Home Blog Page 1109

Održana 11. sednica Odbora za zaštitu životne sredine

Foto: parlament.gov.rs
Foto: parlament.gov.rs/

Na 11. sednici Odbora za zaštitu životne sredine, održanoj 8. maja, članovi su se informisali o statusu Pregovaračke pozicije i planu aktivnosti Pregovaračke grupe za Poglavlje 27.

 

Status Pregovaračke pozicije članovima je obrazložio državni sekretar Ministarstva  zaštite životne sredine Ivan Karić sa saradnicima, koji je izrazio nadu da će pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 biti spremna za godinu, do godinu i po dana.

 

Karić je istakao da su izazovi sa kojim se susreće Pregovaračka grupa za otvaranje Poglavlja 27, kvalitet i dostupnost informacija, podeljena ili nedovoljno definisana nadležnost, nedostatak strateškog i pravnog okvira i stabilan sistem finansiranja u oblasti životne sredine.

Evropska komisija u Izveštaju za 2018. godinu, dala je sugestije da Ministarstvo zaštite životne sredine poveća administrativne i finansijske kapacitete jačanjem Agencije za zaštitu životne sredine, operacionalizacijom Zelenog fonda i obezbeđivanjem odgovarajućih sredstava za isti.

Na sednici je predstavljen i plan aktivnosti Pregovaračke grupe o kojem su govorili pomoćnici državnog sekretara. Saradnici su istakli da su u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima Evropske komisije i da je održan niz sastanaka na kojima su razmatrana pitanja iz oblasti hemikalija i zaštite prirode, kao i iz oblasti klimatskih promena, u cilju izrade što kvalitetnijeg dokumenta Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Ivana Stojiljković, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora Radoslav Cokić, Borka Grubor, Milena Turk, Ivana Nikolić, dr Desanka Repac, prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, Duško Tarbuk, dr Ljubinko Rakonjac i članovi mehanizma „Zelena stolica“ preko kojeg se omogućava učešće nevladinih organizacija u radu Odbora.

Odobren remont agregata A2 u HE “Piva”

Foto: https://www.epcg.com
Foto: https://www.epcg.com

Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore A.D. Nikšić, na XVI redovnoj sednici, usvojio je amandman na Plan javnih nabavki za 2018. godinu kao i predlog Odluke o odobravanju kapitalnog remonta agregata A2 u HE “Piva”.

Odluke predstavljaju još jedan korak u realizaciji izuzetno važnih projekata u okviru programa rekonstrukcije i modernizacije dve velike hidroelektrane. Predviđena sredstva investicija su blizu 40 miliona eura.

Kapitalni remont drugog agregata u HE “Piva”, ukupno vredan oko 2,7 miliona eura, predviđen je budžetom za ovu i 2019. godinu.

 

Menadžment kompanije će, u skladu za Zakonom o javnim nabavkama, zaključiti ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem, koji će za potrebe HE “Piva” izvršiti radove na kapitalnom remontu agregata A2 nakon čega će performanse agregata biti dovedene u projektovane vrednosti i produžen njegov vek trajanja.

Odobravanjem amandmana na Plan javnih nabavki stvoren je preduslov za početak revitalizacije šest generatora u HE “Perućica”, čija je procenjena vrednost 3,56 miliona eura, kao i sprovođenje postupka nabavke blok-transformatora u našoj najstarijoj velikoj elektrani, koja se procjenjuje na 2,75 miliona eura.

Sa ovim investicijama EPCG intenzivira aktivnosti u okviru ciklusa petogodišnjih ulaganja a plan je da u tom periodu realizuje projekte čija ukupna vrednost prelazi 170 miliona eura.

Ovim investicijama će se obezbediti visoka pogonska spremnost, sigurnost i bezbednost u radu elektrana, povećati kompanijska efikasnost i obezbijediti sigurno snabdevanja kupaca i stabilno funkcionisanje elektroenergetskog sistema države.

Milisav Pajević

Sporazum o sufinasiranju Idejnog projekta Toplovod Kakanj-Sarajevo

Foto: http://elektroprivreda.ba
Foto: http://elektroprivreda.ba

U prostorijama Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, juče su, Bajazit Jašarević, generalni direktor, dr.sc. Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije i dr.sci.oec Fuad Čibukčić, direktor Fond za zaštitu okoliša FBiH potpisali Sporazum o sufinansiranju izrade Idejnog projekta snabdevanja toplotnom energijom iz TE ¨Kakanj¨ područja do/i Sarajeva.

Idejnom projektu je prethodila „Studija opravdanosti snabdevanja toplotnom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva“ u okviru koje je provedena detaljna analiza opravdanosti snabdevanja toplotnom energijom iz TE ¨Kakanj¨ područja do/i Sarajevo, uključujući sve aspekte uticaja na životne sredine i analizu rizika projekta s obzirom na zahteve i sigurnost snabdevanja električnom i toplotnonom energijom.

 

Projekat snabdevanja toplotnom energijom područja do/i Sarajeva iz TE ¨Kakanj¨omogćiće pouzdano, sigurno i stabilno snabdevanje toplotnomom energijom područja do/i glavnog grada na bazi domaćih energetskih resursa te nezavisnost od uvoznog gasa.
Cilj projekta je značajno smanjenje emisija CO2, NOx i SO2, poboljšanje kvaliteta vazduha, poboljšanje visokoefikasne kogeneracije, te stvaranje uslova za provođenje odredbi iz Direktive Evropske unije o energetskoj efikasnosti.

Korišćenje toplotne energije stvara mogućnost optimizacije troškovne efikasnosti za grejanje, nižu cenu, ostvarenje visokoefikasne kogeneracije, uštedu primarne energije u gradovima i što je posebno važno nezavisnost grada i njegovih stanovnika od uvoznog gasa.

Fond za zaštitu okoliša na osnovu odobrenja Vlade FBiH učestvuje u sufinansiranju izrade Idejnog projekta sa 500.000,00 KM. Elektroprivreda BiH i Fond za zaštitu okoliša FBiH zajedno su sa 50 procenata sufinansirali i izradu „Studije opravdanosti snabdevanja toplotnom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva“, vrednosti 526.500,00 KM.

Ukupni investicioni troškovi za izgradnju vrelovoda za snadbevanje toplotnom energijom iz TE „Kakanj“ područja do/i Sarajevo, prema rezultatima Studije iznose 230 miliona KM.

 

Milisav Pajević

Protest ispred zgrade Hrvatske elektroprivrede

Foto: http://zelena-akcija.hr/
Foto: http://zelena-akcija.hr/

Aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea, Zelene akcije i Zelene Istre održali su juče protest ispred zgrade Hrvatske elektroprivrede (HEP-a).

Najveće organizacije iz oblasti zaštite životne sredine snažno se protive planovima državne energetske kompanije da produži rad skoro 50 godina starog bloka termoelektrane u Plominu.

Razvukavši 16-metarski transparent s porukom “Čist ugljen je prljava laž!” na pet metara visine, poručili su da ne postoji prihvatljiva verzija elektrane na ugalj.

U toku je javna rasprava o izmenama studije o proceni uticaja na životnu sredinu kako bi (TE) Plomin 1 mogla biti u pogonu dodatnih 15 do 20 godina.

Štetan plan, poručuju organizacije iz oblasti zaštite životne sredine, prećutno je podržalo i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Hrvatske ne zatraživši da se za navedeni projekat sprovede postupak procene uticaja na životnu sredinu.

Milisav Pajević

Donete dopune Državnog plana upravljanja otpadom u Crnoj Gori

Foto: arhiva Energetskog portala
Foto: arhiva Energetskog portala

Vlada Crne Gore je na 75. sednici donela Odluku o dopunama Državnog plana upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period 2015-2020 godina.

Dopunama su definisana četiri centra za upravljanje otpadom: Podgorica, Bar, Nikšić i Bijelo Polje, od kojih centri u Podgorici i Baru već funkcionišu kao međuopštinski i razvijaju se u skladu sa važećim DPUO.

Učesnici u raspravi su istakli poseban značaj formiranja centara upravljanja otpadom u Nikšiću i Bijelom Polju, pri čemu će biti obezbeđena regionalnu pokrivenost za komunalni otpad i predviđen prostor, shodno specifičnostima lokalne privrede i međuopštinske saradnje, za upravljanje drugim vrstama čvrstog otpada.

Milisav Pajević

Održan protest “Nijednu kap vode nećemo dati”

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Odlukom Upravnog suda, poništeno je rešenje o zabrani izgradnje hidrocentrala, pa su meštani Pakleštice minulog vikenda ponovo protestovali.

Pod sloganom “Nijednu kap vode nećemo dati” u odbranu reke Visočice stali su meštani osamnaest staroplaninskih sela, nezadovoljni presudom Upravnog suda kojom je poništeno rešenje nadležnog Ministarstva, kojim se ne dozvoljava izgradnja mini-hidrocentrale Pakleštica.

Reka Visočica je jedna od najlepših na Staroj planini i stanište je raznih zaštićenih vrsta- pre svega potočne pastrmke. Pravi je raj za ribolovce i ljubitelje netaknute prirode.

 

To je jedna od najboljih reka za za mušičarenje i ribolov pastrmke, kažu meštani.

Meštani Pakleštice i staroplaninskih sela odlučni su u nameri da ne dozvole izgradnju mini-hidrocentrala i preusmeravanje reke u cevovod.
Za svoju borbu nedavno su dobili i najviše priznanje iz oblasti ekologijeZeleni list“.

Milisav Pajević

Globalni Simpozijum o zagađenju zemljišta

Foto: http://www.sepa.gov.rs
Foto: http://www.sepa.gov.rs

Na globalnom Simpozijumu o zagađenju zemljišta koji je održan u periodu 2-4. maja u sedištu UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu, Italija predstavljen je projekat saradnje italijanskog Ministarstva životne sredine, zemljišta i mora, Agencije Ujedinjenih Nacija za životnu sredinu (UN environment) i Ministarstva životne sredine Republike SrbijeAgencije za zaštitu životne sredine.

U okviru ove pomoći podiže se kapacitet Agencije za zaštitu životne sredine za monitoring kontaminiranih lokaliteta, uzorkovanje i analize zemljišta i izradu Katastra kontaminiranih lokaliteta.
 

 

Biće izrađeni karakterizacioni planovi za detaljno ispitivanje industrijskih lokaliteta “Viskoza” Loznica i “Zorka” Šabac i unaprediće se Informacioni sistem zaštite životne sredine u delu Katastra kontaminiranih lokaliteta.

Globalni Simpozijum je prvi korak u implementaciji dobrovoljnih smernica za održivo upravljanje zemljištem u smislu sprečavanja i smanjivanja štetnih materija u zemljištu kao načina održavanja dobrog statusa i kvaliteta zemljišta i sigurnosti hrane u skladu sa ciljevima održivog razvoja.

Milisav Pajević

Bon: Kako se ljubav, toplina, humor i poštovanje uklapaju u političke diskusije

Foto: IISD

Talanoa je tradicionalni koncept inkluzivnog, participatornog i transparentnog dijaloga razvijen od strane naroda naseljenih širom ostrva Tihog okeana. On se vodi usmeren na četiri vrednosti: ljubav, toplinu, humor i poštovanje. Kroz pripovedanje, učesnici razmenjuju ideje, veštine i iskustvo.

Svrha talonoe je izgradnja odnosa poverenja i stvaranje povoljne atmosferu uzajamnog razumevanja i saosećanja da bi se kasnije na tim osnovama donele mudre odluke za kolektivno dobro. U ovom razgovoru nema mesta oštrim, kritičkim opaskama ni svaljivanju krivice na drugoga i poželjno je da se čuje svačije viđenje.

Foto: IISD

Šta se desi kada se ovaj način diskusije sa pacifičkih ostrvaca izmesti na mesta okupljanja političkih zvaničnika? Kada se između njih uklone stolovi za kojima obično zasedaju i nestanu njihove zastave i kartice sa imenima država iza kojih se kriju? Kada počnu da pričaju iz svojih voskom uglačanih, elegantnih “cipela”?

Po ugledu na miroljubive ostrvljane, Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC) ustanovila je sopstvenu verziju talanoa dijaloga. U političku orbitu lansiran je u januaru 2018, a osmišljen je s ciljem ograničavanja negativnih dejstava klimatskih promena i tabanja našeg puta ka održivoj budućnosti do 2050. godine.

Poziv za učešće nije adresiran samo na državne aktere, već i na lokalne vlasti, preduzetnike, naučnike, domorodačko stanovništvo, omladinu i građansko društvo. Ljudi širom sveta, putem internet platforme, mogu da daju svoj doprinos budućim talanoa skupovima koja će se održati pod okriljem UNFCCC.

Foto: IISD

Nedelja, 6. maj 2018. godine bila je istorijska prilika da 210 vladinih i 105 nevladinih predstavnika podeljenih u 7 grupa, na sastancima u Bon prvi put iznesu svoja stanovišta o tri pitanja:

  • Gde smo trenutno?
  • Gde želimo da budemo?
  • Kako da stignemo tamo?

Predstavnik Gabona pohvalio je talanou kao mesto na kojem su govorili ljudi, a ne strane ugovora UNFCCC.  Jedna od priča ispričanih u nedelju ostavila je dubok utisak na Emanuel Pino iz organizacije gradova C40. Azijski institut tehnologije predstavio je izumitelja s Maršalskih Ostrva. Njegovo energetski efikasno rešenje rezultovalo je trostrukom koristi za stanovništvo – manjim ugljeničnim otiskom, nižim računima za struju i novim poslovnim šansama. Pino je nabrojala načine na koje gradovi odgovaraju na izazov klimatskih promena – održivi transport, “zelena” arhitektura, energetska efikasnost, nulti nivo otpada i obnovljivi izvori energije.

Huan Pablo Osornio, ispred organizacije za zaštitu životne sredine Greenpeace, skrenuo je pažnju na nezadovoljstvo među građanima. “Nedostatak klimatskih akcija znači da varamo jedni druge i napuštamo svoju decu. Ljudi širom sveta su ljuti. Žele da vide više zalaganja i brže rezultate. Zbog toga izlaze na ulice i marširaju. Zbog toga izvode nesposobne vlade i neogovorne kompanije na sud”, izjavio je Osornio.

Gebru Jember, meteorolog iz Etiopije pohvalio je dijalog kao proces iz kojeg niko nije izostavljen i kao test realnog stanja koji će ukazati na “praznine” na polju ostvarivanja Pariskog sporazuma o klimatskim promenama. Naglasio je da talanoa nije talk show, već jedno od sredstava koji su predviđeni za smanjivanje emisija gasova staklene bašte i treba da se shvati ozbiljno.

Senatorka Filipina Loren Legarda naglasila je neophodnost aktivnog učestvovanja klimatski ranjivih nacija u odvažnom delanju u oblasti promene vremenskih prilika. Baš kao što problem rasta temperature prožima različite sektore, isto tako treba da bude i sa reakcijom na njega, te je Legarda istakla značaj multisektoralnog pristupa u borbi protiv klimatskih promena.

Ako je 2017. protekla kao godina potvrđivanja posvećenosti čovečanstva “ortakluku” sklopljenom u francuskoj prestonici 2015, 2018. bi trebalo da bude u znaku prelaska s reči na dela. Iako zasnovana na rečima, talanoa je upravo jedno od dela koje promoviše udruženu akciju država, gradova i kompanija u bitki sa globalnim zagrevanjem. Smatra se generalnom probom za “globalnu procenu”, koja će da se odigra u 2023. godini kao osvrt potpisnica UNFCCC na postignute rezultate od 2020.

Jelena Kozbašić

Raspisan poziv radi izgradnje solarne elektrane Briska Gora

Photo-illustration: Pixabay

Vlada Crne Gore je na 75. sednici usvojila Informaciju o raspisivanju Javnog poziva za davanje u zakup zemljišta u svojini države na lokalitetu Briska Gora – Opština Ulcinj radi izgradnje solarne elektrane, sa Nacrtom tenderske dokumentacije za davanje u zakup zemljišta u svojini države na lokalitetu Briska Gora – opština Ulcinj radi izgradnje solarne elektrane.

Nacrt tenderske dokumentacije obuhvata Javni poziv kojim je definsano davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121 m², radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW.

Tenderom se predviđa mogućnost zaključivanja ugovora o garantovanom otkupu električne energije, po tržišnim uslovima, čime se izbegava mogućnost preuzimanja rizika od strane države u smislu uticaja na rast cena električne energije za potrošače u Crnoj Gori.

Osim toga, bitni elemetni tendeske dokumentacije su i kriterijumi koji definišu pravo učešća na tenderu i kriterijumi koji predstavljaju osnovu za vrednovanje ponuda.

Milisav Pajević

Devet neobavezujućih ponuda za gasovod

Foto: pixabay

GASTRANS d.o.o. Novi Sad je izvestio Agenciju za energetiku (AERS) da je prispelo devet neobavezujućih ponuda tokom prve faze ispitivanja interesovanja tržišta za korišćenje budućeg gasovoda, planiranog da preko teritorije Srbije spoji bugarski i mađarski transportni sistem.

 

 

Može se oceniti da je iskazano zadovoljavajuće interesovanje, a GASTRANS će, saglasno odluci Agencije za energetiku, do kraja juna uraditi analizu prispelih ponuda i o tim rezultatima obavestiti AERS.

Ukoliko rezultati analize pokažu opravdanost izgradnje gasovoda, pristupiće se narednoj fazi postupka – pozivu učesnicima koji su podneli ponude u prvoj fazi da podnesu obavezujuće ponude za rezervaciju kapaciteta na budućem gasovodu.

Ukupno je na ulazu u Srbiju iz pravca Bugarske zahtevan kapacitet od oko 42 miliona m3 prirodnog gasa na dan, pri čemu su planirani različiti izvori nabavke prirodnog gasa.

 
Milisav Pajević

Intenzivno se gradi vetropark Malibunar

Foto: http://vetroparkalibunar.rs
Foto: http://vetroparkalibunar.rs

Kompanija Elicio nastavila je intezivni rad na izgradnji vetroelektrane Alibunar.

Do sada je podignuto više od polovine elemenata za vetropark. Ukupna vrednost investicije je 80 miliona evra, a vetropark će se finalno sastojati od 21 vetroturbine.

Istovremeno se, sa druge strane državnog puta I reda Beograd – Vršac, radi na izgradnji trafo stanice i priključnog dalekovoda.

Očekuje se da vetropark u građevinskom smislu bude završen u poslednjem kvartalu ove godine.

Vetropark Malibunar, koji je pušten u probni rad krajem oktobra 2017. godine, tokom zimskog perioda proizvodio je električnu energiju u zadovoljavajućem kapacitetu.

Milisav Pajević

Remont bloka A4 u Termoelektrani “Nikola Tesla A“ biće završen do kraja jula

Foto: http://www.mre.gov.rs
Foto: http://www.mre.gov.rs

Kapitalni remont bloka A4 u Termoelektrani “Nikola Tesla A“ u Obrenovcu biće završen do kraja jula, najavili su ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i v.d. direktora EPS-a Milorad Grčić.

 

Remont bloka A4 u Termoelektrani “Nikola Tesla A” jedna je od najznačajnijih investicija ove godine u sistemu Elektroprivrede Srbije, a ulaganjem oko 53,5 miliona evra snaga bloka će se povećati na 332 megavata, produžiti radni vek i unaprediti energetska efikasnost i zaštita životne sredine.

 

Ministar Aleksandar Antić naglasio je da je blok A4 značajan za ukupnu stabilnost energetskog sistema Srbije. Kako je rekao, u Srbiji je u aprilu proizvodnja struje za oko 14 odsto bila veća nego u istom mesecu lane, dok je proizvodnja uglja povećana za oko šest odsto, što su zaista dobri rezultati.

 

– Vlada Srbije ekonomiju stavlja u prvi plan, naš prioritet je ekonomski razvoj Srbije i sa ponosom ističemo izuzetno dobre rezultate koje naša privreda ostvaruje. Rast BDP-a u prvom kvartalu od 4,5 odsto je zaista ohrabrenje i dokaz da sve ovo što vlada, zajedno sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem radi, ostvaruje rezultate i da ceo naš koncept daje rezultate, kazao je Antić.

Milorad Grčić je naglasio da se remont na bloku A odvija i da je to jedan od najvažnijih poslova na TENT-u u Obrenovcu i da se radovi odvijaju bolje od planirane dinamike.

– Rok je oko 140 dana, a mi smo sada ispred dinamike za nekolikog dana i u okviru predviđenog roka ćemo završiti posao, naveo je Grčić.

Rekao je da će za nešto više od 20 megavata biti povećan kapacitet tog bloka i da će njegova trajnost biti produžena za narednih nekoliko decenija.

Milisav Pajević

Izvedena Prva internacionalna ornitološka opera

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prva internacionalna ornitološka opera uživo je prenošena na Prvom i Drugom programu radija Radio-televizije Vojvodine u noći između 5. i 6. maja.

Ova medijska kuća po prvi put se uključila u taj projekat Evropske radiodifuzne unije u kome je učestvovalo još četrnaest svetskih radio stanica u organizaciji Radio televizije Irske. Emisija je emitovana pod nazivom “Pesma ptica u zoru” (Dawn Chorus).

