poslednjih meseci mnogo puta pisali kao o primeru dobre prakse. Smanjila je emisije sumpora za 11 odsto, zabranila uvoz plastičnog otpada iz Velike Britanije i počela da proizvodi biodizel od otpadnog jestivog ulja. Prvog januara stupiće na snagu Zakon o porezu na životnu sredinu kojim je predviđeno plaćanje naknade za proizvodnju buke, zagađenje vazduha i vode i proizvodnju čvrstog otpada. Pored toga, Kinezi nastoje da se preorijentišu na grejanje na obnovljive izvore energije.

Poslednja lepa vest koja nam stiže s istoka je da će kineski automobili uskoro da jezde po solarnom autoputu. Ne, krovovi i prozori zgrada nisu jedina mesta koja mogu da koriste sunčevu energiju.

Na delu rute G35 Jinan–Guangzhou autoputa, dužine 2 kilometra, ispod betona postavljeni su solarni paneli. Ova neobična konstrukcija ima tri sloja. Prvi je providni beton sličnih strukturalnih karakteristika kao i standardan asfalt. Izgleda kao debeo sloj voska, ili zaprljano staklo. Središnji sloj zauzimaju solarne ćelije, a poslednji ima zaštitnu ulogu i sprečava da vlaga ošteti module. Put je dovoljno izdržljiv za kamione srednje veličine. Očekuje se da će povezivanje sa saobraćajnom mrežom biti gotovo do kraja 2017. godine.

Autoput nije prva saobraćajnica ovog tipa koju su Kinezi izgradili. Upravo u gradu Jinanu, ranije ove godine, 660 kvadratnih metara puta već je opremljeno solarnim panelima. Put može da se zagreje i otopi sneg i led u slučaju takvih nepogoda, a predviđa se da će jednog dana moći bežično da puni električna vozila.

Solarni putevi postoje i van kineskih granica. Holandija je prva napravila korake na ovom polju, opremivši 2014. godine biciklističku stazu ćelijama na sunčevu energiju. Nisu nepoznanica ni Francuzima i Amerikancima.

Negativni aspekti puteva sa fotonaponskim modulima su zadržavanje prljavštine i otpada, ali kako se vremenom njihove performanse poboljšavaju, očekuju se novi kilometri saobraćajnih trasa ovog tipa. Na ruku im ide i popularizacija vozila na električni pogon, s obzirom na to da je vlasnicima potrebno da njihovi četvorotočkaši (ili dvotočkaši) budu napunjeni i spremni za polazak.

Jelena Kozbašić

Instalacija “Biotop” u Beogradu

Foto: stattwerkbeograd.com

Kompanija Stattwerk je u okviru projekta prve zelene zgrade u Srbiji postavila umetničku instalaciju pod nazivom “Biotop”

Oni su ovom instalacijom želeli da pokažu da siva zgrada može da se transformiše u zeleni objekat.

Inspirisani metamorfozom prirode, iskoristili su reciklirana platna i drvene letve i posadili „seme“. U centru grada, na 12 spratova, izrastao je „Biotop“ – „drvo“ visoko skoro čitavih 50 metara.

Platna, postavljena pod različitim uglovima na spratovima zgrade, raspoređena su tako da „hvataju“ svetlost i vetar koji, na ovaj način, oživljavaju ovu zelenu instalaciju.

Foto: stattwerkbeograd.com
Foto: stattwerkbeograd.com

Više o ovom projektu možete pogledati na linku.

E.ON Distribuce ulaže 117 miliona evra u energetski sistem Češke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Češki operator elektrodistribucionog sistema E.ON Distribuce investiraće u proseku više od 117 miliona evra sledeće godine u obnovu i modernizaciju distribucionog sistema u Južnoj Češkoj, Južnoj Moravskoj, Vysočini i područjima oko Zlína i Olomouca.

Sličan iznos nastaviće da investira i u sledećim godinama ako ne dođe do značajnijih promena u češkom zakonodavnom okviru.

E.ON u Češkoj distribuira električnu energiju za više od 2,7 miliona stanovnika, a ukupna dužina njegove mreže doseže 63.000 km.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević