Home Blog Page 1163

Predstavljena knjiga „Atlas ptica gnezdarica Zasavice” autora Marka Šćibana

Foto: milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode nedavno je predstavljena knjiga „Atlas ptica gnezdarica Zasavice” autora Marka Šćibana.

Prisutne na promociji je pozdravio dr Oliver Fojkar, načelnik Odeljenja za promociju, edukaciju i odnose sa javnošću Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i istakao da je izdanje ove knjige još jedan veliki uspeh upravljača SRP „Zasavica” u godini kada ovaj rezervat obeležava 20 godina postojanja.

Ova knjiga je rezultat petogodišnjeg istraživačkog rada i prikazuje sve potvrđene, verovatne i moguće gnezdarice Zasavice, njihovu rasprostranjenost i brojnost.

Na osnovu prikazanih podataka u knjizi mogu se uočiti promene i procesi koji su zadesili faunu ptica Zasavice – pojedine osobenosti lokalne faune ostale su očuvane, pojavile su se nove vrste, a neke gnezdarice verovatno su trajno iščrzle tokom poslednjih 120 godina. Na osnovu ranije objavljenih podataka o pticama Zasavice, između 1995 i 2010. Godine, autor je bio u mogućnosti da uporedi dva preseka stanja, kao i da ukaže na pozitivne promene po faunu ptica, nakon zaštite ovog područja 1997. godine. Ova knjiga je osnov za dalja istraživanja i praćenje ornitofaune na području SRP „Zasavica”, istovremeno reprezent za faunu Mačve uopšte.

Na istraživanom području utvrđeno je 214 vrsta ptica. Prema broju do sada evidentiranih vrsta gnezdarice su, sa 110 vrsta, brojnija grupa (52 %) u odnosu na negnezdarice (48%).

Na promociji knjige su govorili dr Slobodan Puzović, recenzent knjige, Marko Šćiban, autor i Slobodan Simić, urednik knjige.

Knjiga sadrži 160 strana i odštampana je u 500 primeraka, izdavač knjige je Pokret gorana Sremske Mitrovice upravljač SRP „Zasavica”, a izdata je uz finansijsku pomoć Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Milisav Pajević

Veće ministara BiH usvojilo Predlog strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (2018 – 2021)

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Veće ministara BiH je na 128. sednici usvojilo Predlog strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (2018 – 2021), koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri.

Njegovim usvajanjem stvaraju se uslovi da poljoprivredni proizvođači iz BiH, putem projekata, dobiju milionska sredstva iz fondova Evropske unije, što će biti još jedna pozitivna vest koja odražava ukupan napredak u Bosni i Hercegovini.

Strateški plan će osigurati široki okvir koji će voditi postepenom usklađivanju poljoprivrede i ruralnog razvoja u okviru BiH sa najboljim praksama Evropske unije.

Strateški plan ruralnog razvoja u potpunosti poštuje nadležnosti entiteta, a u njegovoj izradi ravnopravno su učestvovali predstavnici entitetskih vlada, čiji su zahtevi maksimalno uvaženi.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović o usvajanju ovog strateškog dokumenta u Veću ministara BiH obavestio je Evropsku komisiju i nadležne organe u Briselu.

Milisav Pajević

Slow food – za očuvanje autentične tradicionalne hrane i zaštitu životne sredine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Novosadski konvivijum je nedavno obeležio Dan majke zemlje (Terra madre day) u prestižnom novosadskom restoranu “Stratus”, koji će uskoro postati prvi restoran s ponudom Slow food menija.

Posetioci će tako svakodnevno biti u prilici da probaju autentičnu, ukusnu i kvalitetnu hranu i istovremeno pomognu opstanak proizvođača koji tu hranu proizvode.

Radi se o proizvođačima kozjeg sira, fruškogorskog lipovog meda, futoškog kupusa, mesa i prerađevina od autohtone rase svinja mangulica, hleba i testenine od stare žitarice spelta, leskovačkog ajvara, rakije od šljive crvene ranke i drugih.

– Cilj našeg pokreta je da sačuvamo autohtone biljke, životinje, proizvode i jela koja svaka zajednica pravi na specifičan način, a većini, nažalost, preti zaborav. Cilj organizovanja Dana majke zemlje (Terra madre day) je upravo da se ovo tradicionalno bogatstvo predstavi široj publici i ukaže na važnost njegovog očuvanja, istakao je Dejan Budić, predsednik Novosadskog konvivijuma i napomenuo da Slow food širom sveta ima više od milion aktivista.

Građanima je poručeno da razmisle šta jedu i kako taj njihov izbor utiče na lokalnu sredinu i proizvođače koji od toga žive. Savetovano im je da jedu manje, ali kvalitetnije, jer na taj način doprinose lokalnom razvoju, ali i čuvaju životnu sredinu, biodiverzitet  i, što je najvažnije, svoje zdravlje.

Slow food je globalni pokret, koji je nastao 1989. godine kao kontrateža brzoj industrijskoj hrani i ubrzanom načinu života, i sve više se širi u svetu. Svoje zajednice, takozvane konvivijume, ovaj pokret trenutno ima u 160 zemalja, među kojima je i Srbija, a njegova osnovna uloga je da se bori za opstanak tradicionalne hrane, lokalne kulture i običaja, uz, naravno, očuvanje životne sredine.

Milisav Pajević

Sednica Grupacije za organsku proizvodnju Privredne komore Vojvodine

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

U Privrednoj komori Vojvodine, u Novom Sadu, krajem decembra održana je druga sednica Grupacije za organsku proizvodnju PKV, koja je nedavno osnovana s ciljem da se povežu svi učesnici u lancu organske proizvodnje, prerade, plasmana, ali i predstavnici vladinog sektora koji donose odluke u ovoj oblasti.

Sastanku Grupacije prisustvovali su predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Gradske uprave za privredu Grada Novog Sada, Privredne komore Srbije, Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede, Udruženja “Organski sad Novi Sad”, Udruženja “Luka znanja” i brojni proizvođači.

Na sednici se govorilo o stanju i perspektivama organske poljoprivrede i tom prilikom istaknuto je da su površine pod ovim proizvodima male i iznose svega oko 15.000 hektara, odnosno 0,4 odsto obradivih površina u Srbiji. Loša je situacija i kada je u pitanju stočarska organska proizvodnja, jer se samo mali broj proizvođača odlučuje za ovakav način uzgoja životinja. Razlog za to je, u najvećoj meri, mala podrška države, odnosno subvencije, koje su beznačajne u poređenju s podsticajima koji se u ovu svrhu dodeljuju u EU. Visina podsticaja u Evropi kreće se od 250 do 700 pa čak i više evra po hektaru.

Milisav Pajević

Potpisano 529 ugovora za energetsku sanaciju objekata u Hrvatskoj

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U okviru poziva Energetska obnova višestambenih zgrada dosad je potpisano 529 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Podsetimo, na poziv Ministarstva koji je bio otvoren u razdoblju od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, primljeno je 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

U Inđiji vodosnabdevanje stabilno a slede i nove investicije

Foto: Skendzic
Foto: Wikipedia/Skendzic

JKP „Vodovod i kanalizacija“ u 2017. godini poslovalo je pozitivno uz veliki napredak u vodosnabdevanju opštine Inđija, izjavio je Dragoljub Trifunović, direktor vodovoda.

– U poslednje dve godine vodosnabdevanje u našoj opštini je potpuno stabilno, rekao je Trifunović osvrnuvši se na period do 2016. godine kada su Inđiju pratile konstantne restrikcije, nedostatak pa čak i neispravnost vode.

U 2017. godini završen je i pušten u rad vodovod u Čortanovcima, a u toku je izgradnja bunara B24, veliki i značajan projekat koji će obezbediti dodatne količine vode za puštanje novih fabrika u rad.

Trifunović podseća da je u toku javna nabavka za izgradnju bunara B25 koji će se graditi od februara 2018. godine i dodatno obezbediti stabilnost vodosnabdevanja u opštini Inđija a to su kapitalne stvari za sistem vodosnabdevanja, lokalnu samoupravu i sve građane opštine Inđija.

Milisav Pajević

Novi Sad: Podeljeni besplatni badnjaci kako bi se suzbila bespravna seča hrastova

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Javno preduzeće “Nacionalni park Fruška gora” u subotu 6. januara, na Trgu slobode u Novom Sadu, organizovalo je deljenje besplatnih badnjaka građanima.

Badnjaci su ranije pripremlјeni u okviru redovnog gazdovanja hrastovim šumama, kako bi se suzbila bespravna seča mladih hrastovih izdanaka.

– Svake godine Grad Novi Sad zahvaljujući saradnji sa “Nacionalnim parkom Fruška gora” realizuje podelu besplatnih badnjaka građanima. Za sve koji Božić slave po Julijanskom kalendaru danas je izuzetan i važan dan, i želimo im da praznike provedu u miru i dobrom raspoloženju u krugu svojih porodica – poručio je član Gradskog veća za kulturu Dalibor Rožić.

Direktor JP “Nacionalni park Fruška gora” Radoslav Krunić rekao je da je za podelu obezbeđeno 11000 badnjaka koji su, osim za područje Grada Novog Sada, namenjeni i za  opštine Šid, Sremska Mitrovica, Beočin, Irig i Sremski Karlovci. Kako je on naglasio, deluje se u cilјu sprečavanja seče mladih hrastovih stabala, čime se, pogotovu u ovom prazničnom periodu, nanosi velika šteta šumama Nacionalnog parka.

Izvor: mojnovisad.com

Program zelenih inovacionih vaučera

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Evropska banka za obnovu i razvoj je pokrenula Program zelenih inovacionih vaučera u Srbiji za koji mogu da se prijave mala i srednja preduzeća za dobijanje vaučera vrednih do 20.000 evra bez PDV-a i to za pokrivanje 90 odsto troškova usluga istraživanja i razvoja.

Na skupu “Šema zelenih inovacionih vaučera u Srbiji”, u decembru prošle godine, u Privrednoj komori Srbije Danijel Berg, direktor kancelarije EBRD u Srbiji je rekao da ta banka želi da pomogne uvođenje inovacija u mala i srednja preduzeća u Srbiji, kao i da će se taj projekat fokusirati na energetsku efikasnost. Od preduzeća se očekuje da finansiraju najmanje 10 odsto ukupnih troškova. Minimalna vrednost usluga istraživanja i razvoja koje mogu učestvovati u programu je 4.000 evra (bez PDV-a).

Šema zelenih inovacionih vaučera ima cilj da poboljša proces uvođenja inovacija u mala i srednja preduzeća u oblasti resursne efikasnosti i na taj način podrži dugoročnu konkurentnost srpske privrede i smanji njen uticaj na klimatske promene.

Preduzećima će kroz šemu biti omogućeno da vaučerima pokriju veći deo troškova usluga istraživanja i razvoja koje će im pomoći da razviju inovativne proizvode, usluge ili procese u cilju smanjenja potrošnje resursa, kao na primer energije, vode i sirovina.

EBRD će imati program za finasiranje zelene energije i privrede koji će sledeće godine biti realizovan zajedno sa EU. Uslovi za MSP koja žele da se prijave za dobijanje vaučera su: da su proizvodna i zainteresovana za razvoj novih tehnologija sa ciljem efikasnijeg korišćenja resursa, da su u privatnom i domaćem vlasništvu, da posluju više od dve godine, da su finansijski stabilna i nemaju aktivne sudske sporove, kao i da nisu povezana sa pružaocem usluga. Mogu se finansirati usluge koje obuhvataju proveru koncepta, razvoj, izradu prototipa, testiranje, sertifikaciju novog proizvoda, usluge ili procesa, zatim inovativno unapređenje postojećeg proizvoda, usluge ili procesa, kao i obuku ili savetovanje u oblasti upravljanja inovacijama i zaštite intelektualne svojine. U okviru istog istraživačko-razvojnog projekta preduzeće može da sarađuje sa najviše tri istraživačko-razvojne organizacije. Jedno preduzeće može da se prijavi za samo jedan vaučer, a prijavni forumular na i-mejl adresu inovacionivauceri@ebrd.rs. Prezentaciju zelenih vaučera možete da pogledate na ovom linku.

Milisav Pajević

Četiri puta više “mrtvih zona” u okeanima u poslednjih 50 godina

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Gubitak kiseonika iz okeana je jedan od najozbiljnijih posledica ljudskih aktivnosti.

Prema novim istraživanjima delovi okeana koji su ostali bez kiseonika su se učetvorostručili u poslednjih 50 godina. U poslednjih pola veka okeani su izgubili oko 2 % rastvorenog kiseonika, koji je ključan u održavanju morskog života.

Ove zone, gde ima vrlo malo ili nema uopšte kiseonika poznate su kao “mrtve zone”. Smanjenje kiseonika je veliki limitirajući faktor kada je reč o funkcionisanju ekosistema okeana, diverzitetu morskog sveta i geohemijskim ciklusima.

Nova studija, koja je objavljena u časopisu Science, predstavlja najiscrpnije istraživanje o gubitku kiseonika u okeanima.

Zagađenje i globalno zagrevanje igraju veliku ulogu u smanjenju nivoa kiseonika u svetskim morima.

“Kiseonik je osnova života u okeanima”, kaže autor studije Dr Deniz Breitburg. “Gubitak kiseonika iz okeana je jedan od najozbiljnijih posledica ljudskih aktivnosti.”

Ovu studiju objavila je grupa naučnika oformljena od strane Ujedinjenih nacija u cilju da se ozbiljnije pozabavi ovom temom.

Rezultati ukazuju na to da su glavni uzroci stvaranja mrtvih zona u okeanima gde život nije moguć, nekontrolisano punjenje nutritijentima i globalno zagrevanje.  Punjenje nutritijentima odnosi se na zagađenje iz kanalizacija kao i iz otpadnih voda koje sadrže đubrivo. S obzirom da je ovo odličan izvor hrane za alge, dolazi do njihovog prenamnožavanja. Nakon što ove alge uginu, bakterije koriste ogromne količine kiseonika u procesu razlaganja.

Takođe, zagrevanje okeana i porast temperature vazduha otežavaju kiseoniku da penetrira u dubinu okeana. Ovo znači da što se okean više bude zagrevao, manje će kiseonika moći da drži u sebi.

U ovim “mrtvim zonama” nivoi kiseonika su toliko mali da se živi svet koji boravi u njima vremenom uguši i ugine. Kao rezultat ovoga, morski živi svet izbegava ove delove okeana i time se njihovo prirodno stanište smanjuje. Čak i u delovima gde je nedostatak kiseonika manji, to može uticati na živi svet na razne načine, tj. može negativno uticati na njihov rast i reprodukciju.

Istraživanje upozorava na to da su efekti globalnog zagrevanja ostavili mnogo veće posledice na okeane nego što se ranije mislilo i da bi se u budućnosti ovoj temi trebalo pristupiti ozbiljnije jer bi dalji razvoj situacije mogao da dovede do masovnih izumiranja vrsta i time ugrozio veliki deo populacije koji zavisi od okeana.

Milan Zlatanović

Poljaci se za dobro životinja odrekli vatrometa i 2018. godinu dočekali uz lasere

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Poljaci su Novu 2018. godinu dočekali na gradskim trgovima i ulicama, s konfetama i igrom svetla lasera a odrekli se tradicionalnih bučnih novogodišnjih vatrometa u želji da najluđa noć u godini za ljubimce i divlje životinje ne bude tradicionalna noćna mora.