Prvi su se pesmom iz Srbije oglasili crvendaći, potom drozd pevač i kosovi, a zatim su im se pridružile i ostale ptice sa osamnaest mesta na dva lokaliteta iz Vojvodine (Zmajevac i Bukovac).

Radio Novi Sad, pored toga što je bio jedinstven u ovoj priči prenosom na dve jezika- srpskom i mađarskom, dobio je najviše prostora od kolega iz Dablina, odakle je glavni prenos emitovan.

Ovakva vrsta programa ima za cilj podizanje svesti ljudi o svetu ptica i njihovom značaju za celokupan sistem, ali i potrebu da se skrene pažnja na sve češće hvatanje i trovanje, držanje u zatočeništvu i preprodaju ptica, što su zakonom zabranjene radnje.

Milisav Pajević

Formirana Zelena poslanička grupa Crne Gore

Foto: http://sdr.gamn.org/

Škola demokratskog rukovođenja je u saradnji sa poslanicima Skupštine Crne Gore formirala neformalnu Zelenu poslaničku grupu, a uz podršku nemačke organizacije GIZ.
Cilj ovog projekta jeste da teme zaštite životne sredine, održivog korišćenja energije i energetske efikasnosti, zaštite klime i generalno održivog razvoja, dobiju zasluženi prioritet i nađu se u fokusu prilikom odlučivanja.

Uključivanjem u grupu, poslanici će, u saradnji sa civilnim sektorom, doprineti ostvarivanju ovog cilja, ali i imati priliku da aktivnim radom utiču na usklađivanje propisa Crne Gore sa evropskim standardima i normama iz navedenih oblasti.

Do sada je osam poslanika/ca crnogorske Skupštine iz vlasti i opozicije iskazalo interesovanje za ovu grupu potpisivanjem Povelje, a organizatori se nadaju da će se u narednom periodu njen sastav proširiti priključivanjem poslanika/ca i ostalih političkih partija.

 

Poslanicima će uključivanje u ovu grupu omogućiti da: unaprede svoja znanja iz oblasti zaštite životne sredine, održivog korišćenja energije, energetske efikasnosti, urbane mobilnosti i uopšte održivog razvoja; da se povežu sa svojim kolegama poslanicima, stručnjacima i aktivistima; budu vidljiviji u javnosti i da se povežu sa organizacijama civilnog društva aktivnim u zaštiti životne sredine, održivog korišćenja energije i održivog razvoja.

U sklopu aktivnosti predviđenih projektom realizovan je radni ručak sa poslanicima tokom kog su prezentovane politike energetske efikasnosti i zašto je ova tema značajna i za društvo i za državu.

Takođe, poslanici su izrazili izuzetnu zainteresovanost za rad grupe ističući da bi u narednom periodu bilo poželjno uspostaviti Sekretarijat, ali u aktivnosti uključiti i instituciju Parlamenta. Poslanici su saglasni da su u ovoj oblasti neophodne podsticajne mere kako bi se politike u ovim oblastima pokrenule naglašavajući i neophodnost političke volje.

Ove aktivnosti, podržane od strane Nemačke organizacije za međunarodnu saradnjuGIZ-ovi Otvoreni regionalni fondovi za Jugoistočnu Evropu za Energetsku efikasnost i Biodiverzitet, deo su regionalne inicijative šest zemalja Zapadnog Balkana.

Milisav Pajević

Održana manifestacija „U susret planeti Zemlji“

Foto: http://www.gef.bg.ac.rs
Foto: http://www.gef.bg.ac.rs

U prostorijama Geografskog fakulteta u Zemunu nedavno je održana manifestacija pod nazivom „U susret planeti Zemlji“.

Glavni program je bio posvećen cirkularnoj ekonomiji.

Na početku svim prisutnim su se obratili prof. dr Dejan Filipović i prof. dr Miroljub Milinčić. Predavanje o cirkularnoj ekonomiji je održao Milan Veselinov, konsultat za cirkularnu ekonomiju.

Na tribini „Uspešne zelene preduzetničke priče“ su učestvovali: Ivanka Milenković – Ekofungi, Mila Rosić -Dve stolice i majstorice Sanja Andrejević – Dve stolice i majstorice, Dejan Letić – Reciklaža auto delova.

Učesnici tribine su gostima predstavili život preduzetnika, izazove sa kojima se suočavaju i odluke koje donose u ključnim momentima svoga poslovanja.  Nakon pauze su prikazana dva edukativna filma.

Učesnici druge tribine, koji su govorili o uspostavljanju cirkularne ekonomije, metodama koje su dale rezultata u Evropi i svetu i razvojnim šansama za Srbiju u uspostavljanju ovog koncepta, su bili: Jasminka Jang – suosnivač RES fondacije, Milan Veselinov – konsultant za cirkularnu ekonomiju, Sandra Kamberović, generalni sekretar „Hrabri čistač“, Nemanja Komatović, koordinator Recan fonda.

Dodeljene su nagrade za najbolje fotografije i postere u konkursima „Doba konzumerizma“ i „Cirkularna ekonomija“. Pristigla je 21 fotografija, a najlepše među njima su poslali: Dorotea Redžepi, Trinaesta beogradska gimnazija, Marija Topalović, Hemijska prehrambena tehnološka škola, Beograd, Jovan Radenković, Gimnazija Kosovska Mitrovica, Natalija Borovnica, Hemijska prehrambena tehnološka škola, Beograd, Katarina Marković, Medicinska škola, Beograd

Pristiglo je 15 postera, a najbolje su poslali: Tijana Trifunović, Geografski fakultet, smer: Geoprostorne osnove životne sredine Pavle Ćurčić, Fakultet likovnih umetnosti, smer: Slikarstvo Tea Milošević, Fakultet za umetnost i dizajn, smer: Grafički dizajn Jelena Ivanović, Geografski fakultet, smer: Turizmologija Anita Vuksanović, Ekonomski fakultet, smer: Trgovinski menadžment i marketing.

Prvi put na Geografskom fakultetu je održan sajam organizacija, institucija i firmi koje se bave zaštitom i unapređenjem životne sredine. Studenti su iskoristili priliku da se upoznaju sa predstavnicima četrnaest različitih organizacija i firmi, saznaju sve o njihovim aktivnostima i prilože biografije kako bi potencijalno bili uključeni u njihov rad.

Milisav Pajević

Krenuo regionalni marš “Zauvek bez krzna”

Foto: Fur free forever
Foto: Fur free forever

Aktivisti za zaštitu prava životinja su sa Trga Republike u Beogradu “krenuli” u regionalni marš protiv krzna pod nazivom “Zauvek bez krzna” (Fur free forever).

U maršu učestvuju aktivisti iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Bugarske.

Aktivisti su nosili transparente na kojima je pisalo da je “Krzno zločin i ubistvo”, da je za jednu bundu potrebno i do 200 životinja, kao i da životinje “strujnim udarom i trovanjem” stradaju zbog odevnog predmeta.

Podredsednica Udruženja za slobodu životinja Tamara Jevtović izjavila je da akcijom žele da podsete da će držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože prema odredbi Zakonu o dobrobiti životinja Srbije biti zabranjeno od 1. januara 2019. godine.

Jevtović je za agenciju Beta rekla da oni žele da “odbrane” tu odredbu, pošto postoji tedencija da se ona izbriše ili odloži njena primena kao što je to učinjeno u BiH.

– Želimo da pokažemo ljudima da je praksa držanja, reprodukcije, lišavanja života životinja zarad krzna i kože zastarela, da osvestimo ljude šta se sve dešava u toj krznarskoj industriji i da sa ekonomskog aspekta, a posebno sa etičkog, ta industrija nije prihvatljiva, rekla je Jevtović.

Ona je istakla da Srbija treba da pokaže da nije zemlja koja će unazaditi dostigunte standarde i da ono što je propisano zakonom iz 2009. treba da ostane.

Umetnica Jelena Zoe Disić, koja je i članica Udruženja za slobodu životinja, pozvala je građane da podrže njihov akciju jer ona doprinosi zaštiti prava radnika i životne sredine.

– Ljudi koji rade na farmama životinja rade u veoma lošim uslovima, a te farme su jedne od najvećih proizvođača fosfornog otpada, tako da se ne sme dozvoliti odlaganje primene zakona, jer postoji opasnost da će krznari iz zemalja gde je to zabranjeno doći u Srbiju, rekla Zoe Disić.

Izvor: TVN1

Milisav Pajević