Home Blog Page 1075

Održan seminar „Zaštita prirode – nadzor i predostrožnost“

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na Tari je minulog vikenda održan Seminar „Zaštita prirode – nadzor i predostrožnost“ prvi, od tri planirana seminara permanentnog obrazovanja.

Seminar okupio je 70 predstavnika relevantnih stručnih institucija i to republičkog i pokrajinskog Zavoda za zaštitu prirode, predstavnike pravosudnih organa – sudije prekršajnih sudova i tužioce, naučne radnike, republičke, pokrajinske i lokalne inspektore za zaštitu životne sredine, načelnike opštinskih uprava, predstavnike Nacionalnog parka Tara, kao i predstavnike civilnog društva – nevladine organizacije.

Seminar su otvorili Željko Pantelić pomoćnik ministra zaštite životne sredine za Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini i Jasmina Jović, pomoćnik ministra zaštite životne sredine za Sektor za zaštitu prirode i klimatske promene.

Na seminaru su razmatrana pitanja vezana za primenu odredbi kojim su uređena zaštita prirode kao i njihovo sprovođenje od strane nadležnih organa. Održana su i dva panela i to: „Gradnja u zaštićenim područjima – Zakonske obaveze investitora, MHE, objedinjena procedura, građevinske dozvole, nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola“ i „Problem trovanja strogo zaštićenih divljih vrsta ptica“, nakon čega je održan plenarni skup na kome su moderatori, Jasmina Jović, pomoćnik ministra, i dr Biljana Panjković, direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode upoznali sve učesnike sa zaključcima panel diskusija koje se planiraju preduzeti u narednom periodu po navedenim pitanjima.

Održani Seminar je okupio najkompetentnije stručnjake po različitim nadležnostima koji su jednoglasno podržali neophodnost uspostavljanja permanentnog obrazovanja svih zainteresovanih strana koji se bave pitanjima zaštite prirode, a sve u cilju njenog unapređenja i očuvanja za buduće generacije.

Milisav Pajević

Festival „Sarajevska zima“ prepoznatljiv regionalni ekološki brend

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarska zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo danas je u sedištu ministarstva u Sarajevu sa osnivačem i direktorom Internacionalnog festivala Sarajevska zima i Međunarodnog centra za mir Ibrahimom Spahićem razgovarala o trenutnim aktivnostima koje ovo ministarstvo poduzima na promociji Sarajeva i njegovih kulturnih i prirodnih vrednosti.

Ministarska Đapo je naglasila da je festival „Sarajevska zima“ prepoznatljiv regionalni brend, uz koji su stasale mnoge generacije i podržala aktivnosti i ideje direktora Spahića i tima ovog festivala.

Đapo je istakla da resorno ministarstvo prepoznaje značaj njihovih dosadašnjih i budućih aktivnosti, jer predstavljaju jedinstveni kulturni, turistički i ekološki brend, kao svojevrsni simbol raznolikosti i jedinstva Grada Sarajeva pa time i Bosne i Hercegovine.

Ovom prilikom, direktor Spahić je predstavio projekte Međunarodnog centra za mir „Internacionalni Festival Sarajevska zima“, „Festival GRAD“, „Pohod na olimpijske planine“ i „Olimpijada kulture“, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Veliki broj zgrada u Srbiji je energetski neefikasan

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Veliki broj zgrada u Srbiji je energetski neefikasan naročito kada je reč o stambenim zgradama, rečeno je juče na tribini “Energetska (ne)efikasnost u Srbiji – neophodnost i izazovi” na kojoj je istaknuto da potrošnja energije u zgradama predstavlja 36 odsto ukupne potrošnje u Srbiji.

– Oko 75 odsto svih zgrada u Srbiji čine stambene zgrade, od kojih najmanje 85 odsto nije izgrađeno u skladu sa uslovima koji zadovoljavaju energetsku efikasnost. To znači da je potrošnja energije u zgradama ogromna i da predstavlja 36 odsto ukupne potrošnje u Srbiji, rekla je pomoćnica ministarke u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Jovanka Atanacković.

Većina zgrada građena u periodu kada propisi nisu podrazumevali mere za energetsku efikasnost a 2012. godine uvedena obaveza da sve zgrade koje se grade imaju minimum razred C energetskog nivoa.

– Prema trenutnim propisima energetska efikasnost se uglavnom preračunava na osnovu energije koja je potrebna za grejanje, rekla je Atanacković i dodala da se energija koristi i za rasvetu, za zagrevanje tople vode, ventilaciju i slično, te da je potrebno sve te energije uzeti u obzir kako bi imali jasnu predstavu o tome da li je nešto energetski efikasno ili ne.

Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Stevica Deđanski je istakao da je, kada je reč o energetskoj efikasnosti, poslednjih nekoliko godina učinjeno dosta toga po tom pitanju i kao primer naveo osnivanje Fonda za energetsku efikasnost.

– Postoji puno mera koje smo mi, kao resorno Ministarstvo, uradili i koje ćemo u narednom periodu uraditi, rekao je on.

Istakao je da je važno i podizanje svesti građana i da resorno ministarstvo nema sredstva da može time da se bavi direktno, ali da daje podršku svim nevladinim organizacijama, i domaćim i stranim, koje se bave tim problemom.

Milisav Pajević

 

KLADOVO – zelena opština

 

Jovan Stingić, Načelnik opštinske uprave

Opština Kladovo je jedna od četiri opštine borskog okruga, sa ogromnim kulturnim i istorijskim nasleđem i prirodnim bogatstvima. Svoje potencijale Kladovo je iskoristilo za privlačenje turista i investitora na polju održivog razvoja. O ekološkim i drugim dostignućima Kladovljana, o ekonomskom napretku opštine i razvoju turizma razgovarali smo sa Jovanom Stingićem, načelnikom opštinske uprave.

EP: Prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede početkom 2018. godine biće raspisani prvi konkursi za dodelu sredstava iz pretpristupnih fondova Evropske unije za ruralni razvoj (IPARD) primarno namenjeni investicijama u opremu i mehanizaciju za prerađivačku industriju i primarnu proizvodnju. Budući da domaći poljoprivrednici mahom ne raspolažu informacijama o dostupnim sredstvima niti imaju znanja za pripremu projekata na lokalnom nivou, da li planirate da im pružite neku vrstu sistemske pomoći, informišete ili eventualno obučite potencijalne korisnike IPARD sredstava što bi moglo da pomogne razvoju opštine?

Jovan Stingić: Iako su naši poljoprivrednici nestrpljivo iščekivali IPARD program, kao teškoća pojavile su se ograničene apsorbativne mogućnosti naših poljoprivrednika za upotrebu sredstava. S obzirom na dosadašnje iskustvo našeg društva u postupku pridruživanja Evropskoj uniji, ova pojava je i očekivana. Nerealno je smatrati da će se naši poljopljoprivrednici pripremiti za korišćenje IPARD-a u periodu kad se o njemu govorilo kao o nečemu što nam tek predstoji. Nadležnost za sprovođenje programa pripada Ministarstvu poljoprivrede koje treba da definiše institucionalne okvire pružanja pomoći našim poljoprivrednicima za korišćenje fondova. Princip rada u opštinskoj upravi Kladovo je da služimo kao servis građana i da, kada uočimo da postoji neka sistemska praznina, ili nelogičnost u propisanim postupcima ostvarivanja nekog prava ili interesa građana, osmislimo način kako bismo otklonili nedostatke i olakšali građanima ostvarivanje njihovih prava i interesa.

U saradnji sa savetodavnom poljoprivrednom službom iz Negotina, organizovali smo sastanak stručnjaka sa našim poljoprivrednicima na kom su oni bili upoznati sa uslovima i procedurama korišćenja sredstava. Službenike u opštinskoj upravi Kladovo zadužene za obavljanje poslova vezanih za poljoprivredu slali smo i na edukacije, jer su upravo oni prvi predstavnici vlasti sa kojima poljoprivrednici zainteresovani za program ostvaruju kontakt. Cilj nam je da, posredujući u ostvarivanju kontakta i stvaranju spone između pouzdanih konsultantskih organizacija na tržištu Srbije i kladovskih poljoprivrednika, zainteresovanim stranama približimo značenje IPARD-a. Oblast koja je trenutno velika nepoznanica za poljoprivrednike otvara mogućnost za „mešetarenje” i pružanje nestručnih usluga čemu nastojimo da stanemo na kraj.

Ukoliko kroz pažljivo praćenje realizacije programa na području naše opštine uočimo mogućnost delovanja lokalne administracije, spremni smo da obezbedimo dodatnu pomoć građanima.

EP: Kladovo se često pominje kao zelena opština. Šta biste vi istakli kao glavne prednosti vašeg grada zahvaljujući kojima je dobijena ova nezvanična titula?

Jovan Stingić: Sintagma „Kladovo – zelena opština” ima dvojako značenje. Prvo se odnosi na prirodne resurse i životnu sredinu. Trećina nacionalnog parka „Đerdap”, koji je najveći u Srbiji, nalazi se na području naše opštine. Kroz Kladovo protiče 92 kilometra Dunava, a to je deo koji mi smatramo, doduše neskromno, najlepšim. Postoje i mnogi drugi lokaliteti izuzetne prirodne lepote, na primer, planina Miroč i vodopad Blederija.

Drugo značenje sintagme tiče se proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrana „Đerdap”, koja gotovo 50 godina proizvodi više od 20 odsto srpske struje, koristi potencijal Dunava. U poslednjih nekoliko godina pridružila joj se i solarna elektrana „Solaris”.

EP: Prva solarna elektrana u privatnom vlasništvu kompanije „Solaris Energy” predstavlja dokaz da opština nastavlja tradiciju ulaganja u „zelenu” energiju koja je ustanovljena izgradnjom najveće hidroelektrane Đerdap. Da li je povećana zainteresovanost kompanija za investicije u obnovljive izvore energije u ovom regionu i čime opština planira da privuče nove investitore?

Fotografija: TO Kladovo

Jovan Stingić: Odmah smo uvideli veliki interes opštine Kladovo da se ovaj projekat sprovede na našoj teritoriji. Mi smo bili prvi izdavaoci građevinske dozvole za solarnu elektranu u Republici Srbiji. Budući da smo se kretali putem koji niko pre nas nije utabao, izgradnja nije bila nimalo lak podvig. U uspešnom obavljanju ovog posla mnogo su nam pomogli i sami finansijeri projekta. Svi u opštini Kladovo izuzetno su ponosni na uspešno realizovan projekat elektrane „Solaris”.

Kod ovako složenih poslova, lokalna samouprava mora da pomaže potencijalnom investitoru i kod predstavnika drugih nivoa vlasti, stoga smo često bili u kontaktu i sa lokalnom distribucijom, protivpožarnom policijom i katastrom, koji su takođe bili deo tima koji je pomagao realizaciju izgradnje.

Kada me pitate šta opština čini da privuče davaoce novčanih sredstava, bilo da su iz Kladova ili nekog drugog grada, odgovor je da maksimalno pomažemo da realizuju svoje planirane investicije. Finansijeri solarne elektrane su svoje dobro iskustvo prenosili dalje, pa smo na taj način dobili najbolju vrstu marketinga, u duhu naše poslovice da se dobar glas daleko čuje.

EP: Koliko je turizam razvijen u Kladovu, kakvi su smeštajni kapaciteti i kolika je poseta na godišnjem nivou?

Jovan Stingić: Turizam je privredna grana koja je značajno zastupljena u celokupnoj kladovskoj privredi. Nosioci razvoja turizma su hoteli „Đerdap” i „Aqvastar Danube” koji ulažu značajna sredstva u poboljšanje turističke ponude u Kladovu.

U poslednje tri godine najviše novca u turizam u našoj opštini ulaže Zavod za sport i medicinu sporta, koji investira u turističko naselje „Karataš” kako bi ono postalo nacionalni trening centar.

Broj poseta na godišnjem nivou, prema zvaničnim podacima, prelazi 50 hiljada noćenja. Ipak, verujemo da je ovaj broj i veći, jer postoji mnogo ljudi koji borave u privatnom smeštaju. Kako je poslednjih nekoliko godina nastupila ekspanzija te vrste smeštaja, mnogi Kladovljani svoje stanove i kuće adaptiraju u turističke apartmane i nude gostima.

EP: Koji su glavni turistički sadržaji i da li je u planu organizacija dodatnih festivala budući da je na primer, etno-festival izuzetno posećen s rekordnim brojem od 5.000 gostiju samo iz Rumunije u 2017. godini?

Jovan Stingić: Unazad pet decenija, najatraktivnija turistička destinacija u Kladovu je hidroelektrana „Đerdap 1”. Nacionalni park je takođe značajan, kao i mnogi kulturno-istorijski spomenici, koji potiču iz različitih epoha, od prvog veka nove ere pa do novijeg doba. Prvenstveno mislim na rimsku zaostavštinu koja se nalazi na tlu opštine: Trajanovu tablu, Trajanov most, utvrđenje „Dijana”. Moram da priznam da je dostupnost ovih i drugihka ograničena i da su neki od njih u zapuštenom stanju. Odgovornost za to snosi i Opština i Republika. Kladovo već nekoliko godina ima pripremljenu kompletnu projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju i sanaciju utvrđenja „Fetislam”, ali nema neophodna sredstva.

Etno-festival je turistička manifestacija sa tradicijom od 12 godina i privlači veliki broj gostiju. U poslednje vreme postoji i veoma izražen trend dolaska naših komšija iz Rumunije, i to ne samo u vreme Etno-festivala, već tokom cele godine. Rumuni dolaze u tolikoj meri da se slobodno može reći da su oni dominantni gosti u kladovskim kafanama i predstavljaju glavno tržište za ugostiteljstvo u Kladovu.

Fotografija: TO Kladovo

EP: Kakvi su dalji planovi razvoja opštine u 2018. godini i gde će biti najveći fokus uprave?

Jovan Stingić: U 2018. godini opština Kladovo planira značajna ulaganja u javne objekte. Dogovorili smo sledeću taktiku: u prvoj polovini godine ulagaćemo sredstva u izradu projektno-tehničke dokumentacije, a u drugoj ćemo daraspišemo izvođačke tendere i započnemo sa izvođenjem radova.

Sa rekonstrukcijom kladovske osnovne škole, vrednom 1,1 miliona evra, već smo krenuli. U toku je i popravka mosta oštećenog u poplavama u Velikoj Kamenici. Raspisali smo i javnu nabavku za izradu projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i adaptaciju zdravstvenog centra u Kladovu. Smatramo da će ovo biti istorijski posao. Finansijer će biti Kancelarija za javna ulaganja, a uložiće se više miliona evra. U planu nam je i da uradimo i projektno-tehničku dokumentaciju za akva-park ili bazen, u zavisnosti od toga šta studija izvodljivosti pokaže kao primerenije.

