Home Blog Page 1077

Akcija “Paraćin – naše dvorište”

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Program unapređenja komunalnih usluga Opštine Paraćin i Javno komunalnog preduzeća “Paraćin”, koji za cilj ima veliko čišćenje grada, nastavljeno je tokom juna u ulicama Kolarčevoj, Nadežde Petrović, Janka Veselinovića, Kučajskoj, Josipa Pančića, Radoja Domanovića, Knjaza Miloša, kao i u Novoselskoj, Mišarskoj i Stričkoj.

Ekipe uređuju javne površine košenjem, dubinskim pranjem i čišćenjen ulica, a građani iz svojih dvorišta treba da na ivicu trotoara iznesu kabasti otpad, kako bi ih komunalne ekipe odnele na deponiju.

Akcija pod nazivom “Paraćin-naše dvorište” organizuje se već godinama u Paraćinu, a najbolje rezultate daje u ulicama u kojima stanovnici aktivno učestvuju u čišćenju svojih dvorišta i ispred njih, ispred ulaza svojih zgrada i lokala.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Mumbaj zabranio plastiku za jednokratnu upotrebu

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Mumbaj je najveći indijski grad koji je zabranio upotrebu jednokratne plastike. Ako stanovnici ovog grada budu uhvaćeni da koriste plastične kese, kaše ili flaše biće kažnjeni sa do 360$ kazne i tri meseca u zatvoru.

Inspektori u plavim jaknama postavljeni su na mnoge lokacije u gradu kako bi nadgledali preduzetnike i narod kako bi se osigurali da niko ne koristi plastične kese. Nekoliko preduzeća kao što je Mekdonalnds i Starbaks već je kažnjeno.
Kazne variraju od 70$ za one koji prvi put krše zakon do 360$ i tri meseca u zatvoru za one koji nekoliko puta budu opomenuti a i dalje koriste plastiku za jednokratnu upotrebu.

„Razumem da je ovo dobro za okolinu ali za stanovnike Mumbaja ovo je veliki problem,“ izjavio je jedan stanovnik ovog grada. „Ljudi ovde sve nose u plastičnim kesama.“
Jedan ispitanik, taksista, izjavio je da je počeo sa sobom da nosi platneni ceger a da je njegov lokalni mesar meso počeo da umotava u novine umesto u plastičnu foliju.

Lokalni mediji objavili su prijave lokalnih prodavaca da neki inspektori koriste konfuziju kako bi naplatili kaznu i stekli novac od zabrane.

Indija je nedavno bila domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine čija je ovogodišnja tema bila epidemija plastičnog otpada. Od 1950. godine oko 6.3 milijarde tona platike globalno završilo je u našoj životnoj sredini. Ta plastika neće se razložiti barem 450 godina.

Polovina svetske plastike proizvedena je u poslednjih 13 godina a polovina toga su proizvodi koji se koriste samo jednom a potom se odbace, poput kesa, čaša ili slamčica.

Indijci koriste manje plastike nego što je to globalni prosek, otprilike oko 11kg plastike godišnje po stanovniku dok je prosek u Americi 109kg po stanovniku. Uprkos tome Indija ima najveću stopu nepravilnog upravljanja plastičnim otpadom. Plastična folija, čaše i kese uobičajen su prizor na ulicama indijskih gradova i plažama a postoje i deponije veličine planina na obodima velikih gradova kao što je Nju Delhi.

Ova zabrana jeste rigorozana a da stvari budu gore u prošli ponedeljak kada je stupila na snagu padala je jaka kiša i nakvasila sve stvari ljudima koji su nosili platnene cegere i dodatno ih obeshrabrila, rekao je jedan građanin.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Deseta, jubilarna regata „Vode Vojvodine“

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“
Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Deseta, jubilarna regata „Vode Vojvodine“ održana je od 22. juna do 1. jula ove godine na plovnom putu dugom oko 230 kilometara, po Dunavu, Tisi, te bačkim i banatskim kanalima.

Oko 240 članova posade na 86 brodića ploviće kružnom rutom Novi Sad- Titel- Zrenjanin- Kleke- Novi Bečej- Bečej- Srbobran- Kulpin- Novi Sad bilo je u prilici i da prođe kroz pet brodskih prevodnica, koje su jedna od odlika plovidbe kanalima.

„Vode Vojvodine“ jednom godišnje, krajem juna, organizuju regatu povodom Međunarodnog dana Dunava, kako bismo na najbolji način promovisali plovne potencijale Vojvodine. Ovo je naša deseta po redu, jubilarna regata i svojom rutom obuhvata plovidbu i Dunavom i Tisom,  ali i bačkim i banatskim kanalima. S jedne strane, želja nam je da naše rekreativne nautičare ohrabrimo da plove kanalima bez straha od prolaska kroz prevodnice, a sa druge strane, da podstaknemo naše gradove i sela da izađu na vodu i prepoznaju potencijal koji ima nautički turizam. Na taj način, ostvarujemo i jedan od dugoročnih ciljeva našeg preduzeća, a to je stvaranje održivih vodnih resursa, izjavio je direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić.

JVP „Vode Vojvodine“ tradicionalno organizuje regatu povodom 29. juna – Dana Dunava, i ona je jedna od najvećih višednevnih rekreativnih plovidbi u našoj zemlji. Organizacijom regate, JVP „Vode Vojvodine“ želi da promoviše plovne potencijale Vojvodine, plovidbu i nautički turizam.

Regata je imala međunarodni predznak. Sa domaćim nautičarima, uglavnom iz Novog Sada i Beograda, učestvovali su i učesnici iz inostranstva – Hrvatske, Slovenije, Austrije, Holandije i Francuske. Na regati je plovilo i oko 40 dece školskog i predškolskog uzrasta.

Milisav Pajević

Cene nafte prošle nedelje porasle više od pet odsto

Na svetskim tržištima cene nafte su prošle nedelje porasle više od pet odsto jer se ulagači plaše da bi sankcije SAD protiv Irana, petog najvećeg proizvođača, mogle izazvati značajan pad ponude na tržištu, i to u doba kada potražnja raste.

Na londonskom je tržištu cena barela prošle nedelje porasla 5,1 odsto, na 79,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko osam posto, na 74,10 dolara, prenosi Index.hr.

Snažan uspon cena nafte ponajviše je posledica nastojanja američke vlade da blokira iranski izvoz nafte da bi Teheran lišila ključnog izvora finansiranja, nadajući se da će manjak na tržištu popuniti ostali veliki proizvođači nafte iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i Rusija.

Iran je peti proizvođač nafte u svetu s proizvodnjom od oko 4,7 miliona barela dnevno i udelom u svetskoj proizvodnji od gotovo pet posto. Najveći deo proizvedene nafte izvozi u Kinu i ostale velike potrošače.

Veliki kupci iranske nafte, uključujući Japan, Indiju i Južnu Koreju, signalizirali su da bi mogli obustaviti kupovinu ako SAD uvede sankcije Teheranu.

U međuvremenu nastoje kupiti što više iranske nafte te je njihov uvoz u maju dostigao najviši nivo u prethodnih osam meseci.

Milisav Pajević

Na Divčibarama održani “Dani gljiva i lekovitog bilja”

Photo: Pixabay

 

Photo: Pixabay

Ekološko društvo “Medvednik” je na Divčibarama organizovalo “Dane gljiva i lekovitog bilja“.

Divčibare dobijaju prve gljivarske staze.

Posle Kopaonika to je druga planinska destinacija u Srbiji, koja posetiocima i ljubiteljima gljiva nudi tako nešto.

Otvaranje gljivarskih staza je samo jedna od aktivnosti ove poznate manifestacije “Dani gljiva i lekovitog bilja“.

Ovu manifestaciju organizuje ekološko društvo “Medvednik”.

Milisav Pajević

Trivan: Moraćemo da izdvajamo više para za životnu sredinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Srbija mora najvažniji resurs, pijaću vodu, da sačuva za sebe, kaže ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i dodaje da se ne slaže sa tim što su mnogi izvori pijaće vode dati kao koncesija ili na neki drugi način različitim subjektima.

Srbija, generalno, ne troši vodu na racionalni način. Srbija nema dovoljno pijaće vode, perspektivno gledajući. Klimatske promene donose snižavanje nivoa podzemnih voda. Istovremeno, to znači smanjivanje kapaciteta podzemnih voda i rezervi koje imamo, rekao je Trivan u intervjuu za Telegraf.rs.

Istakao je da bi trebalo racionalno da koristimo pijaću vodu “sve da je i imamo za bacanje, a nemamo”.

Ukazao je da površinske vode moraju da budu čiste, da bismo i tu imali deo rezervi, koja se može kvalitetno prerađivati u kvalitetnu pijaću vodu.

Plan je, kaže, da u Srbiji treba da se izgradi 359 sistema za preradu otpadnih voda, što znači da treba da investiramo između četiri i pet milijardi evra u to, a nakon toga ćemo moći da računamo na čistu i zdravu životnu sredinu u celini.

– Mnogo je to novca, Srbija nema toliko para, ali će morati da izvaja. Moraće da izdvaja više para za životnu sredinu od sadašnjih 0,2, – 0,7 odsto BDP-a, do 1,2 ili 1,3 odsto, koliko je u mnogim zemljama. Ako želimo da živimo zdravo, duže i da sačuvamo prirodu, to mora da se desi. Garantujem, da će se to desiti, rekao je Trivan.

Pobornik je da se u projekte prerade otpadnih voda “ide” ka privatno-javnim partnerstvima, jer je to brži put da se obavi taj posao.

Izvor: Telegraf.rs

Milisav Pajević

Potrebno učiniti napore kako bi se održala stabilnost naftnog tržišta

Saudijska Arabija saopštila je da je kralj Salman razgovarao s američkim predsednikom Donaldom Trampom, ali da tokom razgovora nije bilo reči o proizvodnji dodatnih dva miliona barela nafte koje je Tramp ranije spomenuo na Twiteru.

– U razgovoru su dvojica lidera naglasili da je potrebno učiniti napore kako bi se održala stabilnost naftnog tržišta i rast globalne ekonomije, prenela je državna agencija Saudi press.

U saopštenju se dodaje da postoji razumevanje da će zemlje koje proizvode naftu morati da daju “nadoknadu za bilo kakve eventualne nestašice zaliha”, bez daljeg objašnjenja.

Milisav Pajević

Akcija OEBS-a za zdraviju životnu sredinu u Tuzli

Foto: Wikipedia/ Boabo
Foto: Wikipedia/ Boabo

Misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini na području Tuzle organizuje niz aktivnosti koje za cilj imaju promociju zaštite životne sredine.

Sprovođenje ovih aktivnosti je simbolično obeleženo prošlog četvrtka postavljanjem informativne table sa edukativnim sadržajem u svrhu podizanja svesti građana o značaju pravilnog odlaganja otpada.

U okviru ovih aktivnosti, informativne table će biti postavljene na još sedam lokacija na području grada Tuzle.

Ranije je, u saradnji sa Fondacijom tuzlanske zajednice i Gradskom upravom Grada Tuzle, realizovana akcija sadnje drveća na šetalištu uz reku Jalu.

Pored toga, u saradnji s Vijećem mladih Tuzla, Koalicijom za borbu protiv mržnje Tuzla i ekološkim nevladinim organizacijama će tokom jula biti organizovana akcija čišćenja izletišta Ilinčica, najavljeno je iz Misije OEBS-a u BiH.

Milisav Pajević

Srbiji uručen potpisan IPARD II finansijski sporazum 2014 -2020

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji NJ.E. Sem Fabrici uručio je prekjuče ministarki za evropske integracije Jadranki Joksimović potpisan IPARD II finansijski sporazum 2014 -2020 zaključen između Vlade Republike Srbije i Evropske komisije.

Ovim je srpskim poljoprivrednicima omogućeno da koriste investicionu podršku u iznosu od 175 miliona evra bespovratne pomoći do 2020. godine.

Fabrici je u novom sedištu Uprave za agrarna plaćanja na Novom Beogradu, rekao da IPARD II podrazumeva grant od 175 miliona evra, a da će uz doprinos lokalnih vlasti i privatnog finansiranja biti investirano oko 400 miliona evra u poljoprivredu i dodao da je poljoprivreda veliki potencijal za rast jer ona čini 10 odsto BDP Srbije, 20 odsto zaposlenih je u poljoprivredi a 50 odsto izvoza poljoprivrednih proizvoda ide u Evropsku uniju.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović je ocenila da je ovaj program važan zbog usklađivanja poljoprivredne politike Srbije sa zajedničkom evropskom politikom u tom sektoru.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama

Vlada Crne Gore je na poslednjoj sednici utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama.

Izmenama se, između ostalog, nacionalno zakonodavstvo dalje usaglašavanja sa legislativom Evropske unije i stvara potreban pravni okvir za donošenje nedostajućih podzakonskih akata, kao i usklađivanje već donešenih.

Konkretniji cilj je sprečavanje, kontrola i smanjenje zagađivanja voda uticaja, odnosno, stvaranje uslova za razumno i pravično održivo korišćenje voda.

Milisav Pajević

Sankcije neće uticati na izgradnju ruskog gasovoda “Severni tok 2”

Nemačka je dobila garancije SAD da nikakve sankcije uvedene Rusiji neće uticati na izgradnju ruskog gasovodaSeverni tok 2”, saopšteno je iz nemačkog Ministarstva privrede.

Portparol Ministarstva, čije ime nije navedeno, izjavila je da se Nemačka usprotivila sankcijama sa ekstrateritorijalnim efektom, ali da odrednice SAD o izgradnji gasovoda koji povezuje Rusiju i Nemačku pokazuju da sankcije neće uticati na njegovu izgradnju.

Ona nije mogla da kaže kada je Nemačka dobila odrednice od SAD.

Milisav Pajević

Nova šema za smanjenje emisija ugljenika na međunarodnim letovima

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Specijalna agencija UN-a za civilno vazduhoplovstvo odobrila je nove standarde za globalni sporazum o smanjenju emisije gasova staklene bašte međunarodnih letova. Prema novim pravilima za novu šemu za smanjenje emisije ugljnika za međunarodnu avijaciju (CORSIA), aviokompanije moraju početi da prate i izveštavaju o potrošnji goriva i emisijama ugljenika od januara 2019. godine.

Oni će morati da sprovedu mere da ograniče svoje emisije ili da ih nadoknađuju kupovinom karbonskih kredita od naznačenih zelenih projekata širom sveta.

Procenjuje se da domaći i međunarodni letovi imaju oko 2% globalnih emisija CO2.

Odobrenje Saveta međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva omogućiće vladama i indiustriji da završe pripreme pre stupanja propisa na snagu.

Predsednik Saveta dr Olumuiva Benard Aliu rekao je: „Avijacija je sada odredila ne samo svoje ciljeve o klimatskim promenama već i sredstva za njihovo postizanje. Korak koji je načinjen danas predstavlja jasan pokazatelj nepokolebljive predanosti vlada i avio kompanija da smanje budući uticaj međunarodne avijacije na globalnu klimu.“

Dodao je da su odredbe CORSIA testirane uz podršku nemačke vlade i učešće šest drugih zemalja i deset aviokompanija.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Turskim tokom gas do Bugarske, Srbije i Mađarske početkom 2020. godine

Prirodni gas koji će se isporučivati preko drugog kraka gasovoda Turski tok mogao bi početkom 2020. godine da poteče kroz gasne transmisione sisteme Bugarske, Srbije i Mađarske, najavio je generalni direktor Gasproma Aleksej Miler.

Dodao je da su pomenute tri zemlje donele odluku o razvoju svojih gasnih transmisionih mreža.

Gasprom je pre dva dana nastavio sa polaganjem cevi za drugi krak gasovoda Turski tok, nakon što je u aprilu završena izgradnja prvog kraka.

Do sada su položene cevi u dužini od 1.161 kilometra, što je 62 posto ukupne dužine gasovoda.

Gasprom i turski Botas su u maju potpisali protokol o izgradnji kopnenog dela gasovoda Turski tok koji će dovesti ruski gas do evropskih potrošača.

Potpredsednik Gasproma Vitalij Markelov je nedavno izjavio da se sa Turskom pregovara o ruti drugog kraka gasovoda preko teritorije te zemlje, a zamenik izvršnog direktora Gasproma Aleksandar Medvedev kaže da će vrlo brzo biti doneta konačna odluka o ruti.

Prema njegovim rečima, trenutno se razgovara o dve ključne opcije u skladu sa procedurama u Evropskoj uniji i Evropskoj komisiji, a kao potencijalna tržišta imenovao je Grčku, Italiju, Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.

Prva linija gasovoda Turski tok će snabdevati gasom samo Tursku, dok će druga služiti za dopremanje ruskog gasa do južne i jugoistočne Evrope.

Svaki krak gasovoda će imati kapacitet od po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje, a ukupna vrednost projekta procenjena je na 11,4 milijarde evra.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore donela uredbe o obaveznom udelu biogoriva u sektoru saobraćaja

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Na 83. sednici Vlade Crne Gore doneta je Uredba o bližim kriterijumima održivosti za biogoriva i biotečnosti za ostvarivanje obaveznog udela energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije.

Uredbom se upotpunjuje pravni okvir za utvrđivanje uslova koje treba da ispunjava akreditovano pravno lice za ispitivanje kriterijuma održivosti, kаo i postupci provere ispunjavanja kriterijuma održivosti.

Vlada je donela Uredbu o obaveznom udelu biogoriva u sektoru saobraćaja kojom se utvrđuju vrste, sadržaj, kvalitet i udeo biogoriva koji se stavlja na tržište radi postizanja obaveznog udela obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja, kao i obaveze energetskih subjekata koji se bave trgovinom naftnim derivatima namenjenim sektoru saobraćaja.

Crna Gora ima obavezu da implementira pravnu tekovinu Evropske unije iz oblasti energetike koja podrazumeva obavezu da minimalno 10 odsto finalne energije koja se koristi u saobraćaju bude proizvedeno iz obnovljivih izvora.

Milisav Pajević

Tri nova izveštaja Agencije za zaštitu životne sredine

 

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je pripremila Izveštaj “Proizvodi koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada u Republici Srbiji u 2017. godini”.

Izveštaj je urađen na osnovu podataka dostavljenih u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja od strane obveznika izveštavanja.

Izveštaj možete preuzeti ovde.

Agencija je pripremila Izveštaj “Izveštaj o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Srbiji u 2017. godini”.

Izveštaj je urađen na osnovu podataka dostavljenih u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja od strane obveznika izveštavanja.

Izveštaj možete preuzeti ovde.

Agencija za zaštitu životne sredine je pripremila IzveštajPlastične kese u Republici Srbiji u 2017. godini”.

Izveštaj je urađen na osnovu podataka dostavljenih u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja od strane obveznika izveštavanja.

Izveštaj možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Kit težak pet tona “izronio” iz kanala u belgijskom gradiću Brižu (VIDEO)

Foto: STUDIOKCA
Foto: STUDIOKCA

U leđa spomenika Jana van Ajka, čuvenog slikara flamanske renesanse, smeštenog na jednom trgu u Brižu, u Belgiji, odnedavno gleda kit koji je “izronio” iz jednog od tamošnjih kanala.

Foto: STUDIOKCA

Skulptura kita napravljena je od plastičnog otpada i svetlost dana je ugledala kao deo izložbe Triennale Brugge 2018 koja će se u ovom belgijskom gradiću održati u periodu od 5. maja do 16. septembra.

U istorijskom centru, pored najvećeg morskog sisara, svoje mesto pronaći će još četrnaest umetničkih i arhitektonskih instalacija.

Foto: STUDIOKCA

Umesto krvi i mesa, “kanalsko” morsko stvorenje sazdano je od 5 tona smeća. Belgijski kit visok je 11 i po metara.

Autori iz arhitektonskog biroa STUDIOKCA iz Njujorka (SAD), udruženi sa Hawaii Wildlife Fund i Surfrider Foundation, su svoj građevinski materijal u periodu od 4 meseca izvukli iz okeana.

Cilj arhitekata je da upozore da još 150 miliona plastike pluta naokolo, zagađujući prirodu i predstavljajući životnu opasnost za mnogobrojne stanovnike svetskih voda, a ne samo kitove. Svake godine ljudi odbace dodatnih osam tona.

Više o tome kako je nesvakidašnji projekat sproveden u delo i kako je kit dopremljen na svoje trenutno prebivalište možete da pogledate u sledećem videu: https://vimeo.com/269683136.

Jelena Kozbašić