Zimski centar Zakopane blizu Nacionalnog parka Visokih Tatra na jugu zemlje, omiljeno mesto Poljaka i stranih turista za doček, namerno je odustao od vatrometa, a gradske vlasti apelovale su na plakatima i lecima na goste da i oni odustanu od petardi i domaće pirotehnike parolom “Nemojmo biti egoisti, jer svet ne pripada samo nama, ljudima”.

– Preplašene divokoze mogu da poginu u paničnom bekstvu. Druge životinje, kao medvedi bude nam se iz zimskog sna što za njih može biti smrtna opasnost – apelovao je posredstvom državne televizije TVP na turiste u Tatrama da tiše slave u novogodišnjoj noći direktor Tatranskog narodnog parka Šimon Žobrovski.

Nebo i fasade obasjane svetlom lasera i tone konfeta zamenile su u ponoć vatromete u gradovima širom Poljske – Bjalistoku, Vroclavu, Slupsku, Sosnovjecu, Radlinu, Lublinu, gde su odbornici poveli računa i o dobrobiti četvornožnih sugrađana – pasa i mačaka.

– To je za dobro životinja. Veterinari naglašavaju da životinje jako teško podnose buku vatrometa a savremena tehnika nam omogućava da nađemo drugačija ali jednako atraktivna rešenja – kazao je za list Gazeta viborča Tomaš Rakovski iz kancelarije gradonačelnika Lublina.

Slupsk na severu Poljske organizovao je čak ekološki doček Nove godine bez bučnog vatrometa ali sa vatrom, sa cirkusom ali bez životinja i vegetarijanskim nacionalnim jelom bigos besplatnim za sve goste na centralnom trgu.

– Želimo da pokažemo celoj Poljskoj i Evropi da možemo sjajno da se zabavljamo a da ne činimo nepravdu drugima. Neće biti vatrometa ali biće vatreni šou, dolazi cirkus ali bez životinja, biće i veganski bigos za sve – kazao je pred doček popularni gradonačelnik Slupska Robert Bjedronj.

Izvor: b92

U toku javni uvid za Program zaštite životne sredine u Čačku

Foto: MOMAR032/Wikipedia
Foto: MOMAR032/Wikipedia

Grad Čačak oglasio je javni uvid za nacrt Programa zaštite životne sredine za period od 2018. do 2027. godine.

Kako je saopšteno, javni uvid će trajati do 26. januara 2018. godine, do kada svi zainteresovani mogu podneti primedbe i sugestije u pisanom obliku Grupi za zaštitu životne sredine.

Nacrt pomenutog programa i akcioni plan možete pogledati na sledećem linku.

izvor: cacak.org.rs

Sandra Jovićević

Potpisan sporazum za ESIF kredit energetske efikasnosti u Hrvatskoj

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

U Multimedijalnoj dvorani Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije u Hrvatskoj potpisan je Sporazum za realizaciju finansijskog instrumenta ESIF kredita za energetsku efikasnost za javne zgrade.

Reč je o sporazumu kojim Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije, kao Upravljačko telo Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, dodeljuje doprinos i ovlašćuje HABOR za realizaciju spomenutog finansijskog instrumenta koji se sufinansira sredstvima Evropskih strukturnih i investicionih fondova u okviru OPKK.

Krajnji primaoci finansijskih instrumenata ESIF Krediti za energetsku efikasnost za javne zgrade su korisnici iz javnog sektora koji će zadovoljiti sve uslove Poziva Energetska obnova i korišćenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.

U okviru ovog Poziva osigurano je 380 miliona kuna iz Evropskog fonda za regionalni razvoj za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, a u slučaju velikog interesa, kvalitetnih projekata i iskorišćenja sredstava postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodeliti za finansiranje prihvatljivih troškova pojedinog projekta je 80 hiljada kuna, a najviši 40 miliona kuna. Podnošenje projektnih predloga započinje 15. januara 2018. godine, a krajnji rok za podnošenje projektnih predloga je 31. decembar 2020. godine, odnosno do iskorišćenja raspoloživih finansijskih sredstava.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

#throwbackthursday: Genetički modifikovana hrana – za i protiv

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko redovno postavljate svoje fotografije na Instagram ili tvitujete kako ste se iznervirali u prevozu, onda vam fenomen hashtaga nije nepoznanica i slobodno možete da skočite na četvrti pasus ovog članka. Ukoliko, pak, to ne radite i ne znate značenje bar tri reči iz prethodne rečenice: Instagramtvitovati i hashtag, razumevam vas, isto se osećam povodom pojmova: SnapchatKylie Jenner lip kit i Lil Peep

Hashtag se stavlja u opis sadržaja koji ljudi postavljaju na društvene mreže, bilo da je u pitanju fotografija ili tekst, i uglavnom prati temu tog određenog sadržaja koji je neko podelio. U oblikovanju hashtag-ova najčešće se koristi engleski jezik, a započinju se tarabom (#). 

Pojam #throwbackthursday, ili na srpskom put u prošlost četvrtkom, predstavlja hashtag pod kojim vaša deca, ili možda čak vaši unuci, svakog četvrtka sa svojim prijateljima na društvenim mrežama dele uspomene – bilo da su one iz izlaska prethodnog vikenda ili sa maskembala u osnovnoj školi. Na Energetskom portalu, pod ovim hashtag-om (#throwbackthursday) delićemo priče iz istorije ekologije i energetike. Naravno, četvrtkom.

Prethodnog puta u okviru ove rubrike imali ste priliku da čitate o najvećoj mirnodopskoj nuklearnoj katastrofi u Černobilju, a ovog se bavimo genetički modifikovanom (GM/biotehnološkom) hranom i argumentima naučnika koji potvrđuju, ili opovrgavaju, tezu da ona negativno utiče na živa bića.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ljudi kroz duži vremenski period proučavaju i koriste žive organizme za stvaranje određenih proizvoda. Tradicionalna biotehnologija obuhvata, recimo, proizvodnju alkoholnih pića ili proizvoda od mleka pomoću bakterija i gljivica. Nikome ne smeta da uživa uz čašu vina grickajući sir, čak i kada mu se skrene pažnja da su u nastajanju toga što pije ili jede učestvovali mikroorganizmi. S druge strane, proizvodi dobijeni posredstvom genetički modifikovanih organizama izazivaju burne polemike. Tema GM hrane često se poteže u naučnim krugovima, ali i među običnim stanovništvom, neretko na slavama uz koju čašicu više – organski (a ne veštački!) proizvedene rakije.

Navešćemo argumente oba suprotstavljena tabora a na vama je da odlučite shvatanja kojeg od njih su vam bliskija.

Genetički inženjering, uz kloniranje, predstavlja osnovnu metodu savremene biotehnologije. Obuhvata načine veštačkog obrazovanja novih kombinacija naslednog materijala. Kada se genski materijal jednog organizma prenese u drugi, dobija se organizam sa drugačijom strukturom gena. DNK novonastalog organizma se naziva hibridna (rekombinovana) i u prirodi se normalno nikada ne nalazi.

Uz dovoljno smelosti, radoznalosti, kreativnosti i novca, naučnici manipulacijom gena u laboratorijama mogu da stvore neograničeno mnogo novih biljaka, životinja i mikroorganizama. Gen neke biljke mogu da ubace u neku životinju i obrnuto, gen neke životinje u čoveka i obrnuto – i tako sve dok ne ponestane nekog od gorepomenutih sredstava potrebnih za proces genetičkog inženjeringa.

Inženjeri mogu da izoluju gen odgovoran za otpornost na sušu i da ga ubace u biljku druge vrste. Nova, genetički modifikovana biljka, biće otporna na sušu. Možda niste znali ali postoje prasići koji svetle u mraku. Ova neverovatna karakteristika im je pridodata ubacivanjem gena iz morske meduze. Jedno od otkrića istraživača iz ove oblasti je i genetički modifikovana hrana, koja, kako joj to i samo ime sugeriše, u svom sastavu ima neki od genetički modifikovanih organizama.

Argumenti za GM hranu

Na svetu trenutno ima gotovo 7,6 milijardi ljudi. Procenjuje se da će se taj broj u narednih 50 godina popeti na 12. I dok među naučnicima i dalje postoji zadrška da li bi organska proizvodnja mogla da održi korak sa rastom stanovništva i prehrani čitavu planetu, nesumnjivo je da genetički inženjering poseduje sposobnost da obezbedi potrebne kapacitete hrane.

Kao prednosti korišćenja GMO u ishrani, obično se navode povećanje kvaliteta i prinosa poljoprivrednih kultura, poboljšanje kvaliteta prehrambenih proizvoda (npr. duži vek trajanja) i bolja otpornost useva na bolesti, insekte i korove. Genetički modifikovane biljke ne zahtevaju tretman hemijskim pesticidima i herbicidima, od kojih ljudi svakako zaziru zbog potencijalne pretnje po zdravlje njih samih i zagađenja životne sredine. Upotrebom nove biotehnologije, zaštita prirodne okoline bila bi podignuta na viši nivo mikrobiološkim čišćenjem zagađenih vodotoka i otpadnih voda i manjim korišćenjem hemijskih sredstava u poljoprivredi. GM tehnologijom može da se postigne i poboljšanje tolerantnosti na niske temperature ili sušu i veće iskorišćavanje trenutno degradiranog zemljišta gajenjem bolje prilagođenih poljoprivrednih kultura. Svaki od navedenih razloga utiče na pojeftinjenje proizvodnje hrane.

Pojedine vrste banana su već genetički modifikovane da se upotrebljavaju kao vakcine protiv hepatitisa, dizenterije, kolere, dijareje ili nekih stomačnih infekcija. Sve od pobrojanih bolesti karakteristične su za države u razvoju. “Jestive” vakcine, u obliku paradajza i krompira, bilo bi jeftinije transportovati, skladištiti i davati, u odnosu na tradicionalne. Radi se i na projektu modifikovanja biljaka u smeru stvaranja insulina što će obezbediti njegovo unošenje hranom, umesto davanja injekcija pacijentima. Transgeni organizmi bi, po ovoj optimističkoj projekciji, trebalo da obezbede i proizvodnju jeftinijih lekova i organa za transplantaciju. Pored toga, oni bi mogli da stvore i biljke sposobne za fitoremedijaciju tj. uklanjanje teških metala iz zemljišta.

Loša uhranjenost je česta pojava u zemljama trećeg sveta gde se nutricione potrebe ljudi zadovoljavaju uglavnom jednom poljoprivrednom kulturom, na primer pirinčem. On ne sadrži adekvatnu količinu svih neophodnih sastojaka za uravnoteženu ishranu, a usled nedostatka vitamina A slepilo predstavlja čestu boljku u državama čije se stanovništvo hrani ovom kulturom. Uzgoj genetički modifikovanog pirinča, koji sadrži dodatne vitamine i minerale, to bi mogao da spreči.

Da se kroz rane oblike genetičkog inženjeringa nisu prilagodile uslovima na zemlji, mnoge od kultura kojima se danas hranimo ili  uopšte ne bi postojele ili bi postojale u izmenjenom obliku. Nigde na svetu na primer ne možete da kupite lubenicu koja nije pretrpela promenu gena u odnosu na svoje pretke – lubenice iz 17. veka. Još pre trista godina seljaci i naučnici su počeli unakrsno da uzgajaju nove vrste biljaka pomoću dve “roditeljske biljke” koje inače ne bi došle u dodir u prirodi. Tako smo dobili lubenice, krompire i mnoge različite vrste bobičastog voća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kada je, u dva navrata tokom prošlog veka, četrdesetih i devedesetih godina, virus koji  su prenosili insekti pokosio  useve papaje na Havajima, mnogi već siromašni poljoprivrednici ostali su i bez svojih minimalnih primanja, a da se trend nastavio – papaja bi u potpunosti iščezla. U pomoć im je pritekla upravo GMO tehnologija. Naučnici su u DNK papaje dodali bezopasan gen zahvaljujući kojem je voće dobilo imunitet na navedeni virus, a do danas je oko 77 odsto svih papaja s Havaja proizvedeno genetičkim inženjeringom.

GMO se ne nalazi samo u hrani, on je i u biljkama koje nosimo na sebi. Naime, neke vrste pamuka su genetički modifikovane kako posebna vrsta crva ne bi uništila useve, dok je s drugima učinjeno isto kako bi bile otporne na sredstva za uništavanje korova. Gotovo 95 odsto pamuka sa američkog tržišta rezultat je procesa manipulacije genima.

Čak i životinje u čiju je genetičku strukturu prste umešala biotehnologija daju veće prinose mesa i mleka. Pored toga imaju i jači imunitet.

GM hrana svakako ima potencijal da reši veliki deo problema vezanih za glad i lošu ishranu i da pomogne u sprečavanju uništavanja okoline. Genetički inženjering će biti neizbežan u budućnosti. Ipak, proizvodnja GMO mora da se sprovodi sa velikom opreznošću da bismo izbegli nenameravani loš uticaj na ljudsko zdravlje i prirodu.

Argumenti protiv GM hrane

Prodaja i proizvodnja genetički modifikovane hrane Zakonom iz 2009. je u Srbiji zabranjena. S obzirom na to da smo do sada izneli samo argumente u prilog GMO, zabranjivanje deluje jednako besmisleno kao zabranjivanje pravljenja Sneška Belića. Nećemo da dovodimo u pitanje rasuđivanje naših zakonodavaca, već ćemo da utemeljimo njihovo stanovište. Ono im je zajedničko sa mnogim naučnicima, ekološkim aktivistima, religijskim grupama i drugim udruženjima građana.

Iako zvanični podaci o eventualnim posledicama genetički modifikovane hrane po zdravlje čoveka ne postoje, testiranja na životinjama pokazala su šokantne rezultate. Jedan od eksperimenata bio je i eksperiment francuskog molekularnog biologa Žila-Erika Seralinija. On je 2012. godine u okviru magazina Food and Chemical Toxicology objavio detalje istraživanja sprovedenog na sto muških i sto ženskih laboratorijskih pacova tokom njihovog čitavog životnog veka. Smrtnost i pojava raka kod onih pacova koje je hranio genetički modifikovanim kukuruzom bile su više u odnosu  na one koji su dobijali standardnu hranu za pacove. Ova studija bila je propraćena mnogim medijskim kontroverzama i sumnjama u njenu objektvnost od strane naučne zajednice i vlasti. Evropska administracija za bezbednost hrane (EFSA) skrenula je pažnju da su “izrada, izveštavanje i analiza istraživanja neadekvatni” te da se “zaključci naučnika ne mogu smatrati pouzdanim”. Mnogi su  Seralinija označili prevarantom.

Genetički modifikovane kulture mogu da prouzrokuju nenameravanu štetu drugim organizmima. Na taj način, genetički kukuruz je uticao na visoku stopu smrtnosti gusenica kraljevskog leptira. Genetičkim inženjeringom nemoguće je proizvesti otrov koji bi selektivno ubijao samo štetočine, ostajući bezopasan po druge vrste. Uz to, postoji i bojazan da insekti koji nanose štetu usevima mogu da razviju imunitet na otrove nastale manipulacijama genskim materijalom. I šta onda? Ne može da se isključi ni mogućnost da se genetički modifikovane biljke otporne na herbicide ukrste sa korovom što bi rezultiralo nastankom superkorova kojim više hemijski preparati ne bi mogli da stanu na put.

Ukoliko gen koji kod biljaka stvara imunitet na antibiotike dospe u digestivni trakt čoveka ili životinja, postoji opasnost da i oni razviju otpornost na pomenute lekove. GM hrana je i potencijalni izazivač alergijskih reakcija kod čoveka. Rešenje se vidi u jasnom obeležavanju artikala genetički modifikovanih proizvoda i podizanju svesti javnosti. Mnogi proizvođači ipak uspevaju da prenebregnu zakonske regulative zemalja koje njihove proizvode zabranjuju ili zahtevaju jasno identifikovanja. O tome koje kompanije u procesu nastanka svoje robe koriste genetički inženjering a koje ne, više možete da pročitate u publikaciji organizacije Greenpeace.

Što se tiče sastava modifikovane hrane, zabrinjavajuće stavke su toksini, ali i niža količina fitoestrogena koji štiti od srčanih bolesti i kancera i niža količina proteina.

Protivnici GM hrane naglašavaju da pored željenih efekata genetička modifikacija biljaka i životinja može prouzrokovati neočekivane uticaje na ljudsko zdravlje. Kada tehnolozi ubacuju određene gene u organizme koji ih inače nemaju, teško je predvideti kakvu će interakciju uvedeni geni imati sa postojećim i koji su mogući efekti na ljude i okolinu.

Ne možemo a da se ne dotaknemo i ekonomije. Proizvodnja GMO je složen i skup proces i kompanije koje se bave genetičkim modifikacijama žele da povrate uloženi novac i obezbede profit. Do sada je otkriveno mnogo GM biljaka, stoga ograničavanje i zabranjivanje novih patenata predstavlja veliki problem za te kompanije. S druge strane, zaštitnici potrošača su zabrinuti da će novi talas patentiranja toliko povisiti cenu semena da mali poljoprivrednici i zemlje u razvoju neće moći da ga priušte što bi dovelo do produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih.

Zaključak

Ostavljamo vam prostora da kao čitalac ovaj članak sami završite donoseći sopstveni sud. Javite nam koju ćete stranu da zauzmete kada možda baš ova tema bude pokrenuta za slavskom trpezom. Uz koju čašicu više – organski (a ne veštački!) proizvedene rakije.

Jelena Kozbašić

U martu počinje izgradnja nove MHE u Ivanjici

Foto: EP
Foto-ilustracija: EP

U okviru kompleksa stare hidrocentrale na reci Moravici u Ivanjici, tokom 2018. godine gradiće se nova mini hidroelektrana instalisane snage 670 kW, koja će godišnje proizvoditi 2,23 miliona kWh električne energije.

Gradnja nove hidroelektrane podrazumeva izgradnju mašinske zgrade sa ugradnjom nove elektromašinske opreme. Prema planu, radovi na izgradnji nove hidroelektrane treba da počnu u martu 2018. godine.

Investitor je “Elektroprivreda Srbije”, a u njenu izgradnju biće uloženo 1.240.000 evra. Sredstva su obezbeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Aleksandar Vranić: Voleo bih da vozni park Pošte Srbije bude na električni pogon

Aleksandar Vranić, diplomirani master eknomista zaposlen u službi za ekonomske poslove JP Pošta Srbije, učestvovao je na konferenciji „Izgradnja objekata za punjenje električnih vozila na putnoj infrastrukturi i urbanim sredinama” koja je održana u aprilu 2017. godine na Sajmu građevinarstva u Beogradu. Tom prilikom ispričao je prisutnima kako je napravio predlog projektne ideje pod nazivom ,,Prednosti uvođenja električnih automobila po ugledu na Evropsku Poštu”.

Uvek nas obraduje kada saznamo da postoje mladi ljudi koji žele da primene mere energetske efikasnosti u svoja preduzeća, a naročito u jedan veliki infrastrukturni sistem kao što je „Pošta Srbije”. S obzirom na to da je ovaj bilten posvećen eko-mobilnosti, zamolili smo Aleksandra da nam kaže nešto više o svojoj ideji.

– Cilj mog projekta jeste poboljšanje kvaliteta života i povećanje energetske i ekonomske efikasnosti, kako same ustanove u kojoj radim, tako i čitavog društva. Ova ideja „zelenih pošta” već je realizovana u inostranstvu, gde nije retkost da vam pošiljke dostavljaju vozilima koja idu na električni pogon. Projekti testirani u gradovima EU pokazali su opravradonost ekonomske investicije i veliku korist za životnu sredinu, a rezultati su sjajni – kazao nam je Vranić.

Od evropskih država koje danas imaju automobile na električni pogon najpre se izdvaja Norveška u kojoj su „zeleni” automobili najviše zastupljeni.

– Namera ove države je da u budućnosti ovakvi automobili zažive, a na kraju i da skroz zamene „klasične” automobile u javnim službama i privredi. Pošta Norveške je kupila 300 automobila na električni pogon, marke Renault Kangoo Z.E, koji ima garanciju pet godina ili 100.000 km. Posle isteka garancije baterija vozila radi sa 66 odsto kapaciteta. Ovo je sjajan rezultat, a očekuje se da će vozila budućnosti imati još bolji učinak – nastavio je on.

Aleksandar je svoj predlog predao razvojnom sektoru JP „Pošta Srbije” i realizacija njegove ideje nalazi se u proceduri od maja 2017 godine. Norveška ambasada objavila je celu njegovu studiju o ideji uvođenja elektičnih automobila.

Najveći vozni park na električni pogon poseduje Francuska pošta, koja je 2007. godine raspisala tender za nabavku 10.000 električnih automobila za dostavu.

– Francuski tim planira da znatno smanji godišnje izdatke za gorivo. Osim toga, kvalitet saobraćaja biće podignut na viši nivo zato što Francuska pošta i kompanija Renault udruženim snagama promovišu kamione s pogonom na bazi vodonika. Oni već uveliko prikupljaju i raspodeljuju poštanske pakete ovakvim kamionima – navodi Aleksandar.

Objasnio nam je i kako bi naša zemlja mogla da se ugleda na Francusku.

– Projektom koji je finansirala Evropska komisija 2015. godine postavljeno je 200 brzih punjača na glavnim francuskim putevima, pa, na svakih 80 kilometara dolazi jedna stanica. Ukoliko „Pošta Srbije” ne želi da izdvaja finansijska sredstva za punjače to se može premostiti prijavljivanjem za eksterne izvore finansiranja iz fondova Evropske unije. – smatra on.

Kao dobar primer može poslužiti i Nemačka, koja planira da sva mala dostavna vozila zameni vozilima na električni pogon.

– Nemačka pošta omogućiće svojim službenicima da dobiju 2.000 električnih dostavnih vozila. Cilj Nemačke pošte je da sve automobile (oko 30.000) zameni automobilima na električni pogon koje će sama proizvoditi i, za sada, proizvodni kapaciteti biće isključivo vezani za poštu, dok je za kasnije planirano da se kapaciteti prošire, te da dostavna „zelena” vozila ponude drugim javnim službama i kompanijama – otkriva nam Aleksandar.

Vozni park od 1.300 električnih automobila ima i Austrijska pošta. Austrija, prema poslednjim podacima, ima oko 10.000 registrovanih električnih automobila. Ti automobili biće vidljiviji i prepoznatljiviji na ulicama, pošto će nositi zelene registarske tablice.

Prednost električnih automobila je i to što se mogu puniti kod kuće, na radnom mestu i u tržnim centrima.

Uzevši u obzir primere dobre prakse iz Evropske unije, u EU, Aleksandar je pojasnio kako on vidi „zelenu poštu” Srbije. Prema njegovoj studiji, odgovarajući električni automobil za našu zemlju bio bi Renault Kangoo, dostavno vozilo sa dometom od 270 km.

– Izračunao sam da bi troškovi za struju bili pet puta manji, u odnosu na današnje izdatke kada moramo da plaćamo silno gorivo za otpravljanje i dostavljanje paketa. I to važi samo za energent. Na ovo se može još dodati ušteda na svemu onome što je potrebno kod klasičnog automobila, a kod električnog je nepotrebno, kao što su recimo troškovi za motorno ulje, ltere za gorivo i ulje, razno remenje, mehaničku opremu i drugo. A o blagodeti za životnu sredinu, i da ne govorim – kazao nam je ovaj preduzetni mladić.

Na grafikonu možemo videti da je u Norveškoj samo u prvom kvartalu 2015. godine od svih kupljenih novih vozila 23 odsto onih koji se kreću na električni pogon

Aleksandrov projekat obuhvata čitavu Srbiju, odnosno njegova ideja je da bi električnim automobilima i punjačima za brzo punjenje trebalo opskrbiti svih 28 poštanskih centara u našoj zemlji.

– Pošta Srbije imala bi svoj sistem i kao vlasnik infrastrukture pružala bi uslugu punjenja električnih automobila trećim licima. Moja vizija podudara se s praksom u svetu koja potvrđuje da je idealna udaljenost za punjač oko 50 km, ali s obzirom na to da tehnologija napreduje, a sa njom i električni automobili i brzi punjači, može se ići i do 100 km udaljenosti. Uvidom u kartu radnih jedinica PTT jasno je se da bi upravo naša kompanija mogla da odgovori ovom zahtevu – otkrio nam je on.

Zahvaljujući ovom projektu, Privredna komora Srbije pozvala je Vranića da se priključi timu koji se bavi ekološkom mobilnošću u Srbiji, jer smatraju da on svojim inovacijama može da puži veliki doprinos unapređenju u ovoj oblasti.

– JP ,,Pošta Srbije” je punopravni član Svetske poštanske unije (UPU) i u narednom periodu može se očekivati da će intenzivnim aktivnostima, praćenjem, primenom i usaglašavanjem važećih svetskih propisa i preporuka u oblasti poštanskog saobraćaja, davati svoj puni doprinos radu Svetske poštanske unije. Nadam se da će moj projekat u svemu tome naći svoje mesto – zaključuje Vranić.

Priredila: Vera Rakić

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Objavljeni javni pozivi u vezi realizacije projekta glavnog kolektora za CPPOV grada Leskovca

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da su objavljeni javni pozivi u vezi realizacije projekta „Izgradnja glavnog kolektora za CPPOV grada Leskovca“, koji se finansira iz sredstava Ministarstva zaštite životne sredine.

Kako je navedeno, javni pozivi su objavljeni za izradu projektno-tehničke dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji glavnog kolektora za CPPOV grada Leskovca i za tehničku kontrolu i stručni nadzor na projektovanju i izgradnji glavnog kolektora za CPPOV grada Leskovca.

Više informacije možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević