Home Blog Page 1110

Mi oblikujemo i pravimo sutrašnje društvo

Foto: NIRAS

Danska međunarodna multidisciplinarna konsultantska kompanija NIRAS, osnovana je 1956. godine. Danas, rastući tim NIRAS grupe ima više od 2.300 posvećenih stručnjaka koji doprinose svojim jedinstvenim savetima i inovativnim rešenjima globalnom napretku u različitim sektorima kao što su infrastruktura, javne komunalne usluge, životna sredina, energetika, planiranje, socioekonomija, menadžment, IT i savetovanje u cilju održivog razvoja.

Sedište Niras grupe je u Danskoj, a međunarodne kancelarije nalaze se u Skandinaviji, Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, što omogućava raznovrsnost iskustva ključnih za pouzdana, realistična i održiva rešenja i savetovanje klijenata. NIRAS se trudi da shvati buduće potrebe kako bi klijenti mogli da iskoriste potencijal koji nudi današnjica.

Naša održiva rešenja za najveće društvene izazove

NIRAS International Consulting predstavlja deo NIRAS porodice kompanija sa više od 40 godina iskustva u upravljanju projektima, sistematično stečenim u više od 100 zemalja širom sveta.

Fokusirani smo na implementaciju projekata tehničke pomoći finansiranih od strane donatora i pružanjem pouzdane praktične podrške našim klijentima u sveobuhvatnom projektnom menadžmentu i profesionalnim uslugama tokom celog projektnog ciklusa. Sa raznovrsnom grupom stručnjaka u našim međunarodnim timovima, spremni smo da pružimo održiva rešenja čak i za najveće društvene izazove.

Naši stručnjaci su spremni da podrže brži i održivi međunarodni razvoj svojim poznatim visokokvalitetnim konsultantskim sposobnostima, počevši od pripreme i razvoja projekta do implementacije projekta i na kraju njegove evaluacije.

Stvarni napredak i pozitivne promene

NIRAS International Consulting predstavlja jednu od trenutno najvećih razvojnih konsultantskih kompanija u svetu, sa mrežom kompanija i filijala u više od 20 zemalja širom sveta. Posebno smo ponosni na naš portfolio projekata sa više od 1.000 projekata koji su implementirani u više od 70 zemalja u poslednjih pet godina, konkretan napredak i pozitivne promene koje smo ostvarili zajedno sa našim klijentima.

U našim kancelarijama u Finskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Švedskoj, Poljskoj, Nemačkoj i Srbiji nalazi se naš glavni tim od 300 stalno zaposlenih, kojima pruža podršku više od 800 vrhunskih eksperata posvećenih radu na razvojnim projektima i više od 14.500 eksperata koji su kratkoročno angažovani na međunarodnim razvojnim projektima.

NIRAS aktivno doprinosi bržem razvoju istočne i jugoistočne Evrope, Afrike, Azije i Latinske Amerike u različitim sektorima. U naš portfolio kijenata uključeni su: Evropska komisija, Evropska investiciona banka, EBRD, KfW i GIZ (Nemačka), Danida (Danska), Ministarstvo spoljnih poslova Finske, Sida (Švedska), SDC (Švajcarska), AFD (Francuska) AusAid (Australija), NORAD (Norveška), DFID (UK), USAID (SAD), Nordijski razvojni fond, Afrička razvojna banka (AfDB), Azijska razvojna banka, razne organizacije UN i Svetska banka.

Održivi globalni razvoj i NIRAS

NIRAS je kompanija u potpunosti posvećena principima Globalnog dogovora Ujedinjenih nacija, najvećoj svetskoj inicijativi za društvenu odgovornost, sa akterima u više od 170 zemalja širom sveta. U potpunosti sprovodimo deset principa Globalnog dogovora Ujedinjenih nacija u oblasti ljudskih prava, rada, životne sredine i borbe protiv korupcije, čineći ih integralnim delom naših strategija, politika i procedura.

Na osnovu našeg međunarodnog prisustva, NIRAS promoviše i živi kulturu integriteta i društvene odgovornosti, dokazujući našu brigu i odgovornost za blagostanje i napredak čovečanstva i naše planete.

Kao socijalno i ekološki osvešćeno preduzeće mi podr- žavamo ostvarenje Milenijumskih ciljeva razvoja i Ciljeve održivog razvoja (COR). NIRAS je institucionalizovao okvir COR u razmišljanju i identitetu naše organizacije uključujući sledeće:

„ Integrisali smo ciljeve održivog razvoja (COR) do 2030. godine u našu ukupnu poslovnu strategiju;

„ Integrisali smo M&E sistem za sve naše nove projekte i programe koji uključuju 100 Globalnih indikatora održivog razvoja;

„ Nadgledali smo naše performanse u odnosu na ključne indikatore učinka i ciljeve održivog razvoja;

„ Uspostavili smo interne međusektorske timove za odr- živost i radne grupe za svaku od tehničkih oblasti u kojima pružamo usluge;

„ Osnovan je Odbor za održivost na nivou upravljanja NIRAS-om (nivo odbora direktora);

„ Identifikovali smo ključne ciljeve NIRAS International Consulting održivog razvoja (5, 6, 8, 17 itd.);

„ Opredelili smo dodatne resurse za poboljšanje našeg doprinosa ciljevima održivog razvoja gde smo manje prisutni (kao što su 11 i 14);

„ Posvećeni smo povećanju našeg učinka u dostizanju cilja održivog razvoja broj 7 (COR 7) i obavezali smo se da merimo naš doprinos prema odgovarajućim indikatorima.

NIRAS podržava ciljeve održivog razvoja sa željom da stvarno i pozitivno doprinese postizanju održivijeg sveta i svakom zaposlenom pruži priliku i prostor da naprave stvarnu, pozitivnu promenu.

Ceo tekst možete pročitati pročitati u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Četvrto savetovanje “OPASAN INDUSTRIJSKI OTPAD, TRETMAN INDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA I KOMUNALNI OTPAD“ održaće se u Subotici,u kongresnoj sali hotela „Galleria“, od 22. do 23. maja 2018.
Savetovanje organizuje Udruženje Klaster komora za zaštitu životne sredine i održivi razvoj uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i privrede. S obzirom na veoma ozbiljnu i aktuelnu problematiku upravljanja opasnim industrijskim otpadom i industrijskim otpadnim vodama, najvećim ekološkim problemom Republike Srbije, Udruženje Klastera za zaštitu životne sredine i održivi razvoj želi da naučno-stručnim skupom doprinese podizanju ekološke svesti stanovništva o bezbednom upravljanju opasnim otpadom i otpadnim vodama. Velike količine toksičnog i kancerogenog opasnog otpada, kako iz napuštenih industrijskih postrojenja (istorijski otpad), tako isto i generisanjem novih količina, usled neadekvatnog nelegalnog zbrinjavanja, dovelo je do ekoloških incidenata na nekoliko lokacija u Srbiji, čime je ugrožena ekološka bezbednost i zdravlje stanovništva. Udruženje Klastera se zalaže za sistem upravljanja otpadom uz primenu zakonske regulative i održiv sistem finansiranja, putem zelenog fonda i IPA fondova EU. Očekujemo da će Vaš doprinos učešćem na savetovanju pomoći boljem sagledavanju ekološke
bezbednosti, jačanju ekološke svesti i uspešnom održavanju savetovanja.
Na skupu učestvuje veći broj predstavnika privrede, naučnih institucija, lokalnih
samouprava,javnih komunalnih preduzeća, zdravstvenih i državnih institucija.

Najtopliji dani u godini kao posledica krčenja šuma

Foto: Pixabay

Novo istraživanje pokazalo je da je, od početka Industrijske revolucije, kao posledica krčenja šuma (deforestacije), prosečni najtopliji dan u Evropi, Severnoj Americi i Aziji postao znatno intenzivniji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici su razmatrali dvojako delovanje šumarstva na klimu:

  • uklanjanje drveća oslobađa ugljen-dioksid u atmosferu te na taj način doprinosi klimatskim promenama;
  • uticaj na fizičke procese u lokalnoj klimi.

Kombinovano dejstvo uništavanja šumskih prostranstava u određenim područjima, do 1980. godine, igralo je veće ulogu u globalnom zagrevanju, u odnosu na emisije gasova staklene bašte.

Nalazi istraživača sugerišu da bi ponovna sadnja stabala mogla da predstavlja metod zaštite od daljeg povećanja dnevnih temperatura.

Deforestacija je jedan od ključnih izazova zdravlju životne sredine za koji su odgovorni ljudi.

Kada se poseče ili spali, drveće oslobađa štetne gasove koje je do tada “skladištilo” u sebi, a istovremeno se i smanjuje “plućni” kapacitet planete zato što ostaje siromašnija za upijače zagađujućih materija.

Od 1990, oboreno je 129 miliona hektara stabala koliki je približno Peru. U istom periodu, pošumili smo tek 110 miliona hektara teritorije Zemlje, što znači da smo se, od tada, bespovratno odrekli površine jedne Sirije pod šumom. Krčenje drveća, zajedno sa ostalim oblicima eksploatacije tla, imalo je 11 odsto udela u globalnoj proizvodnji ugljen-dioksida, a od 1861. do 2000. – čak 30.

Jelena Kozbašić

Na Welcome Spring Festivalu promovisana kampanja „Nisam za bacit!“

Foto: fzoeu.hr
Foto: fzoeu.hr

Ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić i direktor Fonda Dubravko Ponoš povodom obeležavanja Dana planete Zemlje učestvovali su na Zrinjevcu na Welcome Spring Festivalu koju organizuje ekološka zadruga Priroda za sve. Zajedno s učenicima srednjih škola učestvovali su u takmičenju Male olimpijade otpada te ujedno promovisali informativno-edukativnu kampanju „Nisam za bacit!“

Tema ovogodišnjeg međunarodnog obeležavanja Dana planeta Zemlje je “Kraj plastičnom zagađenju“ i usmerena je pružanju informacija o održivom upravljanju otpadom i podsticanju stanovništva na promene u navikama.

Evropska komisija se svojom novom strategijom o plastici donesenoj početkom ove godine obavezala na smanjenje količina plastičnog otpada. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime će se sprečiti dalji porast otpada u morima i okeanima. Cilj je zaštititi okolinu i istovremeno stvoriti temelj nove privrede u koje je uključena plastika, tako da se u dizajnu i proizvodnji u potpunosti poštuju potrebe u pogledu ponovne upotrebe, popravka i recikliranja te razvijaju održiviji materijali.

U tom pravcu ide i Hrvatska – novi sistem upravljanja otpadom koje uspostavlja Ministarstvo zaštite okoline zajedno s Fondom i jedinicama lokalne samouprave temelji se na što većem postotku razvrstavanja otpada. Kako bi se to postiglo Ministarstvo je putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija osiguralo sredstva za nabavku kontejnera za razvrstavanje otpada. Konkurs je u toku, a gradovi i opštine svoje prijave šalju u Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost.

Učestvujući na Welcome Spring Festivalu direktor Fonda Dubravko Ponoš je podsetio da je potrebno kontinuirano sprovoditi edukaciju na svim nivoima jer su informisani i odgovorni građani stub celog sistema i jamac uspeha održivog upravljanja otpadom.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Srbija povećava učešće obnovljivih izvora u proizvodnji struje

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić najavio je da će Srbija u ovoj godini imati na mreži još 250 megavata struje iz obnovljivih izvora energije, i da će u toj oblasti biti napravljen najveći iskorak.

Antić je, na otvaranju međunarodnog Sajma tehnika za očuvanje voda i održive energije u Belekspo centru, ocenio da je ova godina ključna za domaći energetski sektor. On je rekao da je prethodnih godina Srbija napravila postrojenja za 100 megavata iz obnovljivih izvora energije, a da će samo ove godine dobiti novih 250 megavata, uglavnom od velikih vetroparkova. Ministar je naveo da su to vetroparkovi Alibunar – 42 megavata, Kovačica – 105 megavata i veći deo Čibuka sa oko 100 megavata.

Antić je podsetio na to da je cilj da Srbija do 2020. godine ispuni evropski cilj – 27 odsto učešća obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji struje, i precizirao da ćemo do tada imati 600 do 650 megavata struje iz ovih izvora energije.

Otvaranju sajma prisustvovali su ambasadori Nemačke, Holandije i Izraela – Aksel Ditman, Hendrik van den Dol i Alona Fišer Kam.

Na sajmu, koji traje do 26. aprila, izlaže oko 80 izlagača, uz učešće oko 800 stručnjaka iz te oblasti, a na ovoj manifestaciji peti put će se predstaviti vodeće industrije iz cele Evrope i regiona na RENEXPO – međunarodnoj platformi za profesionalno angažovanje u oblasti voda i energije.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Dodeljena priznanja Zeleni i Crni list

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministru zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goranu Trivanu u Sremskim Karlovcima svečano je uručeno Specijalno priznanje „Zeleni list“ za višedecenijski doprinos zaštiti životne sredine i prirode. Priznanje je dodeljeno u okviru akcije „Tražimo zagađivača godine i zaštitnika životne sredine“, koju su organizovali Radio Beograd 2 i Pokret gorana Vojvodine.

Izražavajući zahvalnost zbog dodeljenog specijalnog priznanja, ministar Trivan je istakao značaj uloge Radio Beograda 2 i Pokreta gorana Vojvodine, ne samo kao organizatora ove manifestacije, već kao višedecenijskih zagovornika za očuvanje i unapređenje životne sredine, čija će zalaganja biti sve značajnija u vremenu koje dolazi. Ekologija se još uvek bori za mesto koje joj pripada, da i drugi shvate da je pitanje očuvanja zdravog životnog okruženja, prirode u njenom bogatstvu, prioritetno pitanje od kojeg zavisi budućnost svih nas. Ovakvo priznanje je dokaz da su prepoznati zalaganja i napori da se životna sredina u Srbiji promeni na bolje. Pozivam vas da se pridružite učesnicima borbe za bolju životnu sredinu, i učestvujete sa nama u svim akcijama koje se pokreću i planiraju za bolju, zdraviju i čistiju Srbiju. Neka svako zasadi po pet stabala, što je dovoljno da obezbedi kiseonik za sebe i svoju porodicu za čitav život, rekao je ministar Trivan.

Pored ministra Trivana, specijalno priznanje dodeljeno je i Miroslavu Mihajloviću, za četrdeset godina rada u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine u Pokretu gorana Srbije. Za naročiti doprinos i učinjenu dobrobit životnoj sredini i prirodi u 2017. godini, priznanje „Zeleni list“ dobili su: Savez mesnih zajednica Temska, Sabahudin Abdagić i Milorad Babić iz Sjenice, Naučno-istraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ iz Novog Sada, Udruženje UGRIP iz Novog Sada, Grin fest, Emisija „Znanje – imanje“ RTS, Milivoj Mile Vučanović, Osnovna škola u Visokoj – Đačka zadruga „Zvončić“, Agencija Siti marketing centar iz Niša i porodica Vozar.

Upozorenje zagađivaču godine – „Crni list“ dodeljen je kompaniji „Step trans“ iz Novog Sada, zbog držanja nekoliko desetina puta veće količine opasnog otpada od one za koju su imali dozvolu.

Akcije „Tražimo zagađivača godine i zaštitnika životne sredine“, najstarija je ekološka akcija u Srbiji, organizovana po trideset peti put u cilju promovisanja napora na očuvanju i unapređenju životne sredine, i otvorenog ukazivanja na ekološke probleme i zagađivače, kako bi podstakla najširu javnosti da se aktivnije uključi i doprinese zaštiti životne sredine i prirode.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Neusklađenost pravnih normi zaštite prirode sa lovnim zakonodavstvom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najnoviji Godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u procesu pregovora sa EU ukazuje da je izuzetno malo napretka postignuto je u delu zaštite prirode.

Izveštaj, pored ostalog, nedvosmisleno ističe neusklađenost pravnih normi zaštite prirode sa lovnim zakonodavstvom budući da se na listi lovnih vrsta nalaze ptice koje prema Direktivi o pticama EU tamo ne mogu da budu.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je u septembru 2017. javnosti predstavilo „Izveštaj o nezakonitom ubijanju, trovanju, hvatanju, držanju i trgovini divljim pticama za period 2000-2017. godine“.

Izveštaj je obradio 1.849 dokumentovanih slučajeva u kojima je stradalo 220.886 jedinki divljih ptica.

Divlje životinje se hvataju i ubijaju na nedozvoljene načine poput široko rasprostranjenog krivolova uz vabljenje elektronskim vabilicama“, kaže Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Procene ukazuju da u Srbiji od nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja godišnje strada 120.000-170.000 jedinki divljih ptica.

– Ono što mi svakodnevno zatičemo na terenu jesu drastični primeri uništavanja ptica i prirode, što možemo oceniti kao nebrigu za sopstveno prirodno nasleđe“, kaže Milica Radanović iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koordinatorka projekta Civilno društvo i javnost zajedno za unapređenje stanja životne sredine u Srbiji, i dodaje da vеć pet godina zbog trovanja masovno stradaju ugrožene i strogo zaštićene ptice grabljivice, a u tom periodu nije podneta niti jedna krivična prijava za te zločine“.

Srbija je izrazila želju da postane deo Evropske unije i time se obavezala da uskladi i unapredi svoje pravne norme. Na tom putu Poglavlje 27 prepoznato je kao najskuplje i najsloženije, a sa druge strane iako budžetska sredstva namenjena za razvoj nacionalne ekološke mreže i NATURA2000 mreže postoje, ona se ne koriste.

Pored neusklađenosti domaćeg zakonodavstva iz izveštaja se vidi da Srbija ne ulaže dovoljno napora da ispoštuje obaveze preuzete međunarodnim ugovorima, a primer za to su nedovoljni kapaciteti za sprovođenje CITES konvencije.

Milisav Pajević

Prekogranično zagađenje voda

Foto: Wikimedia/Vl
Foto: Wikimedia/Vl

Sprečavanje, kontrola i smanjenje zagađivanja prekograničnih vodotokova je najznačajniji cilj u unapređivanju međunarodne saradnje u oblasti zaštite i korišćenja prekograničnih vodotokova.

Uspostavljanje monitoringa kvaliteta je strategijski najznačajnija mera u sprečavanju zagađivanja voda i bilo kakvog prekograničnog uticaja. Jačanje institucija i celog sistema upravljanja vodnim resurima je nedeljivo od jačanja državnog monitoringa kvaliteta voda.

Više o sadašnjim rezultatima monitoringa kvaliteta prekograničnih vodotokova Srbije i daljem razvoju bilateralne saradnje sa zemljama Evropske unije možete videti u prezentaciji na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Bjelovarsko-bilogorska županija najuspešnija u oblasti energetske obnove zgrada

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva i prostornog uređenja Predrag Štromar krajem prošle nedelje je sa direktorom Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Dubravkom Ponošem i saradnicima boravio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gde je zajedno sa županom Damirom Bajsom obišao OŠ Čazma koja je prva u županiji dobila odluku o finansiranju u sklopu poziva Energetska obnova i korišćenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.

Projekat obnove OŠ Čazma vredan je 8,2 miliona kuna od čega 3,64 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj. Pred školom je kompletna energetska obnova koja podrazumeva izmenu krovišta, izmenu izolacije, izmenu stolarije, postavljanje nove fasade, rekonstrukciju podova, izmenu instalacija vode i rekonstrukciju sistema grejanja kao i postavljanje LED rasvete.

Ministar Štromar je tom prilikom pohvalio Bjelovarsko-bilogorsku županiju, županiju koja je, kazao je, jedna od najaktivnijih i najuspješnijih županija po pitanju energetske obnove zgrada. U ovoj županiji u implementaciji je više od 20 ovakvih projekata, a očekuje se da će i više projekata biti odobreni i ugovoreni – poručio je ministar Štromar.

Podsetimo, prijave na poziv za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora bile su moguće od 15. januara 2018. do 5. februara 2018. godine kada je Poziv, zbog velikog interesa potencijalnih prijavitelja, obustavljen na određeno vreme, tačnije do 7. maja 2018. godine. Na poziv su primljene 448 prijave u iznosu od gotovo 814 miliona kuna. Do danas je donesena 61 Odluka o finansiranju ukupne vrednosti projekata preko 252 miliona kuna, od čega preko 126 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Objavljen program ekološkog filmskog festivala

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

Zadruga Zelena akcija objavila je filmski program ekološkog festivala koji će se održati od 4. do 6. maja 2018. godine u Zagrebu.

Podsetimo, glavne tačke ovogodišnjeg programa su filmovi i tribine o aktuelnim ekološkim temama u Hrvatskoj, a u programu su zastupljeni i drugi filmovi koji se tiču odnosa prema okolini i prirodi, ali govore i o potrebi za promenu društvenih, privrednih i političkih sistema.

Program festivala možete pogledati na sledećem linku.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Zrenjaninci arsen iz vode uklanjaju filterima, a Šveđani mahovinom

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste pratili avanture Bera Grilsa u Diskaverijevom serijalu Čovek protiv divljine (Man vs. Wild)? On je, u okviru ove emisije, iskušavao sopstvene sposobnosti preživljavanja u bestragijama širom sveta. Kamere su beležile kako neustrašivi Grils jede sirovo zmijsko meso i pije mokraću kako bi se izborio sa surovim prirodnim uslovima i zadovoljio svoje osnovne potrebe. Ukoliko se nađete u jednako opasnoj situaciji bez vode za piće, imate nekoliko opcija pre nego što posegnete za urinom.

Pretpostavljam da se u šumi ne biste izgubili namerno, te shodno tome, sa sobom ne biste poneli tablete ili filtere za prečišćavanje vode. Naučnici sa Univerziteta u Stokholmu identifikovali su određenu vrstu mahovine koja ima takođe ima istu ulogu te bi mogla da vam pritekne u pomoć.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači su otkrili da Warnstorfia fluitans izuzetno brzo i uspešno snižava nivo toksina u vodi na nivo pogodan da čovek njome utoli žeđ. Ova vrsta mahovine raste u švedskim močvarnim područjima, zagađenim arsenom iz obližnjih rudarskih okana. Otrovni metal škodi ljudskom zdravlju, a posebno je opasno to što, kada dospe do poljoprivrednih kultura, nastavlja kruženje kroz lanac ishrane.

Više od 137 miliona ljudi iz 70 zemalja smatra da su svakodnevno izloženi arsenu u pijaćoj vodi, za koji je utvrđeno da može izazvati maligna oboljenja. Arsen se detektuje isključivo hemijskim ispitivanjem, jer je bez boje, mirisa i ukusa, a potrebne su godine da bi se pokazali efekti hroničnog izlaganja arsenu.

Prečišćavačka svojstva mahovine u laboratoriji testirana su na uzorku vode koji je sadržao 10 puta veću zapreminu arsena u odnosu na onu koja je od strane Agencije za zaštitu životne sredine proglašena “bezbednom”. Za samo jedan sat, ona bi “upila” 82 odsto otrovnih materija.

Dodatna ispitivanja pokazala su da veće koncentracije arsena i mešanje sa drugim hemijskim tvorevinama u vodi usporava proces filtracije. Ove okolnosti bliže su onima u prirodi od početnih kontrolisanih od strane hemijskih laboranata.

Još jedno od otkrića istraživanja Šveđana je da Warnstorfia fluitans toleriše do 1000 puta višu toksičnost vode u odnosu na onu koju kao dozvoljenu za ljudsku upotrebu propisuje Agencija – pre negoli pokaže bilo kakve simptome zagađenosti.

Kako mahovina preživi kontakt sa tom količinom otrova?

Najveći deo toksina vezuje se za mahovinsko tkivo, što ga čini bezopasnim. Kako se mali broj organizama hrani njome, ugroženost ekosistema je svedena na minimum.

Ako se mahovina ispostavi jeftinim, efikasnim rešenjem za ekološku nesreću ove vrste, možda bi zrenjaninski vodovod svoje kapacitete mogao da proširi šumskim, močvarnim predelima.

Jelena Kozbašić

Vojvođanski vinari posetili Sajam vina u Veroni

Foto: PKV

Privredna komora Vojvodine (PKV) predvodila ovog meseca privrednu delegaciju od ukupno 30 vojvođanskih vinara i predstavnika akademskih institucija u dvodnevnu studijsku posetu jednom od najvećih sajmova posvećenih vinskom sektoru u Evropi –  Sajmu vina „VINITALY“  u Veroni, u Italiji.

Na ovogodišnjem, 52. Sajmu vina po redu, bilo je 4.380 izlagača iz 36 zemalja, što predstavlja 130 izlagača više u odnosu na prethodnu godinu. Sajam je posetilo 128.000 posetilaca iz 143 zemlje, 32.000 akreditovanih kupaca sa trendom povećanja i to iz Amerike, Kine, Švedske, Finske, Norveške, Danske, Holandije, Poljske i ove godine, čak trostruko više iz Izraela.

Foto: PKV

Ponuda na sajmu je bila integrisana i proširena sa kvalitetno agro-prehrambenim programom i „Enoliteha“, događaja koji se fokusira na dodatke i tehnologije za proizvodnju maslinovog ulja i vina.

Vojvođansku delegaciju, koju su predvodile Slavica Hajder, sekretar Udruženja usluga PKV i Dragica Samardžić, viši samostalni stručni saradnik u Udruženju usluga PKV, dočekao je i pozdravio Matjaž Žigon,  predstavnik Sajma Verona za Alpe – Adria region, koji je izrazio nadu da će vinari iz Srbije nastupati i kao izlagači na Sajmu vina 2019. godine.

– Sajam je potvrdio svoju predanost poslovanju i promociji sveta vina, a veoma je značajan sa aspekta prisustva profesionalaca i ostvarenih bilateralnih razgovora na međunarodnom nivou, sa odabranim i akreditovanim kupcima koji dolaze iz celog sveta. Naši vinari su imali priliku da se upoznaju sa načinom predstavljanja drugih zemalja, kao i da degustiraju vina kako bi uporedili kvalitet svojih sa vinima iz celog sveta. Mišljenja smo da Srbija i Vojvodina imaju potencijal kako u smislu kvaliteta vina tako i količini za predstavljanje na ovom značajnom sajmu vina u Evropi – istakla je Samardžić.

Ona je dodala da je ovom studijskom posetom, PKV nastavila svoje aktivnosti povezivanja privrednih subjekata u regionu. Vojvođanska delegacija posetila je takođe i   najstariju i najveću vinogradarsku zadrugu u Sloveniji „Klet Brda“ u Goriškim Brdima u Sloveniji.

Vinogradarska zadruga u Goriškim Brdima osnovana je  1957. godine i još do danas je 100 odstou  vlasništvu goriških vinogradara, a 400 porodičnih vinogradara obrađuje oko 1000 hektara vinograda. Godišnje zajedno proizvedu oko 6-8 miliona litara vina, a sa zalihama u podrumima se skladišti oko 17 miliona litara vina. Preko 40 odsto proizvedenog vina prodaju na tržištima Amerike, Kanade, Japana, Kine i Evropske unije, a ostatak proizvodnje prodaju na domaćem tržištu. Članovi zadruge mogu biti svi zainteresovani proizvođači grožđa bez obzira na količinu vinograda koji obrađuju.

– Posetom ovoj zadruzi naši vinogradari i vinari imali su priliku da se upoznaju sa svim benefitima koje udruživanje donosi svim zadrugarima. Pored toga, veoma je značajno da članovi zadruge mogu da budu svi proizvođači grožđa bez obzira na površine vinograda što može biti dobar primer za naše neregistrovane male proizvođače koji su prisutni u velikom broju – naglasila je Samardžić.

Prilikom boravka u Sloveniji, delegacija je posetila i porodičnu turističku farmu „Arkade“ u selu Črniče gde su se upoznali sa ponudom ove farme koja kroz svoj turistički proizvod plasira sopstvenu proizvodnju i preradu domaćih proizvoda od mesa, voća i povrća, kao i vino proizvedeno u sopstvenim vinogradima. Imanje se prostire na površini od 40 hektara. Porodica Cigoj svoj brend gradi na proizvodnji domaćih proizvoda koje plasira u sopstvenom restoranu, a gostima je na raspolaganju i smeštaj u sobama i apartmanima.

– Ovo je bio primer dobre prakse kako se kroz turističku uslugu mogu plasirati domaći proizvodi vrhunskog kvaliteta – rekla je Samardžić.

12 miliona kuna za energetski efikasna vozila u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Od srede 25. aprila 2018. godine, nakon nekoliko godina pauze, kreću podsticaji za građane za kupovinu eko vozila, najavili su to prilikom postavljanja punionice za električne automobile u Gospiću ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić i direktor Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Dubravko Ponoš.

Prema rečima ministra Ćorića, na raspolaganju će biti 12 miliona kuna, a oko 13 miliona kuna podsticaja uskoro će biti dostupno i za kompanije. Sufinansiranjem električnih vozila želimo podstaknuti kupce da ozbiljnije razmišljaju o nabavci automobila koji manje zagađuju okolinu. Svetska automobilska industrija ide u tom smeru te će ukupnih 25 miliona kuna podsticaja koje smo osigurali građanima, ali i kompanijama, sigurno biti dodatni impuls u pravcu održive mobilnosti, rekao je ministar Ćorić.

Sufinansiraće se do 40 odsto cene vozila. Kupovina električnih skutera, motocikala i četvorocikala na struju podsticaće se do 20 hiljada kuna, za električne bicikle biće dostupno do 5 hiljada kuna podsticaja, a za električne automobile do 80 hiljada kuna, odnosno za plug-in hibride automobile do 40 hiljada kuna, uz uslov da im je emisija CO2 manja od 50 g/km.

Kako je objasnio direktor Fonda Dubravko Ponoš, procedura subvencionisanja je jednostavna, oni koji žele učestvovati na konkursu Fondu trebaju elektronski dostaviti ispunjeni i potpisani prijavni obrazac koji će se od 25. aprila 2018. godine moći preuzeti na sajtu Fonda, kopiju lične karte, tehničke karakteristike vozila iz ponude i samu ponudu dobijenu u prodajnom salonu. Zahtevi će se razmatrati hronološki, prema datumu i vremenu primanja.

Sufinansiraju se samo nova motorna vozila koja u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Republici Hrvatskoj ili ranije, nisu bila registrovana, a u slučaju električnog bicikla da nije ranije bilo korišćeno.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Otvorena nedelja održivog razvoja na FPN-u

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan svečano je otvorio Nedelju održivog razvoja, manifestaciju koju, povodom Dana Planete, po prvi put organizuje Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu zajedno sa studentima master programa Ekološka politika.

Ministar Trivan se osvrnuo na pitanje zaštite životne sredine kao jednog od suštinskih pitanja opstanka civilizacije i sveta u bogatstvu i raznolikosti kakvog ga poznajemo. Pitanje ekološke etičnosti u načinu života savremenog čoveka, povezano je s tim u kojoj meri razvoj koji se bazira na trošenju resursa i trci za profitom, vodi čovečansto u pravcu gde ljudi u stvari ne žele da idu, istakao je ministar Trivan. Svet je postao globalan, a problemi u zaštiti životne sredine složeniji i kompleksniji, obuhvatajući sve društvene sfere. Pored energetske bezbednosti, danas je posebno aktuelno pitanje ekološke bezbednosti. Zemlja koja nema ekološku bezbednost, ne može ostvariti ni svoju samostalnost. Zaštita životne sredine postaje instrument za uticaj u međunarodnim odnosima, sredstvo prinude za postizanje ciljeva u odnosu na pobeđene zemlje i nacije. Srbija to razume, i zato se pitanju ekološke bezbednosti odnosimo s posebnom pažnjom, naglasio je Trivan.

Izražavajući zadovoljstvo zbog angažovanog i kreativnog pristupa studenata FPN zaštiti životne sredine i prirode, ministar je zaključio da će se ciljevi održivog razvoja brže postići, ukoliko svako da svoj lični doprinos, promenom svojih navika i odgovornijim odnosom prema svom životnom okruženju i prirodi.

Ambasador Kraljevine Danske u Beogradu Anders Kristijan Haugor koji je prisustvovao otvaranju, izrazio je spremnost da razvijanjem saradnje, Srbiji budu preneta napredna iskustva i znanja u oblasti zaštite životne sredine ove razvijene evropske zemlje.

Nedelja održivog razvoja na FPN-u održava se od 23. do 26. aprila, i obuhvatiće različite sadržaje i događaje naučnog i promotivnog karaktera.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Ekološka akcija čišćenja lokaliteta na Starom aerodromu u Podgorici

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U utorak 24. aprila na lokalitetu Magistralni put Podgorica-Tuzi, potez od Ul. Veljka Vlahovića ka Tuzima sa lieve strane magistrale u ukupnoj dužini od 350 matara uz magistralni put i širini od 100-120 metara, koji obuhvata park i šumu, a povodom Međunarodnog dana planete Zemlje održaće se ekološka akcija čišćenja. Akciju organizuju Agencija za zaštitu prirode i životne sredine i “Čistoća” d.o.o. – Podgorica.

Područje se odlikuje velikim bogatstvom vrsta flore i faune te raznovrsnim i složenim ekosistema submediteranskog područja. Akcija čišćenja, treba da posluži kao pozitivan primer kontinuiranog nastojanja u rešavanju problema neuređenih odlagališta u Crnoj Gori.

Kombinacija zajedničkih aktivnosti i javnog dijaloga je najbolji način za jačanje partnerstva između građana i nadležnih institucija, ali i svojevrstan podsetnik da za kvalitet životne sredine odgovornost snosimo svi, i pojedinačno i kao društvo u celini.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević