Home Blog Page 1054

Karibi ciljaju da postanu prva “pametna klimatska zona” na svetu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Osnivač Virdžin grupe Ričard Branson i olimpijski prvak Jusejn Bolt podržali su ambicije Kariba da postanu prva „klimatski pametna“ zona u svetu.

Ovaj sportista pomogao je osnivanje programa “Caribbean Climate-Smart Accelerator“ na Jamajci, koalicije 26 zemalja i više od 40 partnera iz privatnog i javnog sektora. Najavljena je i godišnja nagrada od 50 000$ koja će biti dodeljena državi koja napravi najveći pomak ka čistim i održivim Karibima.

Ova inicijativa za cilj ima da pospeši programe iz oblasti klimatskih promena u regionu i ulaže u obnovljive izvore energije, osnivanje održivih gradova, čiste okeane i transport.
Svetska banka i Inter-američka banka za razvoj (IDB) su se već obavezale da tri godine ulažu po milion dolara na godišnjem nivou kako bi pomogli osnivanju i razvijanju ovog programa.

Anonimni preduzetnik ulaže 2 miliona dolara kako bi podržao napore vlade u zaštiti okeana u Belizeu i podržao preduzetnike koji nude rešenja za zaštitu okeana u Karibima.

Premijer Jamajke Endru Holnes izjavio je: “Biti klimatski pametan znači staviti ljude Kariba u centar donošenja svih odluka, kako bismo ih zaštitili od izazova klimatskih promena. Ovaj program će takođe podstići otvaranje radnih mesta, socijalnu inkluziju i ekonomski rast. Stvaranju održivog društva svedočićemo samo kada internacionalna zajednica i privatni sektor počnu da sarađuju u prevazilaženju prepreka i ulaganju koje je od koristi za sve.”

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Kampanja REC-a “Budimo budni!”

 

Foto: REC kancelarija u Srbiji
Foto: REC kancelarija u Srbiji

Kancelarija Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu u Srbiji sprovodi javnu kampanjuBudimo budni!” za promociju aktivnijeg učešća građana u rešavanju problema u životnoj sredini.

Građanin Budimir nas kroz niz edukativnih videa uvodi u različite teme od značaja za svakog pojedinca, poručujući da smo svi odgovorni za stanje naše okoline, ali i sposobni da na nju pozitivno utičemo.

Ova kampanja obuhvata predstavljanje nekoliko oblasti Poglavlja 27, koje su značajne za očuvanje životne sredine u Srbiji. U okviru kampanje do sada su objavljena dva animirana video klipa – prvi, koji se bavio temom učešća građana u odlučivanju u pitanjima u vezi sa zaštitom životne sredine, i drugi – posvećen klimatskim promenama.

Milisav Pajević

Građani Lukavca i BiH zaslužuju ekološki zdravo okruženje

Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma odbacilo je Zahtev za izdavanje okolišne dozvole za GIKIL d.o.o. Lukavac.

Građani Lukavca i građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da u svojim sredinama žive i rade u ekološki zdravom okruženju.

Naravno da su investicije i strana ulaganja potrebne i dobrodošle u BiH, ali postrojenja hemijske i koksne industrije, poput GIKIL-a, kao i ostalih industrijskih delatnosti koje negativno utiču na životnu sredinu, moraju poštovati zakonom propisane uslove.

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma ne može i neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina postane deponija za zastarele tehnologije koje odbacuju razvijene zemlje sveta.

Naredne nedelje federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo poseti će Lukavac i još jedanput dati podršku lokalnoj zajednici, nevladinim organizacijama i građanima u njihovim opravdanim zahtevima za rešavanje ekoloških problema i poboljšanja životne sredine, saopštilo je Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Akcija košenja i uklanjanja ambrozije u Vrbasu

 

Foto: Ekološki pokret Vrbasa
Foto: Ekološki pokret Vrbasa

Ekološki pokret Vrbasa još je organizovao zajedničku akciju košenja na prostoru Treće mesne zajednice u Vrbasu.

Učesnici akcije bile su mehanizovane ekipe Karneksa, Vitala, Šećerane Bačka, pp Sava Kovačević, Komunalca, DP Bačka i JVP Vode Vojvodine.

Pokošeno je oko 10 hektara korova oko Šlaisa, od kojeg je gotovo 50 posto bila ambrozija, pomoćni fudbalski tereni i zelene površine oko regionalnog puta ka industrijskoj zoni u Vrbasu.

Ekološki pokret Vrbasa je inspekciji prijavio nekoliko divljih deponija šuta koje je košenje otkrilo a deo akcijaške ekipe pokupio je 30-tak džakova razbacanog smeća.

Ekološki pokret Vrbasa je zahvalan svim učesnicima na važnom poslu koji su obavili i još jednom pokazali kako se sa malo dobre volje mogu rešavati veliki problemi.

Akciju Ekološkog pokreta Vrbasa su pomogli Ministarstvo zaštite životne sredine, Industrija mesa Karneks, restoran Jesenjin. Akcija je deo naše kampanje „Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu“, koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect, kojeg sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Klimatski rekordi iz Kalifornije: Kiša padala na 48°C, temperatura okeana dostigla 26°C

Photo: Surf Gear Ltd / https://www.cheapsurfgear.com/blogs/surf-news

Tokom proteklog perioda u američkoj saveznoj državi Kaliforniji zabeležena su dva svetska rekorda nastala kao posledice klimatskih promena.

Najpre je 24. jula u gradiću Imperijalu u 3 sata i 53 minuta poslepodne, po lokalnom vremenu, kiša počela da rominja. Nastavila je da pada naredna četiri sata. Ništa neobično, mislite? Nije ukoliko ne znate da je živa u termometru tog dana dostigla neverovatnih 48 stepeni Celzijusa – i da su padavine vrlo retka pojava na više od 38.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bizaran događaj postavio je novi rekord za najvišu temperaturu ikada izmerenu za vreme padavina, tvrdi meteorolog Džef Masters. Većina vode je isparavala, a tokom “najtoplije” padavine u svetskoj istoriji vlažnost je iznosila samo od 11 do 15 odsto.

Prethodni “rekorder” ove vrste padao je takođe u Kaliforniji, u Nidlsu, na temperaturi tek 0,2 stepena nižoj – 47,8 Celzijusa.

Kada odemo na letovanje, pri ulasku u vodu, neizostavno se zagrevamo u plićaku. Da li bismo to radili da je u vodi 26 stepeni?

Naučnici kalifornijskog okeanografskog instituta Skrips, od 1916. godine prate temperaturu okeana uzimajući uzorke vode iz pristaništa u San Dijegu. Vrednosti koje su izmerili 2018. (25,9 pa 26°C) nadmašile su prethodnu najvišu izmerenu 1931. (25,8°C)

Neobično je to što “krivicu” ne možemo da svalimo na toplu morsku struju El Ninjo, s obzirom na to da je ona vodu poslednji put “zagrevala” 2016. Po njenom prestanku, okean se uobičajeno ohladi. Međutim, to ovoga puta nije bio slučaj, a odgovornost se pripisuje globalnom zagrevanju.

Jelena Kozbašić

 

Edukativni program za mlade „Stopama prvih botaničara“

 

Foto: Pokret gorana Novog Sada
Foto: Pokret gorana Novog Sada

Otvoren poziv Pokreta gorana Novog Sada za edukativni program za mlade „Stopama prvih botaničara“.

Program se sastoji iz tri vikend seminara/obuke u Novom Sadu i u Sremskim Karlovcima: (– 1-2. septembar; – 8-9. septembar i – 22-23. septembar ove godine).

Cilj projekta je da omogući mladima da steknu kompetencije na polju botanike, kroz neformalno obrazovanje, koja je preduslov za proučavanje i aktivnu zaštitu biodiverziteta, te takođe, služi i kao alat za edukaciju mladih za samostalan naučni i terenski rad u pomenutom polju.

Unapređenjem znanja, veština i vrednosti mladih tokom realizacije programa, polaznici će biti podstaknuti i osnaženi za dalju promociju nauke.

Na programu grupa od 20 mladih uzrasta 17-22 godina, će proći kroz faze botaniziranja, terenskog rada, prikupljanja, determinacije i preparacije biljnog materijala, osnova ekologije i zaštite biodiverziteta, procesa digitalizacije centurije Volnijevog herbara, pod stručnim mentorstvom iskusnih terenskih biologa i osoba koji su prethodnih godina vodili omladinske edukativne kampove i seminare.

Najveći deo programa učesnici će se provesti u prirodi, radeći na terenu, u lokalitetima Fruške gore i Koviljsko-petrovaradinskog rita.

Poziv je otvoren za sve mlade sa teritorije Vojvodine, uzrasta 17-22 godina. Smeštaj, ishrana, predavanja i materijal za rad su obezbeđeni od strane organizatora i donatora dok učesnici pokrivaju troškove dolaska i odlaska sa seminara.

Prijave su otvorene do 20. avgusta ove godine, do 16 časova.

Prijavni formular se nalazi ovde.  Za sva dodatna pitanja i informacije slobodno  pišite na office@pokretgorana.org.rs sa naznakom „Stopama prvih botaničara“.

Ovaj vid edukativno-istraživačkog programa se održava svakog leta od 2011. godine i podržan je ove godine od strane Gradske uprave za sport i omladinu i od Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku delatnost.

Milisav Pajević

Geoinženjering neće spasiti planetu, kažu naučnici

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ne možemo promeniti zemlju kako bismo spasili svoju životnu sredinu, kaže nova studija koja je razmatrala opcije geoinženjeringa u mitigaciji efekata klimaskih promena.

Izbacivanje vodenih kapi u atmosferu je tehnika u koje se polaže mnogo nade u borbi protiv klimatskih promena. Ljudi koji se zalažu za ovu metodu tvrde da bi ona bila vrlo efikasna kao i jeftina za implenetaciju. Zamisao je da bi ispuštanje vodenih kapljica ograničilo sunčeve zrake koji ulaze u atmosferu. U suštini, kapi bi se ponašale kao veštački hlad smanjujući efekte globalnog zagrevanja.

Ali, nova studija ukazuje na to da bi ova metoda ugrozila poljoprivredu do te mere da bi šteta bila veća od koristi. Ova studija objavljena je u časopisu Nature.

Naučnici su do ovog zaključka došli analizirajući posledice dve vulkanske erupcije kako bi stekli više znanja o geoinženjeringu i njegovom uticaju na zemlju. Obe ove erupcije imale su sličan efekat koji bi ispuštanje vodenih kapi u atmosferu imalo. Pratili su parametre poput nivoa vodenih kapi u atmosferi, jačine sunčevih zraka i podatke o produktivnosti useva. Proučavali su drugačije sorte i analizirali njihov način da izađu na kraj sa promenama u atmosferi.

Zaključak studije jeste da bi veštački prouzrokovan hlad imao manje pozitivnih efekata blokirajući toplotu i daleko više negativnih blokirajući svetlost koja je neophodna za dobre useve. Ova metoda bi možda pomogla u ublažavanju efekata klimatskih promena ali bi ugrozila svetsku snadbevenost hranom.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Grad Beograd uništava ambroziju

 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Beograd je kroz program monitoringa i suzbijanja ambrozije, koji je usvojila Skupština grada, utvrdio niz mera koje su potrebne da ovu korovsku biljku smanji na najmanju moguću meru, istakao je pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović za RTS.

– Vremenske prilike ovog leta pogodovale su rastu ove korovske biljke. Prošle godine imali smo 80 hektara koje smo predvideli monitoringom, a uradili smo i više od toga. Ove godine smo duplirali taj broj na 160 hektara i predviđamo da ćemo uništiti ambroziju na 60 hektara. Do sada je urađeno više od 70 hektara monitoringa, a tretiramo više od 23 hektara. Veliki problem su privatne parcele jer se tamo ne može ući bez dozvole vlasnika, a kazne inspektora nisu dovoljne da angažuju ljude da reaguju i unište ambroziju na svojim posedima, rekao je Mladenović.

On je dodao da grad svakog dana ima pet ekipa na terenu, stanje se snima i dronovima i taj sistem dao je dobre rezultate.

– Apelujemo na sugrađane da „Beokomu” ili Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju prijave površine pod ambrozijom, a mi ćemo ih uništavati čupanjem i hemijskim tretiranjem, kazao je Mladenović.

On je naglasio da hemijska sredstva koja se koriste nisu štetna za ljude i životinje, ali i apelovao na građane da vlastitim primerom doprinesu borbi protiv ove visoko alergenske biljke.

Milisav Pajević

Apatin ulaže u pčelarstvo

 

Foto: Opština Apatin
Foto: Opština Apatin

Krajem juna raspisan je javni poziv za subvencionisanje i investiranje u pčelarstvu i stočarstvu, a predsednik opštine Apatin, Milan Škrbić potpisao je 7. avgusta ugovore sa poljoprivrednicima koji su dobili sredstva na ovom konkursu.

Na konkurs vezan za pčelarstvo su stigle 24 prijave i svi zahtevi su ispunili tražene uslove i sa svima su potpisani ugovori o sufinansiranju do 75 odsto prihvatljivih troškova.

Ukupna vrednost ulaganja u pčelarstvo je nešto manje od milion i po dinara, a od toga će iz sredstva opštinskog budžeta biti izdvojeno 1.052.000,00 dinara.

Svega pet prijava je stiglo na konkurs koji je raspisan za stočarstvo što je daleko manje od onoga što se očekivalo. Svi podnosioci su ispunili uslove i sa njima su potpisani ugovori o sufinansiranju i investiranju u visi od 70 odsto troškova.

Ukupna vrednost ulaganja u stočarstvu je 816.000,00 dinara, a od toga iz budžeta Apatina je opredeljeno 571.200,00 dinara.

– Mi smo odvojili oko pet miliona dinara planiranih sredstava u budžetu za ove namene, a ovo je prvi put da neko iz opštine na ovaj način pokušava da pomogne u razvitku ovih grana poljoprivrede. Nadamo se da će sledeće godine biti još više prijavljenih jer zašto ne iskoristiti ovakvu vrstu pomoći koju opština nudi. Za sada je to ovaj broj koji se prijavio na konkurse i nadam se da će te dobijeni novac iskoristiti u namenu koju ste zamislili, nisu to milionska sredstva ali za početak mislim da je dobro jer do sada ništa nije ni bilo, rekao je Škrbić.

Milisav Pajević

Gradonačelnik Niša najavio uklanjanje divljih deponija u Sarajevskoj ulici

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Vodovodna mreža u naselju Šljaka biće u potpunosti rekonstruisana u narednih godinu dana, a radovi u prvih šest ulica počeće već krajem ovog meseca.

Pored vodovoda, naselje će, u najkraćem roku, dobiti i kompletno ulično osvetljenje, javnu česmu, biće sređene udarne rupe i oštećenja kolovoza, a u program izgradnje biće uvršten i nastavak rekonstrukcije Sarajevske ulice, i to će biti jedan od prioriteta za narednu godinu.

To je, u najkraćem, zaključak sa sastanka Gradonačelnika Niša Darka Bulatovića sa meštanima ovog niškog naselja, kome su prisustvovali i direktori JKP Naisus i Parking servisa.

Dogovorena je i intenzivnija saradnja po pitanju odvoza smeća i uklanjanja divljih deponija, pre svega u Sarajevskoj ulici, a kao prvi korak, već danas će ekipe JKP Medijana postaviti i kontejner za odvoz kabastog otpada iz naselja, na lokaciji koja će biti određena u dogovoru sa savetom građana ovog naselja.

Gradonačelnik je rekao da je ovo novi način funkcionisanja Grada, kroz direktne sastanke sa građanima i izlazak u susret njihovim zahtevima i rešavanju komunalnih problema.

– U Budžetu Grada Niša za narednu godinu biće mnogo više novca za komunalnu izgradnju i, nakon perioda konsolidacije gradskih finansija, sada konačno možemo da aktivnije krenemo u rešavanje nagomilanih problema. Naselje Šljaka će, u tom smislu, biti jedno od prvih u kome će građani osetiti napredak, a cilj nam je da se to desi i u svim delovima Niša, i to vrlo brzo, poručio je Bulatović.

Milisav Pajević

Rešenje za dekarbonizaciju: Pretvaranje ugljen-dioksida u korisne proizvode poput betona

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo 4 miliona evra vredan projekat koji sprovodi Mičigenski univerzitet (Sjedinjene Američke Države) ima za cilj da emisije ugljen-dioksida smanji za desetinu do 2030. godine.

Za uspešnu dekarbonizaciju, gas treba da se pretvori u korisne proizvode, ističu naučnici ovog američkog univerziteta.

Oni nameravaju da 4 milijarde tona štetnih jedinjenja u narednih dvadesetak godina “preobliče” u beton, goriva ili vlakna ugljenika.

Amerikanci rade na razvijanju tehnologije koja bi “hvatala” ugljen-dioksid iz vazduha a potom ih transformisala u iskoristivu robu. Sledeći korak koji bi preuzeli bilo bi usavršavanje i omasovljavanje upotrebe na ovaj način dobijenih proizvoda od ugljenika.

Volker Sik, kao predstavnik mičigenskog tima istraživača, izjavio je da je njihova vizija da prepreku koju trenutno predstavlja ispuštanje gasova staklene bašte u atmosferu pretvore u ekonomsku priliku. “Verujemo da bi inovacije na polju uklanjanja ugljen-dioksida i njegovog ponovnog korišćenja rezultovale ugljenično negativnim, a novčano pozitivnim, ishodom. Smanjivanjem ekološkog otiska bi u decenijama ispred nas mogla da se ostvari dobit koja bi se merila milijardama”, zaključio je Sik.

Jelena Kozbašić

Kragujevčanima komunalni dugovi na rate

 

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Na osnovu preporuke Skupštine grada, komunalna preduzeća koja su u sistemu objedinjene naplate Javno stambenog preduzeća Kragujevac od 1. avgusta omogućila su građanima sklapanje sporazuma o reprogramu duga na 120 meseci.

Za dugove daljinskog grejanja, odnošenja smeća i drugih usluga u sistemu objedinjene naplate, građani mogu da sklope Sporazum o reprogramu do 30. septembra, a zbog velikog interesovanja Javno stambeno preduzeće u ovom periodu radiće i subotom od 9,00 do 13,00 časova.

Otplata dugova moguća je na 10 godina s tim da rata ne može biti niža od 500 dinara.

Grad Kragujevac je ovom preporukom nadzornim odborima javnih i javno – komunalnih preduzeća i skupštinama društava ostalih subjekata, kao pružaocima komunalnih usluga i usluga objedinjene naplate o dugoročnom reprogramu za izmirenje dugova želeo da zaštiti interese građana. Smatramo da je ova vrsta pomoći potrebna i da će građani moći da relaksiraju svoje kućne budžete, kaže Ivica Momčilović, zamenik gradonačelnika, ali ono što je najbitnije, ističe on, pored preduzeća koja su u sistemu objedinjene naplate ovu mogućnost pružiće i druga preduzeća, pre svega Vodovod, čiji je nadzorni odbor već prihvatio preporuku Skupštine grada Kragujevca.

U Javno stambenom preduzeću i na naplatnim mestima ovog preduzeća, uz ličnu kartu i popunjen obrazac, građani mogu da podnesu zahtev za reprogram, a nadležni službenici će ih obavestiti o daljem postupku i datumu potpisivanja ugovora.

Za sve detaljne informacije u vezi reprograma, građani mogu da se obrate službi reklamacija i naplate Javnog stambenog, na telefon 617 0 627 ili putem elektronske pošte na adresu: reprogram@jspkragujevac.rs.

Milisav Pajević

Počeli radovi na Gradskoj kući u Užicu

 

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Započela je rekonstrukcija krovne konstrukcije na Gradskoj kući u Užicu.

Posao vredan devet miliona dinara sa šest miliona finansira Privredna komora Srbije odnosno Regionalna privredna komora Zlatiborskog upravnog okruga a preostalih tri miliona Grad Užice.

– Ovo nije mali posao, na 2432 metara kvadratnih krova radi se demontaža postojećeg crepa koji je dotrajao, letvi i daski i postavljanje nove konstrukcije krova sa paropropusnom folijom i novim crepom. Ovo je početak naše zajedničke saradnje na poslovima vezanim za rekonstrukciju Gradske kuće. Imamo nameru da radimo adaptaciju mokrih čvorova, rekonstrukciju hodnika koji vodi ka Privrednoj komori, ali smo konkurisali i kod Ministarstva rudarstva i energetike da kroz program energetske efikasnosti radimo zamenu stolarije i uređenje fasade čija je vrednost procenjena na oko 44 miliona dinara. Ukoliko dobijemo podršku Ministarstva rudarstva i energetike u visini polovine potrebnih sredstava, očekujemo da ćemo zajednički sa Privrednom komorom finansirati drugu polovinu sredstava, rekao je gradonačelnik Tihomir Petković, gradonačelnik Užica.

Radovi će se odvijati i posle podne i vikendom, ali i delimično noću obzirom na specifičnost mesta gde se vrši rekonstrukcija, a kako prolaznici ne bi imali problema.

Izvođač radova je Građevinsko, proizvodno, prometno i uslužno preduzeće „Temelj“ d.o.o, Bajina Bašta, a rok za završetak radova je 25 dana.

Zgradu koja je građena od 1922-1927. godine, a u periodu od 1956-1957, je dograđen sprat, trenutno koriste Gradska uprava Grada Užica, užička Privredna komora i Zlatiborski upravni okrug.

Milisav Pajević

Srbija i Ruska Federacija sarađuju u oblasti vanrednih situacija

 

Foto: MUP Srbije
Foto: MUP Srbije

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije Milosav Miličković sastao se juče sa zamenikom direktora Departmana za međunarodnu delatnost Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje elementarnih nepogoda Ruske Federacije.

Tokom susreta bilo je reči o dosadašnjoj saradnji i mogućnostima pokretanja novih projekata u oblasti vanrednih situacija.

Miličković je u ime potpredsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića uputio poziv novom ministru za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje elementarnih nepogoda Ruske Federacije Jevgeniju Ziničevu da poseti Srbiju u narednom periodu kako bi zajedno konkretizovali dalju saradnju dva ministarstva.

Milisav Pajević

Inicijativa za zaštitu staništa divljih vrsta orhideja u Srbiji

 

Foto: ORCA
Foto: ORCA

Divlje vrste orhideja, koje krase mnoge livade i šume u Srbiji, ugrožene su danas, više nego ikad zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa.

ORCA je pokrenula inicijativu za zaštitu jednog takvog staništa – livade, na kojoj rastu četiri stogo zaštićene vrste orhideja i jedna zaštićena vrsta.

Pored njih, na ovoj maloj livadi na teritoriji Lešnice (grad Loznica), između reka Drine i Jadra, raste još mnogo zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih vrsta.

Dok nekima od njih treba 13 godina da procvetaju, neke su lekovite i beru se nelegalno u velikim količinama.

Pored svega toga, na ovoj livadi se poslednjih nekoliko godina intenzivno iskopava šljunak, bez predhodno izvršene procene uticaja na životnu sredinu, a ove biljke zbog toga nestaju velikom brzinom.

Inicijativa za pokretanje postupka zaštite livade na Pejinoj adi kao značajnog staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka predata je Ministarstvu zaštite životne sredine i Zavodu za zaštitu prirode Srbije.

Milisav Pajević

Zahvalnost UNOPS-u za pruženu pomoć posle poplava 2014. godine

 

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije
Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić primio je juče u kurtoaznu posetu novoimenovanu šeficu Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u Beogradu Mikelu Telatin.

Iskazana je i zahvalnost za nesebičnu pomoć koju je UNOPS pružio Srbiji, u pogledu revitalizacije i izgradnje delova zemlje devastiranih usled razornih poplava 2014. godine, a posebno za lični angažman izvršnog direktora UNOPS-a Grete Faremo.

Sastanak je bio prilika za to da Dačić poželi dobrodošlicu novoj šefici Kancelarije UNOPS-a u Beogradu, kao i da izrazi očekivanje da će se uspešna saradnja i realizacija konkretnih razvojnih projekata sa ovom specijalizovanom agencijom Ujedinjenih nacija nastaviti i u narednom periodu.

Milisav Pajević