EP: Znamo da je potpisan Ugovor o realizaciji projekta „Nasleđa na granici Dunava”, koji iz IPA fondova u iznosu od 1,3 miliona evra sufinansira Evropska unija u okviru prekogranične saradnje Rumunija – Srbija. Opština Kladovo je vodeći partner na projektu. Šta je planirano da se realizuje na teritoriji opštine iz ovih sredstava?

Jovan Stingić: Projektom „Nasleđe na granici Dunava” predviđena je izgradnja posetilačkog centra u tvrđavi „Fetislam” čija je predračunska vrednost 940 hiljada evra. Krajem februara je završen tenderski postupak. Očekujemo da sa početkom građevinske sezone krenu radovi i na izgradnji ovog objekta.

Od ostalih aktivnosti na ovom projektu izdvaja se istraživanje i beleženje kulturnog nasleđa i običaja u našem kraju i u susednoj Rumuniji, u čiju su svrhu formirani timovi sa zadatkom da prikupe što više građe i sačine audio i video-zapise.

Intervju vodila: Jelena Kozbašić

Ovaj intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Ekoteroristi iz “Zelenog mira”: Supermen uleteo u francusku nuklearnu elektranu (VIDEO)

Foto: Youtube (screenshot)

Aktivisti organizacije za zaštitu životne sredine, Greenpeace, zabili su dron u obliku Supermena u francusku nuklearnu elektranu u cilju skretanja pažnje javnosti na nizak stepen bezbednosti u okviru ovakvih postrojenja. Bespilotna letelica je, prema njihovim navodima, bila bezopasna po samo funkcionisanje elektrane i nije mogla da joj nanese bilo kakav oblik štete, a akcija je sprovedena kako bi se pokazao visok nivo ranjivosti nuklearki projektovanih sedamdesetih godina prošlog veka i nepripremljenih za napade spolja.

Žrtva Supermenovog napada bio je toranj elektrane u Bužiju, 30 kilometara udaljenom od Liona.

Foto: Youtube (screenshot)

Čak 75 odsto struje u Francuskoj potiče upravo iz izvora nuklearne energije. Nuklearke su pod kontrolom državnog preduzeća EDF (Électricité de France) i širom zemlje ima ih ukupno 19. EDF je najavio da će “Supermena” prijaviti policiji.

Ovom prestupu prethodio je niz drugih provala u francuske nuklearne elektrane od strane članova organizacije Greenpeace. Probijanje dve zaštitne barijere elektrane Katenom čak je završilo vatrometom.

Aktivnostima čije su mete nuklearke, Greenpeace teži da pokaže kako su one podložne za upade, a posebno su problematične bazeni sa istrošenim nuklearnim gorivom. Gorivo bi, prema mišljenju stručnjaka ove organizacije, zarad veće sigurnosti trebalo da se skladišti u bunkerima.

Zalaganja Greenpeace urodila su plodom te je u Francuskoj pokrenuta parlamentarna istraga o bezbednosti nuklearnih postrojenja čiji se izveštaj očekuje sledeće nedelje.

Ipak, sud je zbog kršenja zakona članove udario po džepu. U februaru su nekolicini njih povučene zatvorske kazne, a grupi je izrečena novčana u iznosu od gotovo 68 hiljada evra.

Iako bi ime organizacije – srp. zeleni mir – moglo da zavede i uputi na njene članove kao miroljubive hipijevce koji vole prirodu, njihova dela pokazuju da su spremni da, u službu ekologije, završe i iza zatvorskih rešetaka. Za zločine izvršene protiv kompanija ili vladinih agencija s ciljem da se spreče ili ometu aktivnosti koje su navodno štetne po naše okruđenje primenjuje se termin ekoterorizam.

Da li vi znate neke druge primere terorizma u svrhu zaštite životne sredine?

Video o Supermenovom letu Greenpeace je postavio na svoju stranicu na društvenoj mreži, Facebook, a preneli su ga mnogi mediji.

Jelena Kozbašić

Francuska opredeljena za uključenost u ekološku problematiku Srbije

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorom Francuske u Srbiji Frederikom Mondolonijem o razvijanju saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Mondolini je naglasio opredeljenost Francuske za uključenost u ekološku problematiku, saradnje sa Srbijom u ovoj oblasti, ali i zainteresovanost svoje zemlje da nastavi na razvijanju bilateralnih odnosa i pomoć na njenom putu ka Evropskoj uniji.

Dugotrajno i mnogo puta istorijski dokazano prijateljstvo između dve zemlje, kao i opredeljenje za ekologiju predsednika Francuske, po rečima Gorana Trivana, predstavljaju dobar osnov za jačanje saradnje Francuske i Srbije u oblasti zaštite životne sredine, a Francusku delegiraju za najbližeg mogućeg sagovornika.

Trivan je naglasio da tema zaštite životne sredine mora biti podignuta na viši nivo, kako u društvu, tako i u javnoj politici.

– Ukoliko želimo finansijsku pomoć drugih zemalja, moramo više sami da investiramo, a u zaštitu životne sredine u Srbiji u narednih 30 godina potrebno je uložiti oko 15 milijardi.

Međutim, ovu oblast potrebno je posmatrati kao ozbiljnu razvojnu šansu Srbije, a mogući projekti i javno-privatno partnerstvo su put da se razvojnim investicijama rešavaju istorijski ekološki problemi na naše zemlje, ocenio je on.

Trivan je pomenuo projekat saniranja deponije Vinča kao prvi projekat javno-privatnog partnerstva u Srbiji, koji bi mogao da bude primer i za druge slične projekte u Srbiji na osnovu mogućnosti koje pruža upravljanje otpadom, otpadnim vodama, u zaštiti prirode, itd.

Sagovornici su se složili da postoji široka osnova za razvoj bilateralnih odnosa dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, i izrazili zajedničku opredeljenost za njihovo jačanje u narednom periodu, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević

Potpisan Sporazum između Crne Gore i Albanije u oblasti upravljanja vodnim resursima

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Potpredsednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović i potpredsednica Vlade Albanije Senida Mesi potpisali su juče u Skadru Sporazum o međusobnim odnosima dve zemlje u oblasti prekograničnog upravljanja vodnim resursima.

Potpisivanjem ovog okvirnog sporazuma, Komisija za vodoprivredu nastaviće sa daljim radom i pojačanim aktivnostima na održivom upravljanju Skadarskim jezerom, Drimom, Bojanom i Moračom, što su ciljne oblasti sporazuma.

U pitanju su aktivnosti na očuvanju kvaliteta voda, zaštite od poplava, uređivanja i održavanja vodotoka, intenzivnije razmene informacija i pronalaženja fondova za finansiranje ovih aktivnosti.

Implementacija će zahtevati zajedničko delovanje dve države, zajedničke infrastrukturne radove na zaštiti od poplava i nesmetanom protoku prekograničnih vodotoka, sa posebnim akcentom na reku Bojanu, uz kontinuiranu razmenu svih potrebnih informacija.

Milisav Pajević

Švajcarska podržala implementaciju međunarodnog nuklearnog sporazuma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iranski predsednik Hasan Rouhani i njegov švajcarski kolega Alain Berset izrazili su podršku implementaciji međunarodnog nuklearnog sporazuma.

Iran se 2015. godine obavezao na sporazum, poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan delovanja (JCPOA), i nastaviće tim putem, kazao je Rouhani i dodao da Iran poštuje međunarodne sporazume i sarađivaće sa međunarodnim organizacijama kao i sa Međunarodnom organizacijom za atomsku energiju (IAEA).

Berset je opisao JCPOA kao veliku diplomatsku pobedu za svet, pozivajući i ostale članice potpisnice da nastave potpunu implementaciju sporazuma, prenosi Ksinhua.

Ranije je saopšteno da će se ministri spoljnih poslova Irana i pet svetskih sila koje su potpisnice nuklearnog sporazuma sastati u petak u Beču kako bi raspravljali o načinima održavanja sporazuma nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država.

Sjedinjene Američke Države povukle su se iz sporazuma u maju i tvrde da sada nameravaju uvesti oštrije sankcije Iranu.

Milisav Pajević

Brzansko moravište u dolini Velike Morave proglašeno specijalnim rezervatom prirode

Foto: Wikimedia/Fjhurt

 

Foto: Wikimedia/Fjhurt

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je odluku i proglasilo  specijalnim rezervatom prirode Brzansko moravište, prirodnu lepotu, koja se prostire na površini od skoro 65 hektara.

Rezervat se nalazi na teritoriji sela Miloševo, koje pripada Jagodini i selu Brzan u opštini Batočina.

Brzansko moravište, jedno od poslednjih močvarnih staništa ptica, vodozemaca i gmizavaca u dolini Velike Morave i ovo područje ima posebnu važnost zbog zaštite ptica močvarica, jer je deo koridora migracije i obezbeđuje uslove za gneždenje mnogih retkih i zaštićenih vrsta ptica.

U Brzanskom moravištu redovno boravi 59 strogo zaštićenih vrsta ptica, od kojih se 29 gnezdi na ovom lokalitetu. Veoma je značajan i kao reproduktivni centar za više vrsta gmizavaca i vodozemaca.

Pre pet godina na ovom prostoru stručnjaci su otkrili stablo bele topole najvećeg prečnika ikada registrovanog u Srbiji.

Izmereni prečnik je 3,38 metra, visina stabla je preko 36 metara, a površina pod krošnjom je 816 kvadratnih metara.
Većim delom Brzanskog moravišta od pre pet godna upravlja grad Jagodina, na osnovu odluke Skupštine grada, a reč je o jedinstvenom prostoru u ovom delu Srbije.

Milisav Pajević

Predstavljen projekat „Green roof” (Zeleni krov)

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo razgovarala je sa direktorom Druge gimnazije Sarajevo Seidom Alibegovićem o aktualnim projektima ove srednjoškolske ustanove koji se odnose na zaštitu životne sredine.

Direktor Alibegović je predstavio projekat „Green roof” (Zeleni krov), koji je inicirala uprava ove škole zajedno sa učenicima. Reč je o sistemu koji predstavlja novi ekološki trend u građevinarstvu i arhitekturi gde su krovovi zgrada delimično ili u celosti prekriveni vegetacijom, zasađenom preko vodootporne membrane.

Ovakvi krovovi često imaju i sisteme drenaže i irigacije, a njihova korist za građevinu i životnu sredinu je višestruka, jer apsorbuju kišnicu, stvaraju dodatnu toplotnu, zvučnu i drugu izolaciju.

Takođe, ulepšavaju okolinu, jer vegetacija i zelenilo opuštaju ljude, daju čist vazduh i snižavaju temperaturu u gradu u letnom periodu.

Ministarka Edita Đapo i direktor Alibegović su razgovarali i o načinima i mogućnostima sprovođenja projekta energetske efikasnosti i u zgradi Druge gimnazije kojim bi,  bile ostvarene višestruke koristi, jer bi postojeći sistem zagrejavanja bio zamenjen novim, efikasnijim i jeftinijim, a uz to bi učenici i zaposleni ove škole boravili i radili u zdravijoj sredini.

Dajući podršku ovim projektima, ministarka Đapo je istakla da je Druga gimnazija bila i ostala jedan od brendova glavnog grada Bosne i Hercegovine kada je reč o obrazovanju, jer su njeni učenici uvek ostvarivali zapažene rezultate tokom školovanja i kasnije u svim domenima života i rada.

Milisav Pajević

Irak izvezao 105,64 miliona barela nafte

Photo: Pixabay

 

Photo: Pixabay

Irak je prošlog meseca izvezao 105,64 miliona barela nafte.

U saopštenju koje je objavljeno u nedelju, Ministarstvo nafte Iraka je navelo da su prihodi iz majskog izvoza iznosili 7,32 milijarde dolara, što je utvrđeno na osnovu podataka koje je objavila državna kompanija za naftu SOMO.

Prosečna cena za barel nafte u prošlom mesecu iznosila 69,32 dolara, što je manje u poređenju sa 69,93 dolara u maju.

Ukupan izvoz nije uključivao nikakav izvoz iz naftnih polja u severnoj pokrajini Kirkuk, gde je naftna aktivnost i dalje zaustavljena, nakon što su iračke snage preuzele objekte kao odgovor na nelegitiman referendum o nezavisnosti iračkog Kurdistana prošle godine.

Irak je drugi najveći proizvođač nafte u OPEK-u nakon Saudijske Arabije.

Milisav Pajević

Srbija je jedna od najzagađenijih država u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je među najzagađenijim zemljama u Evropi i u narednih 10 do 15 godina potrebno je da u zaštitu životne sredine i komunalnu infrastrukturu uloži oko 8,5 milijardi evra iz budžeta, rekao je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.

On je na konferenciji za medije rekao da je pravi trenutak da se iz državne kase počne investirati u zaštitu okoline i komunalnu infrastrukturu jer je budžet uravnotežen, smanjenjem deficita od 2,2 milijarde evra iz 2014. godine.

“U državnoj kasi će se naći višak novca jer su smanjenji troškovi za kamate i po osnovu garancija, a privredni oporavak obezbeđuje veće prihode, pa je iz budžeta moguće godišnje za zaštitu okoline izdvojiti oko jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 350 do 400 miliona evra,” rekao je Petrović.

Procena Fiskalnog saveta je da je za rešavanje prioritetnih problema u zaštiti životne sredine i komunalne infrastrukture, godišnje potrebno izdvojiti oko 500 miliona evra, a razliku od oko 100 miliona trebalo bi da obezbede lokalne samouprave, javna i državna preduzeća.

“Elektroprivreda Srbije (EPS) će u narednih desetak godina morati da u zaštitu životne sredine uloži oko jednu milijardu evra”, rekao je Petrović.

On je istakao da su te investicije neodložne, a da na njih obavezuje i Poglavlje 27 u procesu pridruženja Srbije EU.

Ako Srbija novac iz budžeta potroši na populističke mere rizikovaće, prema njegovim rečima, da EU plati penale za zagađenje životne sredine.

Ulaganje od 500 miliona evra godišnje u životnu sredinu, ravno je subvencijama u poljoprivredu, ali je nužno jer je, kako je rekao Petrović, Srbija do sada investirala svega 0,7 odsto BDP, a zemlje centralne i istočne Evrope (CIE) oko dva odsto.

“Vlada Srbije je jednom propustila priliku, 2006.godine, da reši ogromne probleme u zaštiti okoline, a imala je novca u budžetu i prodala Mobtel od čega je prihodovala 1,54 milijarde evra”, rekao je Petrović.

Dodao je da bi trebalo izbeći sličnu grešku jer su problemi postali veći, a njihovo rešavanje skuplje.

Petrović je rekao da je stanje svih oblasti životne sredine kritično, voda za piće je lošeg kvaliteta, kanalizaciona mreža nerazvijena, a komunalne vode se izlivaju u reke, otpad se ne prerađuje već odlaže na nesanitarne deponije, a trećina gradjana udiše zagađen vazduh.

Procene Fiskalnog saveta su, kako je rekao, da godišnje zbog zagađenja vazduha pre vremena umre oko 10.000 ljudi.

Ako se propusti povoljan trenutak i u budžetu za narednu godinu ne planira ulaganje u životnu sredinu, nužna ulaganja u budućnosti bi, prema rečima Petrovića, mogla da zahtevaju veće žrtve kao što je zamrzavanje plata i penzija i povećanje poreza.

“Najveći problemi su u sektoru voda jer se prečisti samo deset odsto komunalnih otpadnih voda, a Beograd i Novi Sad ih direktno ispuštaju u Dunav i Savu.

Zemlje CIE prečišćavaju otpadne vode u proseku oko 70 odsto, a grad Budimpešta čak 95 odsto.

Uređenje sektora voda je najskuplje i koštaće prema procenama Fiskalnog saveta oko šest milijardi evra, jer u kanalizacionu mrežu treba uložiti 2,5 milijardi, u postrojenja za prečišćavanje komunalnih voda 1,3 milijarde evra, a za unapređenje vodosnabdevanja 1,5 milijardi evra.

U Srbiji je, prema rečima Petrovića, u sektor prerade otpada potrebno uložiti oko 1,5 milijardi evra jer se sada 70 odsto odlaže na nesanitarne deponije.

“Za uklanjanje istorijskog otpada preduzeća Zorka, Viskoza, Azotare i drugih i uklanjanja divljih deponija potrebno je oko 300 miliona evra, a za sanaciju rudarskog otpada oko 200 miliona evra”, rekao je Petrović.

U zaštitu vazduha, prema proceni Fiskalnog saveta, potrebno je uložiti 2,3 milijarde evra, samo EPS mora da udvostruči ulaganja i za deset godina za te namene izdvoji oko 650 miliona evra.

Za izgradnju čistijeg sistema daljinskog grejanja neophodno je 550 miliona evra, a za modernizaciju voznog parka Gradskog saobraćajnog preduzeća “Beograd” neophodno je oko 100 miliona evra.

“Povećanje investicija u zaštitu životne sredine i komunalnu infrastrukturu od 1,3 odsto BDP poguralo bi i privredni rast Srbije za oko 0,5 odsto”, rekao je Petrović.

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković rekao je da je neophodno doneti strategije za zaštitu životne sredine i povećati ovlašćenja nadležnog ministarstva.

“Novac od taksi za zaštitu životne sredine treba koristiti za taj sektor umesto što se preusmerava za druge potrebe”, rekao je Petrović.

Dodao je da treba osposobiti lokalne samouprave i komunalna preduzeća da investiraju u zaštitu životne sredine i komunalnu infrastrukturu.

Izvor: Nacionalna geografija

OCD jedinstvene i glasne „Zajedno protiv uvoza otpada“

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Udruženje “UNEKOOP” iz Paraćina organizovalo je minulog vikenda okrugli sto „Zajedno protiv uvoza otpada“.

Okruglom stolu su prisustvovali i specijalisti iz oblasti zaštite životne sredine, medicine i primene ekoloških propisa, koji su svojim stručnim izlaganjima, približili učesnicima i javnosti nesumljive štetne posledice spaljivanja otpada po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Jovan Nešović iz Udruženja “Novi put” iz Kraljeva je rekao da Srbija nema nedostatak otpada, već neuspostavljen sistem upravljanja otpadom.

Rečeno je da trenutno u Evropskoj uniji ima “višak” instalisanih kapaciteta za energetsko iskorišćenje otpada pa se postavlja pitanje šta je i kome interes da se otpad izvozi i spaljuje baš u Republici Srbiji.

Doktor Ilija Vukadinović, predstavnik Ekološkog pokreta Kosjerića naveo je sve ozbiljne posledice koje produkti sagorevanja otpada imaju po ljudsko zdravlje i primetio da u obrazloženju predloga izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom nije moguće videti bilo kakve procene posledica po životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Učesnici su istakli da je Predlog izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom u suprotnosti sa principima održivog razvoja, cirkularnom – zelenom ekonomijom, kao i hijerarhijom i principima upravljanja otpadom.

– Okrugli sto „Zajedno protiv uvoza otpada“ je deo kampanje javnog zagovaranja u okviru Programa podrške civilnom društvu u Srbiji u oblasti životne sredine – (CSOnnect), koji realizuje REC i ima za cilj obustavljanje svih aktivnosti na izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom kojima bi se omogućio uvoz neopasnog otpada za potrebe ko-procesuiranja. Usvajanjem predloženih izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom omogućio bi se uvoz neopasnog otpada radi njegovog korišćenja kao goriva u cementarama, a to bi direktno uticalo na kvalitet vazduha, kao i na zdravlje građana Republike Srbije, rekao je Vladimir Janković iz “UNEKOOP-a” i dodao da se čine napori kojima bi se mobilisale organizacije civilnog društva, stručna javnost i mediji da to spreče.

Janković kaže je krajnji cilj kampanje da Ministarstvo zaštite životne sredine donese odluku kojom bi povuklo sporne članove predloga izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom.

Na Okruglom stolu „Zajedno protiv uvoza otpada“ koji je okupio organizacije civilnog društva koje se bave problemom otpada u Srbiji zaključeno je da se pred Ministarstvo zaštite životne sredine izađe sa zahtevom za izjašnjenje i održavanje hitnog sastanka povodom ovog pitanja.

Odlučeno je da se pokrene peticija sa ciljem povlačenja spornih članova iz predloga izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom, kao i intenziviranje aktivnosti u okviru medijske kampanje javnog zagovaranja.

Takođe, će se tražiti podrška domaćih i stranih “zelenih grupacija” ovoj inicijativi i insistirati na uključivanju predstavnika organizacija civilnog društva u proces izrade Nacionalne strategije upravljanja otpadom Republike Srbije.

Okrugli sto „Zajedno protiv uvoza otpada“ održan je u okviru Programa podrške civilnom društvu u Srbiji u oblasti životne sredine – (CSOnnect), koji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu – (REC) uz finansijsku podršku Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Istraživanje: Svake sekunde nestaje šuma površine jednog fudbalskog terena

Foto-ilustracija: Pixabay

Krčenje šuma rastući je globalni trend koji podriva napore ljudi da stanu na put klimatskim promenama.

Prema prikupljenim satelitskim snimcima, svet je svake sekunde u protekloj godini ostajao bez šume površine jednog fudbalskog terena.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na kraju godine ukupno 31.536.000 fudbalska terena pod šumom je nestalo, što je približno veličini Italije.

Seča drveća, u većini slučajeva nezakonita, predstavlja ozbiljan rizik po uspešnost borbe protiv klimatskih promena i pretnju po opstanak mnogih životinjskih vrsta. Gubitak stabala koji je tokom 2017. zabeležio Global Forest Watch iznosi 29,4 miliona hektara, što je drugi najveći rekord od 2001. kada je GFW započeo kontrolisanje šumskih kapaciteta.

Ne samo da deforestacija uništava prirodna staništa mnogih vrsta flore i faune, te da je ključni razlog za prepolovljavanje divljeg sveta i jedan od začetnika šestog masovnog izumiranja vrsta, već daje i znatan doprinos emisijama gasova staklene bašte. “Glavni uzrok za nestajanje tropskih šuma nije nepoznanica – ogromna prostranstva se raščišćavaju za soju, govedinu, palmino ulje, drvo i ostala dobra, a proces je neretko nezakonit i povezan sa korupcijom”, izjavila je Frensis Sejmur sa Svetskog instituta za resurse.

Šume ne stradaju isključivo od motornih testera, već i od vatre. Požari se pretežno dešavaju na većoj udaljenosti od ekvatora, a u Rusiji i Kanadi odgovorni su za čak dve trećine izgubljenog drveća. S intenziviranjem globalnog zagrevanja, očekuje se da će i oni postati češći.

Jelena Kozbašić

Dodeljeni grantovi u okviru Projekta „Upravljenje slivom reke Drine na Zapadnom Balkanu”

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović u Šavniku je juče uručio rešenja dobitnicima grantova u okviru Projekta „Upravljenje slivom reke Drine na Zapadnom Balkanu”.

Grantovi su obezbeđeni u okviru projekta koji finansira Globalni fond za životne sredine (GEF) i Fond za posebne klimatske promene (SCCF), a koji realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Svetskom bankom.

Cilj ovog projekta je veća uključenost lokalnih zajednica, kroz podršku jačanju njihovih kapaciteta, kao i privatnog i civilnog sektora.  Dobitnici podrške kroz javni poziv za dodelu grantova koji je početkom aprila raspisalo Ministarstvo poljoprivrede su iz šest crnogorskih opština.

Ukupna vrednost projekata je  211 hiljada evra, a korisnici podrške iz šest opština dobiće podršku od 111 hiljada evra.
Potpredsednik Simović je kazao da se u Šavniku, označava početak regionalnog projekta koji tretira sliv reke Drine, a kroz koji je Crnoj Gori na raspolaganju 2,72 miliona evra podrške.

On je izrazio zadovoljstvo što se obeležavanje početka realizacije projekta održava u jednom od zaštićenih područja – Parku prirode Dragišnica i Komarnica, ističući da se time promovišu prirodni dragulji Crne Gore i pokazuje odgovoran odnos ulaganjem u njihovo očuvanje, ali i održivo korišćenje.

Milisav Pajević

„Čepom do osmeha“ podrška festivalu “Kulturom protiv nasilja”

 

Foto: Udruženje ”Čepom do osmeha”
Foto: Udruženje ”Čepom do osmeha”

UdruženjeČepom do osmeha” ostvarilo je još jedan uspeh: u subotu, 30. juna, bilo je deo četvrtog festivala etno muzike „Glas anđela – Tijana Jurić“ u Bajmoku koji je organizovala Fondacija “Tijana Jurić”.

Slogan festivala je “Kulturom protiv nasilja”, a tim „Čepom do osmeha“ je sklopio mozaik Bajmok u znak podrške.

Zajednički plemeniti ciljevi su spojili ove dve organizacije, briga o deci i njihova edukacija radi boljeg i bezbednijeg života.

Milisav Pajević